kičmena moždina

13
KIČMENA MOŽDINA Damnjanović Ivana

Upload: ivana-damnjanovic

Post on 06-Jan-2017

1.813 views

Category:

Education


2 download

TRANSCRIPT

Page 1: Kičmena moždina

KIČMENA MOŽDINA

Damnjanović Ivana

Page 2: Kičmena moždina
Page 3: Kičmena moždina

• Kičmena moždina se nalazi u kičmenom kanalu kojeg grade otvori na kičmenim pršljenovima.

• Proteže se od otvora na potiljačnoj kosti do 2. slabinskog pršljena.

• Ima oblik vrpce.

Page 4: Kičmena moždina

• Dužina kod odraslog čoveka iznosi oko 45 cm, prečnika 1cm.

• Obavijena je sa tri opne: 1. Tvrda opna je spolja2. Paučinasta je u sredini3. Meka opna je unutra (naleže na kičmenu moždinu)

Tvrda opnaPaučinastaMeka opna

Page 5: Kičmena moždina

• Između paučinaste i meke se nalazi likvor.

LIKVOR

Page 6: Kičmena moždina

Siva i bela masa

• Uočavaju se na poprečnom preseku.• SivaSiva masa se nalazi unutra (oblik leptira).• Prednji (ka trbučnoj strani) i zadnji rogovi

(ka leđnoj strani).• BelaBela masa je spolja.

Page 7: Kičmena moždina

• Ukoliko dođe do prekida kičmene moždine, dolazi do paralize (oduzetosti) delova tela ispod mesta prekida.

• Iz kičmene moždine izlazi 31 par kičmeno-moždinskih nerava.

Page 8: Kičmena moždina

Refleksi i refleksni luk

• Refleksi su pokreti bez učešća naše volje.• Kičmena moždina šalje informacije mozgu i mi

tada postajemo svesni onoga što se dogodilo.• Refleksni pokreti imaju zaštitnu ulogu.

Page 9: Kičmena moždina

Receptor

Senzitivni neuron

Put informacije ka mozgu

Motorni neuron

Mišić-efektor

Page 10: Kičmena moždina

Stečeni i urođeni refleksi

• Urođeni (bezuslovni) refleksi omogućavaju rad srca, disanja, lučenja žlezda itd.)

• Trzaj ruke pri ubodu.

• Stečeni (uslovni) refleksi su naučene radnje stečene vežbanjem.

• Vožnja bicikla, automobila itd.)

Page 11: Kičmena moždina

Pavlovljev refkels

• Ivan Pavlov (1849-1936.) bio je ruski lekar i naučnik, osnivač Instituta za eksperimentalnu medicinu, dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1904. godine.

Page 12: Kičmena moždina

• Naučnik je psu uz pomoć jednostavnog hirurškog zahvata uspeo da meri količinu pljuvačke koju je pas lučio prvo na hranu (bezuslovnu draž).

• Proverio je da li pas luči pljuvačku na zvuk zvona (neutralna draž) i pokazalo se da reakcije nije bilo.

• Uporedo je davao hranu i zvuk zvona i nakon nekoliko ponavljanja pas je počeo da luči pljuvačku i na sam zvuk (uslovnu draž).

• Nekada neutralna draž, zvuk zvona tako postaje uslovna draž.

Page 13: Kičmena moždina