Danas – naše znanje Danas – naše znanje i mišljenjai mišljenja Mi danas znamo da se dužina dana i Mi danas znamo da se dužina dana i

noći tijekom godine mijenja, te da je noći tijekom godine mijenja, te da je najdulji dan prvi dan ljeta a najkraći je najdulji dan prvi dan ljeta a najkraći je prvi dan zime. Od tada dani postaju sve prvi dan zime. Od tada dani postaju sve dulji do prvog dana ljeta, kada počinje dulji do prvog dana ljeta, kada počinje skraćivanje dana, a produžava se skraćivanje dana, a produžava se trajanje noćitrajanje noći..

KalendariKalendari Kalendar je riječ koja potječe od latinske Kalendar je riječ koja potječe od latinske

riječi kalendae koja je u starome Rimu riječi kalendae koja je u starome Rimu označavala prvi dan u mjesecu. Smatra se označavala prvi dan u mjesecu. Smatra se da je to skup pravila kojima se određuje da je to skup pravila kojima se određuje odnos između raznih vremenskih intervala: odnos između raznih vremenskih intervala: dana, tjedana, mjeseca i godine; popis dana, tjedana, mjeseca i godine; popis dana, tjedana i mjeseci u pojedinoj godini, dana, tjedana i mjeseci u pojedinoj godini, odnosno tablica rasporeda dana u godini.odnosno tablica rasporeda dana u godini.

Solarni kalendarSolarni kalendar Solarni kalendari svaki datum pripisuju svakom Solarni kalendari svaki datum pripisuju svakom

solarnu ili sunčevu danu. Dan se može sastojati od solarnu ili sunčevu danu. Dan se može sastojati od perioda između izlaska i zalaska sunca sa sljedećim perioda između izlaska i zalaska sunca sa sljedećim periodom noći, ili može biti period između dva periodom noći, ili može biti period između dva uzastopna događaja poput dva sunčeva zalaska. uzastopna događaja poput dva sunčeva zalaska. Dužina intervala između dva takva uzastopna Dužina intervala između dva takva uzastopna događaja može blago varirati tijekom godine ili može događaja može blago varirati tijekom godine ili može biti prosječna kao srednji sunčani dan. Ostale vrste biti prosječna kao srednji sunčani dan. Ostale vrste kalendara mogu također koristiti sunčev dan.kalendara mogu također koristiti sunčev dan.

SunceSunce Prema Suncu se jednako tako može Prema Suncu se jednako tako može

mjeriti vrijeme. Solarni kalendar ima mjeriti vrijeme. Solarni kalendar ima 18 mjeseci a svaki se sastoji od 20 18 mjeseci a svaki se sastoji od 20 dana. Kada bi sve to zbrojili godina dana. Kada bi sve to zbrojili godina bi imala 360 dana, približno bi imala 360 dana, približno današnjem svijetu.današnjem svijetu.

Lunarni kalendariLunarni kalendari Ne koriste svi kalendari sunčevu godinu kao vlastitu jedinicu. U Ne koriste svi kalendari sunčevu godinu kao vlastitu jedinicu. U

lunarnom kalendaru dani se broje unutar svakog ciklusa mjesečevih lunarnom kalendaru dani se broje unutar svakog ciklusa mjesečevih mijena ili faza. Budući da dužina lunarnog mjeseca nije jednaka mijena ili faza. Budući da dužina lunarnog mjeseca nije jednaka odsjeku dužine tropske godine, čisti lunarni kalendar ubrzo prelazi odsjeku dužine tropske godine, čisti lunarni kalendar ubrzo prelazi godišnja doba. On ipak ostaje konstantan u odnosu na druge pojave, godišnja doba. On ipak ostaje konstantan u odnosu na druge pojave, posebice morskih mijena. Lunisolarni kalendar je lunarni kalendar koji posebice morskih mijena. Lunisolarni kalendar je lunarni kalendar koji se nadomješta dodavanjem viška mjeseca radi usklađivanja mjeseci s se nadomješta dodavanjem viška mjeseca radi usklađivanja mjeseci s godišnjim dobima. Primjer je židovski kalendar koji koristi 19-godišnji godišnjim dobima. Primjer je židovski kalendar koji koristi 19-godišnji ciklus.ciklus.

Smatra se da su lunarni kalendari najstarija vrsta kalendara koji su Smatra se da su lunarni kalendari najstarija vrsta kalendara koji su ljudi izmislili. Kromanjonci su izmislili jedan lunarni kalendar oko ljudi izmislili. Kromanjonci su izmislili jedan lunarni kalendar oko 32,000. pr. Kr.32,000. pr. Kr.

Egipatska mišljenjaEgipatska mišljenja Dosad smo već shvatili da su Egipćani u tom Dosad smo već shvatili da su Egipćani u tom

pogledu bili daleko ispred svih. Kako? Dalo im se pogledu bili daleko ispred svih. Kako? Dalo im se razmišljati (imali su i povoda) pa su tako podijelili razmišljati (imali su i povoda) pa su tako podijelili Mjesec na tri jednaka dijela, a pojedinim su danima Mjesec na tri jednaka dijela, a pojedinim su danima nadjenuli imena po planetima (bog Merkur, božica nadjenuli imena po planetima (bog Merkur, božica Venera, bog Jupiter) koja su se do danas zadržala u Venera, bog Jupiter) koja su se do danas zadržala u nekim romanskim jezicima. Dan je počinjao jutrom, nekim romanskim jezicima. Dan je počinjao jutrom, završavao s večeri (0_o), te trajao 12 sati, koliko je završavao s večeri (0_o), te trajao 12 sati, koliko je po njihovom mišljenju trajala i noćpo njihovom mišljenju trajala i noć..

EgipatskiEgipatski kalendarikalendari

Najstariji kalendar su imali Egipćani. Imali su Najstariji kalendar su imali Egipćani. Imali su Sunčevu godinu, koja je po njihovom znanju Sunčevu godinu, koja je po njihovom znanju trajala 365 dana, odnosno 12 mjeseci (što samo trajala 365 dana, odnosno 12 mjeseci (što samo dokazuje da su bili daleko ispred svih) a svaki je dokazuje da su bili daleko ispred svih) a svaki je mjesec imao trideset dana. Godina je počinjala mjesec imao trideset dana. Godina je počinjala prvim danom mjeseca kojeg su nazvali Totprvim danom mjeseca kojeg su nazvali Tot..

Egipatski kalendari Egipatski kalendari Godine 238. pr. Kr. Izdali su dekret po kojem je svaka Godine 238. pr. Kr. Izdali su dekret po kojem je svaka

treća godina prijestupna, pa joj se dodaje po jedan dan. treća godina prijestupna, pa joj se dodaje po jedan dan. Godine 46. su prihvatili julijanski kalendar, po kojem Godine 46. su prihvatili julijanski kalendar, po kojem svaka godina ima 365 dana, a svaka četvrta godina im je svaka godina ima 365 dana, a svaka četvrta godina im je prijestupnaprijestupna..

Babilonski kalendarBabilonski kalendar Po babilonskom kalendaru dan počinje izlaskom Po babilonskom kalendaru dan počinje izlaskom

Sunca, a godina u proljeće. Najveća mjerna Sunca, a godina u proljeće. Najveća mjerna jedinica bila je lunisolarna godina, tj. Mjesečeva jedinica bila je lunisolarna godina, tj. Mjesečeva godina prilagođena Sunčevoj. Trajala je 12 godina prilagođena Sunčevoj. Trajala je 12 mjeseci po 29 ili 30 dana. Mjesece su nazvali mjeseci po 29 ili 30 dana. Mjesece su nazvali Nissaanu, airu, sivanu, duuzu, abu, ululu, Nissaanu, airu, sivanu, duuzu, abu, ululu, tasritan, arah sama, kisilivu, tabituj, sabatu i tasritan, arah sama, kisilivu, tabituj, sabatu i adara. Po ovim mjesecima su imena dobili i adara. Po ovim mjesecima su imena dobili i mjeseci u židovskom (hebrejskom) kalendarumjeseci u židovskom (hebrejskom) kalendaru..

Tko je razvio kalendar Tko je razvio kalendar do savršenstva?do savršenstva?

Odgovor je – Grci i Rimljani. Kod Grka je Odgovor je – Grci i Rimljani. Kod Grka je godina trajala 12 mjeseci, a od kojih je 6 imalo godina trajala 12 mjeseci, a od kojih je 6 imalo 29 dana, a 6 – 30 dana. Godina je bila lunarna 29 dana, a 6 – 30 dana. Godina je bila lunarna (Mjesečeva), imala je 354 dana, ali su je (Mjesečeva), imala je 354 dana, ali su je dodavanjem trinaestoga mjeseca dovodili u dodavanjem trinaestoga mjeseca dovodili u sklad sa Sunčevom godinom. Godine 536. pr. sklad sa Sunčevom godinom. Godine 536. pr. Kr. Uvedena je prijestupna godina (to je bila Kr. Uvedena je prijestupna godina (to je bila treća, peta i osma godina).treća, peta i osma godina).

Rimljani i kalendarRimljani i kalendar Rimljanima je tjedan trajao osam dana (približno). Rimljanima je tjedan trajao osam dana (približno).

Godina se dijelila na 12 mjeseci, a u prijestupnoj su Godina se dijelila na 12 mjeseci, a u prijestupnoj su umetali 13. mjesec. Prijestupna se godina određivala po umetali 13. mjesec. Prijestupna se godina određivala po potrebi. Godina je imala 355 dana, mjeseci su imali 29, a potrebi. Godina je imala 355 dana, mjeseci su imali 29, a neki 31 dan. Godina je počinjala u ožujku, pa se zato neki 31 dan. Godina je počinjala u ožujku, pa se zato rujan zove septembris (7), listopad – octobris (8) itd. rujan zove septembris (7), listopad – octobris (8) itd. Godine 46 pr. Kr. Julije Cezar je uveo Sunčevu godinu Godine 46 pr. Kr. Julije Cezar je uveo Sunčevu godinu sa 365 dana, a svake četvrte godine dolazi prijestupna sa 365 dana, a svake četvrte godine dolazi prijestupna godina koj ima 366 dana. Otud dolazi i naš današnji godina koj ima 366 dana. Otud dolazi i naš današnji kalendar.kalendar.

Julijanski kalendarJulijanski kalendar Po zamisli jednog egipatskog astronoma, Julije Cezar je Po zamisli jednog egipatskog astronoma, Julije Cezar je

odredio da se godini doda 67 dana između studenoga i odredio da se godini doda 67 dana između studenoga i prosinca – produžio je godinu na 455 dana. Na taj način prosinca – produžio je godinu na 455 dana. Na taj način tropska* je godina prilagođena kalendarskoj. Otad počinje tropska* je godina prilagođena kalendarskoj. Otad počinje računanje vremena po julijanskom kalendaru.računanje vremena po julijanskom kalendaru.

*Tropska godina – vrijeme obilaska Zemlje oko Sunca (365 *Tropska godina – vrijeme obilaska Zemlje oko Sunca (365 dana, 6 sati)dana, 6 sati)

Slika: Troopsko...podruchje...Slika: Troopsko...podruchje...

Židovski kalendarŽidovski kalendar Židovska lunarna (Mjesečeva) godina je Židovska lunarna (Mjesečeva) godina je

trajala 354 dana. Mjesec je bio podijeljen trajala 354 dana. Mjesec je bio podijeljen na tjedne po sedam dana, od kojih se na tjedne po sedam dana, od kojih se šest radilo a sedmi je dan bio posvećen šest radilo a sedmi je dan bio posvećen Jahvi. Dan je u Izraelaca počinjao Jahvi. Dan je u Izraelaca počinjao navečer, kada je Sunce zašlo, a navečer, kada je Sunce zašlo, a završavao drugog dana u isto vrijeme. završavao drugog dana u isto vrijeme. Isto su se računali i drugi blagdani.Isto su se računali i drugi blagdani.

Gregorijanski Gregorijanski kalendarkalendar Prema starom kalendaru postojale su dvije Prema starom kalendaru postojale su dvije

pogreške: da godina ima 365 dana i da 235 pogreške: da godina ima 365 dana i da 235 lunarnih mjeseci čini 19 solarnih (Sunčevih) lunarnih mjeseci čini 19 solarnih (Sunčevih) godina. U želji da ispravi julijanski kalendar, godina. U želji da ispravi julijanski kalendar, papa Grgur XIII. Uveo je 22. veljače 1582. novi papa Grgur XIII. Uveo je 22. veljače 1582. novi kalendar. Gregorijanski su kalendar gotovo kalendar. Gregorijanski su kalendar gotovo odmah prihvatile sve katoličke zemlje.odmah prihvatile sve katoličke zemlje.

UporabeUporabe Prvenstvena praktična uporaba kalendara je Prvenstvena praktična uporaba kalendara je

označavanje dana radi informiranja i/ili označavanje dana radi informiranja i/ili dogovora o budućim događajima i zapisivanja dogovora o budućim događajima i zapisivanja događaja koji su se dogodili. Dani mogu biti događaja koji su se dogodili. Dani mogu biti značajni zbog građanskih, religijskih ili značajni zbog građanskih, religijskih ili društvenih razloga. Na primjer, kalendar pruža društvenih razloga. Na primjer, kalendar pruža način određivanja koji su dani religijski ili način određivanja koji su dani religijski ili građanski praznici, koji dani označavaju građanski praznici, koji dani označavaju početak i kraj poslovnih razdoblja, te koji dani početak i kraj poslovnih razdoblja, te koji dani imaju legalno značenje poput poreznih dana koji imaju legalno značenje poput poreznih dana koji odgovaraju istjecanju sporazuma. Kalendar odgovaraju istjecanju sporazuma. Kalendar također može identificiranjem dana pružati također može identificiranjem dana pružati ostale korisne informacije o danu poput ostale korisne informacije o danu poput pripadnosti određenom godišnjem dobu.pripadnosti određenom godišnjem dobu.

Kalendar se koristi i kao dio potpunog Kalendar se koristi i kao dio potpunog vremenskog sustava: datum i vrijeme dana vremenskog sustava: datum i vrijeme dana zajedno određuju trenutak u vremenu. U zajedno određuju trenutak u vremenu. U modernom svijetu pisani kalendari nisu više modernom svijetu pisani kalendari nisu više bitan dio takvih kalendara, jer je dolazak bitan dio takvih kalendara, jer je dolazak pouzdanih satova učinio mogućim bilježenje pouzdanih satova učinio mogućim bilježenje vremena neovisno o astronomskim događajima.vremena neovisno o astronomskim događajima.