kamen kao temeljni graĐevinski materijal crkve · pdf filekamen kao temeljni graĐevinski...

471

Širokom BrijeguSto godina nove crkve na

KAMEN KAO TEMELJNI GRAĐEVINSKI MATERIJAL

CRKVE NA ŠIROKOM BRIJEGU I NJEGOVA SIMBOLIKA

Marijanović, P.; Galić, A.Sažetak: Crkva na Širokom Brijegu građena je od prirodnog lomljenog i klesanog kame-na. Umjetnički dojam klesarskog djela je izvanredan. Posebnost prizora u tom smislu po-jačava činjenica prirodnosti materijala i njegova nalazišta praktično u zoni gradnje crkve. U tom smislu materijali asociraju na vezanost crkve, naroda i zavičaja. Vjerojatno se u vri-jeme gradnje crkve drugačije nije ni moglo, ali se ipak izbjegla napast ugradnje materijala koji s ovim podnebljem nema ničeg zajedničkog, čemu bi mogao biti motiv samo prestiž i varljiv osjetilni efekt. Dojam prirodnosti i lokalne pripadnosti kamena pojačavaju različite pojave na njemu, vezane uz njegov geološki postanak. Prije svega to su crvene mrlje i “fuge” ispunjene željeznim i boksitnim materijalima. Kako je dobro poznato, riječ je o regiji nadaleko znanih kvalitetnih boksita karakteristične jarke crvene boje, te iznimno bogatih željezom i aluminijem, a često i silicijem. Takvi boksiti jedino nastaju u paleoreljefu vapnenca, pa je njihova veza gotovo poslovič-na. Boksiti su dugo godina bili izvorište kakve-takve egzistencije na ovim prostorima. Bila je to egzistencija povezana s dubokim i često nedovoljno sigurnim jamama boksita. Rad u takvim jamama mogao je biti samo žrtva čovjeka za svoju obitelj. Kao da je baš to dis-kretno naznačeno na pročelju crkve, zidanom od krupnih kamenih blokova monolita s crvenim mrljama. To ima veliku simboličnu vrijednost. Ali, osim te simbolike, kamen krije i mnogo dublju, povezanu s projektom otkupljenja Bogočovjeka, koja se posjetitelju ovog zdanja sama od sebe nameće.

Ključne riječi: građevinski materijali, kamen, reologija stijena.

Podatci o autorima: prof. dr. sc. Marijanović, P.[ero], Građevinski fakultet Sveučilišta u Mostaru, Kralja Zvonimira 14, 88000 Mostar, Bosna i Hercegovina, [email protected]; mr. Galić, A.[mira], Građevinski fakultet Sveučilišta u Mostaru, Kralja Zvonimira 14, 88000 Mostar, Bosna i Hercegovina, [email protected]

Pero Marijanović • Amira Galić

472 GRADITELJSTVO

STONE AS THE BASIC CONSTRUCTIVE MATERIAL OF

THE CHURCH IN ŠIROKI BRIJEG AND ITS SYMBOLISM

Marijanović, P. & Galić, A.Abstract: The church in Široki Brijeg was built of natural rubble-stone and ashlar. The artistic impression of the masonry is magnifi cent. In that sense, the particularity of the scene is increased by the fact of material being natural and its fi nding site practically in the church construction zone. In this respect, materials associate to the bond of church, people and native place. It probably could not have been the other way in the time of the construction of the church; nevertheless they avoided the temptation of using material that had nothing in common with this climate, the only motive for which could have been prestige and illusive sensory eff ect. The impression of stone naturalness and its local affi li-ation is increased by various phenomena on it, related to its geological origin. These are, before all, red stains and joints fi lled with iron and bauxite materials. As it is well known, this is the region of far known high-quality bauxites of the typical bright red color, and exceptionally rich in iron and aluminum, and also frequently with silicone.Such bauxites appear only in the paleo-relief of limestone, thus their relation is almost proverbial. Bauxites were the source of any kind of existence in these areas for many years. That was an existence related to deep and often insuffi ciently safe bauxite pits. Work in such pits could be only the sacrifi ce of man for his family. Exactly that seems to be discretely indicated on the facade of the church, built of large stone blocks of monoliths with red spots. That has a great symbolic value. But, apart from that symbolism, the stone hides also a much deeper one, associated with the project of redemption of God-man that arises by itself to the visitor of this building.

Key words: construction materials, stone, rheology of rock.

Author’s data: Prof. Ph. D. Marijanović, P.[ero], Faculty of Civil Engineering University of Mostar, Kralja Zvonimira 14, 88000 Mostar, Bosnia and Herzegovina, [email protected]; M. Sc. Galić, A.[mira], Faculty of Civil Engineering University of Mostar, Kralja Zvonimira 14, 88000 Mostar, Bosnia and Herzegovina, [email protected]

473


U geološkom smislu crkva je zidana od blokova monolita i kvazimonolita gornjokrednih vapnenaca, dolomitič-nih vapnenaca, vapnenačkih dolomita te od materijala sa slojnih kontakata, breča i konglomerata. Materijali su eksploatirani u blizini crkve što, osim praktične i ekonomske vrijednosti, ima i onu emotivnu po kojoj je zdanje, na neki način, “izronilo” iz prirodnog okruženja i, što je još važnije, iz same kamene nutrine brda. Katkada se čo-vjeku pričinja kako je riječ o samom djelu prirode, odnosno kako je crkva

Opće karakteristike kamenog gradiva crkve

samo sretan prirodni nastavak kame-ne mase.

Priložen je izvadak iz geološke karte uže lokacije crkve (preuzeto od dr. Iva-na Sliškovića).

U petrografskom smislu kamen pri-pada sitnozrnim, srednje kristalizira-nim stijenama, karaktiristične zagasite, nenametljive sive boje.

U geomehaničkom smislu, građevin-ski kamen je izrazite kvalitete. Klesani blokovi, prema procjeni na licu mjesta, pripadaju prvoj i vrlo rijetko drugoj geomehaničkoj kategoriji. Čak i u gra-

Izvadak iz geološke karte uže lokacije crkve (prema dr. Sliškoviću)


474 GRADITELJSTVO

diteljstvu toga vremena, takva kakvo-ća kamena bila je rjeđa pojava. Istina, zamjećuje se činjenica da je graditelj nešto kvalitetniji materijal rezervirao za pročelje crkve i tornjeve, dok su blo-kovi druge kategorije češći u zadnjem dijelu crkve.

Kamen je mikroispucale strukture bez pojave značajnijih pukotina sa zije-vom. Jednako tako, pretpostavlja se, da ni poroznost stijene nije velika, iako taj podatak autorima egzaktno nije poznat i može se utvrditi samo laboratorijskim analizama. U toj činjenici leži vrlo veli-

Pogled “u svijet stijene” (promjera oko 2.5 mm)

ka dokazana otpornost kamene mase na mraz, što je iznimno važno za stabilnost i dugotrajnost objekta. Vizualnim pre-gledom utvrđen je vrlo malen postotak blokova koji su samo djelomično podlo-ženi utjecaju mraza (svakako ispod 1).

Za stotinu godina stajanja kamena, reologija stijene i relaksacija od ge-ostatskog naprezanja u ležištu, nisu otvorili inicijalne pukotine koje bi mo-gle postati podložne mrazu. Ovu činje-nicu autori smatraju iznimno važnom, gotovo presudnom za ocjenu kakvoće gradiva crkve.

475


Kameni monoliti u zidu crkve


476 GRADITELJSTVO

Kalcit i njegov kristal, osnovna informatička memorija kamenaNaš doživljaj kamena uopće, njegova toplina i nezaboravan izgled u građevi-ni, djelo je kalcita, osnovnog minerala u vapnencima.

Klasifi kacijom minerala prema ke-mijskom sastavu, ovaj mineral svrstan je u skupinu karbonatnih minerala (soli ugljične kiseline) zajedno s magnezi-tom (MgCO3), sideritom (FeCO3), ro-dohrozitom (MnCO3) i smitsonitom (ZnCO3), koji čine izomorfnu seriju, odnosno radijus djelovanja katjona Ca, Mg, Fe i Zn su dovoljno slični da mogu

Kristalna forma kalcita (preuzeto iz citirane literature )

jedan drugoga mijenjati u kristalnoj rešetci.

Osim navedenih minerala iz izomor-fne serije tu su još aragonit, polimorfna modifi kacija kalcita, i dolomit, dvosol magnezijsko-kalcijskog karbonata.

Kalcit je kalcijev karbonat, čiji na-ziv potječe od latinske riječi kalks (va-pnenac). Sadrži 56 CaO i 44 CO2. Kristalizira u heksagonskom sustavu u romboedrijskoj hemiedriji. Najčešće kristalne forme su forme romboedra i skalenoedra.

Romboedarska plošno centrirana rešetka sadrži 4 molekule CaCO3. U kristalima se javlja rjeđe, a kada se jave, onda su to forme prizmatskog, rombo-edarskog i skalenoedarskog habitusa. Javlja se, osim kristalnih formi, u zrna-tim, masivnim, oolitskim i zemljastim agregatima.

Najčešće je bijele boje. Ako je potpu-no čist, onda je bezbojan i proziran, a može biti različito obojen primjesama drugih tvari: žućkast, crvenkast, ze-lenkast u raznim tonovima. Tvrdoća mu je 3 po Mohsu, specifi čna težina od 2.6 do 2.8, kalavost je savršena po plohi romboedra, tako da pod udarom kristal kalcita puca i raspada se u sit-ne romboedre. Lako se otapa u solnoj kiselini uz pjenušanje. U vodi je teško topiv, pa tako 1l vode otapa 13 mg kalci-ta. Ali atmosferska voda koja u sebi sa-

477


pade i barijere u riječnim koritima od šupljikave mase koju zovemo sedra ili bigar, prema ranije spomenutoj kemij-skoj reakciji.

Vapnenci su stijene u kojima je kalcit glavni mineral, pa zbog visokog sadrža-ja tog minerala (uglavnom preko 90), za te stijene se kaže da su monomine-ralne. U njegovu mineralnom sastavu nalazi se još dolomit, kvarc, minerali glina, organske tvari i druge mine-ralne komponente u izuzetno malim postotcima.

Po postanku to je poligenetska stije-na jer nastaje na više načina: kemijski – kristalizacijom i taloženjem iz vodene otopine (sedra), organogeno – talože-njem vapnenih ostataka odumrlih živih bića (koraljni, litotamnijski vapnenac i

drži ugljičnu kiselinu, brzo ga pretvara u lako topivi kalcijhidrogenkarbonatat prema poznatoj reakciji:

CaCO3 + H2O + CO2 = Ca(HCO3)2

Reakcija je reverzibilna, tako da se kalcijev-hidrokarbonat pri pjenušanju, bućkanju i padanju ponovno vraća u kalcijev karbonat.

U prirodi je jedan od najrasprostra-njenijih minerala a u vapnencima glav-ni sastojak. Nalazi se i u drugim stije-nama: vezivo u žilnim hidrotermalnim stijenama, u metamorfoziranim va-pnencima itd. Taloženjem u morskim bazenima nastaju debele naslage, u pećinama, špiljama i šupljinama tvori ukrase nepojmljive ljepote, gradi vodo-

Izgled kristala kalcita (preuzeto iz citirane literature )


478 GRADITELJSTVO

sl.) i klastičnim načinom – taloženjem vapnenačkog detritusa različita porije-kla (vapnenači konglomerati i sl.).

Kako u prirodi uvjeti često variraju, tako i mnogi vapnenci po svom postan-ku su kompleksni i predstavljaju prijela-zne tipove dviju ili čak triju spomenutih skupina vapnenaca. Vapnenci se talože u morima, jezerima i rijekama. Najveće mase su nastale u moru na dubinama od nekoliko stotina metara. Podložni su različitim mineralnim i strukturnim promjenama jer je kalcijski ion jako elastičan i lako može biti zamijenjen nekim drugim metalom. Čisti vapnenci su bijele boje, od prisutnosti željeznih spojeva postaju crvenkasti, žućkasti i smećkasti, a od organske tvari sivi do crni.

O simbolici kamena u zidu crkve na Širokom BrijeguCrkva je građena od prirodnog lomlje-na i klesana kamena. Umjetnički dojam klesarskog djela je izvanredan. Poseb-nost prizora pojačava činjenica pri-rodnosti materijala i njegova nalazišta praktično u zoni gradnje crkve. U tom smislu materijali asociraju na vezanost crkve, naroda i zavičaja. Vjerojatno se u vrijeme gradnje crkve drugačije nije ni moglo, ali je važno da se ipak izbjegla napast ugradnje materijala koji s tim prostorom nemaju nikakve veze, čemu je motiv, vrlo često, samo prestiž i var-ljiv osjetilni efekt.

Dojam prirodnosti i lokalne pripad-nosti kamena pojačavaju pojave crve-nih mrlja i “fuga” ispunjenih željeznim i

479


Znakoviti ožiljci na domaćem kamenu


480 GRADITELJSTVO

boksitnim materijalima. Najčešće to su ispune pukotina i mikropukotina u ka-menu ili je, pak, blok isječen s geoloških kontakata. Kako je dobro poznato, riječ je o regiji nadaleko poznatih kvalitetnih boksita, karakterističnih jarkih crvenih boja te iznimno bogatih željezom i alu-minijem, a često i silicijem. Kao da je ova pojava naznačena na pročelju cr-kve, što ima veliku simboličku vrijed-nost. Naime, upravo su boksiti bili dugo vremena izvor kakve-takve egzistencije ljudi s ovih prostora. A i ta egzistencija je bila svojevrsna žrtva rudara za svoju brojnu obitelj, jer je radio u dubokim, često i nesigurnim boksitnim jamama.

Ali, osim te simbolike, kamen krije i onu mnogo dublju, povezanu s pro-jektom otkupljenja Bogočovjeka, koja se posjetitelju ovog zdanja sama od sebe nameće a u dubokoj je vezi s po-slanjem svake, pa tako i ove crkve. Ta duboka i snažna simbolika na proče-lju kamene crkve kao da nije dovoljno otkrivena niti u radovima naglašena, a često je i podcijenjena ili pak potpuno zanemarena.

Poput čovjekova svijeta i svijet ka-mena ima svoje Golgote i Kalvari-je. Svijet kamena postoji stvaranjem, dakle nije stvoren jednom zauvijek. On nema svoju statičnu sliku već je u

Okamine (fosili) u kamenu

481


mu je po rođenju pripao. Njegova slika kamena je statična sa svim tragovima koje je na njemu stvaranje ostavilo.

Kako i čovjek u tom djeliću vremena prolazi svoju Kalvariju, on će tragove na stijeni prepoznati i protumačiti vla-stitim iskustvom, uspoređujući ih s tra-govima na svom biću. Ta točka susreta čovjeka i kamena, temeljena na uspo-redbi tragova, dominantna je u njegovu životu. Štoviše, to će ga nagnati da se u svojoj duhovnoj sferi odnosi prema kamenu kao prema živom, mitskom

stalnim promjenama i pokretima. U tom procesu, za čovjeka presporom da bi ga uočio, kamen prolazi različit i iznimno dinamičan put. Pokazuje se, na kraju, čovjekovu oku baš u funkciji toga puta. Katkada je na svom izgledu zadržao svu dramatičnost stvaranja, veličinu i čovjeku nepojmljivu snagu prirode i okrutnost njezinih zakona. Kada bi imao vremena, čovjek bi uočio kontinuitet takvih događaja, ali on tog vremena nema, te svoj kamen pamti po slici u djeliću vremena i prostora koji

Križ isječen iz tektonske breče


482 GRADITELJSTVO

sti u tom svijetu, viđen očima legendi, trokut je s Bogom, čovjekom i stijenom kao polaznim, završnim i stalnim po-zicijama u njegovim kutovima. Ako će trokut donekle i varirati od legende do legende, temeljni odnos u modelu neba i zemlje, odnosno Boga, čovjeka i ka-mena ostat će nepromijenjen.

Igra svjetla u kamenu

Ma koliko naša slika o kamenu, zasi-gurno opterećena zamorom stalnog kontakta i predodređena nemaštovitim stavovima mnogih u vremenu izraže-

biću. Reći će, primjerice: krčio sam ži-vac na njivi, ili taj kamen je mrtvac. Njegove legende su stvorile jedan cijeli imaginarni svijet čija se drama odvija u trokutu u čije vrhove je smjestio Boga, čovjeka i kamen. U taj svijet čovjek je, poput najvećeg umjetnika, potisnuo svoje strahove, svoju inferiornost u odnosu na prirodu ali i svoju nadu. U tom imaginarnom trokutu Bog i jest zbog njegove nade u pobjedu mitskog kamena.

Točka susreta čovjeka s kamenom na njihovu odvojenom životnom putu, ima puninu simbolike tek kada postane i točka susreta s Bogočovjekom na nje-govu putu na Kalvariju. Tada simbolika postaje tako snažna da je teško govoriti o nečem snažnijem. Kamen stvaran u “paklu” geoloških zbivanja u utrobi ze-mlje, koja je opet stvorena po projektu Boga, susreće tog istog Stvoritelja na jednom drugom projektu, projektu Ot-kupljenja, zasnovanom na neizrecivoj smrti na križu. Te dvije patnje, jedna stvarna a druga usporedna, imaginar-na, produljuju se kroz svijest čovjeka promatrača, poput vektora, u beskraj. Susreli su se na putu prema Kalvariji, stijena s tragovima stvaranja u utrobi zemlje i njezin stvoritelj, Bogočovjek.

Takva slika čovjeka, stijene i njihova Stvoritelja nepresušno je vrelo simbo-like i nadahnuća. Najviši oblik realno-

Kamenica za blagoslovljenu vodu isječena iz tektonske breče

483


va očitim tragovima njegove geološke prošlosti, koje otkriva promatranjem. Beskrajnost raznolikosti na kamenu, oličenih u igri svjetla i tame, u nena-metljivoj čaroliji svjetla, sili proma-trača da sve protumači onako kako on želi, sve poveže sa svim isključivo po svojoj volji i svemu dadne onaj značaj koji mu najviše odgovara. Ograniče-

nog potrošačkog mentaliteta, više od-govara predodžbi “oceana sivila”, istina je ipak na posve drugoj strani. Čini se kako tu tezu treba posebno obrazložiti u vremenu kada sve postaje gradivom suvremenih crkvi, prije starog i toplog kamena.

Igra svjetla u kamenim prostorima milimetarskih veličina čini svu tajnu našeg doživljaja. Poput računalnog zaslona, njegova površina “nabijena” mikrokristalima i amorfnom, nekrista-liziranom masom, upijat će, prelamati i odbijati svjetlo zavisno od njihova od-nosa. Ta igra svjetla, skrivena u dubini kamena, njegovo je pamćenje temelje-no na našem pamćenju i na našoj mašti, najčešće pak mašti djeteta koje majka, po prvi put, dovodi pred nepregledne zidove crkve. Čarolija svjetla u kamenu nikada neće prestati, ona je nepromije-njena, i dijete će, kada postane čovjek, u njemu “pročitati” davne maštarije i emotivne doživljaje, poput kakva infor-matičkog zapisa na glomaznom crkve-nom zidu. Zid kamene crkve je zaista poput velikog računalnog zaslona ne-mjerljive memorije.

Ne samo da promatrač u kamenom zidu neće nikada otkriti dva ista koma-da već niti dvije iste površine, ma kako bile male, na jednom te istom. Taj be-skrajni svijet raznolikosti razbuktava čovjekovu maštu i višestruko je uveća- Kameno pročelje crkve i tornjevi


484 GRADITELJSTVO

nje mu može biti samo razbuktalost njegove mašte. Dokle god maštovitost seže, kamen će mu pružati motive i detalje, cementirajući njegove mašta-rije u svijet legendi i bajki, u kojima će okosnicu ipak činiti maglovita realnost njegova života.

Promatrač će pronaći tisuće razloga da potvrdi svoje vjerovanje ali jednako tako i svoje sumnje. Čarolija svjetla u kamenu neće čovjeka, vječito optere-ćena sumnjama i dilemama, usmjeriti k nekoj od mogućnosti već pustiti da izgara u onom što sam izabere. On, dakle, ne djeluje poput skretnice na nekoj zamišljenoj pruzi već prije po-put biblijskog grma koji gori a nikada ne izgara.

Upravo zbog te čarolije svijetla, koje smo rijetko stvarno svjesni, i vatre koju rasplamsava u mašti, čovjek pred ka-menim zidom i jest uvijek dijete. Baš onakav kakav je bio kada je prvi put taj zid ugledalo, jednako rasplamsale i uzavrele mašte. I kada se vrati tom kamenu, poslije mnogo godina, opet doživi istu sliku, davno zaboravljenu, opet postane dijete kakvo je nekada i bio. Biblijski plač čovjeka pred razva-linama Jeruzalemskog hrama jedino je moguće rješenje odnosa čovjeka i kamenog zida crkve.

U tome i jest tajna čovjekova doživ-ljaja crkve na Širokom Brijegu. Prvi

susret s velebnim kamenim zdanjem od kamena, često u sigurnosti roditelj-ske ruke i razbuktale djetinje mašte, i tisućiti susret poslije toliko godina, isti je. Čovjek pred njim postaje i ostaje uvijek isto dijete. Veliko dijete, gotovo redovito opterećeno teškim životom u svom ili tuđem svijetu, tu započinje svoju spontanu ispovijest; plač čovje-ka pred razvalinama vlastitih ambicija ili biblijski plač čovjeka pred razvali-nama Jeruzalemskog zida. Teško da se nešto veličanstvenije u njegovu životu i moglo dogoditi. Kameni zid, bolje nego itko drugi, priprema vjernika još dok je vani za ono što ga stvarno čeka unutra.

Gotovo sve se u našem životu promi-jenilo od onog prvog susreta s kamenim zidom. Samo skriveno svjetlo u njego-vu kamenu ostalo je isto. Čovjek je na-pokon pronašao nešto što nisu promi-jenile godine koje prolaze. U kamenu je pronašao sliku svoga djetinjstva. Ta slika je zapravo njegovo sjećanje koje je kamen probudio. I ono će biti tako snažno da se čovjek, pred zidom crkve od kamena, osjeća kao pred najdražim prijateljem s kim je podijelio svoj svijet iz djetinjstva.

Otuda će se čovjek, poslije mnogo godina i nebrojeno kilometara, vratiti se svom kamenom zidu da potraži iz-gubljenu sliku. Jer ta slika iz kamena je,

485


osim što je za njega apsolutno auten-tična, i njegov svojevrsni reper, prema kome mjeri ono što je nepovratno pro-teklo od djetinjstva. To jest susret ali i početak duboke, spontane ispovijesti. To je i povratak davno zaboravljenih zvukova djetinjstva, roditeljske sigur-nosti i večernje obiteljske molitve uz zvukove zvona s crkve. I sve je to zapi-sano u nevidljivim svjetovima običnoga kamena iz crkvenog zida.

Kažemo “običnoga kamena”. Često dodajemo i “ocean sivila”. I sve pove-zano sa žeđu, neplodno i bez života. A zapravo je riječ o beskrajnom, živom informatiziranom svijetu kamene ča-rolije, beskrajnoj kamenoj informatič-koj memoriji koja zapisuje ono naše najvrjednije. I tamo će svatko pronaći svoj skriveni zapis života i moći proči-tati razvaline vlastitog hrama i započeti nezaustavljivu ispovijest. To je zapravo crkva od kamena, to je vječni zapis o životu nebrojenih duša koje su prošle ispred nje. To su skrivene slike djetinjih maštarija i čarobnih, davno zaboravlje-nih zvukova djetinjstva. Tu je naš te-melj, jer je tu zapisana razbuktala djeti-nja mašta još dok mu je jedna ruka bila u majčinoj ruci. To je čarolija svjetla u kamenu. To je, zapravo, kamena crkva na Širokom Brijegu.

ZaključakGovoriti o kamenu kao osnovnom gra-divu crkve na Širokom Brijegu prigoda je i raspravljati o građevinskim materi-jalima suvremenih crkvi uopće. Naime, dok je klesani kamen kroz povijest bio isključivo korišten za gradnju crkvi, da-nas je gotovo potpuno potisnut. Osim što se koriste praktičniji i jeftiniji ma-terijali, koriste se i oni najprestižniji pa i najskuplji koji s tom regijom nemaju ništa zajedničkog. Potječu čak iz Afrike i drugih dalekih krajeva.

Vrednovanje kamena u zidu crkve često je podcjenjivačko i gotovo nikada nije sveobuhvatno. Međutim, svakome je jasno da se kameni zid crkve doživ-ljuje dublje i na poseban način u odno-su na sve druge materijale. Taj posebni emotivni doživljaj kamena ima i mnogo dublju pozadinu nego nam se to na prvi pogled čini. O toj dubljoj pozadini se rijetko ili gotovo nikada ne raspravlja.

Kameni zid crkve poput je suvre-menog računalnog zaslona, nemjerlji-ve memorije. Kristali kalcita i njegova nekristalizirana masa, raspoređeni u promjenjivim odnosima po najmanjim površinama kamena, poput zaslona ra-čunala, njegova su “virtualna memori-ja”, kameno pamćenje našeg života još iz naših najranijih dana. Igra svjetla u dubini kamena poput je biblijskog “grma koji gori a ne izgara”. Čovjek u toj


486 GRADITELJSTVO

čaroliji nenametljivog svjetla, koja čini “toplu dušu kamena”, nalazi svoje djeti-nje maštarije i čita “razvalinu vlastitog hrama” kroz vrijeme koje je prošlo. Je-dini mogući odnos čovjeka i kamenog zida crkve je biblijski “plač pred razva-linama Jeruzalemskog hrama”. Zato je susret čovjeka s kamenom crkvenog zida uvijek susret djeteta i djetinjstva, istinski susret prijatelja. Tu, ispred nje-ga, počinje čovjekova spontana ispovi-jest. Plač nad razvalinama vlastitih am-bicija i svijeta djeteta.

Promatranjem kamenog zida crkve čovjeku se otkriva mnogo više od obič-nog pogleda. Otkrivaju se tragovi stva-ranja koje je geološka povijest na njemu ostavila. I on ih prepoznaje kao tragove života na svom tijelu. To je točka su-sreta Bogočovjeka, čovjeka i kamena, točka njihova susreta sa Stvoriteljem na putu prema svojoj Kalvariji. To je jedinstven i neponovljiv susret. On, po-put magneta, privlači čovjeka, ma gdje bio, da baci još jedan pogled na svoje

djetinjstvo, na početak svoga životnoga puta zapisana u kamenu i doživi istin-ski susret sa Stvoriteljem i prije nego je ušao u crkvu.

Kamen, dakle, jest gradivo crkve ali i mnogo, mnogo više od toga. On ima toplinu duše i svoje kameno pamćenje. Mi smo dio njegova pamćenja. U tome i jest tajna kamene crkve na Širokom Brijegu. Njezin kameni zid je biblijski “grm koji gori, a ne izgara”. A čovjek pred njim jedino može biti onaj koji plače pred razvalinama hrama. Vla-stitog hrama čiji je original zapisan u pamćenju njezina kamena.

Literatura

Tajder, Herak, Petrologija i geologija, Školska knjiga, Zagreb, 1972.

Sijarić, Mineralogija i kri sta lo grafi ja, elektronička knjiga, radna verzija, Sarajevo, 2000.

Marijanović, P., Čovjekovo “kameno nebo” na zemlji, u: Hercegovina (ča-sopis) br. 19/2005, str. 7-20.

Znanstveno-stručni skup / The scientifi c-expert symposiumSto godina nove crkve na Širokom Brijegu / One hundred years of the new church in Široki Brijeg20. lipnja 1905. - 20. lipnja 2005. / 20 June 1905 - 20 June 2005

Zbornik radova / Proceedings

Nakladnik / Published byFranjevački samostan Široki BrijegTh e Franciscan Monastery Široki Brijeg

Za nakladnika / For the publisherfra Branimir Musa

Uredništvo / Editorial boarddr. Ivo Čolakfra Vendelin Karačićdr. Antun Karaman

Urednik / Editordr. Ivo Čolak

Fotografije / PhotosKruno Hrkać i drugi

Lektor / Language editorfra Vendelin Karačić

Prijevod na engleski / English translationGoran ŠamoDanijela KožulIvana Medić

Raunalna obrada i prijelom / Computer processing and layoutDamir ZadroBožo Penavić, prof.

Tisak / Printed byFram-Ziral, Mostar

Naklada / Edition1500 primjeraka / 1500 copies

CIP - Katalogizacija u publikacijiNacionalna i univerzitetska bibliotekaBosne i Hercegovine, Sarajevo

726.54(497.6 Široki Brijeg)”1905/2005”(091)

ZNANSTVENO-stručni skup Sto godina nove crkve na Širokom Brijegu (2005) Sto godina nove crkve na Širokom Brijegu : 1905.-2005. / Znanstveno-stručni skup Sto godina nove crkve na Širokom Brijegu, 20 lipnja 2005 ; [prijevod na engleski, English translation Goran Šamo, Danijela Kožul, Ivana Medić ; fotografi je, photos Kruno Hrkać i drugi]. - Široki Brijeg : Franjevački samostan ; Mostar : Građevinski fakultet Sveučilišta, 2006. - 555 str. : ilustr.

Tekst na uporedo hrv. i engl. jeziku. - “... skup, koji je održan ... 20. lipnja 2005. ...” -> Proslov. - Bibliografi ja i bilješke uz tekst

ISBN 9958-9170-4-1

COBISS.BH-ID 15229702

kamen kao temeljni graĐevinski materijal crkve · pdf filekamen kao temeljni graĐevinski...

Documents