Justinijanova kodifikacijaCorpus Iuris Civilis

djelovanje pravih škola (Beryt, Konstantinopol) – oživljavanje interesa za rimsko pravo

relativan mir i sređene državne financije naslijeđene od prethodnika (Anastazije i Justin)

careve osobne sposobnosti politika obnove cjelovitosti

Rimskog Carstva

Okolnosti nastanka

rođen 482. godine u Taureziju Izuzetno obrazovan, poznaje

pravo, povijest, teologiju vladao od 527. do 565. godine postigao jedinstvo države sa

dijelovima nekadašnjeg ZRC (Afrika, Italija, Ilirik, Hispanija)

uveo red u crkvenu hijerarhiju i spriječio daljnje unutarnje sukobe

proveo kodifikaciju rimskog prava

Car Justinijan

konstitucija Haec quae necessario (13. veljače 528.) car odredio komisiju državnih dužnosnika koji će

kodificirati carske konstitucije sudjeluje i Tribonijan (samo kao član) obrađuje se pravna materija iz Codex Gregorianusa,

Hermogenianusa i Theodosianusa, postteodozijanskih i kasnijih konstitucija

nastaje Codex Iustinianus (nije sačuvan – prerađen) proglašava ga konstitucijom Summa rei publicae u

travnju 529.

Izrada djela Codex Iustinianus

car razriješio različita protuslovlja iz djela rimskih pravnika konstitucijama koje se zajedno nazivaju Quinquaginta decisiones

konstitucijom Deo auctore (15. prosinca 530.) ovlastio Tribonijana za okupljanje nove komisije za izradu Digeste

komisija je djelovala isključivo po uputama Tribonijana članovi komisije su bili po zanimanju: pravnici (Teofil, Kratin, Dorotej, Anatolij), visoki službenici (Konstantin) advokati (Stefan, Mena, Prozdocije, Eutolmije, Timotej, Leonid,

Leonitije, Platon, Jakov, Konstantin i Ivan) posao na djelu Digesta seu Pandectae je završen njegovom

objavom 16. prosinca 533. konstitucijom Tanta

Izrada djela Digesta seu Pandectae

mišljenja 39 pravnika (ius) 3 pretklasična: Q. M. Scaevola, A. Varus, G. A. Gallus 34 klasična (od kojih Ulpijanova i Paulova djela ukupno čine oko polovicu

Digeste) 2 postklasična: Harizije, Hermogenijan raspored građe (F. Bluhme) na mase: 1) sabinska masa (civilno pravo) 2) ediktalna masa (honorarno pravo) 3) papinijanska masa (responsa i quaestiones – praktična književnost) 4)* postpapinijanska masa (appendix)

Sadržaj Digeste

Florentina – najbolje sačuvana verzija Digeste

konstitucijom Omnem rei publicae Justinijan naređuje izradu novog udžbenika (Institutiones) po uzoru na Gajevo djelo

na Institucijama su radili profesori prava Teofil i Dorotej

Institucije su dovršene i objavljene 21. rujna 533. konstitucijom Imperatorem maiestatem

unutarnja podjela po uzoru na Gajevu podjelu: personae, res, actiones

premda udžbenik, djelo ima zakonsku snagu

Izrada djela Institutiones

Justinijan je naredio Tribonijanu, Doroteju i trojici advokata preradu prvog kodeksa

Kodeks je za kratko vrijeme uspješno pregledan i prerađen

u njega su ubačene carske konstitucije nastale nakon objave prvog Kodeksa

Objavljen je carskom konstitucijom Cordi nobis (16. studenog 534.)

Novi kodeks nosi naziv Codex Iustinianus repetitiae praelectionis

Prerada Kodeksa

Justinijan u narednim godinama donio veliki broj konstitucija zajedno nazvanih Novellae

Neki od tih zakona drugačijim reguliranjem stavljaju izvan snage određene odredbe u Kodeksu, Digestama i Institucijama

Car je zabranio citiranje i interpretacije svoje nove kodifikacije

nastaju i Interpolacije (skraćivanja, preinake i dodaci – najviše u Digestama)

Nakon dovršetka kodifikacije

Codex Iustinianus struktura: djelo nije sačuvano, vjerojatno kao i kod drugog Kodeksa Digesta seu Pandectae struktura: 50 knjiga > tituli > fragmenti > uvod (principium) i paragrafi Institutiones struktura: 4 knjige > tituli > paragrafi Codex Iustinianus repetitiae praelectiones struktura: 12 knjiga > tituli > konstitucije

Struktura kodifikacije

Ekloge – objavio Leon III. Izaurijski 740. (odstupanja od Justinijanova zakonodavstva)

Zemljoradnički, Pomorski i Vojnički zakon (7. i 8. stoljeće) Proheiron – objavio Bazilije I. Makedonski 879. Epanogoge – zbirka sadržajem slična Proheironu, bolje

sadržajno obrađena (dao prirediti Bazilije I. Makedonski) Bazilike – Bazilije I. Makedonski/ Leon VI. Mudri

(dovršena 892.) – novi integralni način obrade pojedinih pitanja – glavni kompilator Symbatios

Heksabiblos – Konstantinos Harmenopulos 1345. (sužene Bazilike sa postbazilikanskim novelama)

Bizantske Kodifikacije nakon justinijana

Hvala na pozornosti!Ante Franić