kap survey violence against children · 2019-02-21 · • sprovedeno istraživanje u potpunosti je...

1 © 2015 Ipsos.

KAP SURVEYVIOLENCE AGAINST CHILDREN

JANUAR, 2017.

1 © 2015 Ipsos.

2 © 2015 Ipsos.

METODOLOGIJA

2 © 2015 Ipsos.

3 © 2015 Ipsos.

Realizacija: Istraživanje je sprovedeno tokom novembra 2016. godine

Okvir uzorka: Populacija Crne Gore, 18+

Veličina uzorka: 1100 ispitanika

Tip uzorka:

Jedinica prve etape: Teritorija biračkih mjesta

Jedinica druge etape: Domaćinstva (SRSWoR – slučajnim korakom)

Jedinica treće etape: Ispitanici u okviru domaćinstva (Kish tablice)

Tip istraživanja: Terensko istražvanje – prosječna dužina upitnika 40 minuta

Mjesto istraživanja:17 gradova u Crnoj Gori, 130 teritorija biračkih mjesta, gradske, prigradske i seoske životne sredine

Poststratifikacija: Po polu, uzrastu i regionu

Marginalna greška:±1,3% za pojave s incidencom od 5%±2,6% za pojave s incidencom od 25%±3% za pojave s incidencom od 50% (marginalna greška)

METODOLOGIJA – kvantitativno istraživanje

4 © 2015 Ipsos.

METODOLOGIJA – Etika istraživanja• Cjelokupno istraživanje sprovedeno je u skladu sa standardima, a metodologija odobrena od strane Etičkog

komiteta UNICEF-a Crna Gora.

• Sprovedeno istraživanje nije ni na jedan način nanijelo bol, patnju ili štetu ispitanicima – učesnici u istraživanju su isključivo bili punoljetni građani Crne Gore koji su dobrovoljno pristali da učestvuju u njemu. Ispitanicima nije data nikakva finansijska ili nefinansijska nadoknada za učestvovanje u istraživanju.

• Sva pitanja u upitniku formulisana su tako da ni na jedan način nijesu nanosila štetu (fizičku ili psihološku) ispitanicima – nijedan incident niti neočekivana siutacija nijesu zabilježeni tokom terenskog rada.

• Prije terenskog rada sprovedena je detaljna obuka anketara – poseban fokus stavljen je na teme dječjih prava i nasilja nad djecom, ali i na etiku u istraživanjima.

• Uključen je i trening anketara za ponašanje s ispitanicima, ali i obuka za načine reagovanja u neočekivanim situacijama ‒ svi anketari su dobili pisani protokol ponašanja.

• Sprovedeno istraživanje u potpunosti je poštovalo anonimnost, privatnost i povjerljivost svih ispitanika – sumativni prikaz podataka bez davanja ličnih informacija drugim stranama, anketiranje u izolovanoj prostoriji bez prisustva drugih članova domaćinstva (kad god je to bilo moguće), skladištenje baze podataka na serveru koji je zaštićen šifrom, a kome pristup ima isključivo istraživački tim ovog projekta.

• Konflikt interesa u potpunosti je izbjegnut prilikom ovog istraživanju.

5 © 2015 Ipsos.

UZORAK

48.551.5

63.8

36.4

22.427.0 27.3

23.821.0

60.0

19.0

28.2

47.3

24.6

64.4

35.6

Mu

ško

Žen

ski

Ro

dit

elji

Ost

ali

18

- 2

9

30

- 4

4

45

- 6

0

>60

Osn

ovn

o i

niž

e

Sre

dn

je

Viš

e il

i vis

oko

Sje

ver

Ce

nta

r

Jug

Urb

an

Dru

go

NOVEMBER 2016.

N = 1100

∑ = 100% by characteristics

Pol UzrastObrazovanje

Region Tip nasiljaRoditeljski status

6 © 2015 Ipsos.

Realizacija: Istraživanje je sprovedeno tokom novembra 2016. godine

Metod istraživanja: Dubinski intervjui

Broj intervjua: 36, po 12 u svakom gradu

Mjesta istraživanja: Podgorica, Bijelo Polje, Bar

Ispitanici:• Djeca (adolescenti) uzrasta od 15 do 18 godina, miješani po polu i

uzrastu• Roditelji djece miješani po polu i uzrastu djece

Prosječno trajanjeintervjua:

45‒60 minuta

METODOLOGIJA – kvalitativno istraživanje

8 © 2015 Ipsos.

• Iako se uočavaju nedosljednosti u odgovorima građana na pitanja koja se tiču fizičkog kažnjavanja, što može ukazivati i na nedovoljno formiran stav, tolerancija na fizičku kaznu je visoka, posebno u situacijama u kojima, po percepcijama roditelja,dijete narušava autoritet roditelja.

9 © 2015 Ipsos.

18

15

6

5

4

4

3

3

28

9

10

17

11

3

1

3

3

8

9

13

Porodično vaspitanje

Ljubav/ pažnja/ podrška roditelja

Zdrava/ normalna porodična atmosfera

Porodica/ uticaj roditelja

Sloga/ stabilnost/ odnosi u porodici

Razumijevanje/ razgovor sa djetetom

Obrazovanje

Posvećenost/ briga/ strpljenje/ vrijeme irad sa decom

Odgovornost, poštovanje obaveza,disciplina, moralne vrijednosti

Tolerancija/ poštovanje/ uvažavanje,poverenje, otvorenost

Drugo

2016

2013

Šta je, po Vama, najvažnije da bi jedno dijete izraslo u zdravog i produktivnog člana društva? Šta pozitivno utiče na vaspitanje djeteta? Šta bi bilo na prvom mjestu? Šta na drugom? Trećem?

Porodično vaspitanje, ali i afektivni odnos roditelja i djeteta percipiraju se kao najvažniji faktori zdravog razvoja djeteta.

Baza: ukupna ciljna populacija

Prvi odgovor Svi odgovori

33

28

19

18

11

10

13

10

44

22

16

20

19

18

8

13

7

16

11

19

Porodično vaspitanje

Ljubav/ pažnja/ podrška roditelja

Zdrava/ normalna porodična atmosfera

Porodica/ uticaj roditelja

Sloga/ stabilnost/ odnosi u porodici

Razumijevanje/ razgovor sa djetetom

Obrazovanje

Posvećenost/ briga/ strpljenje/ vrijeme i radsa djecom

Odgovornost, poštovanje obaveza, disciplina,moralne vrednosti

Tolerancija/ poštovanje/ uvažavanje,povjerenje, otvorenost

Drugo

2016

2013

10 © 2015 Ipsos.

Postoje različita mišljenja o nagrađivanju i kažnjavanju djece kao metodama vaspitanja. Koje od sljedećih mišljenja je najbliže Vama?

U poređenju sa 2013. godinom registruje se značajan rast građana koji preferiraju nagradu naspram kazne u procesu vaspitanja.


30%

25%

55%

41%

3%

2%

1%

1%

22%

26%

47%

46%

5%

3%

1%

2%

Uvijek treba više nagradjivati nego kažnjavati

Uglavnom treba više nagrađivati nego kažnjavati

Uvijek + uglavnom više nagradjivati

Dijete treba podjednako nagradjivati i kažnjavati

Uvijek + uglavnom više kažnjavati

Uglavnom više treba kažnjavati nego nagradjivati

Uvijek više treba kažnjavati nego nagradjivati

Ne zna

2016

2013

11 © 2015 Ipsos.

Istovremeno raste procenat onih koji ne opravdavaju batine kao čin vaspitanja. Suprotnog mišljenja su češće građani koji sebe vide kao autoritarne roditelje i koji su lično bili vaspitavani na ovaj način.

Neki ljudi misle da dijete nikako ne treba tući, drugi smatraju da je u pojedinim situacijama opravdano istući dijete, dok treći misle da je to jedna od uspješnijih, djelotvornijih metoda vaspitanja djece. Da li je, po Vašem mišljenju, opravdano tući dijete?

Molimo Vas, konkretno navedite u kojim situacijma je opravdano tući dijete. Navedite što konkretnije situacije?

21

15

8

8

7

6

6

14

10

8

Neposlušnost/ tvrdoglavost djeteta

Situacije koje ne mogu da se riješerazgovorom

Ako namjerno radi loše/ neprimjerenestvari/ pravi štetu

Kad radi nešto što ugrožava njega ilidruge

Kada ukrade/ uzme nešto bez dozvole

Dovoljan je manji udarac ( prutić, ruka,po zadnjici...)

Drskost/ bezobrazluk/ histerisanje/razmaženost

Da bi naučilo šta smije, a šta ne/ da znašta je kazna

Ako više puta ponovi grešku/ nešto loše

Kada počne da laže/ krije šta je uradilo


Baza: oni koji su naveli da je opravdano tuči dijete, 43% ukupne populacije

49%

43%

6%

2%

41%

53%

3%

3%

Nije opravdano ni u jednoj situaciji

Postoje situacije u kojima je

opravdano tući dijete

To je jedna od djelotvornijih metoda

vaspitanja djece

Ne zna

2016

2013

12 © 2015 Ipsos.

• Po rezultatima kvalitativnog istraživanja, većina intervjuisanih roditelja navodi da su njihovi roditelji bili vrlo strogi u procesu njihovog vaspitanja, da su često bile prisutne fizičke kazne, kako od strane roditelja tako i od strane nastavnika, ali nijedan roditelj nema dominantno negativan stav prema ovom vidu kažnjavanja, već većina njih ovakve oblike vaspitanja ocjenjuje kao prihvatljive za period svog odrastanja.

•

• Intervjuisani roditelji mlađe djece, odnosno djece uzrasta do mlađih razreda osnovne škole, značajno češće se služe i fizičkim kažnjavanjem u vidu udarca prutićem, udarca rukom po guzi ili šamarom. Prema njihovim navodima, ovakva vrsta kazne nastupa u trenutku kada razgovor ili drugi oblici kažnjavanja bivaju nedjelotvorni.

13 © 2015 Ipsos.

U skladu s tim, većina roditelja navodi da imaju pomiješana osjećanja kada kazne svoju djecu. Ipak, poslije svakog oblika kažnjavanja, kod većine roditelja dominantna je tuga.

„Nije mi dobro kad ga kaznim, plače mi se, ali i on se izvini poslije.“ – Majka, Bar

„Zavisi, nekad se osjećam da moram to da uradim, nekad sam ljut, nekad mi je to satisfakcija,

preispitujem se, znači različito.“ – Otac, Bijelo Polje

„A normalno je da vam bude prvenstveno žao, ipak je to vaše dijete, ali ostajem dosljedna.“ – Majka,

Bijelo Polje

„Poslije pet minuta se kajem što sam kaznio dijete, ali to je ponekad neizbježno.“ – Otac, Podgorica

14 © 2015 Ipsos.

Intervjuisana djeca koja navode da batine nijesu opravdane ni u jednom slučaju svoj stav opravdavaju time da batine same po sebi, posebno kada dođe do njihove učestale upotrebe, ili prebijanja djece radi ocjene u školi, nijesu efektivne, kao i da batine mogu ostaviti značajne psihofizičke posljedice po zdravlje djeteta. Međutim, broj djece koja ovo navodi je značajno manji u odnosu na djecu s drugim stavom.

Kao najneprihvatljiviji oblici kažnjavanja navode se upravo batine − one batine koje se dešavaju učestalo, koje dugo traju i one koje ostavljaju vidljive tragove djetetu po tijelu, ali i psihološki oblici nasilja, kao što su dugotrajna izolacija djeteta ili vrijeđanje djeteta. Takođe, posmatrajući razlike po polu, registruje se da dječaci rjeđe navode psihološke oblike kažnjavanja u odnosu na djevojčice.

Intervjuisani roditelji koji smatraju da nije opravdano tući djecu ni u jednoj situaciji, kao najvažniji razlog navode strah od ostavljanja posljedica po psihofizičko zdravlje djeteta, posebno na starijim uzrastima. Interesantno je da intervjuisani roditelji, kao i intervjuisana djeca, smatraju da su batine opravdanije u mlađim uzrastima, odnosno na predškolskom uzrastu i u mlađim razredima osnovne škole.

15 © 2015 Ipsos.

„Mislim da nije praktično tući djecu. Prvo, to može da ostavi posljedice, ako ne fizičke, onda mentalne.

Mislim da to ne utiče na djecu, vi stvarate neki strah u vezi s nečim, ali taj strah jenjava i nema

promjene ponašanja.“ – Majka, Bar

„Pa mislim da su batine nekakav način naših pražnjenja, a ne neka vaspitna metoda, slab

trenutak u kojem nemamo drugi recept za rješenje. Ako smo mi u sporu sami sa sobom, djeca ne smiju

da ispaštaju.“ – Otac, Bijelo Polje

„Mislim da je to akumulacija bijesa. Ako ste vi to vidjeli u svojoj kući kad ste bili mali, to će vama biti normalno da primijenite u svojoj kući.“ – Majka, Bar

16 © 2015 Ipsos.

48

29

24

Blaže Onakvo kakvo je sad Strože

Iako se blago vaspitanje percipira kao rasprostranjenije u Crnoj Gori, strogost u vaspitanju nerijetko se ocjenjuje kao željeni model. Po Vašem mišljenju, kakvo je vaspitanje u Crnoj Gori? Da li biste rekli da je ono prije strogo i autoritarno ili je blago i liberalno?


A kakvo bi trebalo da bude?

61 342016

Blago i liberalno Strogo i autoritarno

320

44

33

Blaže Onakvo kakvo je sad Strože Ne zna

17 © 2015 Ipsos.

• Za većinu intervjuisanih adolescenata tokom kvalitativnog istraživanja, balans između strogog i blagog vaspitanja predstavlja najpoželjniji model vaspitanja. Djeca najčešće opisuju da su upravo na ovakav način i ona sama bila vaspitavana. Drugim riječima, intervjuisani adolescenti preferiraju pozitivno vaspitanje, odnosno vaspitanje u okviru kojeg se djeci pruža dovoljno slobode, ali uz postavljanje granica, pri čemu su djeca u razgovorima s roditeljima stekla samostalni uvid u to šta su dozvoljene, a šta nedozvoljene radnje. U skladu s tim je i kažnjavanje uskraćivanjem zadovoljstva kada su nedozvoljene radnje prisutne.

18 © 2015 Ipsos.

I roditelji i adolescenti izvještavaju o tome da postoje brojni izazovi s kojima se roditelji danas suočavaju.

„Roditelji jedne drugarice su vrlo strogi, ne može da izađe iz kuće, mnogo toga je zabranjeno. Razlozi za to što joj brane su glupi, kažu joj da je nezrela, loša ocjena i slično, samo kažu ‚NE‘ i to je tako. Djeca treba da stiču neka iskustva...“ – Djevojčica, Bar, 16 godina

Roditelji rade od 8 do 10 sati dnevno. Znam kako je to, dođete s posla, ne znate gdje ste, hoćete da sredite kuću, ne znam već šta, ide onaj redosljed koji bi po pravilu krenuo od ujutru, ali vi ga krećete od kasno popodne i onda se to nekako gubi u svemu tome, ili ćete izgubiti kuću ili djecu, obično žene gube djecu, jer morate srediti kuću.“ – Majka, Bar

19 © 2015 Ipsos.

Iako je očigledna smjena modela vaspitanja, obrasce vaspitanja koje su roditelji iskusli na svojoj koži nerijetko primjenjuju i u vaspitanju svoje djece. Molim Vas da se prisjetite načina na koji su Vas vaspitavali. Šta biste rekli za sebe, da li ste generalno bili vaspitavani na strog ili blag način?

Baza: ukupna ciljna populacija; roditelji, 64% ukupne ciljne populacije

38 602016


A šta biste Vi rekli, na koji način Vi lično vaspitavate/vaspitavali ste svoju djecu?

Kada je u pitanju vaspitanje dječaka i djevojčica u Crnoj Gori, koja od sljedećih tvrdnji je najbliža važim zapažanjima? Molim vas, označite jednu tvrdnju: Da li se razlikovalo vaspitanje dječaka i djevojčica u pogledu strogoće?

64 352016


2

13

18

65

Vaspitanje djevojčica je bilo strože

Vaspitanje dječaka je bilo strože

Podjednako je bilo strogo

Ne znam

4

17

33

47

Vaspitanje djevojčica je strože

Vaspitanje dječaka je strože

Podjednako je strogo

Ne znam

20 © 2015 Ipsos.

Intervjuisana djeca često izvještavaju o postojanju rodnih razlika ‒ kako prilikom vaspitanja djece, tako i prilikom njihovog kažnjavanja.

VASPITANJE KAŽNJAVANJE

• Očekivano, dječaci smatraju da se oni strože vaspitavaju, a djevojčice nerijetko smatraju obrnuto. Ipak, najčešće među djecom postoji saglasnost da roditelji imaju viša očekivanja od djevojčica –da očekuju da one budu uspješnije u školi, mirnije i poslušnije, dok se kod dječaka ne insistira na ovakvom ponašanju ili se pak lakše tolerišu odstupanja.

• Najčešći pokazatelji različitosti u pogledu vaspitanja dječaka i djevojčica ogledaju se u stepenima i vrstama zabrane. Često se navodi da su djevojčicama dozvoljeni kraći izlasci, više se obraća pažnja na njihovo oblačenje, često se brane društvene mreže mlađim uzrastima, a na sjeveru Crne Gore su spomenuti slučajevi u kojima se djevojčicama branilo da imaju emotivnog partnera. S druge strane, dječacima se dozvoljavaju duži i češći izlasci, ali se izvještava da su upravo tokom vaspitanja dječaka prisutnije fizičke kazne i vika nego u slučaju vaspitanja ženske djece, kada je ipak

razgovor dominantan.

• Govoreći o svojim ličnim iskustvima, ali i o iskustvima

svojih bližnjih, ovakve razlike najčešće se manifestuju na taj način što se dječaci češće fizički kažnjavaju, ali se generalno djevojčice lakše podvrgavaju kaznama.

• Čini se da postupak kažnjavanja djece u značajnoj mjeri korespondira s tradicionalnim normama vaspitanja, koje generišu različita očekivanja od dječaka i djevojčica, što direktno dovodi do toga da se stepen i učestalost kažnjavanja donekle različito primjenjuju na dječake i na djevojčice.

21 © 2015 Ipsos.

„Ja mislim da se više vodi računa o muškarcima, npr. što se tiče nasljeđa, npr. baba i djed će prije nešto udovoljiti bratu, nego

ženskoj djeci, ženska djeca su kao neki prolazan član.“ –Djevojčica, 17 godina, Bijelo Polje

„Biće ista vrsta kazne i za dječake i za djevojčice, ali će djevojčice naići na veću osudu ako nešto loše urade, ali

to je taj psihološki pritisak.“ – Dječak, 18 godina, Bar

„Pa nekako kod nas je normalno da dječaci ne ispunjavaju svoje obaveze, i u nekim situacijama gdje bi djevojčice bile kažnjene njima je dopušteno. Znam dječake koji imaju loše

ocjene, ali oni i dalje mogu da izlaze. Djevojčice se više forsiraju kad je u pitanju škola i norme ponašanja.“ –

Djevojčica, 16 godina, Podgorica

„Roditelji su i sami svjesni da su djevojčice pametnije i zrelije od

dječaka, ali se dječaci mnogo više puštaju da izlaze, iako zavisi od

porodice do porodice. A još uvijek vlada ono balkansko ponašanje da

djevojčica treba da sređuje po kući, a dječaci su tu da se izležavaju i,

ako hoće, po nešto da uče.“ – Djevojčica, 16 godina, Podgorica

22 © 2015 Ipsos.

U poređenju sa 2013. godinom, opada procenat građana koji smatraju da fizička kazna nije imala pozitivan uticaj na njihovo vaspitanje, a među onima sa suprotnim mišljenjem dominiraju građani koji primjenjuju strog obrazac vaspitanja.

Možete li mi reći da li je neka fizička kazna tokom djetinjstva u Vašem ličnom iskustvu imala pozitivnog uticaja na Vaše vaspitanje?


2016.2013.

2531

4747

2320

6 2

2016 2013

Ne Da Nikada nijesam fizički kažnjavan/a Ne zna

23 © 2015 Ipsos.

Međutim, istovremeno raste toleranacija na fizičko kažnjavanje na svim uzrastima djece, a naročito u pubertetskom uzrastu.Do koje godine života je, po Vašem mišljenju, primjereno fizički kažnjavati?

43%

45%

12%

0%

37%

36%

13%

3%

11%

Do 10 godina

11-15

16-25

Nikada ne trebakoristiti fizičku kaznu

Ne zna2016

2013

Baza: ispitanici koji smatraju da dijete treba fizički kažnjavati, 37% ukupne populacije

DJEČACI DJEVOJČICE

51%

36%

11%

3%

45%

25%

13%

7%

11%

Do 10 godina

11-15

16-25

Nikada ne trebakoristiti fizičku kaznu

Ne zna2016

2013

24 © 2015 Ipsos.

8377 77

6559

4035

18

85

7264

60 57

4033

18

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

90%

100%

Disciplinske mjere

moraju uvijek biti

pozitivne i

nenasilne

Nema potrebe za

batinama, djetetu

su dovoljni

roditeljska pažnja

i ljubav da bi bilo

poslušno

Roditelji ne smiju

dozvoliti djeci da

preispituju

njihove odluke

Batine su nekada

djelotvorne, ali

samo ako su blage

Batine kao

disciplinska mjera

su potpuno

neprihvatljive

Tradicionalni,

strogi metod

vaspitanja je

najbolji i

najefikasniji

Kažnjavanje

djeteta, iako

nekad surovo,

uvijek je za

njegovo dobro

Fizička kazna je

korisna da se

dijete očeliči i

bolje pripremi za

život

2016 2013

Prisutnost diverzije stavova roditelja ogleda se i u činjenici da čak i među blagim roditeljima vlada uvjerenje da su roditeljske odluke neopozive.Molim Vas da mi kažete koliko se slažete sa sljedećim tvrdnjama. Koristite skalu od 1 do 4, gdje 1 znači da se uopšte ne slažete s tvrdnjom, a 4 da se u potpunosti slažete s tvrdnjom.

% SLAŽE


25 © 2015 Ipsos.

Govoreći o tuđim iskustvima, blaži negativni, ali i pozitivni načini vaspitanja, ocjenjuju se kao sveprisutni u crnogorskom društvu.Da li biste mi mogli reći koliko često, po Vašem mišljenju, roditelji u Crnoj Gori koriste sljedeće metode i postupke u vaspitanju svoje djece?


14

16

23

25

24

25

29

34

40

42

45

48

44

32

2

2

3

6

7

7

7

9

9

14

19

18

24

48

17

18

26

31

31

32

35

43

49

55

63

66

68

80

56

52

50

42

48

52

45

42

35

35

27

23

22

12

26

30

22

26

19

14

16

10

13

8

7

6

6

2

82

81

72

67

67

66

61

52

48

42

34

29

28

14

Upozorenja

Vika

Nagrađivanje

Objašnjavanje djetetu kroz razgovor o posljedicama njegovog ponašanja

Kažnjavanje tako što se djetetu privremeno ukidaju neke povlastice ilizadovoljstva

Prijetnje

Pružanje podrške djetetu i pokazivanje razumijevanja čak i ako dijete pogriješi

Ucjena

Batine

Kažnjavanje tako što se djetetu zabranjuje kontakt sa drugom djecom naodređeni period

Ponižavanje, vrijeđanje djeteta

Kažnjavanje tako što se djetetu naređuje da bude samo u prostoriji bezkontakata sa drugim ukućanima

Kažnjavanje tako što se dijete ignoriše i sa njim se ne razgovara

Uskraćivanje u hrani, odjeći, finansijskim sredstavima

Rijetko Gotovo nikada Rijetko (1+2) Često Veoma često Često (3+4)

26 © 2015 Ipsos.

Dok se svoje porodice dominantno predstavljaju kao blaže i tolerantnije sredine kod svih tipova roditelja.Da li biste mi mogli reći koliko često, po Vašem mišljenju, roditelji u Crnoj Gori koriste sljedeće metode i postupke u vaspitanju svoje djece?

Baza: roditelji, 64% ciljne populacije

8

9

12

21

32

18

20

19

16

15

8

10

16

13

7

4

26

27

26

35

43

57

59

64

71

72

82

80

75

78

83

88

33

35

38

55

74

75

79

82

87

87

90

90

91

91

90

92

22

32

34

26

16

14

12

9

8

7

5

4

4

4

4

3

38

27

22

14

6

8

4

4

1

2

2

2

2

2

2

1

60

59

56

40

22

21

17

14

10

9

6

6

6

6

6

4

Objašnjavanje djetetu kroz razgovor o posljedicama njegovog ponašanjaPružanje podrške djetetu i pokazivanje razumijevanja čak i ako dijete

pogriješiNagrađivanje

Upozorenja

VikaKažnjavanje tako što se djetetu privremeno ukidaju neke povlastice ili

zadovoljstvaPrijetnje

Ucjena Kažnjavanje tako što se djetetu zabranjuje kontakt sa drugom djecem na

određeni periodOpomena djetetu u vidu povlačenja za kosu ili uši

Kažnjavanje tako što se djetetu naređuje da bude samo u prostoriji bezkontakata sa drugim ukućanima

Šamar

Batine

Kažnjavanje tako što se dijete ignoriše i sa njim se ne razgovara

Ponižavanje, vrijeđanje djetetaUskraćivanje osnovnih potreba djeteta u vidu hrane, odjeće, higijenskih

sredstava

Rijetko Gotovo nikada Rijetko (1+2) Često Veoma često Često (3+4)

27 © 2015 Ipsos.

• Svi adolescenti intervjuisani tokom kvalitativnog istraživanja imaju pozitivan stav prema kaznama koje se manifestuju kao zabrane. Najveći dio djece smatra da su kazne efikasne u procesu vaspitanja djeteta, prije svega u situacijama kada je dijete neposlušno ili „tvrdoglavo“, te se razgovor ne pokazuje kao djelotovoran. Nemali broj njih navodi primjere iz ličnog iskustva kada im je upravo kazna pomogla da određene oblike ponašanja prestanu da manifestuju ili da usvoje oblike ponašanja koji su bili poželjni ili zahtijevani.

• Poredeći razgovor i kaznu odnosno uskraćivanje kao metod vaspitanja, većina djece izvještava o tome da značajno mali broj roditelja, posebno roditelja u njihovom bliskom okruženju, razgovara s djecom kada postoji aktuelni problem, već se češće poseže za kaznama kao metodom vaspitanja. Prema navodima ove djece, ovakvi oblici ponašanja roditelja najčešće se dešavaju u tinejdžerskom uzrastu, a ovakva ponašanja roditelja vide kao posljedicu nedovoljnog strpljenja i nedostatka vremena roditelja da se bave djecom na ispravan način.

„Slabo se stvari rješavaju razgovorom u CG.“ ‒ Dječak, 15

godina, Bijelo Polje

28 © 2015 Ipsos.

Raste stepen ličnog nesvrstavanja određenih postupaka u nasilne činove.

Da li se sljedeći postupci mogu podvesti pod nasilje nad djecom? Baza: ukupna ciljna populacija

96

87

85

62

60

53

50

43

36

23

19

14

0

5

8

19

24

24

29

20

33

29

14

9

2

7

6

18

15

23

18

36

30

47

66

76

Seksualno zlostavljanje

Zanemarivanje, odnosno nevođenjeračuna o djetetu i njegovim

Odbacivanje, odnosno emotivnoneprihvatanje djeteta

Vrijeđanje djeteta

Batine

Ucjenjivanje djeteta

Grubo zadiranje u privatnost djeteta,ograničavanje komunikacije, uhođenje

Šamar

Prijetnje

Vikanje na dijete

Udarac prutom

Udarac rukom po zadnjici

Da Ponekad Ne

93

87

87

74

64

64

62

49

49

34

31

26

2

8

7

14

19

20

21

26

19

19

25

19

4

3

5

11

17

15

15

24

31

46

43

55


Zanemarivanje djeteta

Odbacivanje, odnosno emotivno

neprihvatanje djeteta

Vrijeđanje djeteta


Batine

Grubo zadiranje u privatnost djeteta

Prijetnje

Šamar

Udarac prutom

Vikanje na dijete

Udarac rukom po zadnjici

Da Ponekad Ne

2016. 2013.

29 © 2015 Ipsos.

Najveći dio intervjuisanih adolescenata ne svrstava udarac prutem ili rukom po zadnjici u nasilne činove. Naprotiv, kao što je već navedeno za djecu iz svih gradova, ovi oblici ponašanja bivaju prihvatljivi i

svrstani u vaspitne metode, a ne u nasilni čin.

„Udarac po guzi nije nasilje, to je više šala.” –

Dječak, 17 godina, Bijelo Polje

31 © 2015 Ipsos.

• Nizak stepen svrstavanja specifičnih ponašanja u nasilje nad djecom registruje se za domen porodičnog nasilja, naročito za one oblike nasilja koje crnogorsko društvo prepoznaje kao neodvojive od vaspitnog procesa.

• Međutim podržava se podrška države u vaspitnom procesu.

32 © 2015 Ipsos.

Šta sve smatrate nasiljem nad djecom? Šta još? Šta još? Šta mislite, koji bi se sve postupci mogli označiti kao nasilje u porodici? Šta još? Još?

- PRVI ODGOVORI

Termini nasilja nad djecom i nasilje u porodici generišu slične prve spontane asocijacije.


Nasilje nad djecom Nasilje u porodici

49

16

9

4

3

2

2

2

11

3

38

22

9

3

7

4

2

1

11

3

Fizičko kažnjavanje, batine

Fizičko zlostavljanje/ udaranjepredmetima/ povređivanje

Zlostavljanje, maltretiranje/ sve štougrožava, nanosi bol


Psihičko maltretiranje

Zanemarivanje/ nevođenje računa odjetetu, njegovim potrebama

Kažnjavanje/ strogo kažnjavanje/ strogezabrane/ uskracivanja

Vikanje na dijete

Drugo

Ne zna

2016 2013

26

25

17

8

5

4

2

2

10

3

16

30

5

18

4

2

4

17

5

Fizicko zlostavljanje/ udaranjepredmetima/ povredivanje

Fizicko kažnjavanje, batine

Zlostavljanje, maltretiranje/ sve štougrožava, nanosi bol

Svađe/ tuče roditelja/ poroci roditelja

Psihičko maltretiranje


Zanemarivanje/ nevođenje računa odetetu, njegovim potrebama

Verbalno nasilje ( psovke/ kritike/grdnja/ provokacija...)

Drugo

Ne zna

2016 2013

33 © 2015 Ipsos.

Dok rodna komponenta igra značajnu ulogu u percepciji nasilnika, ona donekle gubi svoj značaj u percepciji djece žrtava porodičnog nasilja.Ko, prema Vašem mišljenju, u porodici najčešće vrši nasilje nad djecom?

58%

13%

5%

5%

2%

1%

1%

16%

Otac

Majka

Starija sestra ili brat

Oba roditelja podjednako

Zavisi od porodice/ nema pravila

Svi podjednako

Mlađa sestra ili brat

Ne zna


63%

26%

5%

5%

44%

41%

12%

3%

Podjednako

Ženska djeca

Muška djeca

Ne zna 2016

2013

Šta mislite, ko su češće žrtve nasilja u porodici?

34 © 2015 Ipsos.

U nekim porodicama nasilje nad djecom češće se javlja nego u nekim drugim porodicama. Šta mislite, zbog čega u nekim porodicama ima više nasilja nad djecom nego u drugim?

Spoljašni faktori i dalje dominantno bivaju percipirani kao glavni uzroci za nastanak nasilja unutar porodice.


17

16

5

5

4

4

3

3

9

8

11

19

13

4

11

3

4

4

3

4

10

13

7

7

14

Poroci u porodici

Loša finansijska situacija/ uslovi za život

Loši odnosi/ nesloga/ svađe u porodici

Psihičko stanje/ stabilnost roditelja

Porodični problemi/ nestabilna porodica

Vaspitanje roditelja

Karakter/ mentalitet/ genetika roditelja

Zavisi od porodice, roditelji/ to je individualno

Neodgovornost/ nezrelost roditelja/ neposvećenost djeci

Nervoza, nerazumevanje, nestrpljenje

Zavisi od djetinstva roditelja ( žrtve nasilja, traume...)

Drugo

Ne zna

2016

2013

35 © 2015 Ipsos.

Opažajući konkretna nasilna djela, majkama se kao učestalija pripisuju upozoravajuća, a očevima konkretna nasilna djela.

Neki ljudi misle da se majke i očevi razlikuju u ponašanju prema svojoj djeci. Molim Vas da mi za sljedeće oblike ponašanja kažete da li su oni tipičniji za majke, očeve, ili su podjednako tipični i za jedne i za druge? Baza: ukupna ciljna populacija

18

42

17

24

25

2

17

13

18

45

40

47

48

43

12

31

31

44

33

15

24

16

24

45

31

37

21


Vikanje na dijete

Vrijeđanje djeteta


Prijetnje


Zanemarivanje odnosno nevođenje

računa o djetetu i njegovim



Grubo zadiranje u privatnost djeteta,

ograničavanje komunikacije, uhođenje

Majka Podjednako Otac

21

39

15

22

20

3

16

9

24

43

43

47

53

47

25

48

51

51

33

16

15

14

25

50

26

31

18


Vikanje na dijete

Vrijeđanje djeteta


Prijetnje


Zanemarivanje odnosno nevođenje

računa o djetetu i njegovim



Grubo zadiranje u privatnost djeteta,

ograničavanje komunikacije, uhođenje

Majka Podjednako Otac2016. 2013.

36 © 2015 Ipsos.

U značajnoj mjeri podržava se reakcija države u slučaju porodičnog nasilja nad djecom.

Molim Vas da mi kažete koliko se slažete sa sljedećim tvrdnjama. Koristite skalu od 1 do 4, gdje 1 znači da se uopšte ne slažete s tvrdnjom, a 4 da se u potpunosti slažete s tvrdnjom.


12 15 14 16 29 303 4 4 424 2815 19 18 2153 57

45 49 49 38 34 32

32 29 28 359 8

77 77 77 73

43 40

Da bi roditelji uspješno

vaspitavali djecu bez

fizičkog kažnjavanja,

država treba da im pruži

obrazovanje o

alternativnim metodama

pozitivne discipline djece i

podršku da ih primjenjuju

Država treba da preduzme

neophodne mjere da bi

zabranila fizičko

kažnjavanje djece

Nasilje u porodici nije u

dovoljnoj mjeri osuđivano

od strane društva

Podržavam zakone u

nekim državama gdje

policija može privesti

roditelje koji fizički

kažnjavaju svoje dijete

Kako se u nekoj porodici

postupa sa djecom tiče se

samo te porodice, i nije ni

na državi ni na licima izvan

te porodice da se u to

miješa

Svaki roditelj ima prava da

odluči kako će postupati sa

svojim djetetom, makar to

uključivalo i nasilne

disciplinske mjere

Uglavnom se ne slažem Uopšte se ne slažem - Sum Uglavnom se slažem U potpunosti se slažem + Sum

38 © 2015 Ipsos.

• Građani smatraju da u većini slučajeva izostaje prijavljivanje slučajeva seksualnog nasilja, a osnovni razlog neprijavljivanja dominantno jeste strah žrtve, kako od osude tradicionalne sredine u kojoj se nalazi, tako i od nasilnika.

39 © 2015 Ipsos.

Dok svaki peti građanin vjeruje da seksualno zlostavljanje djece uopšte nije prisutno u CG, u prosjeku svaki deseti zna osobu ili dijete koja je bila žrtva ovakvog nasilja.Koliko je, po Vašem mišljenju, seksualno zlostavljanje nad djecom prisutno u Crnoj Gori?

18%

35%

54%

32%

29%

3%

14%

8%

46%

54%

30%

26%

5%

16%

Uopšte nijeprisutno

Uglavnom nijeprisutno

TOTAL NIJEPRISUTNO

TOTAL PRISUTNO JE

Uglavnom jesteprisutno

Veoma je prisutno

Ne zna

2016

2013


88

84Da

Ne

Odbija daodgovori

85

123

Da

Ne

Odbija daodgovori

Da li znate neko dijete koje je bilo žrtva seksualnog zlostavljanja ?

A da li znate neku odraslu osobu koja je bila žrtva takvog vida nasilja u djetinjstvu?

40 © 2015 Ipsos.

I kod seksualnog zlostavljanja raste percepcija podjednake podložnosti polova da se nađu u ulozi žrtve, ali istovremeno raste uloga vršnjaka kao nasilnika.U slučajevima kada se dogodi seksualno zlostavljanje da li su, po Vašem mišljenju, češće žrtve djevojčice ili dječaci, ili su i jedni i drugi podjednako često žrtve seksualnog nasilja?


64

57

25

31

3

2

2013

2016

Djevojčice Podjednako Dječaci

U pomenutim situacijama ko su, po Vašem mišljenju, najčešće osobe koje seksualno zlostavljaju djecu?

3852

23

2115

1219

106 5

2016 2013

Odrasle osobe koje dijete poznaje Odrasle osobe koje dijete ne poznaje Ne znaVršnjaci koje dijete poznaje Vršnjaci koje dijete ne poznaje

41 © 2015 Ipsos.

Rizici od seksualnog zlostavljanja na internetu takođe se percipiraju kao značajni, dok rizike u najmanjoj mjeri opažaju najmlađi građani.

Po Vašem mišljenju, u kojoj mjeri se djeca putem komunikacije na internetu (putem e -maila, društvenih mreža Facebook i Twitera, i sl.) izlažu opasnosti od seksualnog zlostavljanja?

3%

21%

24%

71%

38%

33%

5%

Uopšte se ne izlažuopasnosti

Donekle se izlažuopasnosti

TOTAL NE

TOTAL DA

Prilično se izlažuopasnosti

Izlažu se opasnostiu velikoj mjeri

Ne zna


Da li su vam poznati slučajevi da su djeca zloupotrebom savremenih informacionih tehnologija „regrutovana/vrbovana”, bila izložena opasnosti da postanu žrtve trgovine ljudima?

27 702016

Da Ne

Da li poznajete neko dijete koje je žrtva groominga? Grooming je proces u kome se dijete putem komunikacije preko interneta priprema ili na stvarni seksualni čin s odraslom osobom ili na učešće u proizvodnji dječje erotike ili pornografije.

7 902016

Da Ne

42 © 2015 Ipsos.

Stiče se utisak da intervjuisane roditelje u značajnoj mjeri brine seksualno nasilje koje se odigrava putem interneta. Ovo je za roditelje s nižim stepenom obrazovanja posebno problematično, naročito zbog toga što izvještavaju da su svjesni značajnog jaza između njih i djece kada je u pitanju ovladavanje internet vještinama, te da iz tog razloga ne mogu ni na koji način da budu upoznati s aktivnostima djeteta niti da ga iskontrolišu na bilo koji način.

43 © 2015 Ipsos.

Generalno, slučajevi seksualnog zlostavljanja percipiraju se kao nevidljivi nadležnim institucijama, a strah žrtve predstavlja dominantan razlog za to.

Po Vašem mišljenju, u kojoj mjeri se u Crnoj Gori slučajevi seksualnog zlostavljanja djece prijavljuju nadležnim institucijama?

18%

43%

61%

27%

19%

8%

Uopšte se ne prijavljuje

Uglavnom se ne prijavljuje

NE PRIJAVLJUJE (uopšte +uglavnom)

PRIJAVLJUJE (uopšte + uglavnom)

Uglavnom se prijavljuje

Najčešće se prijavljuje

Zbog čega smatrate da se slučajevi seksualnog zlostavljanja djece uglavnom ili uopšte ne prijavljuju nadležnim institucijama?

88

72

1

65

30

23

Strah od osude i sramote

Strah od zlostavljača

Tradicionalni i patrijarhalni

odnosi u porodici

Nepovjerenje u institucije

Ekonomska zavisnost od

zlostavljača

Ne znaBaza: ukupna ciljna populacija Baza: oni koji su naveli da je veći broj slučajeva koji se ne prijavljuje, 61% ukupne populacije

44 © 2015 Ipsos.

VRŠNJAČKO NASILJE

44 © 2015 Ipsos.

45 © 2015 Ipsos.

• Iako je prisutna svijest građana o rasprostranjenosti vršnjačkog nasilja, sami roditelji ne izjavljuju da su dovoljno upoznati s konkretnim slučajevima unutar škola njihove djece.

46 © 2015 Ipsos.

Oblici vršnjačkog nasilja su lako prepoznatljivi građanima Crne Gore, a percepcija rasprostranjenosti ovog oblika nasilja raste.

Koji se sve postupci i ponašanja, po Vašem mišljenju, mogu smatrati nasiljem u školi?


Koliko je, po Vašem mišljenju, prisutno vršnjačko nasilje i nasilje u školama u Crnoj Gori?

4%

16%

20%

72%

53%

19%

8%

1%

24%

25%

69%

53%

16%

6%

Uopšte ne

Uglavnom ne

TOTAL NE

TOTAL DA

Uglavnom da

Veoma da

Ne zna

2016

2013

87%

83%

82%

75%

1%

Psihološko: proganjanje, praćenje,omalovažavanje, dobaci

Seksualno nasilje: štipkanje, verbalnoseksualno uznemirava

Fizičko: guranje, udaranje, čupanje, fizičkosputavanje,

Ekonomsko nasilje: krađa, otimanje ibacanje stvari, iznuda

Ne zna

47 © 2015 Ipsos.

Roditelji najčešće nijesu upoznati sa slučajevima vršnjačkog nasilja u školi koju pohađa njihovo dijete.

Baza: ispitanici koji su roditelji djece koja idu u školu (23% od ciljne populacije)

Da li je i u školi koju pohađa Vaše dijete prisutno vršnjačko nasilje? TOTAL

22%

34%

56%

34%

29%

5%

10%

Uopšte ne

Uglavnomne

TOTAL NE

TOTAL DA

Uglavnomda

Veoma da

Ne zna

Da li je i u školi koju pohađa Vaše dijete prisutno vršnjačko nasilje? OSNOVNA ŠKOLA

Da li je i u školi koju pohađa Vaše dijete prisutno vršnjačko nasilje? SREDNJA ŠKOLA

23%

36%

58%

32%

27%

5%

9%

14%

44%

57%

36%

32%

4%

7%

Uopšte ne

Uglavnom ne

TOTAL NE

TOTAL DA

Uglavnom da

Veoma da

Ne zna

2016

2013

19%

36%

56%

31%

28%

4%

13%

19%

30%

49%

37%

30%

6%

14%

Uopšte ne

Uglavnomne

TOTAL NE

TOTAL DA

Uglavnomda

Veoma da

Ne zna

2016

2013

48 © 2015 Ipsos.

Gotovo trećina građana izjavljuje da su upoznati s konkretnim slučajevima vršnjačkog nasilja, a više su upoznati najmlađi građani i građani iz centralnog dijela Crne Gore.

Da li znate za neki konkretan slučaj, konkretno dijete koje je bilo izloženo nasilju u školi?


71

29Da

Ne

Odbija 67

33

Da

Ne

Odbija

20162013

49 © 2015 Ipsos.

Stariji učenici i dječaci s problematičnim porodičnim okruženjem najčešće se percipiraju kao nasilnici unutar škola.

Da li biste mogli reći ko su najčešći nasilnici u školi? Ko su najčešće djeca koja vrše nasilje nad drugom djecom? (pol, uzrast, iz kakvih porodica)

48

35

10

3

2

2

Učenici starijih

razreda

Vršnjaci - dječaci

Vršnjaci - djevojčice

Nastavnici/profesori

Drugo

Ne zna


23

14

9

7

7

7

6

5

21

9

12

11

10

Djeca iz bogatih porodica

Nevaspitana djeca

Starija djeca/ viši razredi

Stariji dječaci

Djeca iz problematičnih/ nestabilnih porodica

Dječaci u pubertetu/ tinejdžeri

Zanemarena, zapuštena djeca

Djeca iz nasilnih porodica/ zlostavljana djeca

Dječaci

Problematična/ nasilna djeca

Nadmena djeca,žele da se dokažu, nametnu

Drugo

Ne zna/Odbija da odgovori

50 © 2015 Ipsos.

Dominira stav da su nasilju u jednakoj mjeri podložni i dječaci i djevojčice, a svijest o vulnerabilnosti pojedinih grupa djece opada u odnosu na 2013.g.

Ko je podložniji nasilju u školi, dječaci ili djevojčice?


24

21

39

52

35

22

2013

2016

Djevojčice Podjednako Dječaci

Da li mislite da se neka djeca češće nalaze u ulozi žrtve nasilja u školi?

77

63

23

37

2013

2016

Da Ne

Od sljedećih grupa djece, molim Vas da izdvojite onu djecu koja najčešće trpe nasilje od svojih vršnjaka.

55%

11%

10%

9%

9%

2%

1%

1%

1%

2%

65%

37%

41%

47%

36%

11%

9%

7%

1%2%

Djeca iz siromašnih porodica

Djeca koja pripadaju manjinskim grupama

Djeca koja se fizički ili na drugi način izdvajaju

Djeca koja su fizički slabija od svojih vršnjaka

Djeca sa smetnjama u razvoju

Djeca čiji su roditelji bili žrtve porodičnog

nasilja

Djeca koja imaju odličan uspjeh u školi

Djeca koja imaju loš uspjeh u školi

Druga djeca

Ne zna

Prvi odgovor

Svi odgovori

Višestruki odgovori; Baza: ispitanici koji smatraju da su određene grupe djece češće žrtve nasilja u školi (63% od ciljne populacije)

51 © 2015 Ipsos.

Ne izvještava se o slučajevima ekstremnih nasilja, ali se stiče utisak da, u skladu s generalnom percepcijom nasilja, situacije u kojima postoji zadirkivanje određenih učenika ili organizacija tuča i učestvovanje u njima − intervjuisana djeca ne percipiraju kao problem, već kao sastavni čin odrastanja.

„Ima kod djece s posebnim potrebama, zovu njih, maltretiraju ih, npr. prije par dana jedna djevojka je

zvala jednu bolesnu djevojčicu i rekla − Obriši mi cipele − i ona se sagla da joj obriše cipele. To mi je

baš užasno. To su djevojke što imaju puno para, istripovane. Ja takvu djecu branim.” – Dječak, 16

godina, Bar

„To (nasilnici) su bogata, bahata djeca.“ – Dječak, 17 godina, Podgorica

„Katastrofa je kad se napadaju drugi bez ikakvog razloga. Gledamo fudbal, dođe jedan momak, bokser, i iz čista mira

udari šamar drugom momku, bez ikakvog razloga. I... nikom ništa. Profesor ništa, dešava se to u dvorištu, a oni to kao

nijesu vidjeli.“ – Dječak, 18 godina, Bar

„Naša profesorka je snimala tuču.” –Dječak, 16 godina, Bar

52 © 2015 Ipsos.

44

32

2

1

1

0

84

73

51

38

22

15

9

7

0

9

7

4

Roditelj djeteta koje vrši nasilje

Djeca koja vrše nasilje

Uprava škole

Nastavni kadar

Država

Roditelj djeteta žrtve

Mediji

Dijete žrtva

Ne znam

Prvo mesto

Sva tri mesta

Odgovornost za nasilje u školi najčešće se pripisuje samim akterima, dok se odgovornost škole kao vaspitno-obrazovne ustanove ne prepoznaje u mjeri u kojoj je to važno.Šta mislite, ko je u najvećoj mjeri odgovoran za vršnjačko nasilje u školama? Ko bi bio na drugom mjestu po odgovornosti? A na trećem?


53 © 2015 Ipsos.

Čak i tolerancija na nasilna ponašanja nastavnika raste u ovom talasu.

Dok neki ljudi misle da nastavnici u određenim situacijama moraju upotrebljavati metode poput vikanja na učenike, kažnjavanja , pa čak i vrijeđanja i udaranja, kako bi ih smirili ili naučili nečemu, drugi ljudi smatraju da su takva ponašanja nastavnika potpuno neprihvatljiva i da nemaju nikakvih pozitivnih efekata na učenike. Koji od ova dva stava je bliži Vašem?


4

64

32

Takva ponašanja nastavnika su potpuno neprihvatljiva i nemaju nikakvihpozitivnih efekata na učenike

Nastavnici u određenim situacijama moraju upotrebljavati metode poputvikanja na učenike, kažnjavanja, pa čak i vrijeđanja i udaranja kako bi ihsmirili ili naučili nečemu

Ne zna

4

68

28

Takva ponašanja nastavnika su potpuno neprihvatljiva i nemaju nikakvihpozitivnih efekata na učenike

Nastavnici u određenim situacijama moraju upotrebljavati metode poputvikanja na učenike, kažnjavanja pa čak i vrijeđanja i udaranja, kako bi ihsmirili ili naučili nečemu

Ne zna

2016. 2013.

54 © 2015 Ipsos.

Percepcija učestalosti različitih nasilnih ponašanja nastavnika nad djecom nije na zanemarljivom nivou.

Koliko su, prema Vašem mišljenju ili saznanjima , u školama u Crnoj Gori česti sljedeći primjeri ponašanja učitelja / učiteljica ili nastavnika / nastavnica prema učenicima?


9

10

2

1

1

31

24

10

5

2

32

36

28

16

7

4

3

3

4

12

19

21

37

32

20

6

7

20

42

59

Odnos poštovanja i uvažavanja

Vikanje na učenike

Vrijeđanje i ponižavanje učenika

Udaranje učenika

Seksualne zloupotrebe

Veoma često Često Ponekad Ne znam Rijetko Uopšte ga nema

55 © 2015 Ipsos.

Šta bi bilo bolje da Vaše dijete uradi u slučaju da je maltretirano od strane drugog djeteta u školi?

Zašto tako mislite?

32

26

74

13

12

9

70

26

8

7

19

16

10

Nastavnik je odgovorno lice/ dužan je da reaguje

Nastavnik može brzo da reaguje/ preduzme

odgovarajuće mjereOsposobljeni su za to, obratice se nadležnima,

roditeljima

Zbog rješenja problema/ to je najbolji način

Delovaće pedagoški/ smiriće situaciju/

odgovarajuće kazniti

Roditelj može bolje da reaguje/ pomogne/ zaštiti

dijeteRoditelj bi kontaktirao nastavnike/ roditelje

nasilnog detetDijete treba da ima povjerenje u roditelja/ roditelj

ga najbolj


Dijete mora da nauči da se brani/ stiče

samopouzdanje

Ako se ne suprotstavi, maltretiranje ce se nastaviti

Zajedničko delovanje svih, ako problem ne može da

se reši



9

39

42

10

Da prijavi učiteljici /nastavnici/školskomradnikuDa prijavimeni/roditeljima

Da se samo suprotstavi

Ne zna

2

93

5Da prijavi učiteljici /nastavnici

Da prijavi meni

Da se samo suprotstavi

Ne zna

2016.

2013.

Znatno manje ispitanika smatra da treba da se slučajevi vršnjačkog nasilja prijave školskom radniku/nastavnici u poređenju sa 2013

57 © 2015 Ipsos.

Bez obzira na snažno zadovoljstvo roditelja vaspitnim procesom svoje djece postoji spremnost za stručnu podršku.

58 © 2015 Ipsos.

Stepen zadovoljstva vaspitanjem je na visokom nivou, a kao ključne tačke oslonca u vaspitanju navode se bračni partneri.Da li ste zadovoljni načinom na koji vaspitavate dijete?

81%

15%

97%

3%

3%

1%

U potpunosti sam zadovoljan

Djelimično sam zadovoljan

TOTAL DA

TOTAL NE

Nijesam zadovoljan, smatram da bihmogao bolje

Uopšte nijesam zadovoljan

Odbija da odgovori

Baza: ispitanici koji su roditelji (64% od ciljne populacije)

Sa kim vi kao roditelj najčešče razgovarate o vaspitanju svoje djece kada se nađete u nekoj dilemi?

69%

16%

9%

3%

2%

1%

Sa bračnimpartnerom

Ni sa kim

Sa drugim bliskimčlanovima porodice(braćom, sestrom...)

Sa svojimroditeljima

Drugo

Odbija da odgovori

59 © 2015 Ipsos. Baza: ispitanici koji su roditelji (64% od ciljne populacije)

Da li biste bili zainteresovani da vam se pruži podrška u vaspitavanju djeteta na neki od navedenih načina?

Kada se posmatraju svi roditelji, zainteresovanost bar za jedan način podrške je izrazilo 36% roditelja. Ali kada se posmatraju samo roditelji djeceuzrasta do 18 godina, taj procenat rastena 48%, a kada se posmatraju samomajke djece do 18 godina, taj procenatraste na 56%.

Zainteresovanost za podršku u vaspitavanju djece postoji.

20

18

18

14

13

12

Putem foruma i internet stranica

Putem osnivanja Centra za podršku iobrazovanje o dobrim praksama

roditeljstva

Putem organizovanih predavanja

Putem posebne anonimne telefonskelinije za savjetovanje

Putem individualnih savjetovanja

Putem grupnih savjetovanja

Da

60 © 2015 Ipsos.

Kada se posmatraju roditelji djece uzrasta do 18 godina, taj procenat raste na41%, a kada se posmatraju samo majke djece do 18 godina, taj procenat rastena 47%.

Kada bi se formirale radionice za obrazovanje o dobrim praksama roditeljstva i pružanje podrške roditeljima da primijene pozitivnu, nenasilnu disciplinu djece, da li biste ih pohađali?

Kao i zainteresovanost za pohađanje radionica o dobrim praksama roditeljstva.

61 © 2015 Ipsos.

Kao ključna mjesta održavanja ovih radionica roditelji takođe percipiraju vaspitno-obrazovne ustanove.


Šta mislite, gdje bi trebalo organizovati ove radionice?

65%

19%

18%

4%

1%

U lokalnojškoli/lokalnom

vrtiću

U lokalnom domuzdravlja

U lokalnoj NVO

Negdje drugo

Ne znam

62 © 2015 Ipsos.

Roditelji u kvalitativnom istraživanju iskazuju pozitivan stav prema alternativnim oblicima obrazovanja, a ponovo se nedostatak vremena i lična nezainteresovanost navode kao osnovni razlozi za negativan stav.

• Za razliku od kvantitativnog istraživanja, tokom intervjuisanja roditelji su generisali negativan stav prema internet forumima zbog nedovoljnog povjerenja u njih, ali i bezličnosti informacija.

• Škola se ponovo prepoznaje kao mjesto održavanja ovih radionica, a stiče se utisak da većina roditelja ima potrebu za sprovođenjem ovih radionica u interakaciji s poznatim okruženjem – djecom, roditeljima i nastavnikom iz jednog odjeljenja.

• Značajan dio roditelja pozitivno reaguje i na traženje podrške i pomoći od strane stručnih lica, bilo uživo, bilo preko anonimne telefonske linije, naročito psihologa, kada bi imao određeni problem s djetetom, ali bi se ipak, prije svega, radije obratio članu porodice ili prijatelju. Kod ovog pitanja se registruje značajna gradacija – jedino bi zbog ozbiljnijih problema, kao što su problemi s učenjem, porocima ili nasiljem, došli do pshiologa, dok bi se „manji“ problemi radije rješavali u krugu porodice.

„Pa bilo bi lijepo organizovati neki seminar, neki razgovor uživo, definitivno nijesam za čitanje knjiga, nemamo

vremena za to, više odgovara ovako živa neka riječ.“ –Majka, Bijelo Polje

63 © 2015 Ipsos.

Dvije trećine građana i značajna većina roditelja ocjenjuje da je informisano o dobrim praksama roditeljstva.

Generalno, šta biste rekli, da li imate dovoljno informacija o dobrim praksama roditeljstva?


30%

38%

68%

32%

22%

10%

U potpunosti da

Uglavnom da

TOTAL DA

TOTAL NE

Uglavnom ne

U potpunosti ne

Baza: roditelji (64% ciljne populacije)

41%

43%

84%

16%

12%

4%

U potpunosti da

Uglavnom da

TOTAL DA

TOTAL NE

Uglavnom ne

U potpunosti ne

Opšta populacija Roditelji

64 © 2015 Ipsos.

Neformalna komunikacija i mediji predstavljaju najčešće izvore informisanja roditelja, a kao najpoželjniji izvori izdvajaju seTV emisije i internet.Gdje se najčešće informišete o ovim temama? Na koje sve načine biste voljeli da dobijate više informacija o dobrim praksama roditeljstva?

Baza: 84% od 64% ciljne populacije – oni roditelji koji su naveli da se osjećaju informisano

21%

21%

21%

13%

10%

6%

5%

5%

4%

0%

5%

TV emisije

Prijatelji/ kolege/ rodbina/ drugi roditelji

Od roditelja/ porodice

Internet

Životno iskustvo

Stručna lica/ literatura

Mediji

Bračni partner

Novine/ časopisi

Drugo

Nigdje

65%

35%

17%

16%

11%

11%

8%

4%

4%

5%

0%

Kroz TV emsiije

Kroz sajt na internetu

Kroz centre za obrazovanje i podrškuroditeljima

Kroz predavanja i disukusje u lokalnojskoli

Kroz letke

Kroz predavanja i diskusije u lokalnojzajednici

Kroz aplikaciju na mobilnom telefonu

Kroz predavanja i diskusije u Domuzdravlja

Kroz predavanja i diskusije u lokalnojNVO

Kroz novine - dnevna štampa

Kroz magazine


Trenutni izvori informisanja Željeni izvori informisanja

66 © 2015 Ipsos.

• Cjelokupno crnogorsko društvo se vidi kao nedovoljno angažovano na rješavanju slučajeva nasilja nad djecom.

• Najveći problem predstavlja nedostatak lične inicijative građana za prijavljivanjem nadležnim institucijama.

67 © 2015 Ipsos.

Svaki drugi građanin iskazuje da je upoznat s 24-časovnimdežurstvom za prijavljivanje nasilja nad djecom.

Da li ste upoznati sa činjenicom da u centrima za socijalni rad postoje 24-časovna dežurstva i telefon na koji možete prijaviti slučajeve nasilja u porodici i uopšteno nasilja nad djecom, čak i anonimno?


44

45

56

56

2013

2016

Da Ne

Da li ste upoznati sa postojanjem procedura koje u slučajevima kada dođe do vršnjačkog nasilja treba da sprovedu škola, centri za socijalni rad, policija?

65

35

Da Ne

Da li ste upoznati s tim da u Crnoj Gori postoji besplatna anonimna SOS linija za žrtve porodičnog nasilja ?

4654

Da Ne

68 © 2015 Ipsos.

Država se i dalje ne percipira kao dovoljno efektivna u slučajevima nasilja nad djecom, iako je stav povoljniji u odnosu na 2013. g.Da li mislite da država i društvo adekvatno reaguju u slučajevima nasilja nad djecom?


65

268 Da

Ne

Ne zna

53

33

14 Da

Ne

Ne zna

2016. 2013.

69 © 2015 Ipsos.

94 94 93 93 9285 85 85 83 83

76 74 74 74 74 72

56

7179

6269 67

48 47 47

69

4334 34

4651 49

4031

Policija Centri zasocijalni rad

Školstvo Roditelji Zaštitnikljudskih prava

i sloboda

Sudstvo Sama djeca Građani NacionalnaSOS linija za

nasilje uporodici

Tužilaštvo Vlada CrneGore

SkupštinaCrne Gore

Zdravstvo Nevladineorganizacije

Međunarodneorganizacije

Mediji Vjerskeorganizacije

Odgovorna Zaista radi

Posmatrajući rad pojedinačnih aktera, uviđa se značajna diskrepanca između realnog i željenog stanja posvećenosti rješavanju slučajeva nasilja nad djecom.Sada ću vam pročitati nazive nekih institucija, organizacija i grupa, a Vas molim da mi kažete u kojoj mjeri svaka od njih treba da bude odgovorna za sprečavanje nasilja nad djecom? A koliko svaka od njih zaista i radi na sprečavanju nasilja nad djecom?

% UGLAVNOM DA+ DA U POTPUNOSTI


70 © 2015 Ipsos.

U kvalitativnom istraživanju, mišljenja adolescenata, ali i roditelja, jesu da žrtve nijesu u dovoljnoj mjeri zaštićene tokom i nakon nasilja, posebno kada se uzme u obzir finansijska situacija žrtava. Stoga, prema mišljenju naših sagovornika, važno je obezbijediti kadrovske resurse i centre u Crnoj Gori koji će se baviti isključivo zaštitom i osnaživanjem žrtava nasilja, s posebnim fokusom na pružanje finansijske i psihološke pomoći tim žrtvama. Ovi centri podrške, prema mišljenju naših sagovornika, trebalo bi da budu otvoreni u svim regijama Crne Gore, čime bi se obezbijedio značajan stepen informisanosti žrtava o ovim centrima i čime bi se

vjerovatno uticalo na veći stepen spremnosti da se nasilje zapravo prijavi.

71 © 2015 Ipsos.

• Konkretna upoznatost roditelja i djece s prijavljivanjem slučajeva nadležnim institucijama na niskom je nivou. Adolescenti koji su naveli da su upoznati s ovim slučajevima istovremeno izvještavaju o tome da su žrtve najčešće bile neadekvatno zaštićene u ovom procesu.

„Znam djevojku koja je trpjela nasilje u porodici, na neki

način je uspjela da pobjegne, otišla je u policiju i

prijavila, pozvan je bio roditelj, oba. Oni su razgovarali s

njom, u suštini da povuče tužbu. To su joj savjetovali

policajci. Ona je tužbu povukla na kraju, baš razmišljajući

‒ roditelji su mi, neću da griješim.“ – Djevojčica, 18

godina, Podgorica

72 © 2015 Ipsos.

Spremnost za prijavljivanje seksualnog zlostavljanja djeteta dramatično opada.

Ukoliko biste saznali za slučaj seksualnog nasilja nad djetetom, da li biste taj slučaj prijavili nekome?

Kome biste prijavili slučaj?

83

43

11

8

4

4

3

2

2

18

14

12

Policiji

Centru za socijalni rad

Nacionalnoj SOS liniji za nasilje u porodici

Zaštitniku ljudskih prava i sloboda

NVO koja se bavi zaštitom ljudskih prava i prava

djece

Tužilaštvu

Sudstvu

Medijima

Školi

Domu zdravlja

Drugo

Ne zna


Baza: oni koji su naveli da bi prijavilislučaj, 73% ukupne populacije

19

73

9 Da

Ne

Ne zna

2

93

5 Da

Ne

Ne zna

2016.

2013,

73 © 2015 Ipsos.

Spremnost za prijavljivanje i ostalih nasilnih djela na vrlo je niskom nivou.


57

47

25

24

24

22

17

14

8

7

6

29

35

54

59

59

55

64

73

80

87

87

Zanemarivao, odnosno nije vodio računa o djetetui njegovim potrebama

Odbacivao, odnosno emotivno nije prihvataodijete

Istukao dijete

Ucjenjivao dijete

Vrijeđao dijete

Grubo zadirao u privatnost djeteta, ograničavaokomunikaciju, uhodio

Prijetio djetetu

Ošamario dijete

Vikao na dijete

Udario dijete prutom

Udario dijete rukom po zadnjici

Da Ne65

25

1

0

0

0

0

88

76

28

29

11

23

7

4

9

4

4

6

2

1

Policiji

Centru za socijalni rad

Nacionalnoj SOS liniju za nasilje uporodici

Zaštitniku ljudskih prava i sloboda

Sudstvu

Tužilaštvu

Nevladinoj organizaciji

Medijima

Školi

Domu zdravlja

Ne zna

Prvi odgovor

Svi odgovori

Da li biste prijavili nadležnim službama ako biste bili svjedok da jeroditelj svoje dijete:

Kome biste prijavili ove slučajeve?

Baza: ispitanici koji bi po bilo kom osnovu prijavili slučaj nasilja roditelja nad djecom (65% od ciljne populacije)

74 © 2015 Ipsos.

• Svega par intervjuisanih adolescenata navode da su bili svjedoci nasilnog čina člana porodice ili da su upoznati s činjenicom da se nasilje dešavalo, najčešće roditelja nad djetetom, ali važno je istaći da se nijedno dijete nije aktivno umiješalo ili suprotstavilo na bilo koji način ovoj situaciji. Jedinu aktivnost koju su ovi adolescent sproveli bila je savjetovanje djeteta da istrpi, a ne da prijavi nasilje.

• Takođe, reakcije na ovakav uvid izostale su i kod intervjuisanih roditelja, a uzrok tome leži u strahu od posljedica miješanja, ali i u rasprostranjenom uvjerenju da taj neko nema pravo da se miješa u to djelo. Prema mišljenju ovih roditelja, oni koji treba da se umiješaju jesu bliži članovi prodice, ili same institucije, dok bi njihovo lično miješanje najčešće izostalo.

75 © 2015 Ipsos.

„Znam nekog ko baš dugo trpi nasilje, mi ga smirujemo, govorimo da će to proći, zovemo ga da izlazi sa nama, da bi zaboravio. Niko u školi ne zna za to.“ – Dječak, 16 godina,

Bar

„Pa ako roditelj ne može da se usaglasi s

djetetom, treba da se uključi neko stručno lice.

Ima djece koja neće da govore, da iskažu svoja

osjećanja, pa bi možda u razgovoru sa stručnim

licem se otvorilo. Nekad je i nama potrebno

stručno lice.“ – Majka, Podgorica

„Prijavio bih, nemamo pravo da se miješamo u

tuđe probleme, šta ja nekome imam da se

miješam, samo pozoveš policiju anonimno i završiš

posao.“ – Otac, Podgorica

„Nasilje je ovdje i dalje tabu tema.“ – Otac, Bar

„Dosta ih ima koji ostaju skriveni. Uvijek

postoji ta tradicija, crnogorski narod ima tu

tradiciju, i ta bruka pokušava da se sakrije.“ –

Dječak, 17 godina, Bijelo Polje

76 © 2015 Ipsos.

ABOUT IPSOS

Ipsos ranks third in the global research industry. With a

strong presence in 87 countries, Ipsos employs more

than 16,000 people and has the ability to conduct

research programs in more than 100 countries. Founded

in France in 1975, Ipsos is controlled and managed by

research professionals. They have built a solid Group

around a multi-specialist positioning – Media and

advertising research; Marketing research; Client and

employee relationship management; Opinion & social

research; Mobile, Online, Offline data collection and

delivery.

Ipsos is listed on Eurolist - NYSE-Euronext. The company

is part of the SBF 120 and the Mid-60 index and is

eligible for the Deferred Settlement Service (SRD).

ISIN code FR0000073298, Reuters ISOS.PA, Bloomberg

IPS:FP

www.ipsos.com

GAME CHANGERS

At Ipsos we are passionately curious about people, markets, brands and society. We deliver information and analysis that makes our complex world easier and faster to navigate and inspires our clients to make smarter decisions.

We believe that our work is important. Security, simplicity, speed and substance applies to everything we do.

Through specialisation, we offer our clients a unique depth of knowledge and expertise. Learning from different experiences gives us perspective and inspires us to boldly call things into question, to be creative.

By nurturing a culture of collaboration and curiosity, we attract the highest calibre of people who have the ability and desire to influence and shape the future.

“GAME CHANGERS” - our tagline - summarises our ambition.

Istraživanje o nasilju nad djecom realizovano je od strane SOS Nikšić i Centra za ženska pravau saradnji sa predstavništvom UNICEF u Crnoj Gori i uz finansijsku podršku EU, kao dio višegodišnje

regionalne inicijative sa ciljem unapređenja zaštite djece od nasilja i socijalne inkluzije djece sa smetnjama u razvoju, koja se implementira u partnerstvu između UNICEF, European Disability

Forum - EDF, EU, i sedam zemalja u procesu pridruživanja EU.

Mišljenja izražena u ovom izvještaju ne predstavljaju nužno i mišljenja UNICEF, EDF i EU. Odgovornost za sadržaj izvještaja snose isključivo autori.

Protecting children from violence and promoting social inclusion of children with disabilities

in Western Balkans and Turkey

kap survey violence against children · 2019-02-21 · • sprovedeno istraživanje u potpunosti je...

Documents