Glas Istre I novosti I Ponedj8lja/(, 28. rujna 2009. I 7

MILAN ANTOLOVIC, ŽUPANIJSKI PROCELNIK ZA POUOPRIVREDU, O NOVOM

ZAKONU O DRŽAVNOJ POTPORI POUOPRIVREDII RURALNOM RAZVOJU ~

Kilogram pšenice nije mjerilo

litika EU-a, a naslucuje se da ~,ce nakon 2014. godine doci do ~!promjena. Tada bi se postupno ~ukidale kvote. kao što su one W

za mlijeko i vinograde. I

Opasnost dolazi s istoka.Kina nema ogranicenja. zatoce za deset godina preplavitiEuropu svojim vinima. kad gru·ne u rod ono što danas sade

i planiraju posaditi. Ako imamzemljište, klimatske uvjete iznam to raditi, zašto bi meninetko branio da to radim. Zato

što onaj u Francuskoj ima mili·jun hektara? To je njegov pro­blem. Ja jesam clan EU·a, alihocu proizvoditi groMe i vinoiz hobija, dohotka. profita i željeda svakom gostu koji dode po­nudim svoje vino, a ne ono izBrazila ili Južnoafricke Republi­ke koje se prodaje po dva eura.Zašto ne bih svoje prodao poeuro ipol?, pita se Antolovic.

- U Istri mnogi ne moguostvariti poticaJe, kako postarom, tako ni po novom za~konu.

- Tocno. zato što ne moguregulirati pitanje zemljišta. Dabi zatražio poticaj poljoprivred·nik mora biti vlasnik zemljišta ilimora imati ugovor o zakupu mi·nimalno 25 godina za masline.Mnogo ljudi obraduje državnozemljište koje se još nije ozbilj­nije rješavalo, osim na Bujštini,a sada ce i na Rovinjštini. Punonjih krenulo je saditi vinogradna državnom zemljištu prijenego li su regulirali odnose za·kupa i vlasništva. Rekao bih. nasrecu. jer danas imamo stoti­njak hektara vinograda i masli-

• Intencija je zakona da seprestane kroz poticaje financi·rati uvoz. kao što je uvoz sto­ke, što neki zloupotrebljavaju.Uvozi se odojak od 25 kilogra­ma iz Austrije ili Nizozemske iuvoznik ostvari isti poticaj kao iproizvodaci odojka iz Hrvatske.To se odnosi jednako i na te­lad i junad· uvoznik dobije p0­ticaj. Zato novi zakon navodi dastoka za koju se dobije poticajtreba biti u tovu najmanje 210dana. za poljoprivredu Je ovegodine namijenjeno cetiri mili­jarde kuna, a prije pet godinadvije milijarde. Prije pet godinaimali smo 500 milijuna dolarauvoza hrane, a danas dvije mi­lijarde dolara. Dakle, nešto neštimao

o S obzirom na primjenuzakona Iz Europske uniJe, do­kad ce Istarska županija mocisufinancirati nabavu sadnogmateriJala?

- Jedinicama lokalne upra­ve i samouprave zabranjujese isplata potpore od 1. sijec·nja 2011. godine. Prije godi·nu dana pretpostavtjalo se dacemo tada uci u Uniju pa zatoi taj datum. Program sadnogmaterijala možemo financira·ti još samo 2010. godine a danas nitko ništa ne pita, Medu·tim, ocjenjujem da Hrvatska2011. godine nece biti u Uniji.Zbog toga cemo zatražiti pro­longiranje te odredbe jer namje cilj posaditi još tisucu hektaravinograda I maslinika.

o Kako ce se planirati pro­IzvodnJa 100 tisuca maslinaI 400 tisuca sadnica vinove

loze za 2011. godinu kad zauzgoj sadnog materijala tre­ba dvije godine?

- Proizvodnje sadnica nije senažalost razvila kod nas. Sad­

nice kupujemo u Italiji. Ako neuzmemo malvaziju, mi s njimamožemo jedino ložiti vatru.

- Zahtjevi za poticale da·nas se upucuju resornomeministarstvu putem Službe zagospodarstvo, a od 1. siJec­nJa Agenciji za polJoprivredu,I to u elek1ronlckom obliku.

Kako ce poljoprivrednici toznati I moci?

• Kada sam razgovarao s ko­legama iz NjemaCke, iz regijeBaden-WOrttemberg, doznaosam da je i njima bio problem štoseljaci nisu znali ispuniti zahtje­ve da bi mogli povuci sredstvaiz Bruxellesa namijenjena njima.To je problem i u Njemackoj pakako onda nece biti kod nas.

Kontrola izsatelita

• PotJcejI ce se isplacivatitemeljem proizvodne p0­vršine koja se vidi putemsatelitske slike, a ne teme­lJem katastarskih cesticakao do sada. U tu se svrhuuvodi ARKOD· Sustav za

identifikaciju zemljišnihparcela. po UZO/U na slo­venska Iskustva procjenJu­je se da su stvarni nasadidvadesetak posto manjiod prijavljenih površina,doznajemo od MIrana Gor·tana, rukovoditelja Istarskepodružnice HZPSS-a.Takoder, polJoprtvrednlclce morati prisustvovaticetlrima predavanjimagodišnJe, koje organizirapoI]oprtvredna savjetodav­na služba, Ato je jedan oduvjeta za poticaje.

Milan Antolovlt

dišnje, ali davat ce se i dodatnipoticaj putem proizvodackih or­ganizacija ili grupa. U Hrvatskojih još nemamo. osim gospo­darskog interesnog udruženjaproizvodaC8 maslinovog ulja.koje je okupio MIH. Predvidjelismo sedam lokalnih akcijskihgrupa, svaka pokriva podruc­je bivših opcina. Oni definirajuprioritetne programe za koje semogu dobiti sredstva iz Unije.Na ovom podrucju financiratcemo st0C8rstvo i umjesto dadajemo deset lipa po litri mlije­ka. otvorit cemo centar za ra­

zvoj stDCarstva. za istarsko go­vedo bit ce centar za edukacijustoC8ra, klaoniC8ra, kuhara.

Danas poticaj dobivajucak i uvozniCI mesa

o Državni poticaj Isplacivatce se samo onima koJI držegovedo vile od 210 dana nagospodarstvu, odnosno svi·nju vlAe od 70 dana?

na na državnom zemljištu koji hrvatska poljoprivreda distan­nisu dani u zakup ni prodani. cira od slavonskog modela.Vjerujem da ce opCine to uvažio Umjesto da se placa kilo pšeni·ti kada raspišu natjeC8j. ce i kilo trukinje, daje se prosto-

Medutim. pravo na poticaj za ra podrucjima i proizvodnji kojapodizanje nasada otišlo je u ne- ima komparativne prednosti.povrat. Primjerice, st0C8r Kario Treba razvijati proizvodnju ono­Peršic godišnje gubi minimalno ga što se danas uvozi. a uvozi50 tisuca kuna od poticaja za se više od 50 posto voca. višeobradivanje livada i pašnjaka i od 60 posto povrca. sto postotisucu kuna po kravi. Obradu- brašna od durum pšenice (zaje za silažu 50 hektara državne proizvodnju tjestenine). Valjazemlje. ali u Opcini Medulin mu osmisliti program proizvodnjenisu htjeli dati potvrdu kojom bi durum pšenice, od asortimentamogao ishoditi poticaj. Vjerojat- do gradnje mlina. Agrolagunano zato jer bi u tom slucaju na je proizvela durum pšenicu najavnom natjecaju imao pravo 250 hektara i izvezla po cijeniprvenstva. Ali. ako covjek ima kojom su samo na gubitku. Kadsto gria stoke, onda je korektno bi u Hrvatskoj postojao mlin zada dobije u zakup i zemlju koju nju, onda bi pšenicu preradili iobraduje. ne bi gubili na tom proizvodu.

o Kako ce se novi zakon o PojasnIle nam primjenuprimijenili na polJoprivredni· novog zakona, primjerice, nake naŠe županiJe, buduci da uzgoj boAkarlna.ne obradujemo tolike povrAI- • za autohtone pasmine kaone kao Slavonija? što je boškarin poticaj ce po

• Ovo je prvi pokušaj da se griu i dalje biti 3.000 kuna go-

• A;.-:Jir.J :II

Podaci upisani u regista, 1011. vriJ.dlt te 12021. godine

Ukinut je poticaj zapodizanje višegodiš­njih nasada, a ostaloje uglavnom po sta­rom, do ulaska u Eu­ropsku uniju, Tada seukidaju poticaji pokilogramu pšenice ilitri mlijeka, a ostajuoni po hektaru obra­dive površine te zaprograme ruralnograzvoja • Za boška­rina i dalje 3.000 ku­na godišnje

Razgovarala Jasna ORLIC

POnovom Zakonu o držav­noj potpori poljoprivredii ruralnom razvoju, koji je

na snagu stupio u srpnju, maloce se toga mijenjati do ula­ska u Europsku uniju. Dotadce ukupna masa sredstava zapotpore ostati gotovo ista, kaoi vrsta poticaja. Ipak, ima i razli­ka. Ukinut je poticaj za podizaonje višegodišnjih nasada. Pri­mjerice, umjesto 20.000 kunaza podizanje hektara maslina,moci ce se zatražiti godiŠnjapotpora od 2.250 kuna svakegodine, i prije nego li maslinapostane rodna. Druga je mo·gucnost zatražiti povrat od 40posto na racun kapitalnih ula·ganja. Zahtjev se mora u Služ­bu za gospodarstvo predati dokraja rujna.

Ulaskom u Uniju sve se dra­sticno mijenja. Buduci da su hr­vatski poticaji u primarnoj proi·zvodnji i kapitalnim ulaganjimaveci od europskih, oni ce mocivažiti samo do tada. Zakon do­

nosi mjere koje ce se primijenitiaktiviranjem hrvatskog clanstvau Uniji, a usmjerene su u finan·ciranje programa. Od direktnihpoticaja placat ce se po hektaruobradive površine. a ne po kilo­gramu pšenice i litri mlijeka. Pri­mjerice, umjesto sufinanciranjalitre miijeka moci ce se dobitisredstva za podizanje farme.ocuvanje autohtonih gria te pohektaru pašnjaka i livada.

Zupanijski procelnik za po­Ijopnvredu Milan Antolovic, kojije i sam sudjelovao u izradi togzakona, pojašnjava nam pro­mjene.

• Iznosi po jedinici površinei griu stoke 99 posto ostaju istiu 2009. i 2010. godini, dakle doocekivanog ulaska u EU. U do·datnlm poglavljima zakona dru-gi modeli potpora vec su defini­rani, a to su izravna i neizravna

placanja za ruralne prostore.Prijelaz na standard Unije. pomeni, trajat ce od tri do pet go­dina. navodi Antolovic.

Kina ce prep'lavitiEuropu SVOJimvin ima .•.

- Intencija zakona je da se §'gro poticaja daje prema povr- 5šini obradivog zemljišta, pre- ~ma hektaru livada i pašnjaka !za st0C8rstvO. a prema hekta. Iru obradive površine za ostaleratarske proizvodnje, i to 2.250kuna, dok Europa ima 250eura. Zato je nama stalo daHrvatska ude u EU sa što više

obradivog zemljišta upisanogu registar. Slikovito govoreci,ono što poljoprivrednik budeimao upisano 2011., imat ce i2021. godine. Osim ako se nebude promijenila agrama po-