1

KLIMATSKE PROMJENE U POLJOPRIVREDI

IDEJE ZA PRILAGOĐAVANJE NA FARMI

Sadržaj

Uvod ................................................................................................................................................................. 2

Klima na Zemlji se drastično promijenila uslijed atmosferskih uslova ...................................................... 2

Podaci za Bosnu i Hercegovinu ...................................................................................................................3

A kako se dešava promjena klime? ................................................................................................................ 4

EFEKTI KLIMATSKIH PROMJENA U BOSNI i HERCEGOVINI ..........................................................................5

Očekivane posljedice klimatskih promjena na čitavo društvo ..................................................................5

EFEKTI KLIMATSKIH PROMJENA U POLJOPRIVREDI ............................................................................... 6

ŠTA MOŽETE DA UČINITE – VAŠ ODGOVOR NA KLIMATSKE PROMJENE....................................................... 9

Mjere ublažavanja i prilagođavanja (mitigacija i adaptacija) ....................................................................... 10

Farmske mjere za povećanje otpornosti i prilagodljivosti na klimatske promjene .................................... 11

Dobra poljoprivredna praksa smanjuje efekte klimatskih promjena ...................................................... 15

ZAKLJUČAK ....................................................................................................................................................... 20

2

Uvod

Klimatske promjene mijenjaju iz korijena život na Zemlji tokom 21 vijeka. Premda možemo da ignorišemo upozorenja o klimatskim promjenama, njihove posljedice se ne mogu poreći. Istraživanja u oblasti klime potvrdila su da se, kao rezultat ljudskih aktivnosti od početka industrijske revolucije, klima na Zemlji drastično promijenila. Industrija, poljoprivreda, energija, transport i šumarstvo su samo neke od oblasti koje su dovele ili do povećanja nivoa emisija gasova staklene bašte ili do sprečavanja apsorpcije tih gasova. Ovi gasovi staklene bašte, kao na primjer ugljen dioksid (CO2) se smatraju glavnim krivcem za povećanje globalnih temperatura, što dovodi do globalnih klimatskih promjena. Ova publikacija će pokušati da objasni šta su to klimatske promjene i koje posljedice će Bosna i Hercegovina, a posebno njen poljoprivredni sektor, imati od njih. Takođe, pokušat ćemo da objasnimo kako se posljedice klimatskih promjena mogu ublažiti, odnosno kako društvo kao cjelina može da im se prilagodi.

Klima na Zemlji se drastično promijenila uslijed atmosferskih uslova

Globalne temperature su u posljednjih pedeset godina u porastu, a posljednjih dvadeset godina su najtoplije od kada se vode metereološka osmatranja. UN je potvrdila da je od 14 najtoplijih godina od kad se vode metereološki podaci, 13 bilo od početka ovog vijeka, a da je šest mJeseci 2014. bilo najtopilije ikad zabilježeno.

U posljednjih dvadeset godina svjedoci smo povećanog broja suša, poplava i ekstremnog vremena što sve dovodi do katastrofa, gubitaka života, povreda, kao i velikih šteta domaćinstvima i globalnoj ekonomiji. Oblasti koje su najranjivije su one koje se nalaze u blizini mora – gde živi oko polovine svjetskog stanovništva – kao i one u siromašnim, udaljenim oblastima.

Ključne poruke

o Klima na Zemlji se mijenja, a aktivnost čovjeka u oblasti industrije, poljoprivrede, deforestacije i energetike je glavni uzrok tih promjena.

o Da bismo shvatili klimatske promjene, prvo moramo da znamo šta je to klima i u čemu je razlika između klime i vremena, jer se ova dva termina često miješaju.

o UN je potvrdila da je od 14 najtoplijih godina od kada se vode metereološki podaci,

13 bilo od početka ovog vijeka, a da je šest mjeseci 2014. bilo najtoplije ikad

zabilježeno.

o Klimatske promjene dovode do suša, poplava i ekstremnih vremenskih prilika koje

uništavaju živote i imovinu i nanose ogromnu štetu svetskoj ekonomiji.

o Sagorijevanje fosilnih goriva dovodi do povećane koncentracije gasova staklene

bašte u atmosferi.

o Ovi gasovi staklene bašte se ponašaju kao omotač oko planete, jer zadržavaju

toplotu, baš kao što se dešava u staklenim baštama, a to dovodi do porasta

globalnih temperatura, a i klimatskih promjena.

o Trenutne prognoze po pitanju klimatskih promjena su da će do kraja ovog vijeka,

ukoliko se nešto odmah ne preduzme, posljedice biti vrlo ozbiljne.

3

Neki primjeri štete prouzrokovane klimatskim promjenama:

• Toplotni talas koji je 2003.zahvatio Evropu, doprinio je većem broju

šumskih požara; nivo rijeka bio je vrlo nizak, a u Francuskoj je čak

14.000 više ljudi, uglavnom starijih, umrlo u tom periodu nego što je

to uobičajeno za periode ljetnjih toplotnih talasa.

• U Australiji, ozbiljna suša dovela je do povećanja broja, dužine i

ozbiljnosti šumskih požara. Rekordni toplotni talasi, praćeni jakim

vjetrom, rasplamsavali su požare u kojim je stradalo 173 ljudi.

• U Brazilu, izuzetno obilne kiše u Amazonskom basenu izazvale su

najgore poplave u posljednjih 100 godina. 40 ljudi je stradalo, a

376,000 ostalo bez krova nad glavom.

• Na jugo-istoku Južne Amerike novembar sa najviše kiše u posljednjih

30 godina ostavio je hiljade ljudi bez krova nad glavom.

• Na sjevero-zapadu Engleske, velike padavine prouzrokovale su

poplave u oblasti Lake District, postavivši novi rekord za tok rijeka i

nanoseći štetu 1,500 domaćinstava.

• Na sjeveru Iberijskog poluostrva i na jugu Francuske, oluja sa

sjevernog Atlantika opustošila je zemlju vjetrovima, pokidala

električne vodove, zatvorila aerodrome i blokirala željeznicu.

• Srednji dio sjevernog Pacifika, gdje se nalaze Havaji, doživio je

nekoliko tropskih ciklona, koji su uslijedili poslije nekoliko godina

mirnog vremena.

Proteklih godina, oblast zapadnog Balkana bila je izložena sušama koje su dovele do gubitaka u poljoprivredi u stotinama miliona eura kao i do ozbiljnih opasnosti po javno zdravlje. Ekstremne vremenske nepogode kao što su oluje, bujične poplave, grad i mraz doveli su do smrti, uništavanja infrastrukture i imovine, i prouzrokovali velike gubitke u poljoprivredi, posebno u voćarstvu. Da li su užasne poplave koje su protutnjale BiH i Srbijom 2014 godine bile posljedica klimatskih promjena ili događaj koji se dešava “jednom u 100 godina”? Šta god da je bio uzrok, vlasti nisu bile spremne da reaguju na posljedice poplava koje su dovele do ogromnih gubitaka, posebno u poljoprivredi, a štete u ekonomiji mjere se u stotinama miliona eura. Treba paziti da katastrofa “jednom u 100 godina” ne postane redovni događaj.

Podaci za Bosnu i Hercegovinu

“Povećana varijabilnost vremena koja dovodi do sve češćih pojava ekstremnih vremenskih prilika – toplotnih i hladnih talasa, poplava, suša...”Izvor: UNDP

Od 1981. primećena je povećana klimatska varijabilnost u svim godišnjim dobima i na cijeloj teritoriji BiH. Osim porasta temperature i promjena u rasporedu padavina, primećene su i ove promjene: brze i učestale pojave kratkih perioda izuzetno hladnog ili toplog vremena, koje obično traju od 5 – 20 dana, sa periodima bujičnih kiša ili suša. Pored ovoga, ima slučajeva kasno-proljetnog noćnog mraza, kao i iznenadne pojave grada ili olujnog vjetra. Opšti zaključak je da klima u BiH prouzrokovala povećanu varijaciju temperatura i padavina, ali i da se broj ekstremnih vremenskih prilika povećao.

Od 2000 godine, u BiH zabilježeno je slijedeće:

o 5 godina suše o 5 godina velikih poplava. Posljednjih 5 godina (2009-2014) odlikovale su se ekstremnim

vremenskim prilikama: 2009-poplave; 2010-poplave; 2011-suša i visoke temperature; 2012-hladni talas, suša i visoke temperature, jaki udari vjetra; 2013-suša i visoke temperature; 2014-katastrofalne poplave i olujne bujice tokom ljeta.

4

Godina Presjek vremenskih elemenata 2010 o Šteta od poplava ove godine iznosi oko 200 miliona eura

o Tokom ovogodišnjih poplava, nivo Drine je bio 11 puta viši od normalnog

2011 o Loša hidrološka situacija – smanjena proizvodnja struje iz hidro-elektrana za 45%, a kod hidro-elektrana na Neretvi za 75%.

2012 o Suša i visoke temperature – procenjeni gubici u poljoprivredi oko 1 milijarda US dolara. Prinos povrća i kukuruza manji za 70%.

o Smanjena proizvodnja struje iz hidro-elektrana za 25%.

2014 Katastrofalne poplave u maju prouzrokovale su smrt, stradanje i raseljavanje na hiljade ljudi, a materijalna i šteta u poljoprivredi mjeri se stotinama miliona eura. Kiša koja je padala cijelog ljeta i ekstremni vremenski uslovi su takođe nanijeli velike štete.

Da li poplave i ekstremno vrijeme 2014 godine mogu da budu posljedica klimatskih promjena ili su nešto sto se dogadja “jednom u 100 godina”? (na primjer, moguća posljedica El Nino/ ENSO pojave?)

Da li je ovo promjena klime ili ne, tek posljedice po živote ljudi se već osećaju...

A kako se dešava promjena klime?

Vrijeme se definiše kao “dnevni i sezonski atmosferski uslovi koje doživljavamo na različitim mjestima”. Ovi uslovi se odnose na temperaturu, padavine i vlagu, vjetar, itd i sa njima se srećemo svakodnevno.

S druge strane, klima se definiše kao “skup metereoloških uticaja i pojava koje u određenom vremenskom periodu čine srednje stanje atmosfere na nekom dijelu Zemljine površine”.

Vrijeme se proučava dugi niz godina. Mi očekujemo da se vrijeme mijenjanja iz dana u dan, ali da klima ostane relativno nepromijenjena. Ali, ako klima počne da se mijenja, onda kažemo da su nastale klimatske promjene. Glavni faktori koji utiču na klimu su sunčevo zračenje, Zemljina orbita, kretanje kontinenata, erupcije vulkana i atmosferski gasovi koji stvaraju efekat “staklene bašte”.

S obzirom da poljopriveda direktno zavisi od klimatskih uslova, ona je i najosjetljivija na klimatske promjene. Klima utiče na zemljište, metereološke, hidrološke i ekološke prilike, kao i na ostale procese od kojih zavisi poljoprivreda. Svaki poremećaj ovih faktora, ozbiljno utiče na prinos i proizvodnju u poljoprivredi od koje veliki broj ljudi zavisi ne samo za sopstveno preživljavanje, već i kao glavni izvor zarade, s obzirom da je poljoprivreda oblast koja u velikoj mjeri doprinosi visini BDP-a i zapošljavanju. Poljoprivreda u zemljama u razvoju je najizloženija riziku, s obzirom da je u ovim zemljama uglavnom teško primjeniti političke i finansijske mjere kojima bi se sektor poljoprivrede prilagodio u smislu posljedica klimatskih promjena. U takvim uslovima, najvažnije je sticanje znanja u vezi sa klimatskim promjenama, na svim nivoima, i prihvatanje neosporne činjenice da je preduzimanje nekih mjera neophodno. Cijena nepreduzimanja nikakvih mjera u vezi sa posljedicama klimatskih promjena u smislu ljudskih života, ukupnog prihoda i štete po BDP u poljoprivredi BiH, suviše je visoka da bi mogla i dalje biti ignorisana.

Efekat staklene bašte dovodi do porasta globalne temperature u atmosferi, na Zemlji i u okeanima, što dovodi do topljenja ledenih kapa na polovima i na Grenlandu, kao i topljenje glečera i snega sa vrhova planina. To ce dovesti do podizanja nivoa mora, povećanja padavina kao i poplava.

Povećane globalne temperature dovešće do klimatskih poremećaja koje će sa svoje strane uticati na promjenu klime i dovesti do suša, toplotnih talasa, povećanih padavina (krajem vijeka će se količina

5

padavina smanjiti), poplava, šumskih požara i ekstremnih vremenskih prilika, kao što su oluje, bujične poplave, grad i kasno-proljetni mraz.

EFEKTI KLIMATSKIH PROMJENA U BOSNI i HERCEGOVINI

o Temperatura i padavine u BiH se mijenjaju. Temperature su u porastu tokom cijele godine, a padavine se smanjuju u ljetnom periodu.

o U posljednjih 20 godina bili smo svjedoci sve češćim sušama, poplavama i ekstremnim vremenskim prilikama koje su nanele ogromne štete društvu u cjelini, a posebno poljoprivredi.

Klima BiH varira od umjereno kontinentalne na severnim ravnicama koje pripadaju Panonskoj niziji, preko alpske u planinskom dijelu zemlje, pa do mediteranske duž obale i ravnica na jugu i jugo-istoku zemlje. Na sjeveru, ljeta su topla a zime umereno hladne. U planinskom području ljeta su umereno topla dok su zime prilično hladne. Duž obale i u ravnicama Hercegovine, ljeta su vrela a zime vrlo blage. Ove klimatske varijacije, određene geografskim i topografskim položajem zemlje, određuju i različite proizvodne sisteme u poljoprivredi. Veoma je važno pogledati modele i različita scenarija klimatskh promjena da bi se predvidjeli i ublažile posljedice na prinos, proizvodnju, izbor usjeva i ukupno dobrobit ljudi.

Vidljive posljedice klimatskih promjena u BiH

Posljedice klimatskih promjena u BiH su već uočljive i zasnovane su na analizi dostupnih podataka iz Hidrometereološkog zavoda FBiH, kao i Hidrometeorološkog zavoda RS, gde su korišteni podaci iz 22 metereološke stanice iz čitave zemlje. Registrovane promjene sastoje se od:

- Promjena u godišnjim temperaturama i padavinama u periodu od 1961-1990 i 1981-2010; - Trendova u promenama temperatura i padavina; - Ekstremnih temperatura i padavina u Banja Luci, Sarajevu i Mostaru za period 1960-2010;

Premda povećanje se od 0.6°C u Bosni i Hercegovini ne čini kao velika promjena, treba znati da je pad temperature od samo 1°C bio dovoljan da u Evropi prouzrokuje “malo ledeno doba” koje je trajalo od 15 do 17 vijeka

Premda se ukupna količina padavina na godišnjem nivou nije bitno promijenila, raspored padavina jeste.

Primijećeni su sljedeći zabrinjavajući trendovi:

- Sve veći broj dana sa ljetnjim (>25°C) i tropskim (>30°C) temperaturama, i više dana sa temperaturma iznad 40°C.

- Većina ovih temperatura je registrovana na sjeveru zemlje (Posavina), u centralnim dijelovima i u Podrinju (Višegrad).

- Manje padavina u zapadnim i jugo-zapadnim dijelovima zemlje. - Više padavina u jesen i zimu. - Manje sniježnog pokrivača. - Duži periodi suše – prosječni godišnji nedostatak vode u zemlji iznosi oko 125 mm.

Očekivane posljedice klimatskih promjena na čitavo društvo

Izveštaj o klimatskim promjenama koji je objavio IPCC u Novembru 2014, predviđa slijedeće regionalne rizike za Evropu:

o Sve veća ekonomska šteta i stradanje stanovništva od poplava, posebno onog dijela koji živi u slivovima rijeka i na obalama, kao i šteta od širenja urbanizacije, povećanja nivoa mora, erozije obala i pojava velikih izliva rijeka (vrlo vjerovatno);

6

Posljedice klimatskih promjena na

oprašivanje

Oprašivanje je jedan od ključnih faktora ekosistema

neophodih za proizvodnju hrane. Preko 75% glavnih

vrsta usjeva zavisi od oprašivanja koje obavljaju

životinje. Globalna monetarna vrijednost ove aktivnosti

se procenjuje na $214 milijardi godišnje. Oprašivači,

posebno pčele, utiču na 35% svjetske proizvodnje

hrane. Mnogi oprašivači, kao i usjevi koji od njih zavise,

su osjetljivi na visoke temperature i suše. U tropskim

predjelima, većina oprašivača već sada živi na granici

temperaturnih uslova koje mogu da podnesu.

Pretpostavlja se da će temperature da porastu za 1.1 –

6.4°C tokom 21 vijeka, a to znači da klimatske promjene

mogu da imaju katastrofalne posljedice na proces

oprašivanja. Pristupom koji zauzima Klimatski pametna

poljoprivreda, mogla bi da se zaštiti ova, za ratarstvo,

neophodna funkcija, time što će se kroz zaštitu vrsta i

resursa omogućiti kontinuirano funkcionisanje

oprašivača.

o Sve češće restrikcije vode. Značajno smanjenje nivoa voda u rijekama kao i u podzemnim izvorima, kombinovano sa povećanom potražnjom vode (za potrebe zalivanja, energije i industrije, kao i za domaću upotrebu), ali i sa sve manjom mogučnošću odliva vode i runoff uslijed velikog isparavanja, posebno na jugu Evrope (vrlo vjerovatno);

o Sve veća ekonomska šteta i sve više ljudi pogođeno ekstremnim toplotnim udarima: posljedice po zdravlje i život, radnu produktivnost, prinose u poljoprivredi, kvalitet vazduha, kao i povećan rizik od požara u južnoj Evropi i Ruskim šumama (srednje verovatno);

Prema izveštaju Šeste ministarske konferenije Ekonomske komisije za Evropu (ECE 2007), na jugo-istoku Evrope očekuju se sljedeće klimatske promjene:

- Povećana potražnja vode - Povećani rizik od poplava - Povećani rizik od erozije i pogoršanja kvaliteta zemljišta - Povećani rizik gubitka vodenih staništa - Izmenjeni prirodni ekosistemi, gubitak staništa i potencijalni gubitak vrsta - Umanjena produktivnost komercijalnih šuma i povećani rizik od šumskih požara - Negativne posljedice na poljoprivredu usljed nestašice vode - Izmenjeni potencijal ribarstva - Povećana materijalna šteta usljed učestalih ekstremnih vremenskih prilika - Izmenjeni potencijali za turizam - Posljedice po ljudsko zdravlje, posebno usled visokih temperatura

Oblasti koje su najranjivije kad su u pitanju klimatske promjene u BiH su: poljoprivreda, vodoprivreda, zdravstvo, šumarstvo i biodiverzitet, kao i kritični ekosistemi. Aktivnosti u poljoprivredi zavise od ostalih sektora, pa se ta uslovljenost iskazuje i kroz posljedice klimatskih promjena.

EFEKTI KLIMATSKIH PROMJENA U POLJOPRIVREDI

Očekivane posljedice klimatskih promena na poljoprivredu

Povećane temperature u kombinaciji sa smanjenim padavinama i ekstremnim vremenskim prilikama, kao sto su bujične poplave, oluje, grad, kasno-proljetni mraz, itd mogu imati katastrofalne posljedice na poljoprivredu BiH. Suše su već prisutne. U prošlosti, do suša je dolazilo svakih 3-5 godina što je dovodilo do umanjenog prinosa za oko 30-95%. Suše su registrovane 1992, 1995 i 1998 godine, dok su tokom 2000, 2003, 2007, 2011, 2012 i 2013 država proglasila vanredno stanje u pojedinim oblastima. Poplave, grad i mraz su imale velike posljedice na poljoprivredu i dovele su do smanjenja proizvodnje i udjela poljoprivrede u BDP-u. Katastrofalne poplave 2014 su ostavile užasne posljedice na mnoge sektore društva i doprinijele velikim štetama u poljoprivrednom sektoru. Premda ostaje da se utvrdi da li su ove poplave posljedica klimatskih promjena, ovakve i slične neprilike bi mogle da postanu redovna pojava.

7

Najveća opasnost poljoprivredi od klimatskih promjena prijeti od:

o Suša o Toplotnih talasa o Poplava o Ekstremnkih vremenskih prilika kao što su bujične poplave i oluje o Grad i kasno-proljetni mraz

Ove vremenske pojave mogu dovesti do toga da izostane berba; da dođe do degradacije i erozije zemljišta; da se izgubi biodiverzitet i plodnost zemljišta; da se izgubi obradivo zemljište i da dođe do smanjenja broja stočnih grla. Bitan faktor u ranjivosti poljoprivrede je nedovoljna primjena agro-tehničkih mjera, a posebno nerazvijen i zastario sistem za navodnjavanje i protivgradnu zaštitu.

Prema podacima FAO iz 2007 godine, na globalnom nivou, mogu se očekivati sljedeće posljedice po poljoprivredu:

- Smanjen prinos i proizvodnja; - Smanjenje udjela poljoprivrede u BDP-u; - Fluktuacija cijena na svjetskom tržištu; - Sve veći broj gladnih; - Migracije i socijalni nemiri;

Ovi trendovi bi se mogli desiti u BiH.

Rizici i faktori u oblasti hortikulture Proizvodnja voća i povrća zavisii od prirodnih procesa vegetacije i kompleksnih procesa i ciklusa prometa vode i materija i zato može da bude pred različitim opasnostima usljed klimatskih promjena kao i biodiverzitet i plodnost zemljišta od kojih poljoprivreda zavisi. Suša, toplotni talasi, poplave i ekstremne vremenski prilike sve utiču na gore navedene faktore koji su povezani sa poljoprivredom i sastoje se od sljedećeg:

o Produženi period mogućeg razvoja usjeva bi potencijalno mogao dovesti do produženja poljoprivredne sezone, povećanih prinosa i dodatnih žetvi. Ovo se posebno odnosi na voćarstvo (jabuke, kruške), vinovu lozu i zimske usjeve. Uopšteno govoreći, uslijed povišenih temperatura, razvojni proces usjeva može da se ubrza. Povećane koncentracije ugljen dioksida u atmosferi bi mogle da doprinesu bržem rastu usjeva, odnosno većem rastu lišća, sto ne mora da bude na povrću koje je namenjeno ishrani.

o Zimski usjevi bi mogli imati koristi od povišenih temperatura tokom zimskog perioda, s tim sto bi bili izloženi riziku iznenadnih mrazeva. Uslijed viših temperatura tokom zime, rod zimskim usjeva bi se mogao povećati, ali iznenadni i intenzivni mrazevi bi mogli biti potencijalno katastrofalni.

o Više zimske temperature bi mogle ugroziti prinos koštičavog voća za koje su neophodne temperature ispod nule.

o Izloženost toplotnim talasima i sušama mogu da dovedu da podbaci žetva. U poslijednje dve decenije, učestale suše doprinijele su upravo tome. Očekuje se da će sušni periodi postati češći i da će se intenzivirati – i po dužini trajanja i po intenzitetu. Bez zaliha vode koje bi mogle da stanu na put suši i omoguće navodnjavanje usjeva, ovakvi vremenski uslovi će doprineti gubitku žetve.

o Ljetnji usjevi, uslijed nedostatka vode, nizih nivoa rijeka i povećane evapo-transpiracije će imati slabiji rast. Čak i bez dugih perioda suše, povišene ljetnje temperature će dovesti do pojačane evapo-transpiracije

o Izloženost ekstremnim vremenskim uslovima. Predviđa se da će biti sve češćih i sve jačih ekstremnih vremenskih nepogoda, kao što su oluje, bujične poplave, grad i kasno-proljetni mraz. Ovo ce posebno pogoditi voćarstvo. Kasno-proljećni mrazevi bi mogli biti ubitačni za voćarstvo, a

8

uslijed bujičnih poplava može da dođe do potapanja i truljenja povrća, kao i uništenja voća gradom.

o Biodiverzitet i plodnost zemljišta su ugrožene uslijed erozije prouzrokovane dugim periodima suše i vjetrom, kao i promjenama u strukturi zemljišta izazvane povećanim isparenjima i iznenadnim i jakim kišama, koje mogu da dovedu do ispiranja minerala iz zemljišta. Ovaj problem bi u uslovima intenzivne poljoprivrede i korištenja loših poljoprivrednih praksi mogao da postane još gori, kao što je na primjer preterana upotreba hemijskih đubriva, duboko oranje i paljenje zemljišta.

o Umanjena nutritivna vrijednost voća i povrća. Pojačana koncentracija CO2 može doprinjeti bržem rastu, ali i dovesti do gubitka plodnosti zemljišta (vidi gorenavedeno), kao i do smanjenja ukupne nutritivne vrednosti voća i povrća.

o Povećana je opasnost od pojave oštećenja/fleka na voću i povrću pod uticajem intenzivnog sunčevog zračenja i visokih temperatura.

o Pojačan rizik od štetocina i bolesti kao što su češće i intenzivnije pojave gljivičnih oboljenja na žitaricama i povrću, kao sto su Fusarium, Cerospora, Alternaria, i druge.

o Pogrešan odnos između predatora i plena kod prirodne kontrole štetočina. Neke štetočine stižu ranije, dok oni koji se njima hrane, dolaze kasnije. Ovo može da dovede do toga da neke od štetočina izmaknu kontroli, a to će zahtevati povećanu upotrebu insekticida. To bi dovelo da predatori umru od gladi, a time bi se narušilo njihovo dalje razmnožavanje.

o Pored ovoga, postoji i opasnost da se, dolazeći s juga, invazione vrste biljaka, insekata i životinja netipične za ovu oblast pojave kod nas.

o Sveukupno gledano, poljoprivredi u BiH preti opasnost od umanjenih prinosa glavnih usjeva kao što su kukuruz, žitarice, suncokret, leguminoze, krompir i voće, što potencijalno može da dovede do gubitka u milionima eura.

Faktori i rizici u stočarstvu Razvoj, ponašanje i zdravlje domaćih životinja zavisi i od nasljednih faktora, kao i od spoljašnjih uslova. Metabolični procesi u životinjama su izloženi stresu uslijed klimatskih promjena. Više spoljašnje temperature utiču na apetit te tjeraju organizam da radi više da bi održao zdravu tjelesnu temperaturu. Ovo dovodi do pojačane transpiracije i potrebna je veća tjelesna energija da bi se ona produžila. Ovo ne samo da izlaže respiratorne i kardiološke procese stresu, već istovremeno oduzima energiju od ostalih tjelesnih procesa kao sto su održavanje jakog imunog sistema neophodnog za rast tkiva i proizvodnju mlijeka. Ovi procesi zahtevaju dodavanje jake energetske stočne hrane i zahtjevaju više vode, kao i primjenu suplemenata i medikamenata, čime se povećava cijena proizvodnog procesa, sto će se na kraju odraziti na tržišnu cijenu. Problem se pogoršava kada su visoke temperature kombinovane sa iznenadnim padovima temperature, prouzrokovanim nepredvidivim vremenskim modelima. Pored svega ovoga, povišene temperature obično pojačavaju mogućnost širenja patogenih mikroorganizama i parazita.

o Uticaj toplote kao izvor stresa na proizvodnju mlijeka i mesa. Povećane temperature kombinovane sa blizinom drugih tijela u pretrpanim uslovima držanja u štalama, mogu izazvati toplotni stres kod životinja, što utiče na njihovu sposobnost da održavaju stabilnu tjelesnu temperaturu, a to utiče na metabolički proces proizvodnje mlijeka i mesa.

o Nedostatak dovoljne i kvalitetne stočne hrane. Duga suša ne utiče samo na proizvodnju voća i povrća, već i na rast trave koja se koristi za ishranu stoke tokom zime. Ovo može da donese povećane troškove stočarima koji su prinuđeni da prehranjuju svoje životinje alternativnim sredstvima, čime se povećavaju troškovi proizvodnje, što sve utiče na tržišnu cijenu finalnog proizvoda.

o Povećana izloženost životinja “tradicionalnim” bolestima stoke i živine, kao što su E-coli, salmonella, bolest plavog jezika, antraks, bolest ludih krava BSE, Kju-groznica, itd. Sa potencijalnom opasnošću da se prenese na ljude.

9

o Opasnost da se u regionu pojave nove bolesti kao što su Afrički konjski virus, Krimsko-Kongoanska hemoragični virus, Rift Valley groznica, virus Zapadnog Nila i Afrička svinjska kuga. Ove bolesti predstavljaju opasnost ne samo za životinje, već i za ljude na koje se mogu prenijeti.

o Klimatske promjene stvaraju uslove koje povećavaju rizike napada od strane virusa (koje prenose komarci, krpelji, muve, itd) i mogućnost da budu prenjete putem stoke, mesnih proizvoda, divljih životinja, kućnih ljubimaca i ljudi.

o Povećana otpornost i mogućnost preživljavanja vektora i patogena u životnoj sredini uslijed povećane temperature i povećane vlažnosti vazduha, kao i nestajanje prirodnih predatora tih istih vektora, jer su im uništena staništa.

Posljedice po biodiverzitet i plodnost zemljišta Poljoprivreda u velikoj mjeri izrabljuje zemljište, a klimatske promjene će to samo još pogoršati. Intenzivna poljoprivreda negativno utiče na biodiverzitet, jer čini da lanci ishrane postanu jednolični i da u njima žive manji organizmi. Promjene u biodiverzitetu zemljišta uslijed intenzivnije upotrebe zemlje može dovesti do toga da zemljište postane manje funkcionalno za poljoprivredu.

Istraživanja pokazuju da intezivna poljoprivreda utiče na lanac ishrane, koji je važan zbog nekoliko uloga koje ima u ekološkom sistemu, kao na primjer zbog sekvestracije ugljenika i kruženja hranljivih sastojaka. Ove funkcije su važne za proces ublažavanja klimatskih promjena i za održivu proizvodnju. Skup svih živih organizama koji žive u zemlji, ima važnu ulogu u kruženju ugljenika i nitrogena i premda postoji mnoštvo dokaza o djelovanju poljoprivrede na lance ishrane koji postoje u zemljištu, tek sada počinjemo da shvatamo značaj koji zemljište ima na otpornost i prilagodljivost lanaca ishrane klimatskm promjenama. Naučnici su dokazali da lanac ishrane baziran na gljivicama kao i veća mikrobna prisutnost, ublažavaju gubitak ugljenika i nitrogena. Ekstenzivno korišćeni pašnjaci daju otpornije, prilagodljivije i fungi-zasnovane lance ishrane. Ovakvi lanci ishrane su otporniji na sušu od onih koji postoje u intenzivno obrađivanim zemljištima koja su bazirana na zemljištima u kojima dominiraju bakterije.

ŠTA MOŽETE DA UČINITE–VAŠ ODGOVOR NA KLIMATSKE PROMENE

Proizvodnja usjeva doprinosi klimatskim promjenama, ali i stvara mogućnosti da se na njih prilagodimo i da ih ublažimo. Vrlo je važno da poljoprivrednici imaju mogućnost izbora i da im se pružaju mogućnosti koje podržavaju institucije i politika zemlje. Čvrste političke odluke, kao i podrška državnih institucija su veoma važni da bi borba protiv klimatskih promjena uspjela, kao i da bi se zaštili životi ruralnog stanovništva, posebno onog u zemljama u razvoju.

Potrebna je čvrsta uloga vlade da bi se razvile i/ili prilagodile poljoprivredne odluke na način koji uzima u obzir i klimatske promjene, njihove moguće posljedice i načine da se iste prevaziđu i minimalizuju. Pored toga, lokalni stručnjaci su veliki izvor znanja, ne samo onog koje se tiče biofizičkih aspekata poljoprivredne proizvodnje, već i potreba ruralnih zajednica i poljoprivrednika. Sistem climate-smart poljoprivrede omogućava da se odgovori na te izazove i da se blagovremeno prilagodi klimatskim uslovima koji se mijenjaju. Priroda tih sistema je da budu efikasni, sto ih čini održivim i produktivnim. Da bi neki sistem proizvodnje bio i produktivan i održiv u isto vrijeme, mora da bude climate smart.

10

Ključne poruke

o Mjere ublažavanja su one koje društvo može da preduzme u cilju smanjenja posljedica klimatskih promjena;

o BiH je isuviše mala zemlja da bi mogla da doprinese smanjenju koncentracije gasova staklene bašte na globalnom nivou, ali može doprineti na regionalnom i lokalnom nivou, ako ne po pitanju klimatskih promjena, onda u svrhu poboljšanja javnog zdravlja;

o Mjere prilagođavanja (adaptacije) su one koje društvo treba da preduzme da bi se pripremilo i prilagodilo posljedicama klimatskih promjena;

o Mjere ublažavanja i prilagođavanja bi trebalo preduzeti i na političkom/institucionalnom nivou, kako i na praktičnom nivou;

o Farmske mjere prilagođavanja bi uglavnom trebalo da se koncentrišu na povećanje, kako otpornosti, tako i prilagodljivosti prema posljedicama klimatskih promjena;

Ove mjere zahtevaju znatna finansijska ulaganja i tehničku podršku, posebno u sektoru poljoprivrede

Mjere ublažavanja i prilagođavanja (mitigacija i adaptacija)

Mjere ublažavanja i prilagođavanja koje mogu da se sprovedu kako kroz političke odluke, tako i kroz individualne aktivnosti poljoprivrednika, a sve u cilju opstanka pod okolnostima izazvanim klimatskim promjenama. Mjere ublažavanja su one koje bi pomogle da se smanje ili ublaže posljedice klimatskih promjena, dok bi adaptivne mjere pomogle prilagođavanju posljedicama koje su već nastupile.

Neke mjere su lake i efikasne za implementaciju na individualnim poljoprivrednim gazdinstvima sa malo ulaganja, dok bi druge zahtijevale znatnu tehničku i finansijsku podršku od strane vlade ili donorskih organizacija.

Poljoprivredne mjere praksa koji doprinose ublažavanju klimatskih promjena

Poljoprivredne mjere i prakse koji doprinose prilagođavanju na klimatske promjene

Postoji više različitih pristupa i mjera održivog ratarstva koji mogu da doprinesu ublažavanju posljedica klimatskih promjena. Kao i kod mjera prilagođavanja, ove mjere mogu da obezbijede mogućnost izbora za određene lokacije, i treba ih, uz saradnju sa lokalnim poljoprivrednicima i širom zajednicom, prilagoditi lokalnim uslovima. Na primjer: • poljoprivreda koja brine ne samo o prinosima, već i o očuvanju resursa i životne okoline; • kontrolisanje nivoa gnječenja zemlje poljoprivrednim mašinama; • unaprijeđen sistem proizvodnje sa nekoliko usjeva koji se rotiraju; • diverzifikacija usjeva; • promocija leguma u rotaciji usjeva; • uzgoj biljaka za potrebe zaštite zemljišta od erozije, korova, štetočina; • uzgoj biljaka za potrebe malčiranja; • obnavljanje kultivisanog tresetišta i degradirane zemlje;

Razne mjere, kao i praktična iskustva u održivoj proizvodnji, mogu doprinijeti prilagođavanju na posljedice klimatskih promjena. One daju mogućnost izbora u zavisnosti od lokalnog konteksta, i trebalo bi ih prilagoditi specifičnim lokalnim uslovima, uz saradnju sa poljoprivrednicima i širom zajednicom. Na primjer: • pristup baziran na uvažavanju ekosistema; • poljoprivreda koja brine ne samo o prinosima, već i o očuvanju resursa i životne okoline; • integrisano upravljanje zemljištem u cilju očuvanja njegovog kvaliteta; • uzgoj biljaka za potrebe malčiranja; • uzgoj biljaka za potrebe zaštite zemljišta od erozije, korova, štetočine, itd • promene i rotacije u sađenju; • diversifikacija usjeva; • upotreba visokokvalitetnog sjemena i

11

• upravljanje zemljištem uz manju upotrebu vjestačkih đubriva (npr. koncentrisano azotno đubrivo); • integrativna kontrola sastava zemljišta; • uzgoj usjeva koji efikasno koriste nutrient iz zemljišta; • integrisani sistemi stočarstva i ratarstva; • usjevi koji mogu da se koriste kao bio-gorivo; • kontrola i smanjenje emisije gasova (motori sa unutrašnjim sagorijevanjem, stočni otpad, itd.

sađenje prilagođenih biljnih vrsta; • integrisano kontrola štetocina; • integrisana kontrola korova; • upravljanje pašnjacima; • upravljanjem sistemom voda i irigacija; • upravljanje procesom oprašivanja; • organska poljoprivreda; i • fragmentacija zemljišta (zemljište duž obala, šumsko zemljište u okviru poljoprivrednog zemljišta).

Izvor: FAO-PAR, 2011; FAO, 2008a; Lin, 2011; FAO, 2009b; FAO, 2012a

Mjere prilagođavanja klimatskim promjenama bi trebalo usmjeriti ka povećanju

otpornosti i prilagodljivosti agrosistema posljedicama klimatskih promjena.

Farmske mjere za povećanje otpornosti i prilagodljivosti na klimatske promjene

Farmske mjere su mjere koje poljoprivrednici sami mogu da primjene na svojim gazdinstvima. Neke od njih bi se lako i efikasno mogle primjeniti, dok bi druge zahtjevale finansijsku i institucionalnu pomoć države i agencija entiteta, kao i međunarodnih donorskih organizacija. Ove mjere uglavnom podrazumjevaju prihvatanje drugačijeg načina razmišljanja i odustajanje od starog načina rada. Znači, ne treba samo da se mijenjaju procesi proizvodnje, već i način razmišljanja poljoprivrednika.

Potrebno je da budete motivisani i inovativni, da eksperimentišete sa na primjer, vremenom sijanja i ubiranja žetve, sađenjem novih vrsta i sorti itd. Takođe bi trebalo da preuzmete inicijativu i da diversifikujete svoje aktivnosti, odnosno da se bavite i alternativnim oblastima - kao što su eko-turizam i očuvanje prirode.

Sve buduće investicije i mjere bi trebalo da budu procijenjene u skladu sa kriterijumom “dodatne vrednosti” procesu stvaranja uslova za bolju zaštitu usjeva i stvaranje sorti otpornijih na ekstremne vremenske prilike. U ovom kontekstu, poljoprivrednicima bi trebalo pružiti adekvatnu finansijsku i tehničku pomoć. Državne agencije bi trebalo da pružaju savetodavnu i praktičnu pomoć poljoprivrednicima kod primene gore pomenutih mjera.

Postoje mjere koje sami poljoprivrednici mogu da preduzmu da bi umanjili posljedice klimatskih promjena. Generalno gledano, te mjere podrazumevaju smanjenje upotrebe fosilnih goriva, poboljšanje efikasnosti goriva, ubrizgavanje stajnjaka u zemljište umjesto da se samo nabaca na površinu njive i ubacivanje nitrogena u zemljište. Ove mjere zahtijevaju alternative fosilnim gorivima u obliku bio-goriva. Tržište mora da obezbijedi dovoljne količine tog goriva i može da se desi da mašine moraju da se prilagode novoj vrsti goriva. Premda poljoprivrednici sami mogu da proizvedu bio-gorivo, investicije neophodne da bi se to postiglo su nedostupne za mnoge farmere u BiH. Osim toga, mašine kojima se ubrizgava stajsko đubrivo u zemljište zahtevaju investicije koje su moguće samo na većim dobrima ili kad postoji sistem subvencija. Ovo poglavlje će razmotriti mjere koje je moguće lako i efikasno primjeniti.

12

Efikasniji i prilagodljiviji sistemi

Sistemi proizvodnje hrane moraju postati istovremeno efikasniji i prilagodljiviji. Efikasniji u smislu korišćenja resursa: smanjiti korišćenje zemlje, vode i ulaganja da bi proizvodnja bila održivija, a biti prilagodljiviji u slučaju promjena i neočekivanih opasnosti.

Najveći dio emisija gasova staklene bašte koji dolazi od poljoprivredne proizvodnje je direktna posljedica korištenja resursa: krčenje šuma ili pretvaranje prirodnih pašnjaka u njive, korištenje veštačkih đubriva, stočarstvo, proizvodnja energije. Stoga je povećana efikasnost u korištenju prirodnih resursa (tj proizvoditi više hrane uz korištenje manje resursa) od izuzetne važnosti za smanjenje emisije gasova staklene bašte, ali i za obezbeđivanje bezbjednosti hrane, posebno u oblastima siromašnim u prirodnim resursima.

Efikasnije korištenje resursa u ratarstvu

S obzirom da je poljoprivreda glavni krivac za krčenje šuma, smanjenje proširenja poljoprivrednog zemljišta na nove površine time što bi se održivom poljoprivredom koristile već postojeće kultivisane površine, bi moglo biti veoma efikasan metod ublažavanja posljedica klimatskih promjena.

U periodu 1961 – 2005, ratarske aktivnosti su se povećale za 160%, da bi se dobilo 135% više prinosa, a da je pri tom površina zemlje na kojoj su ovi prinosi dobijeni povećana za samo 27%. Ovim su poljoprivrednici uspjeli da povećaju proizvodnju uz emitovanje 590 gigatona CO2 manje nego što bi bio slučaj da su proizveli tu istu količinu hrane povećanjem obradivih površina prema metodama iz 1961. godine. Novim načinom rada povećavaju se prinosi i smanjuju emisije štetnih gasova, a smanjuje se i uništavanje šuma koje su neophodne jer dugoročno gledano, mogu da zadrže ugljenik.

Sađenjem leguminoza metodom plodoreda (rotacije biljaka) se povećavaju prinosi tih narednih usjeva. UkolIko se zajedno sade leguminoze i trava, leguminoze utiču na bolji prinos trave. Leguminoze su bogate bjelančevinama, i kada se one koriste kao stočna hrana doprinose boljem metabolizmu ishrane, i smanjenom emitovanju gasova metana kod preživara, čime povećavaju efikasnost proizvodnje, a istovremeno smanjuju emisije gasova staklene bašte.

Efikasnije korišćenje resursa u stočarstvu

Sektor stočarstva se brzo proširio proteklih decenija i nastaviće da se proširuje s obzirom da se očekuje da će potražnja za mesom, jajima i mliječnim proizvodima nastaviti da raste, posebno u zemljama u razvoju. Pašnjaci se prostiru na 26% zemljine površine a za proizvodnju stočne hrane koristi se 33% poljoprivrednog zemljišta. Hitno je potrebno preduzeti mjere da bi se povećala efikasnost korišćenja resursa kao i proizvodnje u stočarstvu, i da bi se povećala bezbjednost hrane, a i smanjila emisija gasova staklene bašte. Ova akcija bi trebalo da uzme u obzir sve veću razliku između stočarstva kojim se bavi veliki broj malih stočara i nomada s jedne strane i intenzivnog stočarstva s druge. Studija o kravljem mlijeku pokazuje da količina štetnih gasova po litru mlijeka zavisi od efikasnosti krave: što su krave efikasnije, manji je udeo emisija gasova u njihovom mlijeku. Ovo znači da se u svim sektorima stočarstva, počev od izbora grla i ishrane do upravljanja stajskim đubrivom, mora koncentrisati na povećanje efikasnosti.

Poboljšanje zdravlja životinja, uključujući i prevenciju bolesti i upravljanje bolestima, ima veliku ulogu u efikasnosti stočarstva, bezbjednosti hrane i klimatskih promjena. Važno je uspostaviti dobre veterinarske službe i obezbijediti čvrste političke mjere da bi se poboljšala efikasnost proizvodnje, a i povećala spremnost u slučaju novih rizika, uključujuci i one koji prete od klimatskih promjena.

Ishrana je veoma važan činilac povećanja efikasnosti u stočarstvu. Pravilna ishrana je važna da bi se postigla visoka reproduktivna efikasnost i zaštita od bolesti, a i da bi liječenje životinja bilo efikasnije.

13

Nebalansirana ishrana dovodi do gubitka u proizvodnji i povećanja emisije gasova staklene bašte, bilo kroz unutrašnju fermentaciju kod preživara ili kroz gasove iz stajnjaka.

Za preživare je važna:

a) ishrana sa blansiranim količinama azota, energije i minerala – po mogućstvu kao pomiješana hrana, pleva od žita visokog kvaliteta, mekinje i vodom nakvašena slama ili slama nakvašena ureom, kao i žitarice;

b) upotreba aditiva za ishranu, na primjer probiotici, enzimi, ulja uključujući i eterična ulja, nešto tanina i saponina – sve to doprinosi boljem metabolizmu i/ili smanjenju isparavanja azota i metana iz stajnjaka.

U smješi sa mahunarkama (graškom i grahoricom), u zelenom ili suvom stanju, pšenica je kvalitetna stočna hrana. Sitno i slabije zrno koje otpadne pri selektiranju služi za ishranu stoke.

Poboljšanje kvaliteta i produktivnosti pašnjaka, bilo poboljšanjem sastava krmnog bilja, posebno na vještačkim pašnjacima, bilo boljim upravljanjem pašnjacima je važan način povećanja bezbjednosti hrane, prilagođavanja klimatskim promjenama i smanjenja kako direktnih tako i indirektnih emisija gasova staklene bašte. Zamjenom krmnog bilja lošeg kvaliteta boljom hranom (peletima od drveta gajenim za proizvodnju stočne hrane) ili legumima, poboljšava varenje a time i produktivnu efikasnost, a takođe smanjuje emisije metana. Sađenje leguma na pašnjacima povećava proizvodnju krmnog bilja i smanjuje pritisak na šume, a da se pri tom ne moraju koristiti veće kolicine đubriva. Bolje rukovođenje pašnjacima dovodi do bolje proizvodnje krmnog bilja, efikasnijeg korišćenja zemlje, bolje profitabilnosti i rehabilitacije degradiranog zemljišta i obnavljanje ekosistema.

Upravljanje stajnjakom je važno i zbog bezbjednosti hrane i zbog ublažavanja posljedica klimatskih promjena, jer može da se koristi kao organsko đubrivo, a služi i kao izvor emisija CH4 i N2O. Upotrebom stajskog đubriva povećavamo produktivnost i plodnost zemljišta tako što mu dodajemo organske materije i nutriente kao što je azot, koje u zemljištu zadržavaju bakterije. Međutim, negdje količina stajnjaka koje životinje proizvedu prevazilazi sposobnost zemljišta da ga apsorbuje, u kom slučaju stajnjak postaje otpadni materijal, umjesto da služi kao dragocen izvor nutrienata. Pravilnom primjenom savremenih tehnologija može se smanjiti emisija gasova iz stajnjaka, a on se preraditi u organsko đubrivo, čime se smanjuje emisija štetnih gasova koji bi inače ušli u atmosferu ako bismo koristili vještačka đubriva.

Integrativni sistemi

Ratarski i stočarski sistemi se mogu poboljšati i procesom integracije, jer se integrisanjem povećavaju njihova efikasnost i održivost. Kada se stočarstvo i ratarstvo praktikuju zajedno, ono što je otpad od jednoga, služi kao ishrana drugome. Stajsko đubrivo povećava ratarske prinose, a ratarski uzgredni proizvodi (na primjer pleva, slama, itd) služe kao stočna hrana. Na taj način, stočarstvo postaje bitan faktor metode prilagođavanja klimatskim promjenama. Životinje mogu da budu alternativa košenju, pomažu da se ljudi prehrane i postaju mehanizam za preživljavanje u ranjivim i promenljivim (posebno po pitanju vremenskih promjena) prirodnim uslovima. Osim toga, životinje predstavljaju i određeni kapital koji se, u slučaju potrebe, može unovčiti.

Pod agro-šumarstvom podrazumjevamo korišćenje drveća i niskog rastinja kao deo poljoprivrednog sistema. On spriječava eroziju zemljišta, omogućava prodiranje vode u zemlju i ublažava negativne posljedice ekstremnih vremenskih uslova. Agro-šumarstvo doprinosi i diversifikaciji prihoda, obezbeđuje toplotnu energiju, a često i stočnu hranu. Legumna stabla kao sto su Faidherbia albida, sposobnošću da vezuju azot, povećavaju plodnost zemljišta, a time i prinos. Agro-šumarstvo zahtjeva manje đubrenja čime se smanjuje direktno emitovanje štetnih gasova u atmosferu, kao i indirektne emisije ovih gasova do kojih dolazi tokom proizvodnje hemijskih đubriva. Osim toga, povećanje površine biomase nad zemljom, a i pod zemljom, povećava se sposobnost prihvatanja više ugljenika.

Integralna proizvodnja alat ili kao m

Kada se u svijetu ne bi koristile nikakve fizičke, štetnika smanjenje prinosa glavnih poljoprivrednih kultura bi bilo za 16korova ima potencijal najvećih gubitaka (34%).ostvarenja ovih potencijalnih gubitaka. To je i potpuno logično jer ostvarenje potebiljne bolest zavisi od toga da li će se formirati tzv „trougao bolesti“ jer je bolest poslkomponente: biljke domaćina, patogenakomponente imaju svoju varijabilnost. Tako na primdomaćina ali i na brzinu umnožavanja, širenja i virulentnosti patogena kao i na njegovo širevodom, različitim vektorima prenosiocima itd. Interakcija ove tsljedeći način:

Svaka strana trougla predstavlja jednu komponentusumi osobina jedne komponente koje utiču na pojavu bolesti. Na primrezistentna ili je u razvojnom stadijunula, dok ako je biljka osjetljiva ili u osvjerovatan period da će se infekcija ostvariti. Na isti način, ako je patogen virulentan, aktivan i obilan biće duža strana trougla na kojoj je patogen i veći potencijal za veliki intenzitet bolesti. Vrsu povoljni pomažu patogenu (temperatura, vlaga, vbolesti. Kada bi se tri strane trougla mogle kvantifikovatibolesti na biljci ili populaciji biljaka. Ako je bilo koja od komponenti nula, u tom slučaju nema ni pojave bolesti.

Razumjevanje ovog trougla bolesti je presudno za razumproizvođači/savjetodavci pratimo pojavu bolesti i insekata štetnika tada smo već godinama pratili i promjenu vremenskih prilika i uticaj klimatskih prompoljoprivrednu praksu i integralnu zaštitu od bolesti

Vidjeli smo da intenzivna poljoprivreda dovodi do niskog generičnog diverziteta zemljišta, a time doprinosi zamoru zemljišta, što utiče na njegovu sposobnost da se odbrani i bude otporan na posljedice klimatskih prompovećanje otpornosti i prilagodljivosti zemljišta na klimatske prompoljoprivrednici bi trebalo da primenjuju mzahtjeva sveobuhvatan ili holsuša i poplava, već i primbiodiverziteta i plodnosti zemljišta i sprečavanje erozije.

Integralna proizvodnja alat ili kao mjera prilagođavanja promjenama klime

etu ne bi koristile nikakve fizičke, biološke ili hemijske mjere zaštite od bolesti i insekata štetnika smanjenje prinosa glavnih poljoprivrednih kultura bi bilo za 16% do 18%. Prockorova ima potencijal najvećih gubitaka (34%). Klimatske promjene samo povećavaju mogućnost ostvarenja ovih potencijalnih gubitaka. To je i potpuno logično jer ostvarenje pote

est zavisi od toga da li će se formirati tzv „trougao bolesti“ jer je bolest poslkomponente: biljke domaćina, patogena i vremenskih uslova. Ovo je komplikovan odnoskomponente imaju svoju varijabilnost. Tako na primjer vremenske prilike utiču na rast i na otpornost domaćina ali i na brzinu umnožavanja, širenja i virulentnosti patogena kao i na njegovo širevodom, različitim vektorima prenosiocima itd. Interakcija ove tri komponente se može vizualizo

Svaka strana trougla predstavlja jednu komponentu, a dužina jedne strane je proporcionalna ukupnoj sumi osobina jedne komponente koje utiču na pojavu bolesti. Na primjer, ako je biljka domaćin otporna, rezistentna ili je u razvojnom stadijumu koji nije osjetljiv na inokulacije, vjerovatnoća da se bolest p

etljiva ili u osjetljivom razvojnom stadijumu ili u gustom sklopuerovatan period da će se infekcija ostvariti. Na isti način, ako je patogen virulentan, aktivan i obilan biće

j je patogen i veći potencijal za veliki intenzitet bolesti. Vrpomažu patogenu (temperatura, vlaga, vjetar) ili slabe domaćina te takođe utiču na intenzitet

bolesti. Kada bi se tri strane trougla mogle kvantifikovati, tada bi površina trougla predstavlci ili populaciji biljaka. Ako je bilo koja od komponenti nula, u tom slučaju nema ni pojave

evanje ovog trougla bolesti je presudno za razumjevanje uticaja klimatskih prometodavci pratimo pojavu bolesti i insekata štetnika tada smo već godinama pratili i

enu vremenskih prilika i uticaj klimatskih promjena, te se suočavanje s njima svodi na dobru poljoprivrednu praksu i integralnu zaštitu od bolesti i štetnika.

da intenzivna poljoprivreda dovodi do niskog generičnog diverziteta zemljišta, a time doprinosi zamoru zemljišta, što utiče na njegovu sposobnost da se odbrani i bude otporan na

edice klimatskih promjena. Stoga, farmske mjere treba da se koncentrišu, pre svega, na povećanje otpornosti i prilagodljivosti zemljišta na klimatske prompoljoprivrednici bi trebalo da primenjuju mjere kojima se ove karakteristike zemljišta postižu. To

eva sveobuhvatan ili holistički pristup poljoprivredi, u šta spada ne samo zaštita ussuša i poplava, već i primjena dobrih poljoprivrednih praksi (GAP) čiji je cilj povećanje biodiverziteta i plodnosti zemljišta i sprečavanje erozije.

Ukupni uslovi koji utiču na osetljivost

DOMAĆIN

14

ere zaštite od bolesti i insekata do 18%. Procijenjena šteta od

ene samo povećavaju mogućnost ostvarenja ovih potencijalnih gubitaka. To je i potpuno logično jer ostvarenje potencijala zaraze svake

est zavisi od toga da li će se formirati tzv „trougao bolesti“ jer je bolest posljedica interakcije 3 i vremenskih uslova. Ovo je komplikovan odnos, jer sve tri

er vremenske prilike utiču na rast i na otpornost domaćina ali i na brzinu umnožavanja, širenja i virulentnosti patogena kao i na njegovo širenje vjetrom,

te se može vizualizovati na

a dužina jedne strane je proporcionalna ukupnoj er, ako je biljka domaćin otporna,

erovatnoća da se bolest pojavi je ili u gustom sklopu, tada je dug i

erovatan period da će se infekcija ostvariti. Na isti način, ako je patogen virulentan, aktivan i obilan biće j je patogen i veći potencijal za veliki intenzitet bolesti. Vremenski uslovi koji

etar) ili slabe domaćina te takođe utiču na intenzitet i površina trougla predstavljala intenzitet

ci ili populaciji biljaka. Ako je bilo koja od komponenti nula, u tom slučaju nema ni pojave

evanje uticaja klimatskih promjena. Ako kao etodavci pratimo pojavu bolesti i insekata štetnika tada smo već godinama pratili i

te se suočavanje s njima svodi na dobru

da intenzivna poljoprivreda dovodi do niskog generičnog diverziteta zemljišta, a time doprinosi zamoru zemljišta, što utiče na njegovu sposobnost da se odbrani i bude otporan na

treba da se koncentrišu, pre svega, na povećanje otpornosti i prilagodljivosti zemljišta na klimatske promjene i, shodno tome,

ere kojima se ove karakteristike zemljišta postižu. To istički pristup poljoprivredi, u šta spada ne samo zaštita usjeva od ena dobrih poljoprivrednih praksi (GAP) čiji je cilj povećanje

15

Dobra poljoprivredna praksa smanjuje efekte klimatskih promjena

Mjere dobre poljoprivredne prakse koje bi trebalo da u ovom smislu praktikujete su:

*Kao prvo, treba prestati sa vrlo štetnom praksom paljenja ostataka žetve. Njome se ozbiljno narušava površinski, tj. najzdraviji dio zemlje i uništavaju mikroorganizmi koji u njemu žive. Paljenjem se ne đubri zemljište, jer paljenje ne ostavlja za sobom korisne izvore ugljenika i drugih minerala. Ukoliko ostatak žetve treba da se ukloni, ne treba ga spaljivati, već ga upotrebiti za proizvodju bio-goriva, bilo metodom ‘lomljenje’ i fermentacije u bio-etanol ili putem raspadanja pomješanog sa stajnjakom u biogas. Ostatak žetve se onda može upotrijebiti kao zeleno đubrivo. Međutim, pretvaranje organskog žetvenog materijala u energiju zahtjeva značajne investicije i bolje bi ga bilo organizovati na državnom ili entitetskom nivou.

* Konzervacijska obrada zemljišta - Duboko oranje je jedna od stvari koje veoma negativno utiču na biodiverzitet zemljišta. Najplodniji dio zemljišta je prvih 25-30 cm. Oranje narušava strukturu, biodiverzitet i plodnost zemlje i bukvalno je preokrene naglavačke. Taj proces smanjuje mogućnost zemlje da zadržava vodu jer dozvoljava da voda kroz nju prođe vrlo brzo. Sa ovom vodom odlaze i hranljive materije koje su neophodne biljkama. Osim toga, duboko oranje izlaže zemlju vremenskim uslovima, čime se stvara erozija i gubi plodnost. Ako već mora da se ore, onda to treba da se vrši na manjoj dubini.

* Praksa minimalne obrade zemljišta–treba prekinuti sa dubokim oranjem. Ovo bi podrazumjevalo ostavljanje ostataka žetve na poljima bez ukopavanja istih u zemljište oranjem. Prirodnim procesima raspadanja, hranljivi sastojci iz biljaka će ući u oranični sloj zemlje, a ostatak žetve (strnika) će obezbijediti stanište i hranu organizmima koji žive u zemlji. Pored toga, strnika svojim korijenjem obezbijeđuje strukturu zemljištu i zadržava ga, čime sprijčava eroziju. Ti ostaci biljaka pomažu zemljištu da zadrži vodu, spriječavaju ispiranje minerala i štite usjeve sljedeće generacije od vremenskih nepogoda i štetočina u vrijeme klijanja. Međutim, odustajanje od riljanja stvara problem kako izaći na kraj sa štetočinama kao što su glodari koji imaju običaj da se kriju u ostatku usjeva, kao i kako saditi nove usjeve na takvom zemljištu.

Primjeri poljoprivrednih praski koje nisu pogodne za biodiverzitet i plodnost zemljišta su prikazani na ovim slikama. Spaljivanje strnjike koje oštećuje površinski sloj zemljišta, duboko oranje koje narušava strukturu zemljišta i doprinosi eroziji i odlivu minerala. Korišćenje teške mehanizacije sabija zemljište i doprinosi stvaranju površinskog nepropusnog sloja pa zemljište i biljke ne mogu da dobijaju neophodnu vlažnost. Monokulture koje povećavaju osjetljivost na bolesti, prekomjerna upotreba pesticida i djubriva takođe oštećuje biodiverzitet i zagađuje zemljište i površinske vode.

* Izbacivanje upotrebe teških mašina jer dolazi do sabijanja zemlje. Ovim se zemljište stvrdnjava i u njemu biljke ne mogu da razvijaju korijen. Takva zemlja nije pogodna za poljoprivrednu proizvodnju. Osim toga, kiša ne može da prodre u takvu zemlju, a time se stvaraju površinske stajaće vode.

16

*Smanjiti intenzivnu poljoprivredu monokultura, primjeniti metodu plodoreda i odmaranje zemlje godinu dana u cilju obnavljanja i poboljšanja biodiverziteta zemljišta. Industrijska poljoprivreda koja obezbjeđuje sveže proizvode tokom cijele godine znači da se zemljište intenzivnije koristi. Kao što smo vidjeli, ovo dovodi do gubitka zemljišta i sve većom potrebom za vještačkim đubrivima. Pre nego što je nastupilo doba industrijske poljoprivrede koja podrazumjeva upotrebu vještačkog đubriva i agro-hemije, ljudi na selu su živjeli u skladu sa godišnjim dobima. To znači da su gajili ono što stiže u određeno doba godine. Ova metoda podrazumjevala je diverzifikaciju usjeva i odmaranja zemlje tokom zimskog perioda. Više se koristio metod plodoreda, čime se održavala plodnost zemljišta, a zemljište je često napuštano na neko vrijeme da bi se obnovilo. Premda je savremena poljoprivredna proizvodnja važna za ekonomiju i zahtjeve društva za jeftinom hranom, potencijalne opasnosti uslijed klimatskih promjena zahtjevaju očuvanje zemljišta. Pored toga, u kvalitetnijem zemljištu niču i proizvodi boljeg kvaliteta i veće nutritivnosti.

*Treba smanjiti upotrebu hemijskih đubriva i povećati upotrebu zelenih đubriva, kao i tehniku zelenog malča. Kod primjene veštačkih đubriva koristi se velika količina fosilnih goriva da bi se takva đubriva proizvela, transportovala i primjenila na njivama. Osim toga, sve manje je sirovina neophodnih za proizvodnju ovih đubriva kao sto su kalijum i fosfor. Uslijed toga, veštačka đubriva bi u budućnosti mogla postati skuplja, što bi natjeralo poljoprivrednike da nađu neku alternativu. Organski otpad u obliku poljoprivrednog i domaćeg otpada, zajedno sa stajskim đubrivom i šumskom biomasom, mogli bi da se pretvore u zelena đubriva. Mnogi poljoprivrednici već koriste stajsko đubrivo na njivama (mada ga oni samo rasture po površini, a ne ukopavaju ga u zemljište, što dovodi do emisija gasova staklene bašte). Treba eksperimentisati dok se ne pronađe zeleno đubrivo pravilnog sastava koje može da se koristi na njivi.

Na ovim slikama dati su primjeri dobre poljoprivredne prakse unapređuju biodiverzitet zemljišta i njegovu plodnost. To uključuje pokrivne usjeve koji mogu da spriječe eroziju zemljišta, tj zatravnjavanje voćnjaka jer se time čuva struktura zemljišta i unose hranjive materije u zemlju. Ostavljanje žetvenih ostataka, strnjike, takođe može da spriječi eroziju zemljišta a može da bude i dio strategije uvođenja zelenog malča kako bi se unijeli nutirjenti. Rotacija usjeva doprinosi biodiverzitetu i plodnosti zemljišta i zdravijem zemljištu koje je otpornije na bolesti. Gajenje većeg broja usjeva povećava zdravlje zemljišta i smanjuje rizik od uništenja jednog usjeva. Minimalna obrada zemljišta unapređuje strukturu zemljišta i plodnost i obezbeđuje zaštitu usjeva. Organsko đubrivo takođe obezbeđuje nutrijente usjevima dok istovremeno smanjuje rizik od zagađenja zemljišta i površinskih voda.

17

Ostale farmske mjere

*Kao poljoprivredni proizvođači,treba da se udružujete kako biste jedni drugima pomagali u pristupu tržištu, upotrebi mašina, primjeni adaptivnih mjera, konsolidovanju zemlje i podjeli znanja i iskustva. Poljoprivrednici su mnogo jači kad su zajedno, ne samo kada se udruženo pojave na tržištu, već i kada treba da se pripreme za i prilagode na nove uslove koje im nameću klimatske promjene. Pomažući jedni drugima da primjene mjere ublažavanja i prilagođavanja, doprineće da čitav njihov kraj bude spreman za klimatske promjene i od toga će svi imati koristi.

* Trebalo bi da prilagođavate datume sijanja i ubiranja žetve prema kalendaru koji nameću klimatke promjene. Promjene u ciklusu godišnjih doba su već očigledne. Na primjer, vegetacija ranije cvjeta i brže raste, a u zavisnosti od vremenskih uslova, takođe ranije precvjetava ili traje duže. Shodno tome, poljoprivrednici mogu da odluče da slijede novi kalendar izmenjenih vremenskih uslova i siju i sade ranije. Voćnjaci i voće će sami slijediti novi kalendar. Ali, ovaj novi kalendar se takođe može primjeniti na žitarice i povrće u kom slučaju bi poljoprivrednici morali da preduzmu izvijesne mjere kao što je pomjeranje datuma obrađivanja usjeva unaprijed. I poljoprivrednici i agronomi treba da prate promjene u kalendaru i da eksperimentišu sa mjerama prilagođavanja istom.

* Smanjenje ljetnjih, a povećanje zimskih usjeva. S obzirom da je vrijeme sve toplije, to zahtijeva uzgoj usjeva koji lakše podnose izmijenjene vremenske prilike. Tokom ljeta, javljat će se duži periodi suša ugrožavajući obrađivanje ljetnjih usjeva, dok će zime biti sve blaže i sve kraće, sa višim temperaturama. Bilo bi logično da poljoprivrednici razmotre mogućnost izmjene vrsta koje gaje i da povećaju zimske usjeve, a smanje ljetnje. Isto tako, moguće je da neki od ljetnjih usjeva, uslijed sve blažih zima i odsustva mraza, mogu da se gaje i zimi. Potrebna su dodatna istraživanja da bi se utvrdilo kako bi ovaj sistem funkcionisao i koje bi vrste najuspešnije mogle da se gaje u ovom periodu.

* Uvođenje i uzgoj vrsta otpornih na sušu, mraz i poplave. Čovjek već hiljadama godina modifikuje biljne vrste težeći da stvori savršene sorte koje bi imale karakteristike koje su za njega najpovoljnije. Danas, mnoge vrste vrlo malo liče na one od kojih su potekle prije hiljadu godina. Konvencionalnim metodama uzgoja došlo se do sorti koje imaju veće prinose, veću zapreminu i nutritivnu vrijednost, koje su otpornije prema štetočinama, kao i na sušu, mraz, poplave ili povećani salinitet zemljišta. U svjetlu trenutnih klimatskih promjena potrebno je više istraživanja u cilju usavršavanja ovih novih sorti.

18

Razvoj i kultivacija usjeva koji su otporniji na sušu, mraz i poplavu

* Stvaranje i obnavljanje prirodne vegetacije u blizini poljoprivrednog zemljišta da bi se omogućilo prirodno oprašivanje i kontrola štetočina, kao i da bi se sprečila erozija. U prošlosti, poljoprivredne parcele su bile oivičene prirodnom vegetacijom koja je služila kao međa, čime su se označavale granice neke parcele, a i sprečavao ulazak životinja na njivu. Sa razvojem poljoprivrede i sa potrebom da se parcele konsoliduju, u mnogim zemljama ove međe su uklonjene. Ovim uklanjanjem ne samo da se promjenio tradicionalni pejzaž ruralnih oblasti, već je nestalo i stanište za prirodne grabljivice koje uništavaju štetočine i pomažu oprašivanju biljaka. Premda ovakve međe ne mogu u potpunosti da zamjene upotrebu insekticida, one svakako doprinose da se insekticidi manje koriste, što s druge strane dovodi do smanjenja troškova proizvodnje. Osim toga, te prirodne međe sprečavanju eroziju zemljišta, povećavaju uživanje u prirodnom okruženju i doprinose razvoju ruralnog identiteta.

Prirodna vegetacija u i oko poljoprivrednog zemljišta ne samo da lijepo izgleda, već je dobra za prirodno oprašivanje i kontrolu štetočina. Farmeri gube mali dio proizvodnog zemljišta ali samo na rubovima gdje je kultuvacija inače otežana, ali sa druge strane dobijaju funkcionalnu zaštitu od štetnika.

19

* Radite na izgradnji novih i unapređenje postojećih kolektora kišnih voda na poljoprivrednim dobrima. Manje padavina u budućnosti znači da će manje vode biti dostupno za poljoprivredu. Izgradnjom objekata za sakupljanje i čuvanje voda mogla bi se obezbjediti dovoljna količina vode za sušne periode. Ovo, u kombinaciji sa sortama otpornim na sušu, može biti od velike pomoći poljoprivredi. Na poljoprivrednim dobrima bi trebalo graditi objekte za čuvanje voda, u kombinaciji sa instalacijama za odvod vode (koji bi hvatao i dovodio kišnicu sa krova itd.).

Kolektori vode mogu da obezbjede vodu u sušnom period I prave se svih veličina namjenjenih kako malim baštama I farmama pa do većih močvarnih područja.

* Ustupiti deo svoje zemlje za plavna područja, a što bi pomoglo u slučaju prijetnje poplavama. Poljoprivrednici mogu ustupiti deo svog zemljišta za potrebe zaštite i prevencije od poplava. Iskustva iz drugih zemalja govore da bi šteta na naseljima, imovini, industriji i infrastrukturi koja se nalazi nizvodno od tih rijeka time bila izbjegnuta ili makar umanjena. To bi značilo da poljoprivrednici, umjesto da proizvode hranu na svojim njivama, njih ustupaju za potrebe plavnih područja, te time “proizvode” zaštitu od poplava. Naravno, za ustupanje zemljišta u ove svrhe mora se dobiti adekvatna kompenzacija od strane Vlade ili vlasti entiteta.

* Proizvodnja u zaštićenom prostoru u nekim oblastima BiH u cilju obezbjeđenja kontrolisanih i stabilnih uslova za proizvodnju voća i povrća. Uslijed visokih spoljnih temperatura, upotreba folije je energetski efikasnija dok istovremeno štiti voće i povrće od ekstremnih vremenskih uslova kao što su vjetrovi, olujne bujice i kasno-proljećni mraz. Time bi voće moglo da se gaji tokom cijele godine i za domaće i za inostrano tržište, a to bi povećalo vrijednost tog gazdinstva. Međutim, staklene bašte podrazumjevaju značajna ulaganja jer je njihova izgradnja i održavanje dosta skupo.

*Upotrebljavajte vakcine i primjenu preventivnih i kurativnih medikamenata. U svjetlu mogućeg porasta bolesti (i starih i novih) životinje bi trebalo redovno vakcinisati. Takođe, preventivni medikamenti se mogu davati kao profilaksa. S obzirom da se očekuje sve više novih bolesti, realno je očekivati i sve veću upotrebu medikamenata za njihovo suzbijanje.

20

*Radite na prilagođavanju štala u cilju smanjenja toplotnog stresa u kome se nalaze zivotinje, kao i uvođenje uzgojnih vrsta bolje prilagođenih klimatskim promjenama. U štalama se može stvoriti prijatnija unutrašnja klima čime bi se smanjio toplotni stres. Na primjer, povećati prostor u kome se drže životinje da bi se smanjila blizina na kojoj borave jedna do druge, kao i obezbjediti bolju cirkulaciju vazduha u cilju rashlađivanja prostorije. Trebalo bi razmotriti mogućnost gajenja vrsta koje su otpornije na visoke temperature. Međutim, ne mora da znači da će te nove, otpornije vrste davati istu količinu mlijeka i mesa kao vrste koje se tradicionalno koriste u tu svrhu, a to bi onda uticalo na smanjenje prihoda tog gazdinstva. Međutim, selektivnim razmnožavanjem tih otpornijih vrsta mogla bi se poboljšati njihova produktivnost.

ZAKLJUČAK

Kako biste se pripremili na klimatske promjene koje dolaze i koje već osjećamo potrebno je da se razmišlja dugoročno i preventivno.

• Resursi nisu vječni - mislite o tome kad obrađujete zemljište, kad koristite vodu ili zagađujete vazduh. Održiva intenzifikacija proizvodnje usjeva ima za cilj da poveća prinose boljim korišćenjem prirodnih resursa i ekosistema. Nema magičnih rješenja - samo treba racionalno razmišljati kako izbeći posljedice

• Planirajte dugoročno kako da minimizirate uticaje ekstremno loših godina kada imamo podbačaj u svim proizvodnjama i značajno smanjenu tražnju uslijed visoke cijene koja ne može da kompenzira smanjenje proizvodnje? Ne ustručavajte se da isprobate ideje iz ovog priručnika i da o njima diskutujete sa drugim farmerima.