Prof. Dr. Junus Vehbi Javuz

^t}|vx `w|

Prevod: Sejfidin Haruni1

O PISCU Prof. Dr. Junus Vehbi JAVUZ: Roen je 1944. godine u Trabzonu (grad na junom djelu Turske). Prve vjerske nauke je nauio od svog rahmetli oca, Hasan efendije Ramija koji je bio veliki alim Turske. Poslije toga se ukljuio na privatne asove svoga oca i nauivi Arapski jezik, fikh, tefsir, hadis, logiku, Arapsku knjievnost i filozofiju dobio je diplomu i odobrenje za davu (idazet). Poslije ovoga, hronologija obrazovanja pisca slijedi ovako: 1957. je zavrio osonovnu kolu a 1966. medresu u Trabzonu. Izmeu 1962. i 1977. godine pod Direkcijom Za Vjerske Poslove u Turskoj bio je zaposljen i radio kao vaiz. 1971: Zavrio je kolovanje na visokom Islamskom Institutu u Istanbulu. 1977: Uzet je kao asistant na visokom Islamskom institutu u Bursi. 1983: Doktoriro je tezom Metod Hanefijskih Mudtehida u Praksi Prema Knjizi El-Mebsut. 1987: postao je docent, 1994: uzdigao se do profesora. 1994-1996 godine radio je kao profesor na fakultetu islamskih nauka u Maleziji vezanom za Meunarodni Islamski Univerzitet. Drao je asove iz svoje oblasti, seminare i rukovodio teze. Pisac je do sada izdao i preveo vie od 30 knjiga na Turskom i Arapskom jeziku. Kao lan Vakufa Istraivanja Kurana izjavljuje da pomou ovog vakufa daje drutvu najvaniji hizmet pri pomaganju tanog razumjevanja Kurana. I dalje nastavlja istim tempom svoj akademski ivot koji je star vie od 25 godina. Trenutno je profesor Islamskog prva na Teolokom Fakultetu Uludag u Bursi. Oenjen je i ima petoro djece. Neka od naunih djela pisca: 1) 2) 3) 4) 5) 6) 7) 8) Dravna Ustanova Za Zekat u Islamu Sloboda Miljenja i Vjerovanja u Islamu Filozofija Idtihada u Hanefijskom Mezhebu Islam i Radniki Zivot Sloboda i Pravo ene u Islamu Sutina Idme i Istihsana u Metodologiji Islamskog Prava Hakikatul-Idma Vel-Istihsan ve Devruhuma Fitteriil-Islami (Arap.) Metodoloki Problemi u Islamskom Pravu

2

RIJE PREVODIOCA Hvala i zahvala pripada uzvienom Allahu d. i neka je selam i salavat na Njegovog miljenika Muhammeda a.s, na njegovu asnu porodicu i sve iskrene sljedbenike do sudnjeg dana. Zahvaljujem uzvienom Allahu d. na svim nimetima koje mi je podario, veliajui ga jezikom i srcem. Hvala Allahu d. koji mi je dao oi da bih mogao vidjeti, ui da bih mogao uti, pamet da bih mogao razumjeti i nauiti napamet, te mi omoguio da uz Njegovu pomo prevedem sa Turskog ovu kjiicu, moda malu po zapremini ali i te kako veliku po sadrini. itajui ovu knjiicu i osjetivi njen uticaj na mene (Decembar 2006.god.) rodila mi se elja da je prevedem na Bosanski jezik kako bi se njenih mudrih poruka i savjeta mogli okoristiti i ostala braa i sestre Gore. elim da izrazim srdanu zahvalnost autoru ovih mudrih poruka Prof. Dr. Junusu Vehbi Javuzu koji je sve trokove uzeo na svoje ime elei poslati ovu kjniicu kao hediju nama brai na Kosovu kome je i te kako potreban savjet. Molim Allaha d. u svoje ime i u ime svih italaca da mu ukabuli ovaj iskren nijet i djelo i da mu mjesto bude Dennet. Knjiica sadri vie od 400 mudirh rijei, poslovica, savjeta i prostih pitanja koja nam moda uopte nisu strana ali na koja smo totalno zaboravili. Mogue je proitati je za 2030 minuta. sto tako njeno itanje moe potrajati i 2-3 sata, za nekog 2-3 mjeseca i da ne kaem 23 godine jer e te se moda i nasmijati ali to ponovo ne znai da to nije mogue. Jer samo na pitanje Da li moe biti odan (vjeran) prijatelj? ovjek se moe zadrati itavu godinu borei se svojim nefsom ne bi li ga doveo do take koju trai samo pitanje pa poslije preao na ostala. Sve to zavisi od razmiljanja itaoca i panje koju e da posvijeti svakoj jednoj od ovih mudirh poruka. Na kraju elim specijalno da zamolim tebe dragi itaoe koji trenutno dri ovu kjniicu u rukama da bar za svaku od ovih poruka odvoji po nekolilo minuta kako bi se na najboljem nainu okoristio od njih i kako bi mogle uticati na tebe. Neka nam se Allah d. smiluje, neka nas sviju sakupi u Dennetu-l firdevs i neka nas nagradi za utroeni trud. Amin! Sejfidin Haruni Bursa 2007

3

UENJE - NAUKA Da li si svjestan toga da je nauka ibadet? Uenje i razmiljanje su dva drutvena ibadeta. Uenje i razmiljanje su temeljna hrana naeg mozga. Uiti je bolje nego neznan biti. Razlika izmeu uenog i neuenog lii razlici svjetlosti i mraka. Mora imati u planu da proita vie od 1000 temeljnih knjiga. Onaj koji ita jednostrano ne moe se okoristiti. itati jednostrano znai nauiti jednosmjerno. Nauiti cjelinu neega vezano je itanju razliitih knjiga. Onaj koji ne ita suprotna miljenja nema ansu za biranje. Malo itati a vie razmiljati je bolje nego mnogo itati a nimalo ne razmiljati. itaj po malo, itaj sr, itaj po dio svake knjige. (Hadi Hasan Rami JAVUZ) itanje i razmiljanje su braa, odvojiti jedno od drugog je apsurd. Ne plai se ako ostane bez hljeba, plai se ako ostane bez nauke. Oni koji se ne hrane hranom mozga ne mogu nai sitost samo u hrani za stomak. Knjiga svom vlasniku kae: itaj me i razmiljaj. Ti nisi vlasnik knjige koju ne ita. Prenesi svoje steeno znanje na papir jer je to tvoja dunost prema drutvu. Oni koji ne nahrane svoju glavu, stomak im ostaje gladan. Put napretka je vezan za knjigu.

4

Hak (pravo) knjige nad ljudima je itati je. Podudarnost ivota sa mislima prouzrokuje hakikat (istinitost, realnost). Hrana naeg mozga je itanje. Ne itati znai poslati mozak na odmor. Onima koji ne itaju pokvari se zdravlje mozga. Ne moe prevariti uene ljude. Ako ti bude knjiga, mjesto u kome se nae e uvjek biti kola. Pravo mozga nad tobom je uenje i razmiljanje. Put hajvana prolazi kroz panjake a put insana kroz uenje. Bolje je itati sasvim malo nego nimalo.

NAUKA ZNANJE STICANJE ZNANJA

Kada poinje sa naukom nemoj razmiljati o ovudunjalukim koristima. Da li se vlada po onom to si nauio? Znanje je na viem stupnju od interesa. Nauka brani svoga vlasnika, imetak (bogatstvo) ga tjera u opasnost. (Ali r.a) Gledaj da od svojih muderrisa (uitelja) pridobije hairli dovu a ne ocjenu. li budi alim u nauci ili uenik nauke il sluaoc nauke Ako bude neto etvrto, propae. (slamska poslovica) Posjeduj tri stvari: znanje, ekonomiju i politiku. Ne moze postati alim a da prije toga ne bude uenik. (Darimi, Mukaddime s 29) Allah uzdie one koji vjeruju i one kojima je dato znanje (uene ljude). (Sura Mudadele 11. ajet)

5

i reci; Gospodaru moj, Ti znanje moje proiri! (Sura Taha 114. ajet) Traite nauku pa makar bila i u Kini. (Hadis) Nauka je baviti se naukom, nauka je poznavati sebe Ako ti ne poznaje sebe pa kakva je to nauka! (Yunus Emre) Onaj koji posjeduje znanje, nauku i upravu (rukovodstvo) on posjeduje itav svijet. Nauka je jedan vrijedan dragulj, pazi kome es ga okaiti o vrat. (slamska poslovica) Da li si svjestan vrijednosti nauke!? Da li moze iz sveg srca voljeti uene ljude (ulemu)? Da li moe razumjeti sve ono sto uje? Zrno (sjeme) zasijano u loem zemljitu ne moe dati dobar plod. Tako je i sa naukom Pazi gdje es zasijati sjeme. Gledaj kome daje nauku. Ne okai svinji dragulj o vrat. Ako eli bereket u nauci, ini dovu svojim muderrisima. Hajde da podrimo uene ljude! Nek im proizvodnja bude plodnija. spraznimo mozgove uenih ljudi (okoristimo se od njih). Nek se njihovo znanje ne zatrpa zemljom! Ueni ljudi su kao svjetiljke (lampe). skoristimo svjetlost ovih svjetiljki,spasimo se dehaleta (tamnine). Uenjaci su kao drvea koja plodove daju. Koliko se na njih obrati panja i plod e biti toliki. Nije mogue uzeti dobar plod od uenjaka kome se ne odaje ast (koji se ne potuje). Uenjak je najbolji otac. Otac je ovjek koji sputa ovjeka sa neba na zemlju a uenjak ga uzdie od zemlje ka nebu. (slamska poslovica) Bogatstvo dolazi do mezara a nauka i u mezar ulazi.

6

RAZMILJANJE PAMET (RAZUM) TOLERANCIJA

Razmiljanje je ibadet. Razmiljanje je ivot, nerazmiljanje je smrt. Najvea ovjekova osobina koja ga izdvaja od drugih ivih bia ja mo razmiljanja. Nema razlike izmeu biljke i ovjeka koji ne razmilja. Razmiljati sat vremena je dragocijenije nego ibadetiti jednu godinu. (Arapska poslovica) Ne plai se razmiljanja, mozak ti se nee potroiti. Razmiljati je bolje nego itati. Ako es mnogo itati a malo razmiljati onda bolje malo itaj a vise razmiljaj. Bit es pitan za neupotrebljivost mozga. Doista Da li si ikad pokuao da razmilja? U svakom miljenju biti vezan za tradiciju razlog je zaostajanju u dunjalukom ivotu. Mnogi ljudi vraaju mainu mozga svome Gospodaru ne otetivi nimalo njenu ambalau. Postupati tako je veliki grijeh. Ne isporuuj svoj mozak Gospodaru a da prije toga ne oteti njegovu ambalau. Da li si svjestan snage mozga? Narod koji razmilja ne moe biti siromaan. Oni koji razmiljaju nee zaostati. Oni koji razmiljaju nemogu biti siromani. Siromatvo u razmiljanju je gore od siromatva u imanju. Neprestano razmiljanje donosi bereket tokom ivota. Svaki ovjek u svom dometu mora razmiljati. Pa samo razmiljanje je ibadet!

7

Pravi musliman je onaj ovjek koji i ita i razmilja. Od sukoba bezidejnosti se raa tjelesni sukob. Ne plai se siromatva, plai se nerazmiljanja. Fanatici ne razmiljaju. Put napretka (razvoja) je vezan za oprena miljenja. Dobra misao se ne moe razumjeti ako nema loije od nje. Loa misao tjera dobru misao. Oni koji ne doputaju opreno (razliito) razmiljanje zaustavljaju razume. Da bi si pronaao tanost neega treba razmiljati svojom glavom. Glave koje ne razmiljaju su svakog trena na raspolaganju za izgon. itanje i razmiljanje su dvije hrane naeg mozga. Kod ovjeka inteligencija i pamet trebaju biti u ravnotei. Oni koji nisu ni toliko pametni da upotrijebe svoju inteligenciju ne mogu se spasiti propasti. Ono to najvie trenutno prijeti Islamu je upotreba pameti u vjerskim pitanjima a zapostavljanje u dunjalukim. Nemoj razmiljati tuom glavom. Oni koji razmiljaju tuom glavom ne mogu nai tanost. Ako es pogrijeiti pogrijei svojom glavom. Eh da bar malo toleriu Muslimanima oni koji toleriu Jevrejima i Kranima! Budi blagonaklon (tolerii). (Turska poslovica) Pa zar nees uopte upotrijebiti svoju glavu na ovom svijetu!? Oni koji upotrijebljavaju samo svoj stomak e privremeno ivjeti a oni koji upotrijebljavaju svoj mozak... Oni e zauvjek ivjeti. Put obogaivanja jednog naroda (nacije) vezan je za upotrebu glave.

8

Zapravo Razum ne postoji, postoji razmiljanje. Ne zaboravi nikako da je mozak izvor bogatstva. Pogreno razmiljati je bolje nego uopte ne razmiljati. Glava koja pogreno razmilja je na veem stupnju od glave koja uopte ne razmilja. Glava koja pogreno razmilja ima bar neku mogunost da doe do tanosti ali glava koja ne razmilja nema ni tu mogunost! Sumnja je vrata razmiljanja. Put razmiljanja je vezan za sumnju. Sumnja je znak dolaska do istine. Sumnjam, znai postojim (razmiljam). Sumnjati bez znanja znai bacati sebe u nepovjerljivost. Prilijepi se za naela (principe), ne za ljude. Ne izdavaj svoj mozak drugima pod kiriju, nedaj da ga drugi besplatno koriste, ti ga sam koristi. Imanje se daje pod kiriju, pa i poklanja se Ali mozak nikada! Mozak ti je dat da ga ti sam koristi. Neograniena sloboda je najokrutniji duman svih sloboda. Suprotna miljenja su vijesnici (glasnici) razmiljanja. Iz razliitih miljenja se raa sunce istine. NEUKOST (NEPISMENOST) FANATIZAM OPONAANJE Neuk ovjek je kao onaj ovjek koji hoda u mraku. ubre je vrijednije od neukosti, jer ubre ipak neemu koristi al neukost je totalno beskorisna! (Hadi Hasan Rami YAVUZ)

9

Ne plai se dumana, plai se neukosti. Neuk ovjek se moe poduiti ali fanatik nikada. Fanatik je kao slijepac; i da mu pred oi stavi lambu on nee vidjeti. Ne plai se da ne pogrijei, plai se da u grijeenju ne ustraja. Formalizam je najvea reakcionarnost (zaostajanje). U Islamu nema formalizma. Islam gleda u sr, ne u oklop (gleda unutranjost, ne spoljanost). Odaje panju ponaanju a ne formi (obliku). Razlog formalizma je gotovanstvo. Islam je sr, ne oklop. Nisu isto slijepac i onaj koji vidi, nisu isto vjernici koji dobra djela ine i zlotvori. (El Mumin 58. ajet) Oni koji imaju nepotpun karakteter pokuavaju ga usavriti napadajui druge. U onih kojima su znanje, sposobnost (umjee) i kultura nepotpuni, gajei ljubomoru prema drugima, na neki nain im se i svete. PROMJENA - NAPREDAK (RAZVOJ) Put napretka je vezan za itanje i za upotrebu glave. Napredak je vezan za uenje i upotrebu glave. Ne moe se porei to da se s promjenom vremena mjenjaju i fetve. (Medelle) Mozak je put napretka i promjene. Razmiljanje dopunjuje promjenu, promjena dopunjuje napredak a napredak dupunjuje prirodu (ud, narav). Nemojmo se uditi suprotnosti u miljenjima a jedinstvu u praksi. Napredak bez promjene se protivrijei prirodnim zakonima. Da li ste ikad vidjeli napredak bez promjene?

10

Upotrijebi kapacitet mozga do krajnje granice, spasi se noenja glave za badava. Uslov rekonstrukcije je promjena. Nema napretka bez promjene. Isti razlozi raaju ista rjeenja. Put napretka vezan je za glavu a put promjne za razliitost. Dravni ljudi trebaju biti svjetlo svome narodu a ne sjenka. Turska e se razviti ako dravni ljudi to ne sprijee. Aforizam - Hegemonija (prevlast) bez ikakvih uslova pripada narodu postoji (zapisan je) u Turskom ustavu. Eh da se bar jednom postupilo po njemu! Glad stomaka proizilazi iz nenahranjenosti glave. LJUBAV I PRIJATELJSTVO Ljubav je temelj Islama. Islam nije vjera sablje, Islam je vjera ljubavi i rahmeta (milosti). Ukus ivota je bespovratna ljubav. Onaj ko ne zna da voli taj ne zna da ivi. ivot je ljubav. Da li bar nekog Muslimana voli radi Allaha d.? Mjera ljubavi radi Allaha je Odnjeti je do kraja ivot bez ljubavi lii gomili pjeska bez cementa. Mjesto (poloaj, funkcija) odleti al prijateljstvo ostaje. Imanje je privremeno, prijateljstvo je neprolazno (stalno). Prijateljstvo ide do mezara. Prijateljstvo ne moe biti jednostrano.

11

Pravi prijatelj trai prijatelja bez ponude. Pravi prijatelj voli prijatelja bespovratno. Prijateljstvo radi Allaha d. traje beskrajno. Budi na bilo kom poloaju (funkciji) prijatelji e te traiti. Pravi prijatelj se ne moe odrei prijatelja. Ne moe se odrei prijateljstva! Pravi prijatelj je Allah d.. Bie oproteno onima koji vole jedni druge radi Allah d.. Temelj prijateljstva je ljubav. Eh da moemo gorjeti Muhammedovom a.s ljubavlju! Onaj koji je stvoren treba se voljeti radi Onoga koji ga je stvorio. Ljubav postoji u ovjekovoj prirodi. U toj prirodi sve moe da prestane. Zato se zavretak ljubavi treba normalno prihvatiti. Jedna je ljubav koja ne prestaje ljubav Allaha d..

OBRAANJE

Obratiti se za savjet zani doi do cilja. Ko pita ne kaje se. (Turska poslovica) Nemoj raditi neto a da prije toga se ne obrati za savjet. Najprije obraanje za savjet, pa istihara, pa poslije pokuaj! Pitati druge za savjet je Pejgamberov a.s put. Svaki posao bez obraanja se zavrava kajanjem.

12

Onaj ko neto uradi a prije toga se ne obrati drugima za savjet, i da uspije u svom poslu on se smatra neuspjenim. (Turska poslovica) Obraanje je kolektivno razmiljanje. Obraanje je udjela u miljenju. Pitati za savjet zani osigurati uspjeh. Muslimani su zaboravili na obraanje jedni drugima!

VJERA ISLAM KADER (SUDBINA)

Vjera je duh naroda (drutva). ovjek bez vjere je kao stvorenje bez duha. O vjerskim naelima (principima) se ne raspravlja. Mora drati vjeru iznad svega. Jedi od svakog nimeta al od vjere nemoj. Allahovi drugovi su samo oni koji se Njega boje ali veina njih ne zna (Sura El-Enfal 34. ajet) Islam nije vjera sablje ve vjera ljubavi i rahmeta. Za unitenje jednog naroda dovoljno je samo udaljiti ga od vjere. Vjera je temelj drutvenog i politikog ivota. Ekonomija bez vjere je nemogua. Obrazovanje odgajanje bez vjere je nemogue. Islam je svjetlo Osvjetljiva put onima koji vjeruju. Mumin je ovjek koji hoda putem punim nura (svjetlosti). Nur nije injenica pojavljivanja odreene boje na tjelu, to je vidanje Allaha d. oima srca.

13

Mumin je svetiljka koja svjetli i sebi i drugima. Musliman spozna Allaha d. s par rijei (Kelime-i ehadetom). Kranin ga ne moe spoznati itavog ivota. Kad u ovjekovo srce se ulije nur imana, grijesi iziu od njega. Islam se ne protivi civilzaciji al se protivi sramoti! Islam je vjera bratstva i ovom svijetu je donio duh bratstva. Islam je mir, uspostavlja mir. Da li zna da je dova najjae oruje? Sudbina (kader) je tvoje planiranje, poslije toga tvoj rad (trud) i na kraju tvoj uspjeh ili neuspjeh. Najvei je grijeh osuivati druge kao grijenike. Islam eka na nas da ga zagrlimo Ko zna do kada e jo ekati? Da li svakog dana nadgleda (kontrolie) sebe? Da li moe savjetovati a pritom ne razgovarati??? Tvoj hidajet (pravi put) ti je od Allaha d., nije od tebe. Tvoja ljepota ti je od Allaha d., nije od tebe. Da li si ikad bio povod da neko pomou tebe nae pravi put (hidajet)? Svoju vjeru mora drati iznad svega! Nemoj nita iskoritavati na nedozvoljen nain, pa vjeru nikada! Allahu d. se priblii Od grijeha se udalji. Toliko malo je naredbi i zabrana koje je Islam donio da se mogu izbrojati na prste. Naredbe i zabrane koje donosi jedna optina su u veem broju od naredbi i zabrana koje donosi Islam. Islamski ibadeti pridodaju ovjeku dinamizam.

14

Namaz je susret sa Allahom d. pet puta na dan. Da li moe klanjati namaz bez propusta i pun pokornosti i strahopotovanja? Da li si u mogunosti dok klanja namaz da podigne oluje u svom duhovnom svijetu? Klanjati namaz u dematu znai okusiti slast zajednikog ivota. Duma namaz je namaz koji sjedinjuje drutvo. Had je kolektivan ibadet. Had je kolekcija svih ibadeta. Shvata li hikmet (mudrost) stvaranja ovoga svijeta? Vjera se voli prema vjerskim linostima. Prema tome sve vjerske linosti trebaju traiti metode kojima e ih drutvo to vie zavoljeti. Ako u jednom drutvu vjera zaostane za to su odgovorni vjerski slubenici. Koliko su vjerski slubenici poboni i narod e toliko biti poboan. to se tie dekadencije (zaostajanja) vjere nek za to vjerski slubenici okrivljuju sebe, ne druge. Kanimo se okrivljivanja drugih, ponimo malo da okrivljivamo sebe! Nisu tebe kupali zemzem vodom a drugog prljavom! Najvei je grijeh da za sebe misli da si spaen a za druge da su grijenici. Klanjati se Allahu d. je poetak slobode, klanjati se Allahovom d. robu je poetak ropstva. Oni koji se Allahu d. klanjaju oslobaaju se a oni koji se klanjaju nekom Allahovom d. robu zarobljuju se. Iman i injenje dobrih dijela su sr Islama. Duh Islama je meusobna podjela materijalnih i duhovnih vrijednosti. to god ko uradi, sebi uradi, i svaki grijenik e samo svoje breme nositi (Sura El Enam 164. ajet) Neki Muslimani se mogu grubo ponaati ali Islam je daleko od grubog ponaanja.

15

Ako je greka, greka nekog Muslimana, tu greku nemamo pravo prisvojiti je Islamu. Islam je vjera asti i dostojanstva, ne prihvata da je neko gazi ali zapovjeda da se izie u susret onima koji su zgaeni. Fikh znai razumjevanje Islama i postupanje po njemu. Nisu jednaki mali i vjeliki grijesi. Taharet (istoa) znai - ubrajanje ovozemaljskih nunih poslova u ibadet. Fikhske knjige daju muslimanu obrazovanje svakodnevne istoe. Fikhske knjige su izvori koji Muslimanu daju ak i obrazovanje toaleta (wc - a). Duma, Bajram i pet dnevnih namaza su snaga motora koja pokree drutvo. Duma namaz je znak drutvenog integriteta. Islam je simbol integriteta dunjaluka i ahireta. Ne obaziri se na rijei munafika i posavjetuj ih, i reci im o njima ono sto e ih dirnuti ( Sura En Nisa ) Danas postoje dvije vrste kufra; Jedan je politiki a drugi vjerski. Da li moe u svom ivotu da spozna Allaha d.? Mudrost zabranjivanja dijela koje je grijeh initi je najprije sprijeiti tetu koja moe nauditi ovjeku kao pojedincu a potom i cijelom drutvu. Pored ovoga postoje jo puno mudrosti. Prvi muslimani su za primjer uvjek uzimali Poslanika a.s. a savremeni Muslimani uzimaju za primjer ejhove i alime (uenjake). Pa eto ba odavde potie glavni problem. Protestirajmo na Islam u svjetlu primjernih ponaanja Poslanika a.s, spasimo se grijeha. Trenutni Islamski Fikh = nije Fikh. To je kolekcija starih fetvi izvuenih iz Kurana i Sunneta. Plusevi briu minuse al minusi ne briu pluseve. Takva (bogobojaznost) znai biti u skladu sa Allahom d., ne protivrjeiti Mu se.

16

Uniti svoj nefs koji te na zlo navodi i na mjestu njegovom postavi pticu dobrivicu da bi osjetio rahatluk. Dobra djela ponitavaju hrava al hrava djela na ponitavju dobra. Na zapadu ima Islama al nema Muslimana. Na istoku ima Muslimana al nema slama. (Procjena jednog Francuskog muslimana) Svoj ibadet prodaj Allahu d., ne ljudima. Onaj ko uzvisuje Allaha d. bit e uzvien a onaj ko uzvisuje nejgove robove bit e ponien. Daj da podignemo sve ove prepreke ispred Islama da svi vide pravu istinu. Islam se razumije na dva naina: 1) Po Kuranu i Sunnetu 2) Po rairenoj kulturi. Zapravo Islam se treba razumjeti po Kuranu i vjeku u kome ivimo. Odnos ibadeta sa ivotom je jako vrst. Svaki uspjeh u ivotu je povezan sa ibadetom. Zikir je: 1) Spominjenje i vjelianje Allaha, 2) Biti na Allahovom d. putu, 3) Sa svojim dijelima sjeati se uvjek Allaha d.. Dunjaluk je klju ahireta. Gubitak dunjaluka vodi gubitku ahireta. Svojim ivotima Muslimani su najpravedniji svjedoci ovog miljenja. U tarikatima ljudi od svojih ejhova i umrlih ljudi trae pomo i efaat (zauzimanje) varajui se da e na tako jeftin nain zaraditi dennet Ne znaju da se klju Denneta zaradi novanim ibadetom, sve to se ima dijeljenjem sa drugima i injenjem hajra.

KURAN Kuran je maina za funkciju glave. Da li razumije Kuran od poetka do kraja? Kuran i Sunnet su nai vodii. Raumijevanje Kurana znai razumijevanje ivota. Onaj koji ui Kuran a ne razumje ga znai da je u protivrjenosti s Njim.

17

Dosta smo se okristili knjiga robova Allahovih d. Daj da se malo Allahove d. knjige okoristimo! Oni koji su oivjeli, oivjeli su uei Kuran. I ti Ga ui, i ti e oivjeti. Okoristi se uputom Kur ana, ne Njegovom trgovinom. Kuran predstavlja sebe kao Nur Nur znai svjetlost, ne boja! Kuran je knjiga koja osvetljava put onima koji vjeruju. Izvodi ih iz tmina na svjetlo. Da bi ste razumjeli meusobni odnos izmeu Kurana i ivota, dovoljno vam je da pogledate samo naslove 114 sura. U namazu za kiraet (uenje) trebamo odabrati ajete koji sadre principe ivota i naravno treba znati njihovo znaenje. Zar nije udno (neobino) za hafize uiti Kuran a ne razumjeti nijednu njegovu poruku! Po kursevima za Kuran, pored odjeljenja (asova) za uenje i hifz, moraju se postaviti i odjeljenja (asovi) za razumjevanje Kurana. Kuran je unitio dva irka a to su kumir (kip) i bogatstvo. Klanjanje kipovima je unitio tevhidom a bogatstvo je unitio njegovom podjelom sa drugima. Kuran nije knjiga trgovine ve knjiga upute na pravi put. Kuran se interesuje za svakog koji ini dobra djela. Meutim svako nije zainteresovan za Kuran.

BOGATSTVO SIROMATVO Bogatstvo je bolje od siromatva. Allah d. nauku i bogatstvo daje onome koji radi i koji se trudi. Nemoj biti samo potroa, budi i proizvoda. Skromnost (zadovoljstvo onim to se ima) je biti zadovoljan svojom sudbinom. Potenost (estitost) je ukras siromaha a zahvalnost (Allahu d.) ukras bogataa (Arapska poslovica)

18

Najmanja korist bogatstva je to to bogati ljudi nisu drugome na teretu. Poslanik a.s je bio bogat ali je ivio kao siromah. Tvoj dobit (zarada) nije od tebe ve od drutva (od ljudi). Zato potuj ljude da bi si uvjek zaraivao. Oni koji ne udjeljuju od svojih zarada, kad-tad osueni su na gubitak svega onoga to su zaradili. Bogatstvo ti je duman. Pretvori ga u nauku da ti postane prijatelj. Gurbet s parama je vatan. Vatan bez para je gurbet. (Arapska poslovica) Nije vjetina (umjee) znati kako da zaradi ve kako da potroi. Bogatstvo koje ne moe potroiti nije tvoje.

HIZMET - HAJR

Prvo se potpii pa poslije idi (na Ahiret). Da li si svjestan toga da ima dug prema drutvu? Pri pomaganju drutvu budi kao pela, pomai viestrano. Pri uzajamnom pomaganju budi nalik peli. Nek ti svaki korak bude s hajrom. Od svog imanja ostavi i sebi miras! Najbolji miras su tvoja dobra djela koja te oivljuju poslije tvoje smrti. Dunjaluk je prolazan,uiniti ga beskrajnim je u tvojim rukama. Onaj ko eli da bude bezsmrtan nek se prikui bezsmrtnim stvarima. Egoizam te istroi a socijalizam uzvisi. Nain za beskrajan ivot je ostaviti iza sebe beskrajna djela.

19

Na dunjaluku es ivjeti onoliko koliko si iza sebe djela ostavio. Potrudise da pronaes puteve koji e ti omoguiti da ivi i poslije smrti. Ne unitavaj sebe neprestanim radom kako bi bio od koristi drutvu! Tjelo ti je tvoja jahalica, pazi je dobro. (Turska poslovica) Nisu isto slijepac i onaj koji vidi, nisu isto vjernici koji dobra djela ine i zlotvori. Kako vas malo prima pouku. (Sura El Mumin 58. ajet) Hizmet kojeg si odabrao je znak tvoga truda (napora, nastojanja). Ako elis da ti hizmet izraste (povea se), zasij sjeme, poslije priekaj da nikne. Hizmet prema drutvu lii sjemenu baenom u zemlju. Ono ne izrasta odmah, treba se imati sabura. Kad bude birao puteve hajra nemoj nikad odustajati od onog najbezsmrtnijeg. Vjerski hizmet lii rasadu voke. Kad se rasad pobode u zemlju on odmah ne daje plod, no trai gajenje nekoliko godina. Tako je i sa trudom potroenim za vjerski hizmet Ako bude izgraen na temeljima hlasa (iskrenosti) sigurno e dati plod ali ne odmah Dijete koje si odgajio na kraju moe izii bezkorisno ali drvo koje si zasijao e sigurno biti od koristi. Zato nemoj nikad zanemarivati sadnju drveta.

LIJEP AHLAK (MORAL) - HAJR Lijep ahlak je konanni cilj Islama. Put Denneta je lijep ahlak. Ne radi drugima ono to ne elis da se radi tebi (Hz. Muhammed a.s). Oprosti greke drugima prije nego ti se izvinu. Dijeljenje (onog to se ima) sa drugima je pola Islama. Budi neljubomoran kao to je pela. Da li moe provesti jedan dan bez ogovaranja???

20

Iftira nastaje irenjem vijesti bez istraivanja (ispitivanja). Tajna je emanet. Moe li je odvesti do mezara? Lijepo ponaanje prema roditeljima je drutveni ibadet. Ako dobije dovu roditelja kao zahvalnost na tvoje lijepo ponaanje, ivot e ti biti pun bereketa. Kako i koliko se loa djela proiste, tako i toliko e trajati dobra. Zlo (pokvarenost) je kao zarazni virus. Ako se odmah ne sprijei, unitie itavo drutvo. Unitimo loe primjere da niko nebi mogao nai model za injenje zla! Dobra dijela tjeraju loa. Sjeme zasijano u loem zemljitu ne daje dobar plod. Muiti drutvo je drutveni grijeh. Kako je priroda isto stvorena pa je ljudi zagade, tako je i sa ovjekovom prirodom Stvoren je ist al poslije sam sebe uniti. Onaj ko nanese zlo jednom ovjeku moe zatraiti halal od njega, al onaj ko nanse zlo drutvu Pa od toliko ljudi traiti halal je vrlo teko! ivi ist ivot onako kako si i stvoren i umri isto onako kako si i ivio. Ili budi onakav kako i izgleda ili izgledaj onako kakav i jesi. (Mevlana) Stid je dio imana. (Hz. Muhammed a.s) Ako se ne stidi radi ta hoe. (Hz. Muhammed a.s) Dennet je pod majinim nogama. (Hadis-i erif) Prava takva (bogobojaznost) je altruizam. Da li si ikad okusio ast Isara? (sar misliti drugome dobro umjesto sebi) Hajde da unitimo sva zla da na dunjaluku ostanu samo dobrote! Onaj ko dadne nekome sadaku pa mu je pri svakom susretu spominje, zaradi vie grijeha nego sevaba.

21

Primiti dovu od ljudi (za uinjeno dobro djelo prema njima) znai pronai ukus ivota. Bolje ti je da pokorni Allahovi robovi ine dovu za tebe nego da ti para daju. Da li moe rei Nisam uinio nikakav grijeh? Da li moe biti odan (vjeran) prijatelj? Da li sprovodi u ivot ono to si nauio? Da li si ljudima samo od koristi ili? Da li moe pruiti ruku onima koji su siromaniji od tebe? Da li prima dovu od svojih roditelja (ponaajui se dobro prema njima)? Da li se lijepo ponaa prema svojoj rodbini? Da li moe rei Ja sam bez grijeha? Da li se moe boriti protiv nepravde pod bilo kakvim uslovom??? Da li moe zatraiti pomo od drugih ljudi da bi popravio svoje greke? Da li moe u drutvenim odnosima zaobii granicu seksualnosti? Da li moe gledati na ovjeka suprotnog pola kao na sestru-brata? Da li si ikad pokuao dati sadaku najboljih i najkvalitetnijih stvari? Da li dijeli poslovna iskustva sa drugima? Ti gleda na sebe svojim okom (sa svoje take gledita). A kako drugi gledaju na tebe? Mi gledamo i poznajemo sebe onako kakvi i jesmo. Da li bi isto nastavili da gledamo na sebe kada bi mogli vidjeti sebe u mislima drugih ljudi??? Zbog toga to ne poznajemo sebe u mislima drugih ljudi, mi poznajemo sebe drugaije od onoga kako bi trebalo da poznajemo Kad bi mogli upoznati sebe na pravi nain nebi bilo problema. Kada bi mogli pronai ono Ja to nas kod drugih ljudi predstavlja kao On tada bi Mi bili Mi. Sve muke i tjeskobe koje nas zadeavaju su zbog toga to smo izgubili svoje Ja koje je zaista bilo nae Ja.

22

Trebamo biti onakvi kakvi jesmo. Niskost (mislise na jednostavnost, skromnost) je znak uzvienosti. Bolje budi mazlum nego zalim. Po pitanju hizmeta drutvu,moramo priliiti mjesecu. Mjesec uzima svjetlo od sunca pa ga reflektuje (odbija) na ljude. Naa dunost je biti reflektor (odbija svjetolsti) a ne izvor svjetla. Izvor svjetla je Allahova knjiga-Kuran a..

KAO VODA Budi pokretan i ivahan kao voda. Budi skroman i jednostavan kao voda, teci na dole. Neka ti srce vrije kao voda, budi pun ljubavi. Budi izvor ivota kao to je voda. Budi koristan kao voda. Budi skladan (harmonian) kao to je voda. Budi autoritetivan kao to je voda. Budi ist i prozraan kao voda. Budi ponizan kao voda koja uvjek tee na dole al na kraju postane more. Budi ponizan kao voda da bi si na kraju postao velik kao to je more veliko. Znaenje poslovice Budi voljen kako to je voda voljena je; Vrij kao voda, ivahan budi, prozraan budi, budi ist, budi pokretan, budi koristan, budi ponizan, budi skladan, probijaj se.

23

DRUTVENI IVOT POLITIKA

Pusti nesporazum, gledaj sporazum. Oni koji ne znaju da rukovode sobom rukovodi ih drugi. Trudi se da drutvu bude svjetlo a ne sjenka. Trudi se da drutvu bude potpora (podupira), ne breme. Kidanje rodbinskih veza je veliki grijeh. Uspostavljanje veze sa rodbinom je kao uspostavljanje veze sa Allahom d.. Biti u vezi sa Allavovim robovima znai steknuti Allahovo d. zadovoljsto. Nemoj ivjeti samo dok si iv, ivi i poslije smrti. Da nije drveta odakle bi jeli voke? Ako je tako, drvo se treba gledati kao oi u glavi i treba mu se odavati ast! Ne treba ovjek biti za sve nego sve treba biti za ovjeka. U zaostalim zemljama se ovjek koristi za sve. Moral u futbalu je uzvisio Tursku u svijetu. Da bi se unaprjedilo potreban je moral, potrebno je odrediti sebi cilj, potrebni su veliki politiari. Ako znalac bude, rasipae znanje. Ti si proizvod tvojih roditelja a djeca su tvoji proizvodi. Uporedi proizvode i pema tome procjeni sebe. Najtei ivot je ivot bez pravila. Najspokojnije ive oni koji najvie potuju pravila. Ne mogu se oekivati veliki poslovi od politiara bez kapaciteta. Motor motocikla ne moe pokrenuti kamijon! U zaostalim zemljama su vane linosti, a u razvijenim naela (principi). Da bi se razumjelo u kakvom stanju dovodi pohlepa ovjeka, dovoljno je pogledati nae politiare. Politiki hizmet je jako teak i ima jako veliku odgovornost. Zato politiari ne puste malo ovaj teret da ga i drugi uzmu na sebe. Nek oni malo odmore!

24

Demokratija je nain rukovodstva do koje se dolo poslije velikih borbi i iskustva. Vjerovati u to da e se demokratija ustanjiti bez borbe je naivnost! Ako u jednom drutvu ljudi nisu demokrate tu se demokratija ne moe uspostaviti! Demokratija jedino moe opstati s demokratama. Ako elis biti srean, odrekni se prljavih poslova. Kada bi ljudi znali snagu bratstva i jedinstva nijedna jahalica nou ne bi putovala sama. (Ahmed b. Hanbel Msned 2/86) Kada odstrani od sebe SVE ono to je materijalno (prolazno), ono to ostane s tobom, ti njemu daj vrijednost. U suprotnom, razoarae se! ivot je jedan kredit koji nam je dat od Allaha d.. Zato, ovaj kredit treba vrlo paljivo koristiti. Spominjajmo ovjekove dobre osobine, nek drutvo zna samo za dobro! Da svako spominje samo dobre osobine ljudi, za loe nee ostati mjesta. Najvee pravo nefsa (due) nad tobom je da ga ne unitava upotrebom duhana i konzumiranjem alkohola. Biti demat (zajednica) je lijepo, al dvojiti se po raznim dematima je runo! Tamo gdje problemi zavravaju zavrava i ivot. ivot bez problema je nemogu. Spokoj je mogu samo ako se zna kako se trebaju rijeiti problemi. Problemi su korisni za ovjeka. Oni jaaju njegov odnos sa ivotom i daju mu snagu. Problemi su za ive ljude. Samo su mrtvi bez problema. ivot u jednom pogledu znai problem. Problemi su izvor snage za ivot. Uspjeh muslimana je vezan za tri stvari; Za kulturu, ekonomiju i politiku. Preseliti se iz sela u grad je lahko, al biti gradski ovejk je teko.

25

Teko je ivjeti. (Hasan Rami YAVUZ) Pokriva je ukras koji uljepava ovjeka. Praljudi su ili goli zato to nisu mogli da proizvedu pokriva. Oni koji danas hodaju goli kad je odjea ve pronaena, oni su za svoj ivot odabrali primitivizam. Prema tome ne obui se je primitivizam a obui se civilizacija. RAD (POSAO) - USPJEH PODUHVAT Radi i nees biti siromah. Pri proizvodnji budi nalik peli. Budi nalik peli,nek ti proizvod bude vrijedan. Budi kao pela. Koliko truda utroi za proizvodnju neega i proizvod e ti biti toliko vrijedan. Koliko se namui za neki posao toliko e biti i sladak. Nemoj uvjek biti samo gledalac (posmatra), nekad budi i igra. Nemoj uvjek biti samo radnik (sluga), budi i beg. Nemoj biti samo potroa, budi i proizvoda. Najvanija stvar koja ljude ini sretnim je uspjeh. Uspjeh je najbolja terapija psihikih bolesti. Da bi si poeo sa radnjom nekog posla najprije mora razraditi glavu. Zapad radi, mi se igramo (Mi se zabavljamo)! Muslimanima su potrebne dvije stvari; vrsto vjerovanje i brz rad (posao). Onaj koji trai i mui se da nae taj e sigurno nai. Samo prije toga mora pokazati lijep primjer sabura i upornosti (istrajnosti). Biti zadovoljan sa malo znai zatvoriti put nafake. ovjek se treba igrati (zabavljati) ali mu itav ivot nesmije biti samo igra!

26

Poetak nekog posla je polovina njegovog zavretka. Zanemarivanje (omalovaavanje) nekog posla je polovina neuspijeha. Negativan pogled na posao je poetak neuspjeha. Trebamo voljeti i podravati svakog koji radi i koji je uspjean! Vrijednost uspjeha se mjeri tekoom sa kojom se dolo do njega. Plan je preduslov svakog posla. Rastojanje (udaljenost) izmeu uspjenih i neuspjenih postoji samo zbog razliitih metoda. Nema mjesta u islamskom defteru za muslimana koji ivi bez nade, bez plana i bez ikakvog uspjeha. Od pokvarenog sjemena ne izlazi zdrav plod. Ne razljenjuj se (ne osjeaj mrzovolju), ne odlai (ne odgaaj), ne odustaj! Ili e upjesti ili e uspjeti! Naui od pele kako se kolektivno radi. Rano budenje u sabah znai zavretak puno poslova. ivjeti u Istanbulu je umjetnost. ivjeti ivot je samo po sebi umjetnost. Svi oni koji ive su u isto vrijeme i umjetnici. Nije marifetluk uraditi neto to i drugi mogu da urade. Marifetluk je uraditi neto to drugi ne mogu. Gledaj na radnika kao na svoga sina i prema tome i plau mu daj. Gazdu (onog ko ti dadne posao) treba voljeti i potovati kao svoga oca.

27

OKOLINA ISTOA

titi svoju prirodu (koja ti je data od Allaha d.) onako kao to eli da bude tiena ova priroda koja te okruuje. Ne bacaj smee na ulicu jer ti se odma okai o vrat kao drutveni hak! Odpatke bacaj u korpu za smee, nemoj zadavati muku drutvu. Nek ti se u autu uvjek nae kesa za smee, nemoj zagaivati okolinu. Bolje ti je da uprlja svoj dep nego da zagauje okolinu! Onaj ko uprlja sebe moe se oistiti ali onaj ko uprlja drutvo Pa istiti jednog po jednog je vrlo teko. Zagivanje okoline je gore od zagaivanja srca. Okolina ti je data kao emanet, zato uvaj je istu kao svuju kuu. Da niko ne baca smee na ulicu, okolina bi zaista bila vie nego ista. Glavni faktor zagaivanja prirode je ovjek. Civilizovan ovjek se poznaje po okolini. Kakav ovjek takva i okolina. Oni koji zagauju okolinu ne znaju ta je ljubav. Da bi smo zatitili prirodu od zagaenosti potrebna nam ja samo jedna stvar ljubav. Na ovom svijetu ne postoji nezavisan ovjek. Ne zaboravi, doi e dan kada e zatraiti pomo od ovjeka za kojeg si se ba ponajmanje nadao. (Hasan Rami JAVUZ) ovjek, ili podstie okolinu da lii na njega ili sam lii na nju.

28

DIJETE Najvrijedniji plod itave vasione je dijete. Dijetetu se obraaj kao odrasloj osobi da mu se mozak razvije. Djeci treba ubrizgati visoke ideologije da bi bili veliki ljudi. Odgojite dijete onako kako bi ste vi htjeli da budete odgojeni! Pripremite djecu za budunost. (Hz. Ali r.a) Dijete je plod ivota. Svaki plod se jede kad sazri. Ako se ubere prije toga plod ne moe biti od koristi. Tako je i sa djetetom. Upustiti djecu je isto kao napustiti voku na grani. Voka e tako sazriti, poslije e otruliti i nee koristiti niemu. Kakvo elis da ti bude dijete i ti mora biti takav! Dijete svakog dana fotografie svoju porodicu i prema tome se oblikuje. Vaspitano i ueno dijete izlazi iz vaspitane i uene porodice. Danas se najvea eksploatacija vri nad djecom. Najvea je zarada u robi za djecu. Optine ne treba da otimaju od djece prostore za park i igralita. Nesmijemo zaboraviti da je jako teka naknadna naplata djeci za njihova oteta prava. Dok su muslimani vladali svijetom nije bilo grubosti, naprotiv bilo je mira i spokoja.

NEFS Najvei ovjekov problem na itavom svijetu je ja. Temelj svih rasprava, anarhija, ratova, zuluma, despotizma je u tom ja. Izvadi iz sebe to ja i mjesto njega stvai mi i nai e spokoj. Proi se egoizma, sjedini se s drutvom.

29

U temelju svih problema lei egoizam. Da bi si se spasio od njih otarasi se egozima. Ne trai dumana vani, duman je u tebi samom. Da bi si inio hizmet drutvu uniti u sebi egoizam. Dok sjeme ne otruli biljka ne izrasta. Dok sebe ne uniti nema ni hizmeta. Oisti srce i osjeties rahatluk. Oisti srce, razrahati se. Ako elis spokojno ivjeti oisti svoje srce!

30