Broj 49. Godina II. 2. rujna 2005. BESPLATNI PRIMJERAKwww.hrvatski-vojnik.hr

€2,

10•C

AD

3,0

0•A

UD

3,3

0•U

SA 2

,00•

CH

F 3,

50•S

IT 4

30,0

0•SE

K 17

,00•

NO

K 17

,00•

DKK

15,

50•G

BP 1

,30

Kao i svaki put do sada,povratak s brojnim pohvalama

ISSN

1

33

0 -

50

0X

PRIN

TED

IN C

ROA

TIA

Rotacija hrvatskog kontingenta u Afganistanu

Kao i svaki put do sada,povratak s brojnim pohvalama

Rotacija hrvatskog kontingenta u Afganistanu

lndijsko-ruska vjezba specijalaca

I ndijsko ministarstvo obrane je 30. kolovoza pnopcio da ce se na indi­ jskom teritoriju sredinom listopada odrzati dosad naiveca zaiednicka vojna vjezba s Rusijom, i to u pustinji Thar, na granici s Pakistanom.

Vjezba ce trajati tjedan dana, uz sudjelovanje specijalnih postrojbi u "anti­ teroristickirn operacijama s uporabom aviona i helikoptera". Cilj viezbe je postizanje "interoperabilnosti izmedu kopnenih snaga", koja bi mogla po­ sluziti u "rnogucirn buducirn medunarodnim peacekeeping operacijama u trecirn zemljama". Ruska specijalna bojna ce imati otprilike 800 vojnika, a isti broj imat ce i indijska strana.

• DUBLIN

IRA mora zatvoriti oruiarnicu

I rski ministar pravde Michael McDowell je pozvao pripad­ nike IRA-e da postuiu zadanu

rijec i riiese se svog arsenala na­ orufanja. Taj proces, "koji ce za­ poceti i zavrsiti u bliskoj buducno­ sti" nadgledat ce i provesti neovis­

na medunarodna komisija. Prema McDowellu, IRA-ina oruiemice sadrzi i projektile zemlja-zrak i semtex-eksplozive tijekom godina prokrjurncare­ ne iz Libije, SAD-a i istocne Europe. IRA se 28. srpnja obvezala da ce se za svoje ciljeve odsad boriti iskliucivo mirnim putem.

• VILNIUS

Litvanske financijske dvojbe

V aclovas Stankevicius (na slici), celnik Odbora za NATO litvanskog parlamenta, savjetovao je svoju Vladu iii da poveca izdvajanja za obranu

iii da razmisli o participiranju litvanskih snaga u lraku. Tama se, inace, nalazi oko 100 Litvanaca. "Ocito je da se financijska izdvajanja ne podudaraju s nasirn obvezama prema NATO-u", izjavio je Stankevicius, ne spornirjuci Afganistan, gdje Litvanci predvode NATO tim za obnovu, sto je prvi put da je balticka zemlja na celu jedne takve misije. Reakcija ministra obrane Gediminasa Kirkilasa bila je optrnisticna, s "nadom da Litva nece biti prisiljena na radikalne mjere prestanka misije", te da ce drfavni prora­ cun sliedece godine naci "izvore za vece financiranje vojske".

2

• SKOPUE

lz vojske u policiju

M akedonska policija je 29. ko­ lovoza od vojske preuzela nadzor 850 kilometara duge

drzavne granice, i to kao dio reformi koje bi trebale pripremiti Skoplje za ulazak u NATO i EU. Proces je poceo jos u svibnju 2004., a okoncan je cere­ monijom u Ohridu. Pripadnici vojnih po­ strojbi (njih oko 1400) koje su nadzirale granice uglavnom ce se prikljuciti polici­ ji i tako nastaviti sa slicnirn poslom .

• DHAKA

Spas nakon cetiri tjedna

P atrolni brad ban­ gladeske ratne mornarice ovaj

je tjedan spasio trojicu izletnika sa Sejsela koji su gotovo cetiri tjedna plutali izgubljeni na mo­ ru u svom brodicu ko-

jem se pokvario motor i razderala jedra. Sve se to dogodilo nakon sto su uletjeli u oluju na putu prema otocicu Diego Garcia. Sva trojica bili su dobrog zdravlja, iako se brodic nalazio vise od 3000 nautickih milja dale­ ko od njihovog otocja, Spasio ih je brad Padma, koji ih je prevezao u svo­ ju bazu u bangladeskoj luci Mongla.

• WASHINGTON

Nestasni laborant

P rotiv djelatnika Labo­ ratorija za kriminalne istrage arnericke voj­

ske pokrenuta je istraga na­ kon sto je priznao da je lazi­ rao jedan od DNK testova. To je za sobom povuklo pre­ ispitivanje jos 479 slucajeva koje je taj coviek obradio otkad je u sluzbi, ukljucujuci i neke koji su doveli do su­ denja te zatvorske kazne. Sluzbeno je zatrazena pornoc neovisnih istraziteliskih tvrtki, kako bi se dokazalo da je rijec "o izoliranim incidentima jednog djelatnika, koji ne

. ukljucuju nikakve probleme u sustavu opcenito", Laborant, cije ime nije objavljeno, jos je u sijecnju 2004. bio suspendiran nakon sto je u jednom od njegovih DNK testiranja doslo do pogreske, da bi u rujnu iste godine bio vracen na posao. No, vec u svibnju 2005. je osurnniicen za krivi unos podataka, a u srpnju je to i potvrdio priznanjem. Laboratorij se nalazi u Fort Gillemu.

(/)

?

HHVATSKI 2. rujna 2005. Vt>JNIK

HPD - kompaktni motor velike snage

ZahvaljujuÊi timskom radu uSrediπtu te kvalitetnoj suradnjiunutar sustava i izvan njega,vjerujemo da Êe naπi logistiËarii dalje ostati “siva eminencija”sustava - “nevidljivi”, ali odpresudne vaænosti

Rotacija joπ jednog hrvatskogkontingenta koji sudjeluje u me -u narodnoj mirovnoj misiji ISAFuspjeπno je provedena. Pripad -nici Vl. kotingenta preuzeli susvoje duænosti, a V. hrvatskikontingent nakon πest mjeseciprovedenih u ISAF-ovoj misijisretno se vratio u domovinu

IZ SADRfiAJA

IMPRESUM

3

Nakladnik:MINISTARSTVO OBRANE REPUBLIKE HRVATSKE

Glavni urednik: Æeljko StipanoviÊ(zeljko.stipanovic@morh.hr) Zamjenik glavnog urednika: Vesna PintariÊ (vesna.pintaric@morh.hr)Zamjenik glavnog urednika za Internet: Toma VlaπiÊ (toma.vlasic@morh.hr)Izvrπni urednik: Mario GaliÊ(mario.galic@morh.hr)Urednici rubrika: Marija Alvir(marija.alvir@morh.hr), Domagoj VlahoviÊUrednik fotografije: Tomislav Brandt

Novinar: Leida ParlovFotografi: Davor Kirin, Dubravko KovaËGrafiËka redakcija: Zvonimir Frank (urednik) (zvonimir.frank@zg.htnet.hr), Ante PerkoviÊ,Predrag BeluπiÊ, Damir BebekWebmaster: Drago Kelemen (dragok@morh.hr)Prijevod: Jasmina PeπekTajnica redakcije: Mila BadriÊ-Gelotel: 4568-041

Redaktor: Danica PajiÊLektor: Lidija BogiπiÊKorektor: Gordana JelaviÊ

Marketing i financije: Igor VitanoviÊ tel: 4568-699; fax: 4551-852

Pretplata:Ino zem stvo: u korist: TISAK trgovaËko d.d.Slavonska avenija 2, 10 000 Zagreb (za: Sluæba za od nose s jav noπÊu i informira-nje), devizni raËun u ZagrebaËkoj banci 30101-620-2500-3281060. Tuzem stvo: u korist: TISAK trgovaËko d.d.,Slavonska avenija 2, 10 000 Zag reb, (za:Sluæba za odnose s javnoπÊu i informiranje),æiroraËun 2360000-1101321302 poziv na broj165, ci jena 280,00 kn godiπnje, Molimo pret-platnike da nakon uplate kopiju uplatnicepoπalju na ad re su TISAK trgovaËko d.d.Slavonska avenija 2, 10 000 Zagreb.

Tisak:AKD Agencija za komercijalnu

djelatnost d.o.o., Zagreb, Savska 31

Naslov uredniπtva:MORHSluæba za odnose s javnoπÊu i informiranje, p.p.252, 10002 Zagreb, Republika Hrvatskahttp://www.hrvatski-vojnik.hrE-mail: hrvojnik@morh.hrNaklada: 6000 primjeraka

U Ëlan stvu Eu rop skog udruæe nja vojnih novinara(EMPA)

Rukopise, fotografije i ostali materijal ne vraÊamo.Copyright HRVATSKI VOJNIK, 2005.

Novinarski prilozi objavljeni u Hrvatskom vojniku nisusluæbeni stav Ministarstva obrane RH

Ove se go di ne prvi put me u 41 la om za vi jo ri la i za sta va 4. kor pu sa HKoV-a.

Me u vi πe od 600 nat je ca tel ja iz svih mjes ta do li ne Ne ret ve, po sa da OS-a

zau ze la je vrlo dob ro 13. mjes to

S t r a n a 4

S t r a n a 1 2

PostojeÊi vojni zahtjevi za lakim borbenim vozili-ma, koja se mogu prevoziti zraËnim putem, traæe

smanjenu teæinu i veliËinu njihovih komponenata.Meu tim komponentama motor zbog teæine i

veliËine Ëini jednu od vaænijih stavki

S t r a n a 2 2

S t r a n a 8

Rotacija hrvatskog kon -tingenta u Afganistanu

Naslovnicu snimio Dubravko KOVA»

TJEDNIK MINISTARSTVA OBRANE

Srediπte za obuku i doktrinu logistike

Pripadnici 4. korpusa HKoV-a na 8. maratonu laa “Neretva 2005”

Idok su se u ra nim po pod nev nim sa ti -ma tog 23. ko lo vo za pri pad ni ci Vl.kon tin gen ta opra π ta li od svoj ih naj mi -

lij ih, negdje na dru gom kraju svi je ta usre di πn joj Azi ji, u zeml ji s po vi jeπ Êu i kul -tu rom sta ri jom od 5000 go di na koju sa dazo ve mo Af ga ni stan, a ko ja se tij ekomsvoje bo ga te, ali i broj nim ra to vi ma obi -l jeæene, po vi je sti zva la i Ary a na i Kho ra -san, pri pad ni ci V. hrvat skog kon tin gen taspre ma li su se za pov ra tak u do mo vi nu.

Is pra Êaj Vl. kon tin gen ta pri re en je uvoj ar ni “Cro a tia”, a os im Ëla no va njiho vihobi tel ji is pra ti li su ih is pred MORH-a iOSRH-a dræav ni taj nik Ma te Ra bo teg,zam je nik na Ë el ni ka GS OSRH-a gen eralpu kov nik Slav ko Ba riÊ i na Ë el nik Upra vevoj ne po li cije bri ga dir Ivan Ju riÊ. Poæel je -li su im sve naj bol je i da kao i njiho vi

prethod ni ci do stoj an stve no pred stavl jajuoruæane sna ge na πe zeml je u mul ti na cio -nal noj bri ga di a ko ja je, zahval juj uÊi pro -fes io nal nom ra du svih naπ ih kon tin ge na -ta, po sta la i te ka ko poz na ta. Prvi put nais pra Êaju jed nog kon tin gen ta bi li su ipred stav ni ci Mi ni star stva vanjskih po slo -va i europ skih in te gra ci ja i Mi ni star stvaunu tarn jih po slo va, na cio nal ni ko or di na -tor za NA TO Pjer ©imu no viÊ i po moÊ nikmi ni stra unu tarn jih po slo va Fi lip Dra go -viÊ. Nai me u VI. kon tin gen tu uz pri pad -ni ke OS-a, u Af ga ni stan su ot pu to va li ipred stav ni ci Mi ni star stva vanjskih po slo -va i europ skih in te gra ci ja i MUP-a, IvanVe li mir Sta rË e viÊ i Zdra vko Var ziÊ ko ji Êera di ti u pro vin cij sko-re kon struk cij skomti mu u Fej za ba du na ju go i sto ku Af ga ni -sta na. Ka ko nam je re kao gos po din Sta r-

REPORTAÆA

4 2. rujna 2005.

Spe ci fiË nost Vl. ko ntin gen ta

je u to me πto je u nje go vom

sa sta vu u mi siju ISAF oti π ao

i naπ sa ni tet ski tim. »el ni ca

ti ma je sa tni ca Ves na MajiÊ,

dr. med. a tim bro ji Ëe ti ri

Ëla na. Ra dit Êe u sa sta vu ve -

li ke mul ti na cio nal ne bol ni ce

u ka bul skoj zra Ë noj lu ci

napisala i snimila

Lei da PAR LOV

Ro ta ci ja joπ jed noghrvat skog kon tin gen -

ta ko ji sud je luje ume u na rod noj mi -

rov noj mi si ji ISAF uAf ga ni sta nu uspjeπ -

no je pro ve de na.Pri pad ni ci Vl. kon -tin gen ta u Ëij em su

sa sta vu u Af ga ni stanot pu to va li i pred -

stav nik Mi ni star stvavanjskih po slo va i

europ skih in te gra ci -ja i MUP-a, a prvi

put i naπ sa ni tet skitim, dio zaj ed ni Ë kog

hrvat sko-al ban sko--ma ke don skog sa ni -tet skog ti ma de fi ni -

ra nog Ame ri Ë ko-jad -ran skom po vel jom,

preuz eli su svojeduæno sti, a V. hrvat -ski kon tin gent nakon

πest mjes eci pro ve -de nih u ISAF-ovoj

mi si ji sret no se vra -tio u do mo vi nu

Ro ta ci ja hrvat skog kon ti ngen ta u Af ga ni sta nu

Kao i svaki put do sada,

povratak s brojnim pohvalama

Ë e viÊ ko ji Êe bi ti na duæno sti zam je ni kadi rek to ra za ci vi lne po slo ve rij eË je osvoj evrsnom ci vil no-voj nom ti mu, a za da -Êa ci vil nog dij ela je da ra di na ob no vizem- l je i to stro go u su radn ji s me u na -rod nom zaj ed ni com, lo kal nim vla sti ma isre di πn jom vla sti u Ka bu lu. Oboj ica su is -tak nu li ka ko im je MORH pu no po mo gaou pri pre ma ma oko od la ska. Spe ci fiË nostVl. ko ntin gen ta je u to me πto je u nje go -vom sa sta vu prvi put u me u na rod nu mi -siju ISAF oti π ao i naπ sa ni tet ski tim, diohr vat sko-al ban sko-ma ke don skog sa ni tet -skog ti ma de fi ni ran Ame ri Ë ko-jad ran skompo vel jom. »el ni ca ti ma je sa tni ca Ves naMajiÊ, dr. med. a tim bro ji Ëe ti ri Ëla na.Ra dit Êe u sa sta vu ve li ke mul ti na cio nal nebol ni ce u ka bul skoj zra Ë noj lu ci pod vod -stvom GrË ke. Dok to ri ca MajiÊ osta vi la jedoj am vrlo si gur ne i vi so ko pro fes io na lneoso be ko ja nam je na pi tan je o za da Êa mati ma re kla da su one stro go de fi ni rane ida Êe ra di ti sve one po slo ve koje ina Ëe ra -di sva ka hit na sluæba, a je di na raz li ka je uto me πto Êe ra di ti u mul ti na cio nal noj sre -di ni πto je iza zov, ali i ve li ka od go vor nost.Ni naj man je ne sumnja u pro fes io nal nosti struË nost svoj ih ko le ga, ka ko naπ ih ta koi onih u Ka bu lu, a na rav no naj ve Êa joj jeæel ja da naj man je po sla ima s pri pad ni ci -ma na π eg kon tin gen ta.

Osmosatni let iz noÊi u danKa ko se pri bliæa va lo vrij eme za od la zak

i nestrpljen je je sve vi πe ra slo. I na po kon,od la zak u za gre ba Ë ku zra Ë nu lu ku, for -mal no sti prije le ta, uto va ran je opre me inaj ve Êa ek splo zi ja ad re na li na u tre nu tkukad se u 22 i 30 zra ko plov Air Ad ri ati ca

Boj nik Tiho mir Zeb ec, za pov jed nik V. kon tin gen taSvi pri pad ni ci V. kon ti ngen ta bi li su iz nim no dob ri, svjes -ni svih svoj ih za da Êa i da li su mak si mal no sve od sebe dado stoj an stve no i Ëa sno pred stavl jaju OSRH-a. Tij ekomna π eg man da ta bi li smo vo de Êa na ci ja u mul ti na cio nal nojsa tni ji voj ne po li cije, ope ra tiv ne po stroj be unu tar mul ti na -cio nal ne bri ga de u Ka bu lu, πto je bi la ve li ka ob ve za, ali iËast, po go to vo ako se uz me u ob zir da nis mo Ëla ni ca NA -TO-a. Pre poz na ni smo po za sta vi, po naË i nu ra da, pre da -no sti. U Ka bu lu ima 36 na ci ja koje sud je luju u mi si ji ISAFi svi oni znaju za Hrvat sku. Sud je lo van je u ovoj mi si jivaæno je i zbog ve li kog me u na rod nog is ku stva.

Po ruË nik Ro bert Mi kac, za pov jed nik vo da VP-a u V. kon tin gen tuOs je Êam se ja ko dob ro i ve li ka mi je Ëast πto sam do biopri li ku da oti em u mi siju. Po no san sam i na sve osta lepri pad ni ke V. kon tin gen ta. Zaj ed no smo se tru di li is pu ni -ti na πu mi siju, po mo Êi af ga ni stan skom na ro du s koj imasmo us po sta vi li ja ko dob ru su radn ju. Pri pad ni ci OS-a dru -gih ze mal ja prihva ti li su nas vrlo dob ro i me u njima smopre poz na ni kao pro fes io nal ci ko ji sva koj za da Êi pri stu pajute mel ji to i sav jes no. Mi slim da sud je lo van je u mi si ji uve -li ke pri do no si pro fes io nal nom ra zvoju, te da se upra vo utak voj mul ti na cio nal noj sre di ni naj bol je tes ti raju vla sti tespo sob no sti.

Skup ni ca Na ta πa Ka da bec, V. kon tin gentU ovu sam mi siju oti πla ka ko bih vid je la neπ to no vo, upoz -na la se s lju di ma Ëi ji se naË in æi vo ta raz li kuje od na π eg.Zeml ja mi se ja ko svid je la, ali ono πto ni ka ko ne Êu za bo -ra vi ti su dje ca. Zbog njih mi je od prvog do posl jedn jegda na bi lo teπ ko. U po gle du im se vi di da traæe po moÊ, ane moæeπ im po mo Êi. Dok sam bi la u mi si ji os je Êa la samse kao dio ve li ke svjet ske zaj ed ni ce i to je os je Êaj ko ji vas

is pun ja va po no som.

Sa tnik Fra no To kiÊ, pri pad nikV. kon tin gen taOvo mi je dru ga mi -si ja i u Af ga ni sta nusam vi dio ve li ke po -ma ke na bol je u od -no su na prije. Ka bulje sa da mi ran i si -gur no sna si tua ci ja uzeml ji je pu no bol jane go 2003. kadsam u Af ga ni sta nubio prvi put. Od luË io sam se za po nov ni od la zak jer se umi sij ama moæe pu no nau Ë i ti a steË e na is ku stva Êe mipo mo Êi u pro fes io nal nom ra zvoju.

2. rujna 2005. 5

V. HRVATSKI KONTINGENT

REPORTAÆA

Dræavni tajnik MORH-a Mate RaboteguruËuje pohvale za dostojnu prezentacijuHrvatske u Afganistanu

od lij epio od pi ste i po let io u osamsa ti le ta udal je nu zeml ju o koj oj susvi pu no sluπ a li ali je joπ uvi jek ni suvid je li, a ne po sred ni do dir s ne komzeml jom za sva ko ga je po se bandoæivl jaj i svat ko ga proæi vi na svojje din stven i ne po novl jiv naË in.

Let je prote kao vi πe ne go ugod no,a po sa da je bi la vrlo srda Ë na, sus -retl ji va, ali i πto je ja ko vaæno is kus -na. Nai me, u tjed nu ko ji je pretho dioovom pu tu za re da le su se broj ne zra -ko plov ne nes reÊe ta ko da je bio pra -vi me lem za duπu kad je pi lot re kao,ona ko kao da to nije ni π ta, da le ti od1973. go di ne, πto bi, da se ne za ma -ra te ra Ë u nan jem, bi lo veÊ pune 32go di ne. Po da tak ko ji ulij eva si gur -nost i ko ji je odag nao sva ki strah.Je di no zau stavl jan je zbog tan kan jago ri va i smjene po sa de bi lo je uTrab zo nu, u Tur skoj, tij ekom koj egsmo na rav no mo ra li os ta ti u avio nu,a ta ko je bi lo i u pov rat ku. Zahva-l juj uÊi ve drom vre me nu tij ekom le ta

doæiv je li smo i ne za bo rav nu izmje nuda na i no Êi. Negdje iz nad Ba kua(Az er bajdæan), iza nas ta mo na za -pa du osta vi li smo noÊ, a na na π empu tu pre ma isto ku pra tio nas je dan.Prvi znak ko ji je ne po bit no potvrdioda smo u af ga ni stan skom zra Ë nompro sto ru bi li su ne pre ki nu ti go le mipla nin ski ma si vi ko ji su pods je Êa lina iz bruπ ene gra nit ne dij aman te oπ -trih ru bo va i be sprij ekor no glat kihploha. Let je li smo na vi si ni od11 000 me ta ra, a oni su, Ëi ni lo se,bi li ja ko bli zu. Negdje u us je ci ma tihma giË no priv la Ë nih pla ni na, kojehoÊ eπ neÊ eπ, bu de os je Êaj straho po-π to van ja, ali i nel ago de, smjes ti la su

Po ruË nik To mi slav Ka su mo viÊ, za pov jed nik vo da VP-a, Vl.kon tin gentUpoz nan sam s onim πto me oË e kuje, a ka ko je πest pri pad ni -ka ovog kon tin ge ta veÊ bi lo u Af ga ni sta nu njiho va su mi is ku -stva bi la od ve li ke po mo Êi. Ova za da Êa je sa stav ni dio mog po -sla i mi slim da je vaæna za moj daljnji pro fes io nal ni ra zvoj. Pri -pre me za od la zak tra jale su oko Ëe ti ri mjes eca, bi le su vrlo te -mel ji te i ob uhvat ne. Ob uku se po ku π a lo πto vi πe pri la go di ti re -al nim uv jet ima koje moæe mo oË e ki va ti. Svjes ni smo da sva kislje de Êi kon tin gent mo ra potvrdi ti imidæ hrvat skog voj ni ka kaovoj ni ka ko ji moæe oba vi ti sve za daÊe u svim uv jet ima, a ni ma -lo ne sumnjam u svoje lju de.

Ra zvod nik Stri bor Im per, vo diË pa sa, Vl. kon tin gentVeÊ sam bio u Af ga ni sta nu i to kao pri pad nik prvog kon tin gen -ta i vra tio sam se s dob rim is ku stvi ma, a ka ko sam avan tu ri -sti Ë kog duha od luË io sam oti Êi po nov no. Po seb no mi je bi lo za -niml ji vo ra di ti s pri pad ni ci ma OS-a dru gih ze mal ja. Upoz naosam zeml ju ta ko da vje ruj em da ovaj put ne Êu doæiv je ti ku ltu -ro lo πki πok kao tij ekom prvog bo rav ka u Af ga ni sta nu. Ia ko jeobi tel ji mo ja od lu ka teπ ko pa la, oni ipak shva Êaju da sam pro -fes io nal ni voj nik i da je ovo sa stav ni dio mog po sla. Uv je rensam da Êe i ovaj kon tin gent bi ti jed na ko do bar kao i prethod -ni jer mi jed no stav no ne moæe mo lo πe ra di ti.

Skup nik Ved ran RoæiÊ, voj ni po li caj ac, Vl. kon tin gentMoj naj ve Êi mo tiv za od la zak u mi siju je iza zov, æel ja da seupoz nam s dru gom ku ltu rom, te da po mo gnem ra tom na pa-Ê enom af ga ni stan skom na ro du. Pri pre me su bi le te mel ji te ivrlo uË in ko vi te i vje ruj em da Êe mo opra vda ti pov je ren je kojenam je uka za no te da Êe mo sve za daÊe uspjeπ no oba vi ti. Od -lu ku za od la zak do nio sam zaj ed no sa svoj om obi tel ji ia ko mije bi lo do sta teπ ko jer imam su pru gu u dru gom mjes ecu trud -noÊe i dvo go di πn jeg si na. Ra dit Êu na voj no-po li cij skim po slo -vi ma i oË e ki van ja su mi ve li ka.

»as ni Ë ki nam jes nik Zo ran Tka lac, Vl. kon tin gentU mi siju od la zim sa æel jom da po mo gnem af ga ni sta nskom na -ro du. I na ma je tij ekom ra ta po mo gla me u na rod na zaj ed ni ca,ta ko da mi slim da i mi mo ra mo po mo Êi dru gi ma. Uj ed no mi jekao pro fes io nal cu Ëast i pri vi le gi ja da kao pri pad nik Hrvat skevoj ske oti em u mi siju. Ia ko moj oj obi tel ji nije bi lo la ko prihva -ti ti tu od lu ku, ipak su mi pruæi li mak si mal nu pot po ru jer sushva ti li da su mo ti vi i cil je vi zbog koj ih od la zim po zi tiv ni. Za do -vol jan sam s pri pre ma ma koje su bi le kva li tet ne kao i sa svo-j im ko le ga ma ko ji su svi vrlo pro fes io nal ni, ko le gij al ni i ovo jeneπ to naj bol je πto mi se do go di lo u ne ko li ko posl jedn jih go di na.

Nad na red nik Vat ro slav Trgo vË iÊ, VI. kon tin gentOd la zim ka ko bih upoz nao dru ge lju de, dru gu ku ltu ru i naË inæi vo ta ko ji je raz li Ë it od na π e ga, i ka ko bih po mo gao oËu van jumi ra u Af ga ni sta nu. Za do vol jan sam s pri pre ma ma tij ekom ko-j ih sam se upoz nao s onim πto mo gu oË e ki va ti. Svi pri pad ni cikon tin gen ta su vrlo sloæni i me u na ma vla da ve li ko me u sob -no pov je ren je ta ko da mi slim da neÊe bi ti pro ble ma i da Êe mosve za daÊe uspjeπ no oba vi ti.

REPORTAÆA

2. rujna 2005.

Pogled na Kabul iz zraka posebno je dojmljiv

VI. HRVATSKI KONTINGENT

se ma lo broj na nas el ja po put ne kak -vih mir nih, ne stvar nih oa za. Prvoπto pa da na pa met je ka ko ti lju dius po stavl jaju bi lo kak vu ko mu ni ka -ciju s os tat kom svi je ta. Ali, oni æi veta ko i to ka ko po vi jest ka zuje veÊ5000 go di na.

Susret “starih” i “novih”I on da Ka bul. Ge o met rij ski pra vil -

no ras po re e ni ni zo vi broj nih na -stam bi, jer se te gra e vi ne mo gu je -di no ta ko naz va ti, pot pu no iden ti Ë -nih s ma lim pro zo ri ma, te tu i ta mopo ko ja zgra da. Do mi nant ne boje si -va, prlja vo-bij ela i sme a, a ve ge ta -ci ja os kud na. Je di no πto je tu i ta moraz bij alo tu jed no liË nost bo ja bi li suæu ti i po ko ji crve ni au to mo bil, vid je -lo se to dob ro iz zra ko plo va, na ka -bul skim uli ca ma. Na voj ni dio ka -bul ske zra Ë ne lu ke slet je li smo u 8 i30 po af ga ni stan skom vre me nu.Ina Ëe vre men ska raz li ka je dva i polsa ta. Bi lo je mir no, ne ka ko opu πte -no i ugod no to plo, ni ma lo spar no.Bi lo je i neπ to lo kal nog sta nov ni π -tva, a po ono me πto su ra di li da lo sezakl juË i ti, da su osobl je iz zra Ë nelu ke. Pri pad ni ci V. kon tin gen ta veÊsu nestrplji vo Ëe ka li ta mo na dru gojstra ni u NA TO-ovoj zo ni od go vor -no sti gdje moæe te pri stu pi ti je di noako ima te pot reb na odob ren ja i do -ku men ta ciju. Oni æeljni iza zo va iavan tu re re kli bi da je to zo na po -vla π te nih. Sus ret “sta rih” i “no vih”bio je srda Ë an, ali ona ko na brzi nu

jer za neπ to vi πe od sat vre me na tre -ba lo je isto va ri ti i uto va ri ti opre mu,a to ga je bi lo doi sta mno go i pri pre -mi ti se za pov ra tak. Iz ka bul ske zra -Ë ne lu ke po let je li smo 24. ko lo vo zau 8 i 30 po na π em vre me nu, neπ toka snije ne go πto je bi lo pla ni ra no.Tij ekom le ta po pri Ë a la sam s “pov -rat ni ci ma” i za niml ji vo je da su go -to vo svi mo ji su go vor ni ci, pa i oniko ji su u Af ga ni sta nu bi li veÊ dru giput, re kli da bi se po nov no vra ti lijer svoj pro fes io nal ni ra zvoj vi deupra vo u sud je lo van ju u mi rov nimmi sij ama. Po seb no vaænim ocij eni lisu mul ti na cio nal ni ka rak ter mi sijeko ji pruæa mo guÊ nost su radn je spri pad ni ci ma OS-a dru gih ze mal ja,uvi da u to ka ko dru gi ra de i me u -sob nu razmje nu is ku sta va. Svi subi li ja ko za do voljni s uspjes ima kojeje ostva rio V. kon tin gent. Ia ko je, ka -ko je re kao za pov jed nik V. ko ntin -gen ta boj nik Tiho mir Zeb ec, sva -kom za pov jed ni ku ne zahval na za -da Êa oc jen ji va ti rad svoj ih lju di jer onjima uvi jek mi sli sve naj bol je, onis ti Ëe ka ko su svi pri pad ni ci V. kon -tin gen ta bi li iz nim no dob ri, svjes nisvih za da Êa koje su prihva Êa li smak si mal nom od go vor no π Êu i usva kom su tre nu tku zna li da su pri -pad ni ci OSRH-a koje su do stoj an -stve no i Ëa sno pred stavl jali. “Na -dam se da Êe ta kav doj am ima ti isvi oni ko ji su pra ti li rad V. kon tin -gen ta i ko ji Êe ga oc jen ji va ti i bri nu -ti o daljnjoj ka rij eri tih lju di”- re kaoje ne skri vaj uÊi za do voljstvo boj nikZeb ec ko ji je bio i za pov jed nik mul -

ti na cio nal ne sa tnije VP-a unu tarmul ti na cio nal ne bri ga de u Ka bu lu.

Ponovni susret s obiteljimaLet do Za gre ba bio je jed na ko ta ko

ugo dan kao i onaj do Ka bu la, a kadse s raz gla sa Ëuo glas stjuar dese ko -ja je za mo li la put ni ke da veæu si gur -no sne poj as eve jer Êe za ko ji tre nu -tak avion slet je ti u za gre ba Ë ku zra Ë -nu lu ku ves el ju nije bi lo kraja. Po sa -da avio na za do bar let poz dravl je naje plje skom, a do bar je bio i os je Êajvid je ti na pi sti au to bu se i sluæbe nupratn ju ko ji su nas tre ba li od ve sti dovoj ar ne “Cro a tia”. U voj ar ni “Cro a -tia”, do Ë ek jed no sta van, ali do sto -jan stven. Po no som su bi li is pun je ni ioni ko ji su ih do Ë e ka li, kao i oni ko jisu do πli, a ko ji su, ka ko je re kao na -Ë el nik Upra ve voj ne po li cije bri ga dirJu riÊ, po ka za li da mo gu vi so ko pro -fes io nal no oba vi ti sve, pa i naj teæeza daÊe. Rij eËi dob ro do πli ce upu ti lisu im i zam je nik na Ë el ni ka GS-aOSRH gen eral pu kov nik Slav ko Ba -riÊ i dræav ni taj nik Ma te Ra bo teg ko -ji je iz me u osta log re kao ka ko suoni je dan od vaænih seg me na ta pob -jed ni Ë ke Hrvat ske voj ske iz Do mo -vin skog ra ta te da su uspjeπ nom pro -ved bom svih za da Êa u Af ga ni sta nuto i do ka za li. Sluæbe ni dio za vrπ io jeuruË en jem na gra da, po hva la i priz -nan ja i on da je na po kon us lij edio,emo cij ama na bij en, sus ret s obi te-l jima koje su πest mjes eci iπ Ë e ki va letaj tre nu tak. Pol ju bac, sti sak ru ke,zagrljaj, po ko ja su za i ve li ka sre Êaπto je sve za vrπ i lo dob ro.

REPORTAÆA

72. rujna 2005.

Radostan susret s najdraæima

Sve je spremno za povratak u domovinu

8 2. rujna 2005.

Iz me u Met ko vi Êa i PloËa na rij e -ci Ne re tvi odræan je 8. ma ra tonla a pod vi so kim po kro vi telj -

stvom preds jed ni ka RH Stje pa naMes iÊa. Ovaj je din stve ni spek takloku pio je na obala ma Ne ret ve pe -des etak ti su Êa lju di, a or ga ni zi ra laga je Udru ga la a ra Ne ret ve te ne -re tvan ski gra do vi Met ko viÊ, Opu -z en i PloËe.

Za me dije je preds jed nik StjepanMes iÊ iz ja vio ka ko je sre tan πtosud je luje na 8. ma ra to nu la a ko jinje guje tra di ciju slav nih ne re tvan -skih gu sa ra te je, Ëes ti taj uÊi or ga ni -za to ri ma spek ta kla, do dao ka ko jeto doi sta kva li tet no nat je can je kojeod su dio ni ka traæi ve li ki tje les ni na -por i sva ko dnev ne zahtjevne tre-nin ge.

Po sa da 4. kor pu sa HKoV-a vrlodob ra trina es ta

Ove se go di ne prvi put me u 41la om za vi jo ri la za sta va 4. kor pu saHKoV-a. Zbog na stu pa prve po sa deOS-a u dos ada πn jem nat je can ju,na stu pa æen skih po sa da i bro ja pri-j avl je nih la a, ovaj tra di cio nal nima ra ton moæe se naz va ti po vi jes -nim. ToË no u 17 sa ti zvu kom brod -

MARATON LA–A

Ove se go di ne prvi put me u 41 la om za vi jo ri la i za sta va 4. kor pu sa HKoV-a. Me uvi πe od 600 nat je ca tel ja iz svih mjes ta do li ne Ne ret ve, po sa da OS-a zau ze la je vrlodob ro 13. mjes to. Ovo prvo sud je lo van je pri pad ni ka 4. kor pu sa HKoV-a na ma ra to nula a otvo ri lo je mo guÊ nost bu du Êim sud je lo van jima pri pad ni ka OS RH u ovom doi stane po novl ji vom spek ta klu na Ne re tvi. Tu je æel ju iska za la i po sa da 4. kor pu sa HKoV-aOS RH poz dravl jaj uÊi se rij eË i ma: “Do vi en ja na iduÊ em nat je can ju”

Pripadnici 4. korpusa HKoV-a na 8. maratonu laa “Neretva 2005”

Gor da na TER ZIN, sni mi li: Ni ki ca VO LA RE VIΔ i fo to „I vo na“

Jedinstveni sportski spektakl na

Pripadnici 4. korpusa HKoV-a na 8. maratonu laa “Neretva 2005”

ske si rene po kro vi telj,preds jed nik RH Stje panMes iÊ oz naË io je startvi teπ kog nat je can ja. Uduæi ni od 22,5 ki lo me ta -ra, ko li ka je duæi na sta -ze, pje ni la se Ne re tva odsnaænih za ves laja.

Nakon krat kih pri pre -ma, po sa da 4. kor pu saHKoV-a OS RH prij avi laje svoje sud je lo van je iveÊ u pred nat je can ju za po zi cij skomjes to iska za la vrlo do bar re zul tatosvoj ivπi 11. mjes to. Me u vi πe od600 nat je ca tel ja iz svih mjes ta do li -ne Ne ret ve, go stiju iz tuz em stva iinoz em stva, po sa da OS-a zau ze la jevrlo dob ro 13. mjes to.

Cij elom duæi nom sta ze uz oba lu,na bro do vi ma i bro di ca ma gle da te-l ji ovog doi sta ne po novl ji vog sport -skog spek ta kla pra ti li su i bo dri lisvoje fa vo ri te. Nakon dvo sa tnog na -por nog ves lan ja na cilj u PloË a maprva je sti gla eki pa la a ra iz Ro go -ti na.

Nakon za vrπ et ka nat je can ja u imepo kro vi tel ja ma ra to na, preds jed ni kaRH Stje pa na Mes iÊa, bri gad ni ge -n eral Ma te Ob ra do viÊ, za pov jed nik4. kor pu sa HKoV-a, pob jed ni ku ma -ra to na uruË io je prij elaz ni πtit kne zaDo ma go ja. Taj na das ve je din stve ni

tro fej, teæak 27 ki lo gra ma u bron cije iz ra dio aka dem ski ki par Ni ko laVuË ko viÊ-Nidæo. Pob jed ni Ë ka eki paje u traj no vlas ni π tvo do bi la i ma lipoz laÊ eni πtit, dok su dru go pla si ra -ni i treÊ epla si ra ni do bi li sreb r ni, od -no sno bro nË a ni πtit.

Nakon sveË ane dod je le od li Ë jaodræan je pri god ni ku ltur no - za bav -ni pro gram za su dio ni ke, pu bli ku igos te. Sva ka se eki pa nakon za vr -π et ka sveË a no sti po tru di la πto bol jeugo sti ti i “πt imun go m” raz ves eli tisve gos te. Ni u to me eki pa 4. kor -pu sa nije za o sta la, na pro tiv njihovπa tor bio je naj za paæe ni ji. Uz glaz bui za ba vu, te dob ru “spi zu”, u njiho -vom πa to ru bi li su: preds jed nik RHStje pan Mes iÊ, mi ni star ob rane RHBe ri slav Ro nË e viÊ, dræav ni taj nikMa te Ra bo teg, gen eral ni vi karmons. Jo πko ©an tiÊ i mno gi dru gi.A po seb na Ëast za eki pu 4. kor pu sabi la je πto su Preds jed nik RH, mi ni -star ob rane i dræav ni taj nik cij elovrij eme nat je can ja bi li u maji ca ma4. kor pu sa, Ëi me su jas no po ka za liza ko ga na vi jaju.

Vrij edi is tak nu ti da su na ovomnat je can ju bi li i preds jed nik Sa bo raVla di mir ©eks, pot preds jed nik Sa -bo ra Lu ka Be biÊ, mi ni stri u Vla diRH te sa bor ski za stup ni ci.

Prvo sud je lo van je pri pad ni ka 4.kor pu sa HKoV-a na ma ra to nu la aotvo ri lo je mo guÊ nost sud je lo van japri pad ni ka OS RH na ovom doi staje din stve nom spek ta klu na Ne re tvii u bu duÊ no sti. Upra vo tu æel juiska za la je po sa da 4. kor pu saHKoV-a OS RH poz dravl jaj uÊi serij eË i ma: “Do vi en ja na iduÊ emnat je can ju”.

2. rujna 2005. 9

MARATON LA–A

Neretvi

Bri gad ni gen eral Ma te Ob ra do viÊ, za pov jed nik

4. kor pu sa HKoV-a, pob jed -ni ku ma ra to na uruË io je pri-j elaz ni πtit kne za Do ma go ja

U πatoru ekipe 4. korpusa dobro su se zabav -ljali i predsjednik MesiÊ i ministar RonËeviÊ

Od broj nih jez era za pad no odGil gi ta pre ma af ga ni stan skojgra ni ci okruæe nim vrho vi ma ko -

ji se os li ka vaju u njiho vim vo da ma,neb roj eni sla po vi, Put svi le ko ji vo diu Ki nu strmo gla vo se pen ju Êi na vi si -ne od koj ih ti dah za staje, Hun za Val -ley s ni zom tu ri sti Ë kih gra di Êa kao izsli kov ni ca, Ra ka pos hij, 7788 me ta ravi so ki bljeπ ta vi zid na ko ji ti se na iv -nom Ëi ni da Êeπ se po pe ti za des etmi nu ta, De os ai vi so rav ni s ja ko vi ma,medvje di ma, snjeæ nim le o par dom ijez erom u koj em se ku paπ na 4200me ta ra, do Fa i ry Ma dowsa, li va de sle de nim gor skim okom, pla nin skimku Êa ma i blej an jem ova ca na juænimob ron ci ma Nan ga Par ba ta, go le pla -ni ne, pla ni ne uboj ice, maj ke ma gle,ko ja te vjeË i to mrko gle da odoz go ja -ko vi so ko, sa svoj ih 8126 me ta ra valj-da uvi jek uvi je nih u ta mu, led i pri-j et n ju, spre mna da nau di.

Voænja “po nebu”Do Fa i ry Ma dowsa sti gli smo voz eÊi

se prvo tri sa ta naj ruæni jom ce stomkoju sam ika da vi dio, oko mi to us jeË e -nom u pla ni nu i to li ko uskom da po

njoj do slov no moæe pro Êi sa mo naj uæidæip i vo zaË maj stor. A Mu stafa todoi sta jest. Dok ko taËi gnjeËe ru bo vei ka men je prπ ti u bez dan, po gled ki -lo me tar na dol je kod sva kog nor mal -nog doi sta mo ra izaz va ti je zu. Heik kije cij elim pu tem dræao dla no ve nao Ë i ma, a Na gliÊ i ja smo se gle da li,πto je ta ko er vrlo je zo vi to, pa smoza bo ra vi li da se upra vo vo zi mo “poneb u”. A on da smo sta li is pred odro -na ko ji je zatr pao posl jedn ju najstr-miju dio ni cu pu ta ko ji ne vje ruj em daÊe vi πe it ko ika da oË is ti ti jer se po lapla ni ne sruË i lo na put, toË no do ku Êana sa mom dnu uva le. Odat le smo ho -da li uzbrdo sa ti ma. Pa kle na vre li na izsun ca ve li kog po la ne ba i le de na ki πano π e na vjet rom smjen ji va li su se izki lo me tra u ki lo me tar, dræe Êi me stal -no na rubu od lu ke da odu stan em.Sre Êom ni sam. Ta ko sam ne ka ko cij e -li svoj æi vot za mi πl jao vra ta raja, kaotaj ne po novl ji vi Fa i ry Ma dows. Unu -tra pi to mi breæuljci, kuÊe od bal va na,po to ci, πa to ri, lo gor ske vat re, pas ti ri ista da, æene u πa re nim no πn ja ma, ko -lone pla ni na ra natr pa nih ran ci ma ivre Êa ma, a ta mo va ni u dal ji ni hukoluj nog vje tra i mut nog obla ka iz ko -j ih pov re me no iz vi ruje le de na bje li nako ja te proæi ma nel ago dom. Ali is pla -ti lo se no si ti teπ ki ranac, sje sti po redbi strog jez era, pro ma tra ti raj i mi sli tina tebe, mo ja dra ga. Dol je smo sespu sti li preË a cem. Ia ko su nam re klida se tu da ne ide. Za Ë as, za ne pu natri sa ta. Ko Ëni ce su mi se skroz po de -ra le, kak bi re kla Ja ni ca, taj sam laufot pe lal na straænji ci. Opal sam ba remtri put, gre bao nok ti ma, hva tao gra n -Ë i ce i one is pred sebe. Nate kli i iz -ran ja va ni prsti Êi kuc ka li su mi u ci -pela ma æe le Êi van, su ze i znoj su mika pa li po na o Ë ala ma, noæi ce su miigra le kao kod Bam bi ja. U ovim go di -na ma i lij ep po gled se sku po pla Êa.

Ki nes ka gra ni caPut do ki nes ke gra ni ce neπ to je sa -

svim dru go. U pet sa ti do sta dob rog

Ka ra ko rum Highwa ya koj eg su gra -di li od 1966. do 1978. go di ne i gdjena sva kom ki lo me tru stoji hva lospjevnei ma ri ma, po put onog „Gra di tel jiKa ra ko rum Highwa ya os mo Ëu dosvi je ta“, pro mij enit Êe te nad mor skuvi si nu za 3200 me ta ra. Kre nut Êe te izGil gi ta s nor mal nih 1500 i uz ne za -bo rav ni bli ski po gled na Ra ka poshido gu ra ti do 4700 me ta ra nad mor skevi si ne. Sa mo sto me ta ra uzbrdo fa livam da kaæe te - uz eo sam MontBlanc. U jed nom Êe te tre nu tku os je ti -ti da vas no ge ne sluπ aju baπ naj bol jei da vam uπi i nos vi πe ni su dio gla ve.Na pa ki stan skoj stra ni ra no uj utroizgrlio me ca ri nik ko ji je in zi sti rao nazaj ed ni Ë koj fo to gra fi ji, ves eo po putsva kog pra vog Za gor ca ko ji je vi πene go za do vol jan prvom Ëa πom is pij e -ne vruÊe ra kije koju je z paj daπ i mabaπ sad spe kel. A na ki ne skoj me do -Ë e ka la ves ela sku pi na prij atel ja po -mij eπ a nih po gle da æeljnih fo to gra fi -ran ja na sve naË i ne. Zagrlja ji, ob razuz ob raz, ru ka u ru ci. U po la sa tadruæen ja po sta li smo do sta bli ski.

Na pov rat ku u Gil git svra tio sam uKa ri ma bad. U glav nom gra du Hun zaVal ley do Ë e ka li su me is tu re ni Êi li mi,πa lo vi, ko πul je, ka pe, tone πafra na,vat re na Hun za vo da, kvarc iz In du sai la pis la zu li iz Af ga ni sta na, trgov cina pa daËi na ulaz nim ste pe ni ca ma is -pred broj nih ma ga za, ugla e ni iopas ni, i æene æeljne trgo vi ne. Sjet iosam se one drev ne „aj pre va ri se Su-l ja gi na Fa ta, aj pre va ri se æa los na jojmaj ka, aj ue Fa ta u ma ga zu sa ma,aj za njom Mu jo za man da li vra ta“.Ma, ne ma to ve ze s onim na πto jeba rem po la vas upra vo sa da po mi sli -lo, Muj ina je ag re siv nost ap so lut notrgo vaË ka, prij atel ji mo ji. Sto ga, Ëu -vaj te se ako ika da za e te u bi lo kojutrgo vi nu ovdje go re. Pro dat Êe vamcij elu πa re nu radn ju sa svim sta kal ci -ma i onim πto vam ni ka da neÊe tre -ba ti i ubr zo Êe te zva ti ku Êi da vampo π al ju joπ ma lo no va ca da do gu ra tedo prvog.

10 2. rujna 2005.

DNEVNIK VOJNOG PROMATRA»A - UNMOGIP

Vra ta raja

Iz Indije Davor »ULJAK

Sje ver na po druË ja su ne sa mo dra gulj Pa ki sta na, sje ver na po druË ja su dra gulj svi je -ta. Dra gi Bog, sre Êa, ve ze i poz nan stva omo gu Êi li su mi da ovu mi siju oko nË am nakraju plan eta ko ji je Stvo ri telj vje roj at no obli ko vao da na nje mu od ma ra oËi

Kineska granica

Moæda je dan od naj vaænij ih re -do vi tih do ga aja za sve pri -pad ni ke Ure da Ëa sni ka za ve -

zu u Alæi ru jest prij am i ot pra Êaj zra -ko plo va UN-a koj ima smo po ve za nisa za pov jed ni π tvom mi sije. Re do vi toglav nu ulo gu ta da ima ALO (Air li a i -son of fi cer) ko ji se bri ne o prij amuput ni ka i po sa da zra ko plo va AN-24,pro la ska ca rin skih i po li cij skih kon -tro la kao i o izvjeπ Êi van ju o toË nomvre me nu slij etan ja i po lij etan ja tebroju put ni ka u zra ko plo vu (POB).Uznje ga je u zra Ë noj lu ci Tin douf i lo gi -sti Ë ki Ëa snik, (duænostkoju ja ob na π am). Pri -j am i ot pra Êaj te re ta,mo ja su od go vor nost.Uglav nom kod nasslij eÊe put ni Ë ki zra ko -plov ko ji je UN unaj -mio a njime se ko ri stesvi sek to ri i za pov jed -ni π tvo mi sije. S ob zi -rom na to da u Tin -dou fu vla daju nes no -sne vru Êi ne (dnev nodostiæu i do 58 stup -nje va) od go vor ne uza pov jed ni π tvu smoupo zo ri li na tu Ëin je ni cu a po tak nu tine ko li ci nom in ci de na ta na pi sti ka daje dan od mo to ra nije mo gao po kre -nu ti zra ko plov te su le to vi bi li od ga -a ni ili ot ka zi va ni. Pre ma pra vi li ma,ta kav tip zra ko plo va ne moæe i nesmije slij eta ti ako je tem pe ra tu ra naslet noj sta zi vi πa od 44 stupnja.

Sre tan no vi ro en danTo ga da na, tem pe ra tu ra se kre ta la

oko 50 stupnje va a na uæa re noj pi stisi gur no je bi lo i vi πe. Zra ko plov UN967 do let io je sa TS-a Mahmas, nakoj em je ina Ëe za pov jed nik boj nikRo bert Gla vi na, toË no pre ma ras po re -du le ten ja. Nakon isto va ra te re ta i

ukr caja jed nog put ni ka iz na π eg ure -da, te po pune go ri va bio je spre manza uz lij etan je. I ALO i ja, pri Ë e ka lismo dok zra ko plov nije uz let io te jeALO o vre me nu uz lij etan ja izvijes tiona πe ope ra tiv no deæur stvo. Po pov rat -ku u na πu ba zu, ko ja je od zra Ë ne lu -ke udal je na 10-ak ki lo me ta ra, s kon -trol nog torn ja su nas iz vi jes ti li da zra -ko plov ima teπ ko Êa te da se hit no ja -vi mo u zra Ë nu lu ku. Po nov nim do la -skom ugle da li smo zra ko plov nakraju pi ste a oko nje ga bi la su ko lahit ne po mo Êi, vat ro gas na sluæbe iz

zra Ë ne lu ke. Iz si gur no snih raz lo ganis mo mo gli do Êi do zra ko plo va alinakon ra dio ko mu ni ka cije s ka pe ta -nom zra ko plo va izvijeπÊ eni smo ka koje do πlo do zra Ë nog in ci den ta. Nai me,nakon pet mi nu ta le ta i po stig nu te vi -si ne od ot pri li ke 250 me ta ra, lij evimo tor je pres tao s ra dom i zra ko plovje iz gu bio sta bil nost. Je di na mo guÊ -nost bi la je po ku π a ti vra ti ti se u Tin -douf. Zahval juj uÊi pris eb no sti po sa de,po naj prije pi lo ta i ko pi lo ta, zra ko plovje, ia ko uz le luj an je u zra ku te kri vu -dan je po pi sti, uspjeπ no priz eml jen,bez oπ teÊ en ja ili oz lij ee nih oso ba.Naπ ko le ga ko ji se na la zio u zra ko -plo vu kao je di ni put nik,nak nad no

nam je is pri Ë ao ka ko je nakon slij e -tan ja u put ni Ë ki dio, do π ao ka pe tanzra ko plo va ko ji mu je poæe lio “Sre tanno vi ro en da n”. Sa mo Êu na po me nu -ti ka ko se taj put nik na la zio u zra ko -plo vu ko ji ga je tre bao od ve sti na za -sluæe ni od mor, a na kraju sve ga, cij elisvoj od mor pro veo je u Tin dou fu, nehtij uÊi vi πe iza zi va ti sud bi nu.

Poj aË a ni nad zor le to va ubu duÊeNa rav no, i nakon ovak vog in ci den -

ta naπ za pov jed nik SLO (Se nior Li a i -son of fi cer), pu kov nik ru ske voj ske,upu tio je oπ tro pis mo u za pov jed ni π -tvo mi sije, s naπ im prjed lo zi ma ka kobi se ubu duÊe izbje gle si tua cije kojemo gu do ve sti do pa da zra ko plo va.Na Ë el no, na πa po ru ka je bi la - izbje -ga va ti pu to van je zra ko plo vom dok sesi gur no sna si tua ci ja ne po bol jπa.Nakon ne pu nih dva tjed na, u Tin -douf je sti glo i istraæno pov je ren stvoiz New Yor ka ka ko bi is pi ta lo πto sesve do ga a lo, te ocij eni lo ukup nu si -gur nost zra Ë nog pro me ta na po -druËju mi sije, a sta ri zra ko plov je za -mij en jen no vim. Nak nad no su ga os -po so bi li inæen je ri ko ji su zbog to gasti gli iz Uk raj ine. UN-ovom istraæi -teljskom ti mu ALO i ja pre da li smopis me na oË i to van ja.

Kao iz rav na posl je di ca sve ga, ali iveÊe kon tro le si gur no sti, do daljnjegsu ob ustavl je ni svi le to vi he li ko pte ra,a svi le to vi zra ko plo vi ma u mi si ji po-j aË a no se na dzi ru. Tko zna, moædasmo naπ im prosvje di ma te iscrpnimizvjeπ Êi ma po mo gli da se sprij eËe bu -du Êi in ci den ti ko ji mo gu do ve sti doka ta stro fe. Us put bu di reË e no, zra ko -plov koj em se do go dio in ci dent pro -iz ve den je prije 36 go di na. Osob no,zbog duæno sti usko ro mo ram pu to va -ti u La a y oune u sje di π te mi sije. Ovajput, na dam se, ugod nij im i si gur ni-j im le tom.

2. rujna 2005. 11

Nakon pet minuta leta i postignute visine od otprilike 250 metara, lijevi motor jeprestao s radom i zrakoplov je izgubio stabilnost. Jedina moguÊnost bila je pokuπativratiti se u Tindouf. ZahvaljujuÊi prisebnosti posade, ponajprije pilota i kopilota,zrakoplov je, iako uz lelujanje u zraku te krivudanje po pisti, uspjeπno prizemljen...

DNEVNIK VOJNOG PROMATRA»A - MINURSO

Iz Zapadne Sahare Karlo PILKO

Prisilno slijetanje, ali sa sretnim zavrπetkom

Posada AN-24 i putnik nakon sretnog prizemljenja

12 2. rujna 2005.

Upro ce su preu stro ja oruæa nihsna ga po Ë et kom srpnja ove go -di ne ustroj eno je Sre di π te za

ob uku i dok tri nu lo gi sti ke sa sje di π -tem u Poæe gi, a u toj su ustroj be nojcje li ni sje din jene za daÊe triju do ta -da πn jih po stroj bi - sre di π ta za ob ukupjeπ a π tva te pro met nih i lo gi sti Ë kihspe cij al no sti. Te meljna za da Êa no -vou stroj enog Sre di π ta je os po sobl ja -van je i usa vrπ avan je lo gi sti Ë kogosobl ja, ka ko dje lat nih voj nih oso bata ko i ro Ënih voj ni ka te pri pad ni kapri Ëuv nih po stroj bi. Sre di π te Ëi nipet sa tni ja, od koj ih su Ëe ti ri ob uË nei jed na op sluæna, a po seb no jevaæno is tak nu ti da se uz ob uku ve li -ku vaænost pri daje i dok tri ni, za πtoje ustroj en i po se ban od jel unu tarSre di π ta.

Od jel za ob uku i dok tri nu - no vost isrce Sre di π ta

No vost u ustroju Sre di π ta je Od jelza ob uku i dok tri nu, Ëi ja je te meljnaza da Êa i ulo ga u pla ni ran ju i or ga -ni za ci ji te nad zo ru ob uke dje lat nihvoj nih oso ba i ro Ëni ka u Sre di π tu i uustroj be nim cje li na ma Za pov jed ni π -tva za lo gi sti ku. Os im to ga, za da Êatog od je la je i sud je lo van je u ra -zvoju lo gi sti Ë kih stru ka u OSRH uzpot po ru odre e nih ustroj be nih cje li -na a u skla du s vi so kim zahtje vi ma

koje na meÊe pri bliæa van jeHrvat ske Sje ver no at lant -skom sa ve zu. Da ka ko, oË e -kuje se da bi ta no vost tre -ba la da ti i odre e ni do pri -nos ra zvoju su sta va ob ukeunu tar OSRH, sud je luj uÊiu iz ra di na stav nih pla no vai pro gra ma za ob uku voj ni -ka te pri Ëuv nih do Ë a sni ka iËa sni ka lo gi sti Ë kih spe ci j al -no sti po svim funk cio nal -nim po druËj ima od odræa -van ja i opskrbe te pro me tai sa ni te ta do gra di teljstva iza π ti te. Os im πto Êe pri pre -ma ti i pro vo di ti teË aj eve ise mi na re te in struk cije izpo druË ja lo gi sti Ë kih spe ci -j al no sti, taj Êe od jel iz ra i -

va ti do ku men te i pra vil ni ke te pri -ruË ni ke i SOP-ove za pot rebe lo gi -sti Ë kih stru ka i spe cij al no sti te bor -be nih i ne bor be nih mi si ja, a u svrhupraÊ en ja znan stve nih i struË nih do -stig nu Êa iz tog po druË ja usko Êe su -ra i va ti i s odre e nim ci vil nim in -sti tu cij ama. Uk rat ko, os im πto je no -vost u su sta vu no vou stroj enog Sre -di π ta, Od jel za ob uku i dok tri nu uj e -d no je srce tog sre di π ta, zakl juË io jebri ga dir Alojz To ma π e viÊ, za pov jed -nik Sre di π ta te uj ed no naπ doma Êinpri li kom nje go va obi la ska.

Po moÊ no osobl je - vi π ak bez koj egse ne moæe

Iz raæa vaj uÊi za do voljstvo πto jesje di π te Sre di π ta u Poæe gi, bri ga dirTo ma π e viÊ je uj ed no iz ra zio uv je -ren je da Êe im dos ad steË e no is ku -stvo u ra du s lo gi sti kom ko ri sti ti iubu duÊe, do daj uÊi da u Poæe gi,izme u osta log, imaju Ëet rna est go -di na is ku stva ra da s ro Ëni ci ma.Os im na rad s roË nom voj skom, utom se sre di π tu pri daje ve li ka vaæ -nost izo braz bi dje lat ni ka pa za po-v jed nik s pra vom s po no som is ti Ëeka ko imaju 47 Ëa sni ka s vi πom ilivi so kom struË nom spre mom te 14do Ë a sni ka od ukup no njih 140 s vi -πom πkol skom spre mom, ia ko im to

PREDSTAVLJAMO

Srediπte za obuku i doktrinu logistike

ZahvaljujuÊi timskom radu uSrediπtu te kvalitetnoj

suradnji unutar sustava iizvan njega, vjerujemo daÊe naπi logistiËari i daljeostati “siva eminencija”

sustava - “nevidljivi”, ali odpresudne vaænosti

“Siva eminencija” sustava

Ma ri ja AL VIR, sni mio To mi slav BRANDT

U sklopu Srediπta za obuku i doktrinu logistike je i vojnovjeæbaliπte Glavica na kojem se, izmeu ostalog, obuËava-ju roËnici prometnih specijalnosti

Uloga pomoÊnog osoblja kao i osta lih dje lat ni ka Sre di π -ta, po seb no do la zi do iz raæaja pri or ga ni za ci ji i pro ved bive li kih do ga aja kao πto su bi le ovo go di πn je ju bi lar ne ob-l jet ni ce voj no-re dar stve nih ope ra ci ja Bljes ak i Olu ja

nije uv jet za njiho vo rad no mjes to.No, kao i ve Êi na osta lih ustroj be nihcje li na OSRH, i ovo sre di π te kaoposl je di cu preu stro ja ima vi π ak dje -lat ni ka, bu du Êi da su u tom pro ce suuga π e na tri ve li ka sre di π ta. Ola kπ a -vaj uÊa je okol nost πto ne ki od njihni su ni æel je li do Êi u Poæe gu, no niza sve pre o sta le, me u koj ima je i50 do Ë a sni ka, ne ma do voljno rad nihmjes ta, a naj ve Êi pro blem u tom po -gle du je vi π ak ci vil nih dje lat ni ka,na po se nam jeπ te ni ka koj ima suuglav nom ne do voljno ob ra zo van je i

sredn je go di ne ogra ni Ë a vaj uÊifak tor u pro na laæen ju dru gograd nog mjes ta, ka ko u vojs ci ta koi u ci vil stvu. Ipak, svi ne ras po re -e ni sluæbe ni ci i nam jeπ te ni ci os -taju do daljnjeg u su sta vu Sre di π -ta, a pre ma rij eË i ma bri ga di ra To -ma π e vi Êa bez njih i ne bi mo glifunk ci o ni ra ti, bu du Êi da je u no -vou stroj enom Sre di π tu pre ma lorad nih mjes ta za pot reb no po -moÊ no osobl je. Njiho va ulo ga,kao i osta lih dje lat ni ka Sre di π ta,po seb no do la zi do iz raæaja pri or -ga ni za ci ji i pro ved bi ve li kih do -ga aja kao πto su bi le ovo go di π -n je ju bi lar ne obl jet ni ce voj no-re -dar stve nih ope ra ci ja Bljes ak iOlu ja, a o uspjeπ no re a li zi ra nim za -da Êa ma naj bol je svje do Ëe broj ne za -sluæene pohva le me u koj ima su ione do bi vene od Preds jed ni ka Re -pu bli ke i Vla de.

Lo gi sti ka mo ra pre dvi a ti“Ne ma uspjeπ ne voj ske bez us -

pjeπ ne lo gi sti ke”, zakl juË io je bri ga -dir To ma π e viÊ, is ti Ëu Êi vaænost lo gi -sti Ë ke pot po re ka ko u ra tu, ta ko i umi ru. Poj as ni vπi da na jed nog voj ni -ka na boj iπ tu tre ba se dam-osam lo -gi sti Ë ara, do dao je da su, ia ko raz li -Ë i te od rat nih, njiho ve za daÊe u mi -ru jed na ko vaæne, bi lo da je rij eË opri pre ma ma voj ni ka za sud je lo van jeu mi rov nim mi sij ama ili o odræa -

van ju, od no sno skla di π ten ju tehni -ke. S ob zi rom na njiho vu ulo gu uvojs ci, mo glo bi se re Êi da lo gi sti Ë a -ri po sao odra uju “u sje ni”, novaænost lo gi sti ke u su sta vu po naj vi -πe do e do iz raæaja tek ako neπ to nefunk ci o ni ra. Da bi se izbje gle tak veneæel jene si tua cije, lo gi sti ka mo rauvi jek bi ti pra vo dob na i una prij edspre mna, od no sno dru gim, To ma π e -viÊ evim rij eË i ma - lo gi sti ka mo rapre dvi a ti. No, ia ko ta ko vaæna posvoj oj ulo zi u su sta vu oruæa nih sna -ga, u od no su na dru ge ro do ve istru ke Ëes to de gra di ra na lo gi sti katek je ustroj avan jem nad re e nogza pov jed ni π tva do bi la za sluæe nomjes to u su sta vu. Nai me, Za pov jed -ni π tvo za lo gi sti ku po dig nu to je nara zi nu grane, Ëi me je uve li ke ola k -π an rad po dre e nih ustroj be nih cje -li na, me u koj ima i Sre di π ta za ob u -ku i dok tri nu lo gi sti ke. Da ka ko, ti -me ni su rij eπ e ni svi njiho vi pro ble -mi, me u koj ima kao naj veÊe za -pov jed nik Sre di π ta na vo di za star je -lu opre mu i ne do stat na fi nan cij skasred stva, no uj ed no iz raæa va na duda Êe se u tom po gle du si tua ci ja po -bol jπ a ti. Do ta da Êe se sna la zi ti upo stoj eÊim uv jet ima, a zahval juj uÊitim skom ra du u Sre di π tu te kva li tet -noj su radn ji unu tar su sta va i iz vannje ga vje ruj emo da Êe naπi lo gi sti -Ë a ri i dal je os ta ti “si va eminen ci ja”su sta va - “ne vidlji vi”, ali od pre sud -ne vaæno sti.

2. rujna 2005. 13

PREDSTAVLJAMO

O zahtjev no sti za da Êa i teæi nipo sla lo gi sti Ë ara naj bol je go -vo ri prim jer s ne dav nog obi -l jeæa van ja des ete go di πn ji ceOluje u Kni nu, ka da su pri -pad ni ci Sre di π ta za ob uku idok tri nu lo gi sti ke da ni ma pri -pre ma li te ren za ve li ku pro -sla vu, po diæu Êi πa to re i po -stavl jaj uÊi po zor ni cu na knin -skom sta dio nu gdje je tih da -na tem pe ra tu ra bi va la i do 46stupnje va, da bi uo Ëi sre di π -n je sveË a no sti bu ra po ruπ ilago to vo sve. No, una toË umo -ru i iscrplje no sti te vje tru i ki -πi ko ji su ome ta li voj ni ke unjiho vom ra du, broj ni uz va ni -ci i go sti ko ji su to ga da napoho di li knin ski sta di on ni sumo gli pri mij eti ti bi lo kak vepro pu ste u lo gi sti Ë kim pri pre -ma ma.

“Ne ma uspjeπ ne voj ske bez uspjeπ -ne lo gi sti ke”, zakl juË io je zapovjednikSrediπta, bri ga dir Alojz To ma π e viÊ, is -ti Ëu Êi vaænost lo gi sti Ë ke pot po re ka kou ra tu, ta ko i u mi ru

14 2. rujna 2005.

OSRH

Kao Ëe sti go sti voj ar ne “Ze mu nik”u koj oj je smjeπ te na 93. zra ko -plov na ba za te Za pov jed ni π tvo

za izo braz bu i ob uku HRZ-a i PZO-aima li smo pri li ku obi Êi go to vo sva kinje zin ku tak, a je dan od naj ugod nij ihje onaj u koj em je smjeπ te na voj na ka -pe la ni ja Sve ti Arhan el Ga brij el.Os im ma le ali lij epo ure ene ka pe li -ce, koju iz me u osta log kra si oltarnaslika (u podlozi teksta), djelo zrako-plovnog tehniËara 93. zb Martina©oπe, tu je i ku tak za Ëi tan je, gdje senu di be splat na li te ra tu ra du hov nogsadræaja, a u tij eku je i ure en je ve li -ke pro sto rije u koj oj Êe bi ti smjeπ te naknjiæni ca i Ëi ta o ni ca za sve dje lat ni ke.Da ka ko, tu su i ure di voj nog ka pe la -na, o. Ive To pa lo vi Êa, te nje go ve po -moÊ ni ce, po ruË ni ce Vin ke Ro giÊ, ko jisu uvi jek spre mni na su radn ju i raz -go vor s dje lat ni ci ma, a pri li kom pos je -ta toj voj noj ka pe la ni ji i sa mi smo uæi -va li gos to prim stvo i sus retl ji vost naπ ihdoma Êi na te smo u raz go voru s ka pe -la nom saz na li ka ko dje luje i πto pla ni -ra taj dio “OË in ske kuÊe”, Voj nogordi na rij ata u Re pu bli ci Hrvat skoj.

Ku tak za od mor tij ela i duπe Kao Ëlan Druæbe Boæje Rij eËi, mi sij -

ske zaj ed ni ce ko ja od 1978. dje luje i uHrvat skoj, o. To pa lo viÊ od la zi ta mogdje je za tak vim mi sij skim po slan jemiz raæe na pot re ba Crkve. Ka ko je u tojzaj ed ni ci do pu πte no bi ra ti mjes tosluæbe, da ka ko u skla du s prio ri tet imai uz su glas nost po gla va ra, on je tij e -kom Do mo vin skog ra ta od luË io do Êi uHrvat sku te je to naj teæe raz dobl jepro veo u Za dru i oko li ci, gdje i da nassluæi. U voj ar nu “Ze mu nik” do π ao jeu ruj nu pro π le go di ne, a uz to po kri vai ©epu ri ne te za dar sku i gra ni Ë nu po -li ciju.

U ka pe li ci ka pe la nije Sve ti Arhan elGa brij el sva ko dnev no sluæi mi su, aned jel jom i blag da nom mis no slavl jeuve li Ëa va na stup ka pe lan skog zbo ra o

koj em ta ko er skrbi. Ka ko je zasluæbu voj nog ka pe la na u jed noj ka -pe la ni ji pre dvi en tro go di πn ji man dat,os mi slio je plan ra da za to raz dobl je,no is ti Ëe ka ko bi ra do os tao i duæe, πtoje ta ko er mo guÊe, ali sa mo ako bu desma trao da moæe joπ neπ to pruæi ti tojzaj ed ni ci. Ka ko nam je ob jas nio, zaprvu go di nu svog man da ta is pla ni raoje, te uglav nom i re a li zi rao, ne kak vema te rij al ne po ma ke u ka pe la ni ji, dok

se u iduÊe dvi je go di ne pla ni ra vi πeokre nu ti du hov nom ra du, prvo poj edi -na Ë nom te po tom i skup nom, ko ji da -ka ko nije bio zan ema ren ni u protek -loj go di ni. Do sa da je ini ci rao i veÊdob rim dij elom re a li zi rao ure en jepro sto rije ko ja bi tre ba la bi ti svoj e -vrsna knjiæni ca i Ëi ta o ni ca, ali i ku takza od mor tij ela i duπe u koj em bi se umi ru mo glo ne sa mo Ëi ta ti, ne go i raz -go va ra ti te po pi ti ka va ili sok. S tim jecil jem veÊ priku pio so li dan fun dusknji ga i dru ge li te ra tu re a usko ro stiæei apa rat za na pi tke, u tij eku je i ure -en je sa me pro sto rije ka ko bi ugo ajbio pot pun. Na pi tan je ka ko to sve us -pij eva, od go va ra da mu u sus ret iz la -

ze broj ni prij atel ji i poz na ni ci te dru gilju di dob re vol je, kao i in sti tu cije kojepo maæu svoj im do na cij ama u obli kuknji ga i Ëa so pi sa, a o ure en ju bri nezaj ed no s dje lat ni ci ma voj ar ne po na -Ë e lu “sam svoj maj stor”, te is ti Ëe ka kosto ga ni su ve li ki po tro π aËi.

OËu van ja tra di cio nal nih vrij ed no stiI dok se Ëe ka za vrπe tak ra do va u

tom pro sto ru, ka pe lan To pa lo viÊ na -stoji kva li tet no isko ri sti ti vrij eme teËes to pri re uje raz ne do ga aje ku l -tur no-um jet ni Ë ke pri ro de, kao πto suveË e ri po e zije, iz loæbe sli ka i dru gihum jet ni Ë kih ra do va te sus re te s um -jet ni ci ma, a sva ki no vi na ra π taj ro Ëni -ka vo di na iz let u Za dar, u obi la zakob je ka ta kao πto su crkve, muz eji iga le rije ra di upoz na van ja po vi jes ne iku ltur ne, te sak ral ne baπ ti ne to gakraja. No, os im πto zaj ed no pos je Êujuraz ne iz loæbe i pri god ne kon cer te,voj ni ka pe lan s ro Ëni ci ma i dje lat ni ci -ma u voj ar ni “Ze mu nik” Ëes to za i grano go met te se ko ri sti tak vim tre nu ci -ma za opu πte ni raz go vor i ugod nodruæen je.

U toj se ka pe la ni ji i cij eloj voj ar ninje guje i vi π e go di πn ja tra di ci ja Da naotvo re nih vra ta, a upra vo zbog do la -ska ve li kog bro ja dje ce iz πko la i vrti -Êa u pla nu je i ure en je spo men-so beu sklo pu voj ne ka pe la nije u koj oj biuz fo to gra fije po gi nu lih pri pad ni ka ibra ni tel ja to ga kraja bi le i raz ne edi -cije o Do mo vin skom ra tu. Bio bi to,sma tra o. To pa lo viÊ, do bar naË in ka kotoj dje ci pri bliæi ti to teπ ko raz dobl jenaj no vi je hrvat ske po vi je sti.

©to se, pak, ti Ëe pla ni ra nog duhov -nog uz di zan ja u iduÊ em raz dobl ju,nam je ra va an gaæi ra ti i psiho lo gin juko ja ra di u voj ar ni te zaj ed no s njompo ku π a ti po mo Êi oni ma koje muËeodre e ni pro ble mi, a uz to Êe i dal jena sta vi ti nje go van je re li gij ske i op Êeku ltu re duhov nim i po vi jes no-um jet -ni Ë kim sadræajima.

U posjetu vojnoj kapelaniji Sveti Arhanel Gabrijel u Zemuniku

Duhovno i kulturno uzdizanje na djeluUz uobiËajeno duπobriæniπtvo, vojni kapelan o. Ivo TopaloviÊ u vojarni “Zemunik”Ëesto prireuje razne kulturno-umjetniËke sadræaje, a u tijeku je i ureenje prostorijeu kojoj Êe biti smjeπtena knjiænica i Ëitaonica za sve djelatnike

Marija ALVIR, snimio Tomislav BRANDT

Voj ni ka pe lan o. Ivo To pa lo viÊ uzduπ ob riæni π tvo nu di dje lat ni ci ma uvoj ar ni “Ze mu nik” i raz ne ku ltur no-um -jet ni Ë ke sadræaje

2. rujna 2005.

KoπarkaπiMORH-a, najak-tivniji meuspor taπima unaπem mini -starstvu, i ove Êesezone redovitonastupati na raz -nim ama ter skimnatjecanjima iturnirima.

Nastupi sepoglavito odnose

na REKLA-u, koπarkaπku ligu Ëija novasezona poËinje poËetkom listopada i ukojoj Êe “Morhovci” nastupiti sedmi

put. U dva navrata okitili su se i naslo -vom pobjednika.

Ova najava je i poziv svim zainteresi -ranim koπarkaπima s natjecateljskimiskustvom u koπarkaπkim ligama da seprijave za svoj eventualni igraËki dopri-nos ovoj koπarkaπkoj momËadi, dopri-nos koji podrazumijeva dva treningatjedno u dvorani vojarne na Tuπkancu,te bar 20-ak natjecateljskih utakmicatijekom sezone 2005/6. Svi zainteresi -rani koπarkaπi mogu se obratitiDenisu Skubicu (telefon (45)67-893)ili bojniku Davorinu GreguriÊu (telefon(45)67-134).

D.V.

RoËnici 55. naraπtaja, obuËavani ukoprivniËkom Srediπtu, krunuobuke proveli su tijekom kolovozana vojnom poligonu Gaπinci.

Obuka se odvijala u dva osnovnasegmenta: provedba zadaÊa iz tak -tiËke obuke (desetina u napadu idesetina u obrani), te provedbapripremnih i bojnih gaanja. CiljtaktiËke obuke bio je integriranjesvih dosadaπnjih steËenih znanja ivjeπtina vojnika pojedinca u pro -vedbi zajedniËke zadaÊe desetine uobrani i napadu do postizanja za -danih standarda.

Uz provedbu taktiËke obuke vojni-ci su proveli i planirana pripremnagaanja iz snajpera i strojnica, kao ibojna gaanja iz automatske puπke.

U obuku vojnika tijekom tabo -

rovanja bilo jeukljuËeno iosam polaznika4. naraπtaja te -melj ne izobraz -be kadeta Ëasni-ka koji se na -laze na staæira -nju u SzOP-uKop riv nica. Uzsvoje mentore(zapovjednikevodova), buduÊiËasnici stavljenisu u ulogu za -povjednika voda, kako bi steËenoteorijsko znanje spojili s praksom,provodeÊi zadaÊe koje su ukljuËi-vale pripreme za provedbu obukepa sve do njezine provedbe. BuduÊi

Ëasnici pokazali su se kao dobrizapovjednici, na zadovoljstvo men-tora, vojnika ali i samih po laznika.

OJI

OSRH

Nova koπarkaπka sezona, poziv zainteresiranima

RoËnici i kadeti na taborovanju

U organizaciji Hrvatskog druπtva za vojnu medicinu Hrvatskog lijeËniËkog zbora u hoteluSheraton u Zagrebu od 20. do 22. listopada odræat Êe se II. hrvatski kongres vojne medicine smeunarodnim sudjelovanjem. Na Kongresu Êe se obraivati slijedeÊe teme: medicina uDomovinskom ratu, ratna kirurgija, posttraumatski stresni poremeÊaj, forenziËka medicina,pomorska, podvodna i hiperbariËna medicina kao i slobodne teme, a organizirat Êe se i okruglistol na temu medicinski aspekti suvremenog terorizma.

Rok prijave za sudjelovanje na Kongresu je 15. rujna, za dostavu saæetaka je 1. listopada, arok za radove 22. listopada. Prijave i saæetke potrebno je slati iskljuËivo elektroniËki:e-mail: info@hdvm.hr; http://www.hdvm.hr. Radove slati na adresu: HDVM HLZ, ©ubiÊeva 9,Zagreb, s naznakom za II. kongres vojne medicine.

Poziv na sudjelovanje

Uvjeti za djelatne vojne osobe:• VSS• Ëin: satnik-brigadir• zavrπena napredna ËasniËka izobrazba• znanje engleskog jezika (najmanje 65%ALCPT ili STANAG 1111)

Uvjeti za dræavne sluæbenike:• VSS• znanje engleskog jezika (najmanje 65%ALCPT ili STANAG 1111)• za dræavne sluæbenike I. i II. vrstepoloæen DSI.

Prijave s dokazima o ispunjavanju nave-denih uvjeta potrebno je dostaviti do 16.rujna 2005. godine u MORH, Personalnusluæbu, Odjel izobrazbe putem svojimustrojbenih cjelina. Kontakt telefoni: 4567 400; 45 67 494; fax: 45 67 752.

PoËetak izobrazbe je sijeËanj 2006.godine u trajanju od 12 tjedana.

RE PUB L I KA HR VAT SKAMI N IS TAR STVO OB RA NEUPRAVA ZA LJUDSKE RESURSE

ras pi su je

za vojno-diplomatsku izobrazbu

I N T E R N I N A T J E » A J

15

2. rujna 2005.16

OSRH

HKoVROD/STRUKA ZVANJE MJESTO SLUÆBE BROJ POSEBNI

IZVR©ITELJA UVJETIpjeπaπtvo sva zvanja i usmjerenja Zagreb, Petrinja, Ogulin,

Osijek, GospiÊ, Delnice, Pula, 27Sinj, Slunj, Poæega,Varaædin, Knin

pjeπaπtvo diplom. kineziolog Zagreb, Petrinja, Ogulin, Osijek, GospiÊ, Delnice, Pula, 8Sinj, Slunj, Poæega,Varaædin, Knin

topniπtvo dipl.ing. strojarstva, Petrinja, Virovitica, Bjelovar 25elektrotehnike i matematike

protuzraËna obrana dipl.ing. strojarstva Dugo Selo, Osijek, Split 25ili elektrotehnike

oklopniπtvo dipl.ing. strojarstva Petrinja, –akovo 20ili elektrotehnike

inæenjerija dipl. ing. strojarstva Karlovac, Glina, Slunj 2inæenjerija dipl. ing. graevine Karlovac, Glina, Slunj 1veza dipl. ing. elektrotehnike - znanje stranog jezika

smjer raËunarstvo ili Zagreb, Samobor, Osijek 8 razine III. stupnjatelekomunikacije

veza dipl. ing. elektrotehnike ili Zagreb, Virovitica, 8 znanje stranog jezikadipl. ing. informatike Bjelovar, Karlovac, Split razine III. stupnja

zdravstvena struka doktor medicine Zagreb, Delnice, Poæega, 18 poloæeni struËni ispit Virovitica, Osijek, Sinj, Split i licenca za obavljanje

samostalnog radazdravstvena struka doktor stomatologije Zagreb, Delnice, Poæega, poloæeni struËni ispit

Virovitica, Osijek, Sinj, Split 3 i licenca za obavljanjesamostalnog rada

zdravstvena struka doktor veterinarske medicine Zagreb, Osijek 2psiholoπka struka dipl. psiholog / Zagreb, Dugo Selo, Osijek,

prof. psihologije Split, Knin, Karlovac, GospiÊ, 10Delnice, Virovitica, Bjelovar,Jastrebarsko, Poæega

tehniËka struka dipl. ing. elektrotehnike znanje stranog jezika- smjer raËunarstvo Zagreb, Osijek 3 razine III. stupnjaili telekomunikacije

REPUBLIKA HRVATSKAMINISTARSTVO OBRANE

Uprava za ljudske resurseobjavljuje

O G L A Sza prijam u djelatnu vojnu sluæbu kandidata za Ëasnike

I.

Oglas se objavljuje za sljedeÊe grane, rodove/struke i zvanja u oruæanim snagama Republike Hrvatske,

s mjestom sluæbe:

OSRH

172. rujna 2005.

NBKO dipl. ing. kemije Zagreb, Petrinja 7glazbena struka glazbenik hornist Zagreb 1 prethodna audicijaglazbena struka glazbenik tubist Zagreb 1 prethodna audicijaglazbena struka glazbenik klarinetist Zagreb 1 prethodna audicijaglazbena struka glazbenik flautist Zagreb 1 prethodna audicijapravna struka diplomirani pravnik Zagreb, Samobor 2

HRMROD/STRUKA ZVANJE MJESTO SLUÆBE BROJ POSEBNI

IZVR©ITELJA UVJETIpomorstvo dipl.ing. pomorskog prometa Split 5 poznavanje stranog

- smjer nautika jezika razine III. stupnjatehniËka sluæba dipl.ing. brodostrojarstva/ Split 10 poznavanje stranog

strojarstva jezika razine III. stupnjaveza dipl.ing. elektrotehnike Pula, Dugi Otok, Vis, 3 poznavanje stranog

- smjer elektronika Lastovo, Mljet, Molunat jezika razine III. stupnjaveza dipl.ing. elektrotehnike PloËe, Pula, Split 2 poznavanje stranog

- smjer telekomunikacije jezika razine III. stupnja

HRZ I PZOROD/STRUKA ZVANJE MJESTO SLUÆBE BROJ POSEBNI

IZVR©ITELJA UVJETIfinancijska struka dipl. ekonomist Zagreb 3pravna struka dipl. pravnik Zagreb 1zdravstvena struka dr. medicine Zagreb, Pula, poloæeni struËni ispit

Split (Divulje) 2 i licenca za obavljanjesamostalnog rada

zdravstvena struka dr. stomatologije Zagreb, Pula, poloæeni struËni ispitSplit (Divulje) 1 i licenca za obavljanje

samostalnog rada

II.Prednost imaju kandidati sa zavrπenom izobrazbom za priËuvne Ëasnike i kandidati s treÊim ili viπim stupnjem znanja engleskog, njemaËkog,francuskog ili talijanskog jezika.

III.Osim navedenih, kandidati moraju ispunjavati i sljedeÊe uvjete:- da je odsluæio vojni rok u Republici Hrvatskoj (muπkarci),- da ima iskljuËivo dræavljanstvo Republike Hrvatske,- da ima visoku struËnu spremu,- da nije stariji od 30 godina (prednost imaju kandidati mlai od 30 godina),- da ispunjava ostale uvjete propisane Zakonom o sluæbi u OS RH.

IV.Prijave na oglas podnose se ispunjavanjem prijavnice i prilaganjem potrebne dokumentacije u uredima za obranu prema mjestu prebivaliπta kandidata.Preko ureda za obranu kandidati Êe biti pozivani na dvodnevne zdravstvene preglede, psihologijska ispitivanja, razgovor s personalnim Ëasnikom, prov-jeru znanja stranih jezika i motoriËke provjere.Uz prijavnicu potrebno je priloæiti domovnicu, rodni list, uvjerenja o prebivaliπtu, o nekaænjavanju, o odsluæenom vojnom roku (muπkarci), diplomu iostale dokumente traæene ovim oglasom.

V.Ministarstvo obrane Êe u postupku odabira iskljuËivati kandidate na temelju sluæbenih podataka iz vojne evidencije, neispunjavanja uvjeta oglasa, rezu l -tata psihologijskih ispitivanja i zdravstvenih pregleda i drugih provjera prema propisima za prijam u djelatnu vojnu sluæbu.

VI.Oglas je otvoren 15 dana od dana objave.

BEL GIJ SKA tvrtka Sa bi ex In ter -na tio nal raz vi la je pro duæe nu inaË i -cu oklop nog vo zi la Igua na. Kla siË -na Igua na, oz na ke FV4, poj avi la se2002. kao od go vor na bra zil skizahtjev za obi tel ji oklop nih vo zi lapo gon ske kon fi gu ra cije 4x4 i 6x6,te mel je nih na kom ponen ta ma Mer -ce des Ben za, i ko ja bi se mo gla pro -iz vo di ti u Bra zi lu.

IduÊe, 2003. tvrtka je, u su radn ji stvrtkom Sa bi ex raz vi la una prij ee -nu inaË i cu oz na ke FV4 270. Do -stup na je u dvi je inaË i ce, am fi bij -skoj i ne am fi bij skoj. Za FV4 270 za -nimanje je po ka za la jed na dræa vaJuæne Ame ri ke ko ja je pro ve la tes ti -ran je vo zi la. Tom je pri go dom pre -val je no vi πe ti su Êa ki lo me ta ra u raz -

li Ë it im uv jet ima ina nad mor skoj vi si -ni od 0 pa do 4000me ta ra.

U inaË i ci FV4 270vo zaË i za pov jed niksje de je dan izadru go ga na prij edlij evo, mo tor je na -prij ed des no a ustraænjem je dij elu

pro stor za 6 voj ni ka. Oklop na za π ti -ta od go va ra stan dar du STA NAG4569 Le vel 2. Vo zi lo je du ga Ë ko4,75 m, πi ro ko 2,23 i vi so ko 2,08 m.Kli rens je 32 cm a raz mak ko ta Ëa2,7 m. Praz no vo zi lo ima ma su od6,9 t, a mak si mal nano si vost je 2,9 t. Po -kreÊe ga mo tor MTUsna ge 160 kW. Sna gase na sva Ëe ti ri ko ta Ëapre no si pre ko au to -mat ske petbrzin sketran smi sije. Mak si -mal na brzi na iz no si110 km/h a s pu nimspre mni kom moæepre va li ti 700 km.

Pro duæe na inaË i ca

FV4 290 du ga Ë ka je 5,05 m i imaraz mak ko ta Ëa od 2,9 m, vi so ka je2,15 i πi ro ka 2,35 m. Ma sa praz nogvo zi la iz no si 8,5 t, a mak si mal nabor be na ma sa je 9,65 t. Oklop na jeza π ti ta is ta kao i kod inaË i ce 270.

Igua na je mo der no vi π e nam jen skovo zi lo koje se mo du lar no opre mapre ma pot reb noj za da Êi. Da nas nasvjet skom træi π tu vla da ve li ka po -traænja za vo zi li ma tak vog ti pa ali jei kon ku ren ci ja vrlo ja ka. Spo me ni -mo sa mo nje ma Ë ki KMW Din go 1 i2. ta lij an ski Ive co LMV, au stral skiADI Bushma ster, juæno a fri Ë ki OMCRG31 i RG32.

M. PE TRO VIΔ

SRE DI NOM ko lo vo za u Strat for -du, sje di π tu tvrtke Si kor sky Airc raft,pred stav ni ci ma US Na vya pre danje prvi pro duk cij ski prim je rak vi π e -nam jen skog he li ko pte ra MH-60R.Pro iz vo aË he li ko pte ra is ti Ëe ka koje to tre nu ta Ë no naj bol ji mor na ri Ë kihe li ko pter na svi je tu, te da Êe uzsvoju ses trin sku plat for mu MH-60SSe ahawk u iduÊem raz dobl ju pred -stavl ja ti kral jeæni cu ame ri Ë ke mor -na ri Ë ke he li ko pter ske flo te.

No vi he li ko pter MH-60R u ame ri -Ë koj mor na ri Ë koj flo ti za mij enit Êehe li ko pte re SH-60B/F. Jed na od te -meljnih ide ja u US Na vyu bi li sure mont i mo der ni za ci ja po stoj eÊeSH-60 flo te na stan dard MH-60R,ali se od to ga tij ekom 2001. odu sta -lo, od no sno okre nu li su se pro iz -vodn ji pot pu no no ve plat for me. Uskla du s pot pi sa nim ugo vo rom, do2015. tre ba la bi bi ti is po ruË e na 254he li ko pte ra s di na mi kom pre daje od

30 he li ko pte ra go di πn je. No vi he li -ko pte ri bit Êe pri mar no na mij en je niza pro tu pod mor ni Ë ku bor bu, od no -sno za bor bu pro tiv po vrπ in skih bro -do va.

Unu traπn jost pi lot ske ka bi ne kra sidi gi tal na in stru men ta ci ja no ve ge -n era cije, ko ja Êe bi ti stan dard nasvim he li ko pte ri ma MH-60S iMH-60R, a za nje zi no in te gri ran jeza duæe na je tvrtka Lockhe ed Mar -tin. Od opre me na MH-60R ugra i -vat Êe se Rythe on Tha le sovAN/AQ-22 so nar, Te lepho nic socAN/APS-147 vi π e mo dni ra dar, a odna o ruæan ja za sad se zna ka ko Êe bi -ti na o ruæa van i s proj ek ti li maAGM-114 Hell fi re.

I. SKEN DE RO VIΔ

18

NOVOSTI IZ VOJNE TEHNIKE

Oklopno vozilo Iguana

2. rujna 2005.

IsporuËen prvi MH-60R Romeo

Sa b

i ex

Sa b

i ex

19

TRI europ ske mor na ri ce za po Ë e lesu s unapr je i van jem mje ra za pro -tu min sku bor bu dod jel ji van jemugo vo ra uku pne vrij ed no sti 167 mi -lij una ame ri Ë kih do la ra.

Naj ve Êi ugo vor vrij edan 152 mi li-j una USD do dij el jen je tvrtki Koc -kums u ©ved skoj za re mont i mo -der ni za ciju pet bro do va za pro tu -min sku bor bu od se dam po stoj eÊihklase Lan dsort πved ske kral jev skerat ne mor na ri ce. Bro do vi Ku llen iVen pro π li su re mont i mo der ni za -ciju u 2003. go di ni u svrhu me u -na rod nih mi rov nih ope ra ci ja dokos ta tak bro do va tek oË e kuje mo der -ni za ci ja. Ugo vor ob ve zuje Koc kumsza na ba vu no vog za pov jed nog i so -nar nog su sta va za bro do ve te naugradn ju prvih je di ni ca u oæuj kuove go di ne.

Is to dob no, tvrtka Sa ab Un derwa -ter Sy stems za pri mi la je na rudæbuza iz ra dom dal jin ski upravl ja nihpod vod nih plo vi la za sve bro do ve

klase Lan dsort.Joπ uvi jek se nezna ko ji Êe tippod vod nih plo -vi la bi ti do -stavl jen, nopret po stavl ja seda bi mo gli bi titi pa Doub le Ea -gle Mk III.

Na dal je, nanat jeË aj za su stav mje ra za pro tu -min sku bor bu ko ji je ras pi sa la Fin -ska ja vi lo se se dam tvrtki: Ab eking& Ras mus sen (Nje ma Ë ka), AkerFin ny ards (Fin ska), Ar ma ris (Fran -cu ska), In ter ma ri ne (Ita li ja), Izar(©pan jol ska), Koc kums (©ved ska) iLurs sen Werft (Nje ma Ë ka). Izab ra natvrtka bi la bi glav ni no si telj po sla iod go vor no sti za ugradn ju i pra vil nofunk ci o ni ran je cij elog su sta va. OË e -kuje se da Êe taj ugo vor bi ti pot pi -san u prvom kvar ta lu 2006. go di ne.

U Ve li koj Bri ta ni ji, tvrtki AMS do -

dij el jen je ugo vor vrij edan 8 mi lij u -na fun ti (15 mi lij una USD) za mo -der ni za ciju Nau tis bor be nog su sta vana stan dard Nau tis 3 na bro do vi maza pro tu min sku bor bu klase San -down kral jev ske rat ne mor na ri ce.Bor be ni su stav Nau tis 3 veÊ je uupo ra bi na mo der ni zi ra nim mi no -lov ci ma klase Hunt. Uz prije na ve -de ni ugo vor, tvrtki DRS Techno lo gi -es Inc do dij el jen je ugo vor vrij edan7,5 mi lij una USD za do ba vu kon zo laza AMS do pro sin ca 2007. go di ne.

M. PTIΔ GRÆELJ

IZ RA EL SKI Ra fa el po nu dio jeπpa n jol skom mi ni star stvu ob ranepo bol jπ a nu inaË i cu pro tu ten kov skogproj ek ti la Spi ke - ER, æe le Êi ti me iz -bo ri ti ugo vor za opre man je no vihbor be nih he li ko pte ra AS 665 ko ji suna ruË e ni za pot rebe πpan jol skogKoV-a.

Svoje po nu de dos ad su pre da le itvrtke MBDA/LFK - proj ek til TRI -GAT - Long Ran ge, te Lockhe edMar tin - proj ek til AGM-114 Hell fi reII koj ima je Au stra li ja veÊ opre mi lasvoje Ti ge re. Ina Ëe, proj ek ti li ma

TRI GAT - LR ATGW, ko jijoπ ni su uπ li u oz biljnu se -rij sku pro iz vodn ju, Fran -cu ska i Nje ma Ë ka kaneopre mi ti svoje Ti ge re.

Proj ek til Spi ke - ER po -ve Êa nog je do me ta u od -no su na prethod nu inaË i -cu, te moæe bez teπ ko Êaneu tra li zi ra ti ten ko ve no vegen era cije na udal je no sti -

ma do 8 km. Proj ek til je opreml jentan dem ku mu la tiv nom (HE AT) boj -nom gla vom, na mij en je nom za neu -tra li zi ran je ten ko va i dru gih oklop -nih vo zi la za πt iÊ enih re ak tiv nimoklo pom. A za bor bu u ur ba noj sre -di ni, od no sno za na pa de na raz neutvrene po loæaje Spi ke - ER moæese opre mi ti i ek splo ziv no ra za raj u -Êom (HE) boj nom gla vom.

Spi ke - ER je pro tuo klop ni proj ek -til Ëetvrte gen era cije, te omo gu Êa vaope ra te ru oda bir iz me u vi πe naË i naupravl jan ja proj ek ti lom. Uz “fi re and

for get”, moæe oda bra ti “fi re - ob ser -ve - and - up da te”, od no sno “man -in - the - lo op” reæim ra da. Ta pri la -godlji vost sma tra se dra goc je nimsvoj stvom, po se bi ce s ob zi rom namo guÊe raz li Ë i te ti po ve za da Êa, od -no sno pruæa znat no vi πe mo guÊ no stikva li tet nij eg upravl jan ja palj bom, ais to ta ko ut jeËe na sman jen je ri zi kaod neæel jene “prij atelj ske paljbe”.

Sa mu gla vu proj ek ti la krase dvasen zo ra, in fracrve ni i CCD pret raæi -vaË, au to ma ti zi ra no praÊ en je cil ja,te po bol jπ a ni da ta link pre ko op ti Ë -kog ka bla. Proj ek til je mo guÊe pri la -go di ti za nje go vu in sta la ciju na raz -ne ti po ve mo tor nih vo zi la, he li ko -pte re, te na raz ne mor na ri Ë ke plat -for me. Iz ra el ci su dos ad ope ra tiv nuisko ri sti vost Spi ke - ER proj ek ti lates ti ra li na bor be nim he li ko pte ri maAH-1F/S i AH-64A, a na svoje he li -ko pte re IAR-330 SO CAT ugra ujeih i ru munjsko rat no zra ko plov stvo.

I. SKEN DE RO VIΔ

2. rujna 2005.

NOVOSTI IZ VOJNE TEHNIKE

Europske mornarice moderniziraju brodove za protuminsku borbu

Spike - ER za πpanjolske Tigere?

VOJSKE SVIJETA

Pro ces dru gog kru ga pro π i ren ja NA TOsa ve za za vrπ io je 29. oæuj ka 2004. ka daje se dam no vih ze mal ja i for mal no po -

sta lo Ëla ni ca ma NA TO sa ve za. Sku pi nu odse dam ze mal ja Ëi ni le su: Es to nija, Bu gar ska,Lat vi ja, Li tva, Ru munjska, Slo ve ni ja i Slo vaË -ka. Op Êi i eko nom ski in di ka to ri po ka zuju daje rij eË o he te ro ge noj sku pi ni ze mal ja bi lo pove li Ë i ni, broju sta nov ni ka ili stupnju eko nom -skog ra zvit ka. Naj man ja je Es to ni ja s 1,4 mi -lij una sta nov ni ka, a naj ve Êa Ru munjska s22,2 mi lij una. Naj man je oruæane sna ge od4000 voj ni ka ima Lat vi ja, is to dob no ru munj -ske oruæane sna ge tre nu ta Ë no broje 92 000voj ni ka. Po eko nom skim po ka za tel jima ap so -lut no naj ve Êi BDP ima Ru munjska, 2003. iz -no sio je oko 155 mi lij ar di USD, go to vo dvapu ta vi πe od Slo vaË ke, od no sno 4,2 pu ta vi πeod Slo ve nije. Me u tim, po broju sta nov ni kaRu munjska je go to vo 11 pu ta ve Êa od Slo ve -nije. Da ka ko, rij eË je o to me da je re dos lij edze mal ja po stupnju eko nom ske raz vi je no sti(za πto BDP po gla vi sta nov ni ka sluæi kao ap -rok si ma ci ja) raz li Ë it. U sku pi ni no vih Ëla ni capo vrij ed no sti po ka za tel ja BDP per ca pi ta naj -raz vi je ni ja je Slo ve ni ja sa 19 000 USD, slij e -de Slo vaË ka i Es to ni ja, dok se Ru munj ska sa7000 USD na la zi na zadn jem mjes tu me uno vim Ëla ni ca ma NA TO-a. Za us po re dbu,Hrvat ska, s ot pri li ke 4,3 mi lij una sta nov ni kagen eri ra la je 2003. 47,5 mi lij ar di USD BDP-a,od no sno 10 600 USD po gla vi sta nov ni ka.

Ve Êi na ze mal ja pri pre ma ili pro vo di re for -mu voj nog sek to ra. Ona uo bi Ë aj eno ob uhva -Êa ve Êi stu panj pro fes io na li za cije, od no snoud je la pro fes io nal nih voj ni ka i for mi ran jemo bil nih sna ga, s opre mom ko ja na glaπ a vain te ro pe ra bil nost s NA TO sna ga ma. Prio ri tetu mo der ni za ci ji oruæa nih sna ga je stva ran jepo stroj bi koje su spre mne za brz an gaæman iras po red u mi rov nim i dru gim mi sij ama uinoz em stvu.

Tekst u cijelosti proËitajte na: www.hrvatski-vojnik.hr

2. rujna 2005.20

Nakon prvog kruga proπirenja 1999. nakon Ëetiri je godine NATO proπiren za joπ sedam

novih Ëlanica. Skupina novih Ëlanica je raznorodna ali ih muËe sliËni problemi vojnog sektora

Vojni izdaci u tranzicijskim zemljama

- novim Ëlanicama NATO-a (II. dio)

Igor KARNJU©

Min

iste

rul Apa

rarii N

atio

nal R

oman

ia

VOJNA TEHNIKA

2. rujna 2005. 21

Kon strui ran je i pro iz vodn ja la -ga nih i vrlo kom pakt nih mo to -ra spe cij al nost je nje ma Ë ke

tvrtke MTU iz Fri ed richsha fe na, vo -deÊ eg pro iz vo a Ëa voj nih diz el skihmo to ra. Zadn ji vrhun ski pro iz vodtvrtke je mo tor se rije 890 - kom -pakt ni mo to ri ve li ke sna ge ko ji suvidlji vo la ga ni ji i man ji u od no su nakon ku ren ciju. To je po go to vo uo Ël ji -vo u od no su na prethod ne se rijeugra ene u bor be na vo zi la. Zbogtih se zna Ë aj ki mo to ri se rije 890 raz -ma traju kao op ci ja za ugradn ju ubu duÊe ame ri Ë ke (FCS) i bri tan ske(FRES) bor bene plat for me. Je dan izse rije bio je pre ra en za bu duÊenje ma Ë ko bor be no vo zi lo pjeπ a π tvaPu ma.

Se ri ja 890 Ëetvrta je gen era ci jaMTU-ovih diz el skih mo to ra proj ek -ti ra nih za ugradn ju u bor be na vo zi -la, a nje gov je ra zvoj ute mel jen nabo ga tom i re spek ta bil nom is ku stvukoje traje od sre di ne 50-ih go di napro π log stol je Êa. Prvu gen era cijupred stavl ja MB 838, V-10 mo torsna ge 830 KS (610 kW) ko ji po -kreÊe tenk Le o pard 1 - najm no go -broj ni ji za pad noe urop ski tenk tij e -kom 1970-ih, ko ji se joπ uvi jek ra bidil jem svi je ta. Glav ni pred stav nikdru ge gen era cije bio je MB 873,V-12 mo tor sna ge 1500 KS (1100kW) raz vi jen za tenk Le o pard 2 ipro iz vo en tij ekom 80-ih i 90-ih go -di na pro π log stol je Êa. U po Ë et ku seLe o pard 2 pro iz vo dio sa mo za Nje -

ma Ë ku, Ni zoz em sku te ©vi car sku.No tij ekom vre me na do πlo je do res -truk tu ri ran ja i sman ji van ja sna ga uNje ma Ë koj i Ni zoz em skoj pa je dionjiho vih Le o par da 2 kao vi π ak po -nu en za in te re si ra nim kup ci ma popros jeË noj cij eni od oko 500 000eura. To je u mno gim dræa va maocij en je no kao izvrsna po nu da pasu rabljene Le o par de 2 na ba vi li Au -stri ja, Nor veπ ka, Fin ska, Poljska, ane dav no je i GrË ka od luË ila, uzkupnju no vih ku pi ti i rabljene ten -ko ve. Ta ko je Le o pard 2 efek tiv nopo stao nes luæbe ni europ ski stan dar -dni tenk.

Tekst u cijelosti proËitajte na: www.hrvatski-vojnik.hr

HPD - kompaktni motor velike snagePostojeÊi vojni zahtjevi za lakim borbenim vozilima, koja se mogu prevoziti zraËnim putem, traæe smanjenu

teæinu i veliËinu njihovih komponenata. Meu tim komponentama motor zbog teæine i veliËine Ëini jednu od

vaænijih stavki Marijo PETROVIΔ

MTU

Na

R epublika Hrvatska, kao aktu­ alna clanica PfP-a (Partner­ ship For Peace), koje je u sklo­

pu NATO saveza i kao zemlja kan­ didat za pristupanje punopravnom clanstvu, sudjeluje u zajednickim vjezbama i mirovnim operacijama u pogledu prevozenja i loqistickoj potpori nasih mirovnih postrojbi, koje ce djelovati zajedno sa snaga­ ma NATO-au kriznim zaristima. Snage za sudjelovanje u NA­

TO/PfP vodenim operacijama u inozemstvu mogle bi izvoditi slje­ dece zadace: 1. Operacije potpore miru 1. Odrzavanje mira 2. Nametanje mira 3. Humanitarne operacije 4. Akcije traganja i spasavanja

(SAR). Od helikoptera i osoblja koji su

dani u operaciju, moze se ocekivati da budu rasporedeni u visenacio­ nalne snage za zracni prijevoz pod operativnim nadzorom NATO-a. U skladu s tim, RH ima obvezu po-

22

opremu zrakoplova, kao i letne pro­ cedure, standardima koji vrijede unutar Saveza.

Zahtjevi NATO-ovo Euroatlantsko vijece za

partnerstvo (NATO/EAPC) podnije­ lo je opci tehnicki zahtjev da se dva helikoptera iz sastava HRZ-a opre­ me odqovarajucom navigacijskom, komunikacijskom i identifikacij­ skom (NAV/COMM/IFF) opremom, koja moze podupirati interoperabil­ nost s ostalim zrakoplovima koji le­ te pod zapovjednistvom NATO-a te mora ispunjavati sljedece tehnicke parametre: 1. UHF radiouredaj s kompatibil­

nim frekvencijskim kanalima i od­ vajanjem frekvencija. Otporan na elektromagnetska zracenja i sigurni prijenos govornih informacija [krip­ to zastita i izmjenicna promjena frekvencija) 2. TACAN (Tactical Air Navigation

= Takticka navigacija)

3. VOR/DME (VHF Omni Range = Svesmjeni radiofar/Distance Me­ asuring Equipment= Uredaj za mjerenje kose udaljenosti) 4. GPS (Global Positioning System

= Sustav globalne navigacije) 5. IFF (Identification Friend or Foe

= Identifikacija "Prijatelj/Neprij­ atelj") Transponders Modom Ci moqucnoscu dogradnje do NATO IFF. 6. Postupci u slucaju kvara radio­

navigacijske opreme trebaju biti u skladu sa STANAG-om 3530. STANAG (Standardization Agree­

ment) - Dogovor medu zernljama clanicama NATO-a o standardizaci­ ji procedura, sustava i komponenata opreme u svrhu ucinkovitog zajed­ nickoq operativnog djelovanja. •

Tekst u cijelosti procitajte na: www.hrvatski-vojnik.hr

. HRVATSKI 2. rujna 2005. V6\iJNIK

na riesenia koia su utieca/a na da/inii razvoi mlaznih aviona p a> ••

T vrtku Supermarine osnovao je jos 1912. Noel Pemberton-Bil­ ling i u pocetku se iskljucivo

bavila razvojem hidroaviona. Posta­ la je poznata po svojim brzim hidro­ avionima koji su sudjelovali u ST brzinskom natjecanju, i u kojem su pobijedili 1927. (S 5). 1929. (S 6) i 1931. godine (S 6B). lpak, svoje mjesto u povijesti razvoja zrako­ plovstva tvrtka Supermarine nije osigurala nekim hidroavionom vec lovackirn avionom Spitfire koji je, uz H Ha, bio osnova britanskih lo­ vackih snaga u II. svjetskom ratu, osobito tijekom Zracne bitke za Ve­ liku Britaniju. Veliki uspjeh Spitfi­ rea ujedno je bio blagoslov i pro­ kletstvo Supermarinea. Naime, zbog velike vaznosti koju je S imao tijekom Zracne bitke

HRVATSKI V8JNIK 2. rujna 2005.

Britaniju, britansko ratno zrakoplov­ stvo trazilo je od Supermannea se usredotoci iskljucivo vodnju i usavrsava ·· ''· ·' aviona. I dok su

permarine se konstantno U/i~ sto i 20

26

Sveti Pavao u poslanici KorinÊanima pomalo paradok-salno govori: “Zato uæivam u slabostima, uvredama, teπ -koÊama, progonstvima, tjeskobama, poradi Krista. Jerkad sam slab, onda sam jak.“ Naπa logika i iskustvo namgovore suprotno. ©to je doista mislio Pavao? Svaki kriæ nanaπem æivotnom putu jedan je veliki upitnik. »esto vidi-mo nevjerojatne primjere da ono πto se Ëinilo straπno, ne -podnoπljivo, tragiËno, odjednom postaje blagoslovlje no.Koliko se samo ljudi obratilo nakon bolesti, gubitka drageosobe, novËanih teπkoÊa i sliËnih kriæeva. Koliki su nakontragedije i tjeskoba uvidjeli da je ovaj æivot samo prolaz-na stanica za vjeËnost. »ini se da sve te teπkoÊe od kojihbismo najradije pobjegli imaju samo jedan cilj - potaknu-ti nas da od srca i iskreno zavapimo Bogu, da konaËnouvidimo kako smo bez njega izgubljeni i sami na svijetu.I tada se dogaa Pavlov paradoks - kad sam slab, zazvaÊuGospodina i onda Êu biti jak!

2. rujna 1973. Umro “otac” Gospodara prstenovaJohn Ronald Reuel Tolkien rodio se u JuænojAf rici. Kada je izbio I. svjetski rat imao je sa mo22 godine i kao britanski vojnik je iskuπao stra-hote rovovskog ratovanja. Poslije, baveÊi seknji æev noπ Êu, zapravo je opisivao stvarnost ko -ju je do ista proæivio u tim teπkim danima. Tol -kien je bio profesor na naj prestiæ nijem en gles -

kom sve uËi liπtu Oxford, i to germanske filologije, te struË njakza an glo saksonsku i staronordijsku kulturu. Od ma lena je biou do sluhu s prirodom: snaæno ju je doæivljavao, volio i divio senje zinoj Ëis toj ljepoti, a pisati je poËeo za svoju djecu. Romans kojim je sve poËelo, Hobbit, doæivio je osam deset izdanja.Ka ko se ba vio slikarstvom, Tolkien je svo ja djela sam ilustri-rao. I u Hob bi tu i u trilogiji Gospodar prs te nova opisivao jesvi jet mitske proπ losti. Hinjena povijest to liko je daleka da nepostoji gotovo nikakvih tragova o nje zinu postojanju. No kadaËitatelj ue u Tolkienov svijet neobiËna biÊa - hobiti, vilenjacii pa tuljci doi sta postaju stvar ni. Gos po dar prstenova opisujeborbu æivota i smrti, a naËin na koji je Tolkien sudbinu cijelo-ga svijeta stavio u ruke malog Hobbita Froda Banningsa odu -πevio je brojne na ra πta je svih odraslih koji su zadræali djeËjumaπtu. Veliki knji æev nik Tolkien umro je na danaπnji dan 1973.u Bou r ne mouthu.

5. rujna 1914. PoËela bitka na MarniÆeleÊi πto bræe osvojiti prednost na za -pad noj fronti Nijemci su ubrzo nakon ob -jave rata krenuli s velikim snagama pre -ma Parizu i poËetkom rujna 1914. preπ lirijeku Marnu brzo napredujuÊi pre ma

50-ak km udaljenom Parizu. U borbama poznatim pod naz i -vom GraniËne bitke Francuzi su doæivjeli neuspjeh, na kon Ëe -ga su poËeli povlaËenje prema Parizu. Poπto su po ku πaji da senje maËka ofenziva zadræi zavrπili neuspjehom, fran cus ki glav -ni zapovjednik Joffre bio je prisiljen povuÊi se juæno od rijekeMarne, stvarajuÊi istodobno povoljne uvjete za protuofenzi -vu. Udruæeno britansko i francusko zapovjed ni πtvo pronaπloje kod poginulog njemaËkog Ëasnika plan operacije, pa susavez ni ci toËno znali gdje treba napasti njemaËke postrojbe.Sukob je poËeo 5. rujna, a u πest dana krvavog bo ja, na fron-ti du gaË koj 160 km, sudjelovalo je viπe od dva milijuna vojni-ka, a ranjeno ih je i poginulo viπe od 100 tisuÊa. Bila je to prvasa vez niË ka pobjeda u I. svj. ratu. Nijemci su se povukli 60-akkm, a zaraÊene su se strane ukopale u ro vo ve i u njima pro -vele Ëetiri duge godine rata.

DUHOVNOST

2. rujna 2005.

Leon RIZMAUL

• ameriËki akcijski (124 min)• distribucija: Blitz film i video• Reæija: Doug Liman• Glavne uloge: Brad Pitt, Angelina Jolie,Vince Vaughn

Gospodin i gospoa Smith æive naoko mirnim æivotom bo ga tih iuspjeπnih poslovnih ljudi. No oboje skrivaju tajnu - pla Êe ni suubo jice, i to za konkurentske poslodavce. To πto su u braku sme -ta njihovim gazdama pa ih odluËe eliminirati. Gos po din i gos po -a Smith se tome usprotive...Rezultat ovog zapleta viπe je od dva sata akcijskog spektakla ukojem Êe g. i ga. Smith svoje impresivne vjeπtine i brak stavi-ti na posljednju kuπnju. Istodobno to je i komedija s vrlo ne obiË -nim likovima koji se suoËavaju s obiËnim ljudskim pro ble mimakao πto je brak. Film je dokaz kako producenti preko slavnihglumaca mogu, na osnovi njihovih imena, zaraditi mno go nova-ca. To je tako i filmofili Êe se zbog toga uvijek æes titi, ali ako æe -lite biti u trendu morate oboæavati Pitta i Jolie, jer su trenutaËnooni najveÊa svjetska “πoubiz” stvar. Naravno da je to jedino πtomoæe vrijediti u ovakvom filmu. PriËa je potpuno prazna i pred-vidljiva. Akcijske scene su iz re æirane zanatski precizno, ali bezsr ca. Ukratko, prenapu ha na akcijska limunada u kojoj je po tro -πen cijeli arsenal hlad nog i vatrenog oruæja. PlaÊeni ubojice seveliËaju kao su pru ænici superheroji, a barataju noæevima i puπ -ka ma bolje nego neki komandos...

BIBLIOTEKA

Ugledni hrvatski politiËar i sveuËiliπni profesorZdravko Tomac izabran je 1990. godine za Ëla -na Ustavne komisije Sabora SRH, te je radio unajuæoj skupini koja je pisala tzv. BoæiÊni ustavSRH koji je bio ustavno-pravna osnovica stva -ranja samostalne i suverene hrvatske dræave.PoËetkom kolovoza 1991. godine po stao je pot-predsjednik Vlade demokratskog jedinstva tzv.Ratne vlade.Za vrijeme rata i agresije na Hrvatsku kao Ëlan naj -uæeg sastava Vrhovnog dræavnog vijeÊa aktivno je sudjelovao udonoπenju bitnih i sudbinskih odluka u stvaranju i obrani hrvat -ske dræave. Na temelju tih iskustava nastala je jedna od naj te -meljitijih knjiga o Domovinskom ratu - Iza zatvorenih vrata, u ko -joj se opπirno i dokumentirano iznose povijesne Ëinjenice stva -ranja slobodne i neovisne Hrvatske. Knjiga je podijeljena u petveÊih cjelina koje obrauju pojedina povijesna razdoblja. U pr -vom dijelu Tomac opisuje vrijeme komunizma, svoju ulogu uobrani amandmana na Ustav iz 1971. te dvojbu treba li izabratihrvatske nacionalne interese ili komunizam. U poglavlju ‘Dobrodoπli u pakao’ raπËlanjuje o tome je li se rat mogao izbjeÊi, oso-bito se osvrÊuÊi na nacionalno pomirenje i zavrπetak II. svj. ratameu Hrvatima, potom na Vladu demokratskog jedinstva kaoRatnu vladu i moralne dvojbe uæeg kabineta o tome tko imapravo donijeti odluku koja znaËi smrt. U treÊoj cjelini Tomacdokumentira borbu za meunarodno priznanje Hrvatske, osobi tou Velikoj Britaniji, Moskvi, Skandinaviji, ©panjolskoj, hr vat skojdijaspori... U poglavlju ‘Dræavu nam viπe ne mogu uzeti’ To macizmeu ostalog objaπnjava zaπto se nije kandidirao za predsjed-nika dræave, govori o odlascima nakon izbora, o novinarstvu kojeje bilo na njegovoj strani te o porukama punim mrænje iz Beo gra -da. U epilogu donosi dnevnik raspleta u pokuπaju rasformiranjaVlade demokratskog jedinstva, o tome πto se dogovorio s pred-sjednikom Tumanom, a na temelju enormnog vlastitog iskustvana kraju daje i osobnu poruku domaÊim poli ti Ëa rima.

Zdravko Tomac: “Iza zatvorenih vrata“, Zagreb, 1992.

Nikolina PETAN

Leon RIZMAUL

FILMOTEKA

Gospodin i gospoa Smith (kino)

Paradoks

VREMEPLOV

Mirko ΔOSIΔ

Vikinzi- moreplovci i ratnici K ad c~!e:

mo njec viking,

najcesce pomi­ slimo na be­ zobzirnog divljaka s ka­ cigom na kojoj su rogovi, riao­ ruzanoq naj­ raznovrsnijim

oruzjima poput sjekire ili maceva (ukresenih slovima svog pisma). bas poput crtanog lika Hogara Strasnoq. No, povijest govori da vikinzi ipak nisu bili takvi. Ka­ cige s rogovima nosili su gotovo iskljucivo na religij­ skim svecanostima (osim klana Berserks) i nikako se ne moze reci da su bili razuzdani divljaci ni u svako­ dnevnom zivotu, ni tijekom ratovanja. Zivjeli su u malim selima u juznom i sredisnjem di­

jelu Svedske, iskljucivo od lova, ribolova i poljoprivre­ de, a ne ratovanja. Bili su hrabri ratnici, ali ne i nemi­ losrdni, harem ne prema zenama i djeci. Istina, cesto SU otimali suparnike, najcesce svecenike i trazili ot­ kupninu, a ako ju ne bi dobili tad bi zatvorenika izba­ tinali do smrti, najcesce zivotinjskim iznutricama. No, takvih primjera nema previse, Godine 845. kralj Karlo platio im je za ono vrijeme basnoslovnih 7000 zlatnika samo da ostave Pranacku na miru. Vikinzi su nadaleko bili poznati i po svojim malim

brodovima- drakarima, ne duljim od 15 do 30 metara, s vrlo niskim dnom, sto je bilo izvrsno za prolaske plit­ kih kanala i iznenadne napade na neprijatelja (gotovo da mozerno ustvrditi da su vikinzi izmislili Blitzkrieg ratovanje). Vjestim moreplovcima iskazali su se plove­ ci cijelim poznatim svijetom, pa su tako zabiljezeni njihovi posjeti Bagdadu, a nerijetko su videni i na ru­ skim rijekama duboko u unutrasnjosti Azije, Medite­ ranu i Cmom moru, ali i u Kanadi, na Grenlandu i Islandu, te obalama danasnjeq SAD-a. U vikinsku ratnu hrabrost nitko nikad nije ni po­

sumnjao, no, ipak su se bojali smrti, ali u krevetu, od bolesti ill starosti. Vjerovali su, naime, da svaki ratnik koji pogine na bojnom polju izravno odlazi u Valhallu gdje se pridruzuje bogovima i uzive u svom tames­ njem bozanstvenom zivotu, dok svi ostali nacini umi­ ranja nisu bili prihvatljivi za heroje. Odina su slavili kao vrhovnog Boga, a odmah iza njega bili su Thor, Frej, Balder i ostali bogovi. Prve naznake krscanstva upoznali su izmedu 900. i 1000. godine, nakon cega je monoteizam, istina, uz prilicne otpore, pa i ratovanja, prevladao tradicionalna vjerovanja. Ivan BELINEC

BRVATSKI V8JNIK 2. rujna 2005.

WEB INFO

www.history.navy.mil

U koliko vas zani­ ma ratovanje na moru, pogotovo

s Americkom ratnom mornaricom u glavnoj ulozi, tada je site www.history.navy.mil ono sto ne smijete propustiti. To je stra-

-· -·Ila.---~--,-; . .... ...., ,..,_.,., __ .. _ --- - - ---- nica koja vec na Ho­

me page nudi veliki broj raznih linkova posvecenih sukobi­ ma i bitkama na moru u proteklih pedesetak godina. Sto­ vise, raznovrsnosti stranice pridonose i linkovi o podvodnoj arheologiji, popisima i povjesnicama ratnih brodova (iz sas­ tava mornarice i Obalne strafe), te naravno rnornarickom zrakoplovstvu. Home page zapravo sluzi samo kao mjesto na kojem su linkovi i na njemu nema nikakvog drugog sadrzaja. lpak, s obzirom na brojnost i kvalitetu linkova ta jednostavnost je pozitivna, a ne negativna strana sitea. Osobito preporucarno link vezan uz Povijesni institut Ame­ ricke ratne momarice (Naval Historical Center), te na­ ravno, sluzbenu stranicu mornarice (www.usnavy.mil) koju smo vec predstavljali. Vrijednost sitea definitivno jest ci­ njenica da je vlasnik US Navy, te da webmasteri cesto postavljaju nove linkove sto pridonosi i kvantiteti i kvaliteti stranice.

Ivan BELINEC

KVIZ priprernio T. VLASIC

1. Terensko vozilo Pinzgauer danas proizvodi tvrtka: A Automotive Technik 8 Lockheed Martin C lveco

2. VBCI, novo borbeno vozilo pjesastva izvomo se razvija za potrebe OS-a: A Portugala 8 Danske C Francuske

3. Buduce njemacko borbeno vozilo pjesastva zove se: A Puma 8 Rys C SEP

. 1,;~ .•. \ lf!lr.' , .; ";;;,;

4. Novo australsko oldopno vozilo Bushmaster proizvodi tvrtka: AAO/ 8 Tenix C Bofors Defence

5. Novo borbeno vozilo pjesastva nizozemske vojske CV90 ima top kalibra: A20 mm 835 mm C76mm

27