juraj zelić - uzgoj kestena u požeštini

7/25/2019 Juraj Zeli - Uzgoj kestena u Poetini

1/12

PREGLEDNI LANCI - REVIEWS

UDK: 630* 181.1 + 182.1 I 22

umarski listbr.11-12, CXXII (1998). 525-536

PI TANJE AUTOKTONOSTI I DALJI UZGOJ PI TOMOG KESTENA

(Castanea sativa

Mil i . ) U POEKOM GORJU

A U T O C H T H O N I S M A N D F U R T H E R C U L T I V A T I O N O F S W E E T C H E S T N U T

(Castanea sativa M I L L . ) I N P O E G A M O U N T A I N S

Juraj ZELI

SAE TAK : Pretpostavlja se da pitomi kesten na podruju Poetine nije autoh

tonog porijeka, relikt iz doba tercijara kako se do sada vjerovalo, n ego je introduci-

ran na ovaj prostor za vrijeme civilizacije i kulture Rimljana, a kasnije prihvaen

kao izuzetno korisna drvenasta vrsta iroke uporabne vrijednosti.

Da je ta pretpostavka mogua , m oe se zakljuiti iz poklapanja dananjih

stanita i nalazita pitomog kestena, pronaenih ostataka rimskih c esta, starih g ra

dina i utvrda, samostana, turskih gradina iplemikih posjeda. Pouzdano se zna da

su u nae krajeve Rimljani donijeli i uspjeno uzgajali vinovu lozu. Lokacije dana

njih vinograda takoer su , uz navedene gra evinske objekte iz prolosti. Kao prilog

predloenoj tezi data je karta podudarnosti.

Pitomi kesten um jetno je proiren na sjever do june Poljske, srednje Njema

ke i vicarske. Dolazi d o 50. stupnja geografske irine. Ekoloki je zahtjevan na

kompon entu tla i klime, a bioloki se lako obnavlja, no u novije vrijeme napadnut

je i nestaje zbog opake bolesti, raka kestenove kore. U svim europskim jezicima

korijen rijei kestenje isti, od latinskog Castanea , to upuuje da su ga Rimljani

irili sve do rubnih (Limes) dijelova carstva. Uz itarice bio je vaan prehramben i

proizvod, do uvoenja u iroku primjenu uzgoja krumpira i kukuruza u sedam

naestom stoljeu.

Zbog povezanosti povijesnih, civilizacijskih i kulturnih tijekova na prostoru Po

etine, dat je nuan povij esno-socioloki presjek, koji je izmeu ostalog, utjecao i

na irenje areala pitomog kestena.

Cilj i svrha lanka je d a rasvijetli pitanje autohtonosti pitomo g kestena u Poe

kom gorju, njegovu rasp rostanjenost i lociranost u komparaciji s civilizacijskim i

povijesnim graevinama ovoga prostora. Kom parativnom metodom istraivanja

aktualizira se uzajamna povezanost povijesnog, kulturnog i civilizacijskog miljea s

prirodnom kompon entom i ivotnim potrebama itelja u odreenom okoliu.

Na temelju ispitivanja autoktonosti i sadanjeg stanja, daju se smjernice i per

spektive uzgo ja i ouvanja sastojina pitomog kestena na poekome podruju.

Kljune rijei: pitomi kesten, Poeka kotlina i Poeko gorje, R imljani,

arheoloki nalazi rimskih cesta i graevina, stari gradovi i naselja, komparativna

metoda istraivanja, sada nje stanje i mogun osti uzgoja.

U V O D N E N A P O M E N E - I nt ro du ct io n

B I O L O K A I U Z G O J N A S V O J S T V A P I T O M O G K E S T E N A

Biologica l and economic charac ter is t ics of sweet ches tnut

Za pi tomi kes ten (Castanea sativa Mil i ) utvren je nam a s hras tom ki tnjakom, grabom i buk vom . Optim al-

prirod ni areal rasprostranjenja i u gorju Poe ke kotli- no se iri na dub ljim, svjeijim i hranjiv ima bog atijim

ne , gdje dolazi u istim ili mjeo vitim um skim sastoji- t l ima (du ik, fosfor, kalij) , ali iskljuivo ne utraln e ili

* Mr . s c . J u ra j Z c l i , d i n i . i n . um . , " Hrva t s ke um e " , Upra va um a Po e ga , Mi l ke T rn i ne 2 , Po e ga


2/12

J. Zeli: PITANJE AUTOKTONOSTI I DALJI UZGOJ PIT. KESTENA

(Castanea saliva

M ill.) U POEKOM GORJU umarski list br. 11-12, CXXII (1998), 525-536

blago kise le reakci je . Ne podnaa lunata vapnenasta

tla, ija Ph - vrijednost prelazi 5,5. Trai ju n e i sv ijetle

poloaje, zahtijeva tople, poloaje u zavjetrini na tlima

koja su nastala od stijena koje daju kiselu ili neutralnu

reakciju, kao to su graniti , kristalasti kriljci, pjee

njaci, andezit, porfir , f il i t te iznimo na karbonatima, va-

pnovit im gl inama

i

lapo rima , ali koji imaju ispran kalcij

u povrinskom sloju, kao i t la uz zadran

kalij ,

ali bez

iona ka lc i ja . Sve ove s t i jene na laz imo na Poekom

gorju.

1

Usporeujui ekoloke zaht jeve s tani ta pi to

mog kestena sa zahtjevima stanita vinove loze, uolji

va je ve l ika s l inost . Sas toj ine pi tom og k es tena na po

druju poekih uma zauzimaju povr inu oko 450

hektara, gdje je u omjeru smjese preko pedeset posto u

odno su na bukv u, ki tnjak i grab. is t ih kes teno vih sas-

toj ina ima oko 120 hektara . U manjem postotku, u gru

pam a, pojedinano i mjeovi to s drugim v rs tama do laz i

samo na za njega odgovara ju im s tani t ima

Za uspi jevanje pi to mo g kes tena vani su kl imatski i

edafski uvjeti . Od klimatskih uvjeta bitan imbenik je

svjetlost, po emu je pitomi kesten heliofilna vrsta. Pre

ferira ju ne ekspo zicije i um jerene in klinacije terena,

no to ovisi o geog rafskoj irini, pa u ju ni m predjelim a

dolaz i i na s jevernim ekspozic i jama. Kod unoenja plo

da kestena ili sadnica te prirodnog naploenja vano je

dovoljno otvor i t i sklop sas toj ine , je r ne podna a difuz-

no svjetlo.

Toplina je na jvani ji kl imatski i m ikrokl im atski

imbenik za uspi jevanje pi tomog kes tena . Povoljna je

prosjena godinja temperatura od 11 do 15 "C, te mini

mu m od -26 C i mak simu m od 37 C.

Trai relativno visoku vlanost zraka te umjerenu

vlanost zemljita. Uslijed povoljnog reima svijetlo-

sti , vlag e i topline odvija se pod utjecajem mik roo rga ni

zama minera l izac i ja es t ica t la , koje kao koloidna oto

pina ini tlo plodnim, jer su estice u tom obliku dostu

pne kor i jenovom sustavu i f iz iolokim proces im a bilj

ke. Utvreno je da u gornjem sloju takvog tla (15 cm)

ima oko 25 000 kg / ha mikroorg anizama , od ega 40 %

ine bakterije i gljivice, 15 % kine gliste i 5 % ostali mi

kroorganizmi ( insekt i , mekuci , protozoe , nematode ,

s tonoge , a lge . . . )

S e m a n t i k o z n a e n j e n a z i v a p i t o m i k e s t e n

Iz nekih narodnih nazivlja pitomi kesten moe se iz

vuci zakljuak o semantikom znaenju te rijei. Prema

H a d r o v i u

2

, Grci su plod kestena nazivali Dios b ala-

nos (ir bogova). Zanimljivo je da su Latini (Rimljani)

transkribirali grki naziv pod imenom

Castanea,

a budu

i se korijen o ve rijei nalazi u svim europsk im jez icim a,

pretpostavlja se da su ga upravo oni proirili Europom,

pa tako donijeli i u Poetinu.

U s lavenskim jez ic ima ga naziva ju kes ten, kotanj ,

kotan, klijesten, esten, katan, kasztan, katan, ga-

tan . . .

U romanskim jez ic ima naziva se ehatagnier (drvo) i

cataigne (plod) - francuski, castagno (talijanski), kasta-

no (panjolski) , astan ( rumun jski) .

U germanskih naroda naziva se ches tnut (engleski) ,

Kastanie i Edelkas tanie (njemaki) , cas tadie tra (ved

ski),

okastanie trae (danski norveki) , kas tonje boom

(holandski) .

Smatra se da je i latinski naziv transkribiran iz ar

m e ns kog j e zi ka ( R e i n h a r d t , 1911) , j e r m u j e p ra do

movina prednja Azija, podruje Kavkaza, mitska zemlja

Kolhida.

Lokalni naz ivi na podruju Hrvatske su marun i ma

ran u Istri i Primorju te goran, gora i gorska u Baniji .

To su ujedno i lokalne rase pi tom og kes tena .

Naziv pitomi kesten ukazuje na to da ga se diferen

c i ja lno ne smatra u potpunost i umskom vokar icom i

divl jim v oem , ve da je uzgajan i kao pi tomo v oe .

U srednjovjekovnoj s ta ros lavenskoj knj ievnost i

plod pi tomog kes tena spominje se pod imenom grnes ,

slatki kruevac, to ukazuje na to da se koristio za

spravljanje kruha.

Rod Castanea obuhvaa e t i r i temeljne vrs te u

umjerenoj zoni i to: u Europi C. sativa Mili. , u Sjever

noj Americ i

C. dentata

Borkh, u Kini

C. mollissima

Blume, u Japanu C. crenata Sieb, et Zucc. Smatra se da

je vrsta tercijarne flore, ouvana poslije ledenog doba u

pojasu mediterana i submediterana .

Mirjana K a l i n i , Tla Papuka kao ekoloki faktor hrastovli i bukovih sastojina, Beograd, 1981. citat, str. 71 .: "U predjelima Papuka nalazim o

ponegdje i sastojine pitomog kestena: Castanea vesca Gertn. (Castanea sativa Mili..). Tako se na junim obron cima Papuka, u prigorju izm eu sela

Radovanci i Velika, uma pitomog kestena razvila na plitkim i srednje dubokim smeim distrinim tlima iznad silikatnih ljunaka. U sjeverozapad

nim dijelovima Papuka, na padinama papuke Ravne gore, kao i iznad sela Buje, nalaze fragmenti ume pitomog kestena. Ovdje, kao i u umskom

predjelu Bedem (Ravna gora), distrina smea tla na gnajsu poumljavana su biljkama pitomog kestena sa znatnim uspjehom. Prema priopenju

stanovnika iz sela M. Budii kod Buja, pitomog kestena je bilo prije pedesetak godina neto malo u podruju ume "Pjeskovi" iznad spomenutog

sela, pa sve do vrha kote Metla-Bedem. Poneto kestena mogli smo zapaziti i u podruju uma bive zemljine zajednice sela Brci. U svojim

istraivanjima o rasprostranjenosti ev ropskog pitom og kestena, M. A n i , (1942) navodi da je kestena u Papuku bilo obilnije u podruju zemljine

zajednice B orci, nedaleko m anastira Pakra, zatim u okolici Kutjeva, i u umi Kestenje, opina Buje. Na distrinim smeim tlima umsko g predjela

Debeljak (StaroZveevo), pojedina stabla pitomog kestena razvila su se u umi bukve s jelom, na nadm. visini 650 - 700 m. Nalazita pitomog keste

na u slavonskim gorama potrebno je jo ispitati".

:

Ha k i j a Ha d r o v

i

. Gajenje pitomog kestena, Nolit. Beograd, 1981.

526


3/12

J. Zeli: PITANJE AU TOKTONO STI 1 DALJI UZCiOJ PIT. KESTENA

(Caslanea saliva

Mill.) U POEKOM GORJU umarski list br. II 12, CXXII (I ')' ) , 525-536

C I L J , S V R H A I M E T O D A I S T R A I V A N J A - A i m , p u r p o se an d r e se a rc h m e t h o d

Cilj istraivanja je utvrivanje autoktonosti pito

mog kes tena na podruju sredogorja i kot l ine Poet ine

radi ouvanja i unapreenja g ospodarenja sas toj inama

pitomog kes tena . Is t raujui izuzetnu uporabnu vr i jed

nost drva, ploda, lista i cvijeta pitomog kestena, biolo

ke karakteristike i tetnike, eli se dokazati da su upra

vo pozi t ivna svojs tva pi tomog kes tena uvje tovala nje

govo irenje iz prirodnog areala u predjele koji imaju

edafske i kl imatske osobi tos t i , povol jne za uzgoj pi to

mog kes tena .

Svrha istraivanja je poticanje irenja areala pito

mog kes tena uz pomo novi j ih saznanja o biolokim,

ekolokim i za t i tnim m ogu nost im a, te njegovo v alo

riziranje u sklopu, drugih, opekorisnih funkcija ume.

Kao metoda is t ra ivanja upotrebl java se kompara t i

van nain utvrivanja lokalnog area la pi tomog kes tena

i os ta taka graevinsk ih objekata , kul turnih i c ivi l izac i j

skih tragova na prostoru Poetine. U tu svrhu izraena

je karta koja pokazuje da se nalazita kestena poklapaju

s komunikaci jama, graevinama i nase l j ima u pro los t i

i sadanjosti . To prije potvruje pretpostavku da se pi

tomi kesten uzgajao i irio oko graevina i naselja, ne

go da su se graevine i naselja formirali u prirodnom

okoliu sas toj ina pi tomog kes tena .

Sl i jedei kor idore r imskih putova u i rem podruju

s lavonskoga sredogorja do Bilogore , Kalnika i da l je ,

nasluuje se da bi valjalo upotrijebiti navedenu kompa

ra t ivnu metodu poklapanja lokalnog nalaz i ta pi tomog

kestena s a rheolokim nalaz i t ima gra evina i nase l ja u

prolosti i sadanjosti i na tome podruju.

U metodu is t ra ivanja uvr tena je motiviranost uz

gajanja pi tomog kes tena zbog iroke uporabne vr i jed

nost i u domains tvu, gospodars tvu, prehrani , l jekarni-

tvu, graevin ars tvu i drvnoj preradbi . Zb og povi jesno

ga obiljeja civilizacije i kulture Rimljana, irenja car

s tva u podruje Panonije poetkom prvog t isu l jea i

donoenja ostalih agrikulturnih biljaka (vinova loza,

penica . . . ) , smatramo da su i r i l i uzgoj pi tomog kes te

na kao vanog prehrambenog ar t ikla , ponajpr i je za to

to u iroj upotrebi tada nisu bili krumpir i kukuruz. Po

slije odlaska R imljana u zgoj su prihvatili i drugi pov je-

sni narodi ovoga podruja : Avar i , Franci , Ugri , Huni ,

Slaveni, Turci i Hrvati.

R A Z L O Z I P R O I R E N J A P R I R O D N O G A R E A L A P I T O M O G K E S T E N A U

P R O L O S T I I D A N A S - T h e m o t i v e s o f s p r e a d i n g n a t u r al a re a o f

s w e e t c he s t nu t i n t he pa s t t i m e s a nd t oda y

Pitomi kes ten ima i kao umsko drvee i kao voka

povoljna b ioloka svojs tva za reprodukci ju, uzgajanje i

gospodarenje .

Pi tomi kes ten je bioloki vr lo otporan. Osim raz

mnaanja genera t ivnim putem pomou s jemena - plo

da, vrlo uspjeno se obnavlja vegetativno iz panja. Nai

m e,

pi tomi kes ten zadrava s tot inama godina sposob

nost da iz spavajuih, nevidl j ivih pupova pod korom

panja potjeraju snani izbojci. To je njegov a rezerv na

var i janta u borbi za opstanak. Zaht jevan na pogodne

edafske uvjete, t lo odrene reakcije, pitomi kesten po

mo u lia koje se sporo organsk i razgrauje mijenja

lunatost tla pomou organskih kiselina u kiselije tlo,

koje mu pogoduje . Obra tno, u is t im kestenic ima, koj i

se na taj nain jako zakisele, doputa rado ulazak

drugih vrsta, poput bukve i graba, ija razgradnja lia

djeluje u sup rotn om smjeru, prema stvaranju lu natije-

ga tla.

Moe dost ignut i duboku s taros t . Najpoznat i je danas

ivue stablo pitomog kestena je na Sicilij i , i okolini

Etne. Starost stabla procjenjuje se na oko 4000 godina.

Impozantnih je dimenzi ja , a opseg mu iznosi oko 50

metara. Talijani ga zovu Castagno dei cento cavalli, to

bi u prijevodu znailo, kesten za stotinu konja. Pria se

da u svoju upljinu nastalu trulenjem stabla moe pri

miti do stotinu konja.

1

Pitomi kes tenje brzoras tue drvo, s na jveim deb-

l j inskim i volu mn im pr iras tom u odnosu na os ta le do

mae , autoktone vrs te . '

1

Osobito je ve l ika njegova iz -

bojna snaga iz panja te se stoga uzgaja u izdanakom

obliku. Ve prve godine iz panja izrastu izbojci dva do

tri metra . Kestenov o drvo je lagan o, tehnoloki lako

obrad ivo, c jepko i t rajno zb og vel ikog sadraja tanina .

Glede namjene , kao umska vrs ta drveta i l i vokar ica ,

uzgojene su pored navedenih glavnih vrs ta mnoge rase

pi tomog kes tena . Kestenove sas toj ine za proizvodnju

3

Poljoprivredna enciklopedija I, Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb, 1967.

'Ilaki ja Hadrovi, Gajenje pitomo g kestena, N olit, Beograd,

1981.,

citat str. 14. "Kada usporedimo prihodne tablice Patroneaza kesten sa

prihodnim tablicama Wimmnaucra za hrast i tabelama Gerharta za bukvu, moe se konstatirati daje kulminacija prosjenog prirasta drvne

mase hrasta, uz slabu proredu, u 120. godini, bukve uz istu proredu u 90. godini, a pitomog kestena uz iste uvjete oko 35. godine.

Kesten dostie maksimalne dimenzije izmeu 60 - 80 godine ivota, kada na boljim zemljitima inoe dosei visinu preko 25 metara i

prenik od 180 cm na 1,5 m visin e."

527


4/12

J. Zeli: PITANJE AUTOKTONOSTl I DALJI UZGOJ PIT. KESTENA

(Castanea saliva

Mill.) U POEKOM GOR JU umarski list br. 11 12,CXXII (1998), 525-536

drvnih sortimenata pokazale su se bioloki otpornije na

bolesti i tetnike od kultiviranih rasa.

U fitocenolokoj klasifikaciji , sastojine pitomog

kestena u Hrvatskoj pripadaju asocijaciji Querco - Cas-

taneetum croaticum.

U prolosti je pitomi kesten uzgajan ponajprije za

prehranu plodom, kao medonosna i l jekovi ta bi l jka , a

sekundarno su koriteni drugi dijelovi stabla: drvo, li

e,ko ra i l iko.

Tezu o pro irenju area la pi tomog kes tena kao um-

sko-pol jop r ivredne kul ture u doba R imljana , zas tupaju

i drugi autori, koji su se struno bavili uzgojem pito

mo g kes tena (S u

i

)

4

ili su kao po vjesniari zamijetili

neke koincidencije u irenju rimske kulture i civilizaci

j e , te kes teno vih uma (P a v1 i e vi ).

5

Oba navedena

autora potenciraju Rimljane kao iritelje sistematizira

ne agrikulture, osobito u uzgoju itarica, vinove loze i

voaka (pi tomog kes tena) . Na Rimljane se nadovezuju

drugi narod i , a od sedm og s toljea i Slaveni .

Sjeme (plod) pi tomog kes tena je re la t ivno teko

(oko 120 komada u 1kg), pa je p roirenje areala p rirod

nim putem oteano, te trai intervenciju ovjeka.

Primajui kranstvo kao temeljnu vjeru, Hrvati ka

tol ic i na podruju Poeke ko t l ine , od kra ja jeda naes tog

stoljea nadalje, osnivaju sam ostan e i opatije. M nogi

katol iki c rkveni redovi dolaze u Poeku kot l inu (be

nedikt inc i , c is te rc it i , templar i , do minik anci , f ranjevci) .

U isto vrijeme Poetina je zapljusnuta valom irenja

hereze , bogumils tva iz Bosne .

Meu tem eljnim kran skim s im bolim a su kruh i vi

no. Da su krani prihvatili vino iz rimske kulture i

agrikulture je povjesna injenica, no kakav je materijal

u povijesti sluio za spravljanc kruha, koje su kruarice

kori tene u ranome kranstvu ne znamo, no injenica

je da su u pravoslavnom kranstvu brano pi tomog ke

s tena naziva l i "s latki kru evac".

1 2

U kranskoj simbolici za Krista koristi se znak ri

be, grozda i napok on kr ia .

Obiaj pijenja mota, vina

i

je la ploda pi tomog kes

tena os tao je go tovo k ao narodni obred

u

j e sensko doba

do dananjih dana.

Znaajno je da su navedeni redovi , pa i bogumil i u

prehrani preferirali biljnu hranu, nisu koristili meso et-

verononih ivotinja. ' ' Uz samostane su uzgajali sve

kul ture nune za prehranu i ivot . Budu i da se krump ir

i kuku ruz u Eropi , pa i u ovim k ra jevima intenzivni je

gaj i tek u sedamnaestom s tol jeu, pr idavana je dotad

vel ika pozornost uzgoju pi tomog kes tena kao prehram

benog artikla.

V r i j e d n o s t p l o d a , c v i je t a i l i st a p i t o m o g k e s t e n a k a o p r e h r a m b e n o g i l j e k o v i t o g p r o i z v o d a

Plod pitomog kestena ima visoku hranjivu i dijetet

sku vr i jednost , sadr i vi tamine i minera le , krob, ee

re ,mast i , bje lanevine , org anske kise l ine i ce lulozu, od

ega krob, eer , bje lanevine i mast i sadre 80% od

mase ploda . Zbog visoke hranj ive vr i jednost i upotre

bl javao se za oporavak bolesnika rekovalescenata , uz

dodatak meda, l imuna, naraneijabu ke ( radi lake pro

bave ce luloze) .

Koristi se u ishrani domaih ivotinja i divljai. U

novije vrijeme njegova hranjiva vrijednost koristi se za

brzi tov teladi u kombinaciji s mlijekom, i na taj nain

dobiva na jkval i te tni je meso (baby beef) . Rado ga upo

trebljavaju u pekarskoj proizvodnji kruha i proizvodnji

slastica (kesten pire).

Zbog re la t ivno kasne cvatnje , poetkom l je ta , a po

s l ije cvatnje drugo g voa , rado ga kor is te pe le za pro

izvodnju specifinog meda, nektara i polena.

Zbog visokog sadraja tanina, pektina, fitosterina,

flobofena, K-vitamina u listu kestena, u farmaciji upo

trebljava se za dobivanje lijekova za lijeenje dinih i

e luanih boles t i , zaustavanje krvarenja , kao ant ika ta-

ral i adstringent.

7

Lis t kes tena zbog K-vi tamina dok je jo mlad, upo

trebljava se kao zelena salata. Koristi se za ishranu sto

ke, a i kao stelja i komponenta za popravljanje staj-

njaka.

uvanje ploda preko z ime provodilo se specif inim

postupkom konzerviranja , blagom fermentac i jom. Ber

ba ploda obavl ja se je icam a, plod se u gomil i prekr i

vao slojem lia i zemlje. Na taj se nain plod nije smr

zavao, ni je podvrgnut procesu t rulenja , a zadravao je

sva hranjiva svojstva do proljea.

' Jakov Su i , Mithad U u p l i , Uzgoj i zatita pitomog kestena, Poslovno udruenje umarstva i drvne industrije za preradu drveta

Sarajevo, Sarajevo, 1965. Navo dimo citat, str. 13. "Pozn ato je da su ve Rimljani u prvom i drugom stoljeu nae ere donijeli na podruje

SrebreniceiNeretve ovu um sko-poljoprivrednu kulturu,ito prvenstven o za plod, jer je tada kultura kestena imala veliki znaaj za prehranu

stanovnitva,...kao kultura za plod je od prvih dana do danas imao veliki ekonomski znaaj kako za vrijeme Rimljana, tako i za vrijeme

Slavena, Turaka, Austro-ugarske...Rimljani su na plodnim zemljitima na lijevoj obali Drine kod utoka Bjelovake-Saske rijeke sijali

itarice, a po okolnim obroncima gajili vinograde i kestenike".

5

Dragutin P a v l i e v i , Na vratima poeke doline, Matica hrvatska, Poega,

1961.

Autor opisujui Horu i faunu poekog kraja kae:

"Neki smatraju da su nekadanje kestenike umjetno podigli Rimljani a za njima su cisterciti. Kao dokaz za to slui injenica da se i danas u

nekim umama naziru brazde".

'

2

isto, str. 19.

" D ub rav ka S o k a - t i m a c idrugi, Benediktinska opatija sv. Mihovila Rudina, Poega, 1997.

7

Isto,2.

528


5/12

Zcli: PITANJE AUTOKTONOSTI I DALJI UZGOJ PIT. KESTENA {Castanet sativa M ili.) U POEKOM GORJU umarski list br. II 12, CXXII (1998), 525-536

Uporabna vrijednost drva pitomog kestena u domainstvu, poljoprivredi,

graditeljstvu, zanatstvu, drvnoj i kemijskoj industriji

Zbog povoljnih tehnikih i tehnoloih svojstava, dr

vo pitomog kestena sluilo je za mnoge gospodarske

potrebe u prolosti i danas.

U poljoprivedi (vinogradarstvo, hmeljarstvo) rado se

zbog lake obrade i trajnosti upotrebljavalo kao vinogra

darsko kolje i kao stupovlje u hmeljarnicima. "Rimljani

su paralelno sa irenjem loze u Galiji i Rajnskom vi

nogorju u srednjoj Europi (vicarska, Austrija, Maar

ska, ehoslovaka i dr.) gajili kesten i radi korienja

njegovog drveta za kolje."

1

* Tanji sortimenti kestenovog

koljika koriteni su za dralice poljoprivrednih alatki.

U domainstvu se drvo kestena upotrebljavalo iz

nude, jer je m ale ogrijevneitoplinske vrijednosti (sve

ga 4,5 dula/m

3

) p r e m a U g r e n o v i u . O d og rijev no g

drva, panjeva

i

gula "palio se

ugalj"

koji je sluio za ko-

vake vatre.

Zbog lake cjepljivosti i obrade te trajnosti, rado se

koristi u zanatstvu za izradu galanterije, u tokarstvu,

kolarstvu i stolarstvu, te bavarstvu za izradu bavi i

posuda za uvanje vinaipiva.

Drvo kestena sadri visok udjel tanina (oko 30 %),

celuloze oko 53%, te je slabije izloeno napadaju tet

nikaiodlikuje se trajnou. U prolosti su ga rado kori

stili za izradu bavi, pa je pored navedenih koristi u vi

norodnim i hmeljarskim krajevima Europe, to bio do

datni razlog za umjetno podizanje od vremena Rimlja

na nadalje. Vino u takvim bavama dobiva poseban bu

ke.

D anas se pod nazivom "barik-bava" koristi za iz

radu bavi hrast kitnjak. No, za istu namjenu i krajnji

rezultat, drvo pitomog kestena bilo bi ekonominije.

U graditeljstvu se upotrebljava za podove i parkete,

za drvene konstrukcije, mostove, skele, erme, kue

brvnare, indru za krovita, krovnu grau, te kao radni

koitunelsko drvo.

Upotrebljava se za izradu elektrinih i telefonskih

stupova, eljeznike pragove,ubrodogradnji, za ipove

u drvnoj industriji za drvnu grau, gredice , panel-plo e,

perploe, iverice.

Povrina drva pitomog kestena je lijepe teksture,

svijetlosmee boje, pa se moe upotrijebiti za furnirske

listove.

U kemijskoj industriji je odlian za dobivanje tani

na, jer je od svih vrsta najekonominiji zbog visokog

sadraja taninskog ekstrakta. Dobiva se suhom destila

cijom, a koristio se i za tavljenje koa.

Zbog lijepog drva, cvijeta i ploda, lijepog habitusa,

stablo pitomog kestena rado se koristi kao dekorativna,

parkovna hortikolturna vrsta.

N A L A Z I T A S A S T O J I N A I G R U P A P IT O M O G K E S T E N A , A R H E O L O K I N A L A Z I S T A R I H

G R A E V I N A I N A S E L J A (K A R TA P O D U D A R N O S T I ) N A P O D R U J U P O E K O G G O R J A

The habitats of associtation and groups trees sweet chestnut, archecological excavation towns,

forts , churches and sett lements in Poega mauntains (the map of correspodenging)

Dananja stanita i nalazita sastojina pitomog kes

tena nalaze se najveim dijelom u donjim dijelovima

poekoga gorja: Psunja, Papuka, Krndije, Poeke go

re (Babje gore) i Dilja.

Glede geoloke podloge i bioloko-uzgojnih

svoj

stava pitomoga kestena, moe se zakljuiti da iskonski

edafski imbenici ne odgovaraju bioloko-uzgojnim

svojstvima pitomog kestena. Naime veina sastojina i

grupa pitom og kestena nalazi se na tlima formiranim na

karbonatnoj podloz i, a pitomi kesten preferira silikatnu

matinu podloguitlo neutralne do kisele reak cije.

Matina karbonatna podloga na kojoj su nalazita

pitomog kestena su lapori, laporoviti vapnenci, lapora-

ste ilovine i gline, pjesci i pjeenjaci. Ovaj tip karbo

nata u Poekom gorju nastao je u tzv. drugom geolo

kom dobu, dobu mlaeg tercijara (oligomiocen), prije

10-15 milijuna godina i doba miocena (prije 2-10 mili

juna godina), kao ostaci taloina Panonskog moraislat

ke vode. Stariji vapnenci P apukaiPoeke gore su talo-

ine iz vremena trijasa, prije oko 200-210 milijuna go

dina, u velikom oceanskom bazenu tzv. Tetisu.

9

Matine stijene nastale u mlaem tercijaru i kvarta-

ru, a poslije povlaenja Panonskog mora i pod utjeca

jem klimatskih imbenika, formiraju tla relativno boga

ta humusom i mine ralima. To su smea um ska tla, ali i

on aselemen tima crvenice i rendzine.

1

"

Ostaci kultura iz pretpovijesti naeni su na cijelom

prostora Poeke kotline, a po njima se moe suditi da

su logiku lociranja naselja i graevina iz pretpovijesti

slijedili Rimljani.

Hakija H a d r o v i , Gajenje pitomog kestena, Nolit, Beograd, 1983.,citat na str. 13.

' Prema lanku, JakobPami i Eugen K r k a l o , Geoloka zbirka franjevakog samostana u Poegi i Kajo A gji , Zlatna dolina, Poega

1996.

i lankuAntunTaki, Geologija slavonskog gorja iPoeke kotline, Mono grafija Poega 1227 - 1977, Poega 1977.

"JakobMa r tin o v i c , Tipoke znaajke uma slavonskog gorja, umarski institut Jastrebarsko, Zagreb, 1979. str.42.

529


6/12

J. Zeli: PITANJE AUTOKTON OSTI 1 DALJI UZGOJ PIT. KESTENA (Castanea saliva Mill.) U POEKOM GORJU umarski list br. II 12,CXXII (1998), 525-536

Slika

1.

Sjemenska sastojina pitomo g kestena blizu sela Orljavac (gosp odarska jedinica

"Istoni Psunj")

Figure 1. The forest association of sweet chestnut for seed production near village Orljavac

(menagment unit "Istoni Psunj")

U vrijeme vladavine Rimskog carstva, Slavonija se

nalazila u provinciji Panonija. Prostorom Poeke ko

tline Rimljani su gospodarili od prvog do kraja petog

stoljea, dakle petsto godina. Zbog povoljne klime,

edafskih uvjeta i prirodnog bogatstva, Poeku dolinu

su nazvali

Valis

aurea

(Zlatna dolina).

Poslije Rimljana prostor Poeke kotline osvajaju

Avari. Krajem VI. i tijekom VII. stoljea, naseljavaju je

Hrvati, vode borbe s Avarima, Francima i Madarima.

Od osmog do kraja jedanaestog stojea prostor je u

sklopu Hrvatske drave, hrvatskih knezova i kraljeva.

Od poetka jedanaestog do prve polovine esnaestog

stoljea Hrvatska je u sastavu s Ugarskom krunom.

Otada do kraja sedam naestog stoljea je pod T urcima, a

od sedamnaestog do poetka dvadesetog stoljea Hr

vatska je u sklopu A ustro-Ugarskog

carstva. Potom slijedi razdoblje ju

goslavenske drave tijekom sedam

deset godina, a od 1990. godine, na

kon skoro 900 godina, uspostavlja

se ponovno samostalna drava Hr

vatska.

^Pored svjetovne politike vlasti

i uprave, na puan stvo ovih krajeva

vrenje snaan vjerski utjecaj, oso

bito kranstva i Rimske crkve, te

islama. Civilizacija i kultura svje

tovnih i crkvenih vlasti utjecali su

na gospodarski ivot puanstva, pa

e se ta interakcija tijekom vremen a

prepoznavati u ostacima materijali

ziranih spomenika, koje danas uop

eno nazivamo spomenicma hrvat

ske povijesti i kulture, hrvatske kul

turne batine.

Slijedei dvije temeljne linije

arheolokih nalaza rimskog i kasni

jeg razdoblja i nalazita pitomog

kestena, moemo zakljuiti da se nalaze na obodu Po

eke kotline i na pribreju poekih planina. Naselja

su u to vrijeme razbijenog tipa, ratrkana, uglavnom uz

prometnice i gradine." Opisujui stanje naselja i gos

podarskog ivota puanstva neposredno pred turskim

osvajanjima (1536 . g.) i stanje za vrijeme Turaka u Po-

etini, povjesniar Nenad

M o a a n i n

potvruje pri

je utvrenu injenicu o tipu naselja, gradina i samosta

na.

12

Graenje sela tzv. uorenog tipa, zapoinje poslije

osloboenja od Turaka, pod vlau Austrije, poetkom

18.

stoljea. Formiranjem Vojne krajine, kao obrambe

nog pojasa prema Osmanlijskom carstvu, daje se nalog

seljacima-vojnicima da rade sela po planu vojnikih ta

bora. Takav nain gradnje sela prelazi i u Provincijal,

gdje je bilai Poetina ondanjega doba."

" Josip B u t u r a c , Pisani spomenici Poege i okolice 1210 - 1536., Slap, Jastrebarsko, 1995. citat str. 11. "Brzo poslije doseobe Hrvata ov

dje su procvala mala sela razbijenog tipa ne samo u dolinama i uz potoke nego i na gorskim visovima Dilja, Poeke i Babje gore". Zbog

nepostojanja pisanih dokumenata iz ranog srednjeg vijeka i doba kasne antike, autor problematizira kulturni i religijski status doseljenih

Hrvata u Poetini. "Vjerojatno je da su za vrijeme hrvatskog kneza Ljudevita Posavskog na poetku IX. stoljea sudjelovali u ratu protiv

Franaka, pa kad na bojnom polju nisu uspjeli, priznali su franaku vrhovnu vlast i primili franake misionare koji su meu njima irili

kranstvo." Kasnija arheoloka iskapanja koja nisu bila poznata J. Buturcu, potvruju daje na poekim potarima (opatija Rudina) posto

jao kontinuiet kranstva jo iz V. stoljea kada su postojea plemena pod vlau Rimljana primila kranstvo. Da su Franci bili nepriko

snoveni iritelji kranstva potvruje povijesni savez franake dinastije M e r o v i n g a (C lo v is , 496. g.) i dinastija K a r o l i n g a (K ar lo

Ve1 i ki, 8 00. g.). Bio je to savez rimskog bisku pa, papeiFranakih vladara, Svetog rim skog carstva , ije e se poslijedice u zapadnoj i sred

njoj Europi osjeati do doba Reformacijc.

:

Nenad M o a a n

i

n , Poega i poetina u sklopu osm anlijskog carstva (15 37. - 1 691.), Slap, Jastrebars ko, 1997., citat, str. 28. i 29. " ini

se takoer da su sela bila nevelika i ratrkana, dok je broj crkava i samostana bio razmjerno velik...Geografski bismo pretpostavljene

tragove alodijala (poljoprivredno

i

umsko zem ljite ko jcje u posjedu osoba koje nisu ivjele u selu, op. autora) mogli locirati preteito u br

dovite zone. Slino je i u drugim kadilucima, pa se ini kao da se alodijal koncentrirao sa svih strana po neto viem terenu u podnoju

slavonskog gorja".

" B s e d o r f e r Josip, Agrarni odnosi u Slavoniji, Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 1950.

53


7/12

J. Zcli: ITIANJK AUTOKTONOSTI I DAIJI UZGOJ PIT. KESTENA (Castanea saliva Mill.) U POEKOM GORJU umarski listbr. 11

. CXXII (199X), 525-536

Pretpostavl jene r imske ces te kroz Poeku kot l inu

bili su dijelovi cesta koje su Rimljani gradili u Panoniji ,

spajajui zapadne s istonim dijelovima Hrvatske te

Posavinu s Podravinom (viae magnae , viae publ icae) .

Ta cesta bila je dio glavne prometnice kojaje ila prema

Osijeku, Vinkovcima i Mitrovic i od Siska u Posavini ,

Ptuja na zapadu Hrvatske , s ograncima prema termama

u Daruvaru i Lipiku.

14

Prema kasni j im spoznajama i na im zakl juc ima,

cesta je ulazila u Poeku kotlinu prek o prijevoja Bili

brig, kod sela Banievac i otuda se granala u dva smje

ra. Sjeverni smjer vodio je preko sela eavac i Rudine

do Orl javca , Klise , Straemana, Vel ike , Kaptola , Veto-

va , Kutjeva do Gradi ta (Klisa) , a otuda preko Krndi je

prema Gradcu i Naicama.

Juni smjer vodio je preko Ivandola (Odolya) , Zako -

renja, Dolca, B restovca i Poege do Blacka i Pleternice.

Sjeverni krak je kod mjesta Orljavac (Vrani) imao

ogranak prema Pakracu i Daruvaru, preko Buja te Ka-

mengradu, Zveevu i Voinu.

Zanimlj ivo je da Gospodrska jedinica "Juna Krndi-

ja" nema sastojina niti grupa stabala pitomog kestena

istonije od naselja Gradite. Isto tako Poeka gora,

juno od Blacka (Vikovaki grad) pa prema se lu Rat-

kovica , nema sas toj ina pi tomog kes tena . Ci je la gospo

darska jedinica "Sjeverni

Dil j",

kao is tono podruje

Poet ine , takoer nema sas toj ina pi tomog kes tena , ia

ko postoje prirodni uvjeti za njegovu opstojnost.

Prema sadanj im spoznajama nema na navedenom

podruju znaajnijih nalaza iz rimskog vremena, niti

c rkvenih i samostanskih graevina . Podruje je inae

bogato n a laz ima iz pre tpov i jes t i.

Sl i jedei navedene t rase r imskih prometnica na laze

se znaajni arheoloki nalazi iz rimskog i kasnijeg raz

dobl ja . Pozornost smo posvet i t i dobu Rimljana , s red

njovjekovnoj Hrvatskoj s nase l j ima, c rkvama i samo

s tanima, dobu pod vladavinom Turaka i posl i je turskom

razdoblju.

Na is tonim obroncima Psunja (gospodarska jedini

ca "Is toni Psunj") na laze se arheoloki os tac i jednog

od najznaajni jih kul turnih spom enika srednjovjekov

ne Hrvatske, opatija Rudina.

Arheoloka is t ra ivanja pokazuju nekol iko s lojeva

po s taros t i . U r imskom s loju pronaen je bronani no

vac cara C l a u d i a iz I . s toljea, s taklo, c igla , kerami

ka , dio sarkofaga s la t inskim natpisom. U ranokran

skoj kapelici iz I1I./IV. stoljea naen je simbol Krista,

crte ribe, tragovi anse i trolista. Sve ukazuje na rano

kransko svet i te , za doba Rimljana . Za bazi l iku ben e-

diktinaca pretpostavlja se da ukazuje na nastanak ve u

X. stoljeu (poloaj pokojnika, ukrasna dijadema sa

spira lnom bronanom icom, kar i ice , naunice) . Na

jednom nadgrobnom spomeniku naen je na tp i s l a t in i

com , na hrvatskom jez iku . Tekst glas i + BRAT IAN + i

smatra se prvim hrvatskim natpisom, pisanim la t ini

com. Pokra j c rkve naeni su temelj i samostana bene-

diktinaca iz dvanaestog i tr inaestog stoljea. Pored

mnotva predmeta za kunu uporabu na jznaajni ja je

kamena plas t ika , rudinske glave . Glave predstavl ja ju

dvanaest kamenih f igura na kra ju klesanih gredica ,

konzola , a rhi tektonski smje tenih u krunom di je lu,

aps idi c rkve sv. Mihovila . Osebujnost kiparske tehnike

i izraajna simbolika isklesanih lica jedinstvena je u

srednjovjekovnoj kiparskoj tehnici Hrvatske. I ostala

plas t ika vezana uz arhi tekturu crkve ini opat i ju jedin

s tvenom u Slavoni ji i kont inen ta lnom djelu Hrvatske .

ivot u opatiji moe se identificirati sve do dolaska Tu

raka, poetkom petnaestog stoljea. Nalaze se tu i nat

pis i pisani glagol j icom i bosanicom, a po nadgrobnim

spomenicima, nianima, zakljuuje se da su ga koristili

i Turci.

15

U okoliu opat i je Rudina na laze se na jkomplesni ja

nalaz i ta pi tomog kes tena u Poet ini , a i danas se mo

gu pronai t ragovi vinove loze . Crkveni red benedikt i -

naca pot ivao je pored os ta l ih pravi la i pravi lo stabili-

tas loci, (s ta lnost boravi ta) , pa je unutar samo stana

imao sve potrebno za ivot. Gajili su pitomi kesten i

pe le . Pe le su imale dvojaku nam jenu: za proizvodnju

meda i pelinjeg voska za izradu svijea. Pored baklji

razne izrade, uljanica i lojanica, svijee votanice slui

le su za none potrebe , a ponekom sveeniku, redovni

ku ili ovjeku plemenita roda i naroda za itanje i pisa

nje.'

6

Sjeverois tono od opat ije Ru dina , na mjes tu proboja

Orl jave u Poeku dol inu, izmeu Psunja i Papuka, na

laze se naselja Orljavac i Vran i, pozna ta iz rimskih

vrem ena i s rednjovjekovne Hrvatske . Orl javac je u s re

dnjem vijeku znaajno crkveno sredite i trgovite.

17

Gospodar koji je istjerao hrvatske plemie na imanju i

dvoru Orl javac nas l i jedio je ouvane visokovri jedne

sas toj ine pi tomog kes tena . Vjeroja tno je i spomenuti

14

Julije

Kempf

Poega, Zemljopisne biljeke iz okoline i prilozi za povijest slob. i kr. grada Poege i Poeke upanije, Poega, 1910.

Spominjui kutjevakog veleposjednika Milana Turkovia i njegov doprinos arheolokim nalazima Poetine pie, str. 65. "Pored toga je

revni istraiva pronaao izmeu sela apne i Gologa brda ostatke nekadanje rimske ceste. Sva je prilika daje ta cesta spajala blagoslovl

jenu poeku kotlinu s istonim i zapadnim dijelom meurijene Panonije preko veeg grada u blizini ondanje Poege. Strunjaci us-

tanovie pravac cesti kroz sela: apnu, K lisu (kraj Gradita), Fcrova c, Tominovce, Tretanovce

i

Golo brdo . Ostaci ove rimske ceste up uuje

nas,

da bi to mogao biti spojni ogranak onih glavnih putcva rimskih, koji su se preko srednje Slavonije stjecali u nekadanjoj Mursi (usjek)

i Siscii (Sisak )".

15

Isto kao 6

"'Juraj Z e l i , V atrogastvo u prolosti velikog kraja, 100 godina DV D Velika, 1994.

" Dubravka So k a - S t i m a c , Arhitektura kasne antike u poekom kraju, Zlatna dolina, Zbornik radova Poetine, Poega, 1995.

531


8/12

J. Zeli: PITANJE AUTOKTONOSTI I DALJI UZGOJ PIT. KESTENA (Castanea satira Mili.) U POEK OM G ORJU umarski list br. U I2, CXXII (1998), 525-536

posl jednj i gospod ar imanja Orl javca , po imenu S v e -

t a k o v i

1

*, imao kor is t i od prodaje ploda pi tomog

kestena di l jem turske carevine . Trgovanje plodom pi to

mog kes tena bio je monopol za turske plemie , age i

spahije.

1

" Plod kes tena pr ipremao se na razne naine u

turskoj kuhinji, koja osobito cijeni kolae i slastice.

U irem okoliu crkve svetog a Roka u Orl javcu pro

stire se najvrjednija i ekolo ki najznaajnija um a pito

mog kestena (slika 1). Jo i danas su stanovnici toga na

se lja l jubomorni uvar i Kestenika . U narodu je jo u vi

jek prisutan strah prolih vremena kada se nije smio

bra t i plod kes tena bespla tno, nego se svake godine od

umari je zakupljavao dio ume putem takozvanih l ic i

tac i ja . Na sakupljanje ploda kes tena postojao je mono

pol te se puanstvu nije dozvoljavalo branje i sakuplja

nje.

Ova uredba s toj i i u poznatom Zakonu o umskom

redu, carice

IVI

a r i j e T e r e z i j e . P lod kes te na b i o j e

omil jeno je lo u samostanima Poet ine .

Da su Turci bili istinski ljubitelji pitomog kestena i

njegovog ploda , govori podatak da se jedn a um ska sa-

s toj ina pi tomog kes tena , koja je bi la u posjedu onda

njeg turskog gospodara Vel ikog grada zvala , a i danas

se zove "Begluk". Nasel je koje nosi ime turskog podri

je t la , Derviaga , ima u neposrednoj bl iz ini umu pi to

mog kes tena .

Znaajno podruje pi tomog kes tena obuhvaa ka-

menski kraj , raskr i je puteva prema Pakracu i Voinu.

Nalaz i iz rimskih vrem ena svjedoe da su ga rado ko r is

tili. Naeni su ostaci tzv. gromle, villa rustica, kue za

pol jopr ivredno gospodars tvo, nadgrobni r imski spome

nici, a kraj je u srednjem vijeku bogato naseljen. Spo

minje se crkveno sredi te i t rgovi te Crkvenik (Str i je -

evica) te gospot i ja i tvrava-grad Kam engrad . Sl i jed

nase lja i pro irenje pi tom og kes tena ide preko s tarog

Zveeva (Svoj ino brdo) sve do Voina . Arheoloki ne

is t raeno podruje je oko se la Grevica , na Ravnoj go

ri , gdje sas toj ine pi tomog kes tena pokazuju da je u pro

losti podruje bilo naseljeno, a lingvisti i leksikografi

utvrdili su da se u srednjem vijeku u tome kraju govo

rilo kajkav skim narjejem.-

0

Nas adi , um ske sas toj ine i pojedinan a s tabla pi to

mog kes tena jo se i danas m ogu nai u bl iz ini razrue

nog franjevakg samostana u Pol janskoj , oko Strac-

man -grada , sam ostana i c rkve svetog Aug ust ina u Veli

koj , lokaci ja poznat ih po arheolokim ostac ima kasne

ant ike . I ovo podruje bogato je na laz im a hrvatske k ul

turne ba t ine . Na ve l iko podruje nas tavl ja se podru

je Kaptola , pozn atog iz pre tpovi jes ti p o g robi t ima-tu-

mulim a i kasni j im nalaz ima iz r imskog v remen a i s red

njeg vijeka. Poetkom trinaestog stoljea u Kaptolu je

ustolien Zborni kaptol svetog Petra, koji je pored osta

log imao zadau regis trac i je i ovjere pravn o-im ovin -

skog s ta tusa vlasnika nekre tnina , drugih prava i mater i

ja lnih dobara . Iznad Kaptola spominje se tvrava-grad

Pogana gradina . Zanimlj ivo je da se i danas oko davno

naputene utvrde na laz i oaza pi tomog kes tena . Prema

Kutjevu nie se jo nek ol iko na laz i ta pi tomo g kes tena

i kul turnih sp ome nika , u Podgorju, V etovu (Vetovaka i

Tre tanovaka gradina) , Lukau, Mitrovcu sve do oko

lia cistercitskog samostana u Kutjevu.

Budui da se posjed cistercita irio do grebena Krn-

dije na sjeveru i Gradita na istoku, (vjerojatno kao i

posjed iz rimskih v remen a) na i laz imo n a ir i a rea l pi to

mog kes tena . Zanimlj ivo je i ne is t raeno podruje Re-

metske r i jeke , prema Ruica-gradu iznad Orahovice .

Pretpostavlja se da su tu, u divljini Krndije, ivjeli re

dovnici - pustinjaci na ostacima rimskog naselja, a hra

nili se i plodom pitomog kestena.

21

Na junom di je lu Poeke kot l ine , na obroncima

Babje gore , sas toj ine i grupe pi tomog kes tena poinju

od se la Banievac , preko Ivandola (sa znaajnim sre

dnjovjekovnim samo stanom i c rkvom svete Mari je , ko

j i su ba t ini l i vi teko-crkveni red, templar i) prema Do-

lakom gradu i romaniko j c rkvi sv. Ku zme i Dam jana ,

iznad Bres tovca do Vrhovkog grada i Poege . Prema

Plctcrnici, enklava kestenovih sastojina nalazi se oko

Derviage , Blackog, a podruje raspros tranjenja zavr

ava oko Vikovakog grada . Imena, toponimi, u Poe

gi (Fratrovica, Tekija, Sokolovac), kazuju o povijesti

Poege, a na tim lokacijama i danas se nalaze ostaci ke

s tenovih sas toj ina . Nav eden o podruje , pored bl ie s re

dnjovjekovne pro los t i pokazuje , po arheolokim nala

zima , d aj e bilo znaajno i za dob a Rimljana. Iznad ar

heoloki sondiranog nase l ja s ta rog Bres tovca , na laz i se

neis t raena impozantna gradina iz doba i l i rskih pleme

na Japoda i Skordiska , upravo na juno j t ras i r imske

ceste od Opatovca prema Poegi .

Na ju no m di je lu Poeke kot l ine , ume kes ten a

mogu se nai oko rimskih naselja - utvrda, kasnijih sta

rohrvatskih g radova i turskih vojnih posta ja, p oput Vi

kovakog , Vrhovakog i Dolakog grada .

Moe se zakljuiti da se po sadanjim ostacima sas

toj ina pi tom og kes tena m oe u tome okol iu t ra it i spo-

men iko-ku l turna ba t ina i obra tno, tamo gdje se na laz i

povijesni spomenik ili njegov ostatak, nai e se i kes

tenova sastojina (prilog, karta).

18

Nae upe poekog kraja, Poeki dekanat, IX, oujak, 1969.

' "Ncnad Moaanin , Poega

i

Poetina u sklopu Osmanlijskog carstva (1537. - 1691.), pria Hadi Mehmed age, citat

str.

67. "K tomu

je,

shvativi dajen ajug oist oku , u sredinjim krajevima C arstva, kesten vrlo traena roba, uspio dobiti u posjed vie kestenika kojih je u okoli

ci Poege bilo dosta i zapoeo trgovati"

20

Juraj Z e l i , K amengrad, Ljudi i ume kamensko kraja, broura, Uprava uma Poega, 1997.

'' Josip B u t u r a c , Pisani spomenici Poege i okolice 1210 - 1536., Slap, Jastrebarsko, 1995., citat, str.30. Gospotija kutjevake cister

citske opatije bilaje razmjeno malena. Sjevcrnajc granica ila Krndijom prema Motiini, istonajuna kutjevakim poljem do Lakuija, a

zapadna moda do Hrnjevca." Znaajno je da na istonoj granici gospotijc prestaje podruje sastojina pitomog kestena.

532


9/12

Karta podudarnosti nalazita pitomog kestena i

kulturne batine Poetine

LEGEN

/ V

v

Incerum. slip

Rijeka, shp

S.V.: Samosta

Crkva koja vi

S.V.: Crkv a, s

Grad koji vie

Ruevine grad

Juna trasa ri

Sjeverna trasa

Nalazita pito

Z pruge

Ceste

Nas 5

upanije

Krndija Kutje

Zapadni Papu

Zapadni Papu

Sjeverni Dilj

Sjeverni Dilj

Sjeverna Babj

Poeka gora.

Poljanake u

Poljadijske u

Krndija agli

Juni Papuk, s

Istoni Psunj,

Nas 2-5

\Y

1N

IZRADIO:

Odjel aureivanjeuma U

upanijski zavodz prostorn

igrupa pitomog kestena, arheolokih nalaza starih gra evina, utvrda, crkva, cestainaselja (karta podudarno sti) napodruu Poeke kotline

logicai excav ation old tow ns, forts, ehurchies. roads and setteiments in Poega Valley (the map of co


10/12

J. Zeli: PITANJE AUT OKTON OS TI I DALJI UZGOJ PIT. KESTENA

(Caslanea sativa

Mili.) U POEKOM GORJU umarski list br. II 12, CXXII (1998), 525-536

S A D A N J E S T A N J E I P E R S P E K T I V E U Z G O J A P I T O M O G K E S T E N A U

POEKOM GORJU - The present s i tua t ion and poss ib i l i tes of sweet

chestnut forests in Poega mauntains

Areal pitomog kestena provlai se umjerenim euro-

atlanskim, srednjoeuropskim i suptropskim pojasom

diljem Europe, Azije i Sjeverne Amerike. U Hrvatskoj

se na veim povrinama prostire u Pounju, Banovini,

umberku i gorju Hrvatskog zagorja. Dolazi u manjem

dijelu u Istri, Kvarneru, Kalniku, Bilogori i Moslava

kom gorju.

U Poekom gorju sastojine pitomog kestena su re

lativno dobro ouvane. Razlikuju se sastojine koje vu

ku porijeklo iz dalekih vrem ena, od onih koje su podig

nute u novije vrijeme. Za podizanje sastojina pitomog

kestena zasluan je kutjevaki veleposjednik Turkovi,

na podruju gospodarske jedinice "Juna Krndija" i u

marski strunjaci u sklopu bioloke reprodukcije.

Uzgojne mjere u kestenicima nisu znanstveno valo

rizirane, pa su sastojine uglavnom uzgajane iz panja.

Najvrjednija sjemenjaa kestena je u gospodarskoj je

dinici "Istoni Psunj", iznad sela Orljavac, zvana Ke

stenik. Zbog irenjaiouvanja kestena na podruju Po-

etine predlae se spomenuti Kestenik izdvojiti za sje

mensku sastojinu.

22

Zbog borbe biologa i umara s najveom opasnou

pitomog kestena, nuno je neto rei o gljivinom tet

niku,

E ndothiaparasitica

Adres ili raku kestenove kore.

Ta gljiva hifama i micelijem penetrira ivo stanije

pitomog kestena, osobito kam bij. Troei hranu stanice,

te luenjem patogenih tvari remeti prirodni metabolizam

stanice. Biljka se brani pojaanim razmnoavanjem sta

nica, u namjeri da obraste i zatvori napadnuto mjesto.

No,drvetu pitomog kestena to ne uspijeva te se na drvu

pojavljuju otvorene, rakaste tvorevine. Prekidom uzlaz

nihisilaznih hranidbenih tokova od korijenaklisnoj po

vrini i obratno, dolazi do suenja cijeloga stabla. Bolest

je tako opaka daje u kratkom vremenu prouzroila epi-

demijsko suenje pitomog kestena u Sjevernoj Am erici,

od Atlanskog do Tihog oceana. Bilo je to poetkom 20.

stoljea, a ve tridesetih godina prenesena je trgovakim

drvom preko talijanske luke Genova u Europu. Nau

granicu prela je pedesetih godina, uzrokujui znatna su

enja pitomog kestena u IstriiHrvatskom primorju. ez

desetih godina zahvaena je Banovina, Hrvatsko zagorje

i ostali dijelovi stanita pitomog kestena u Hrv atskoj.

Bolest je do la u Poeku kotlinu ezdesetih go dina.

No,

na sreu suenje nije bilo katastrofalno, osobito u

starijim sastojinama (za koje se smatralo da su prirod

nog podrijetla). Primijeeno je da su kulture (nasadi)

koje je na umjetan nain podizao veleposjednik Tur

k o v i u okolici Kutjeva, podlonije oboljenju od raka

kestenove k ore. Iste karakteristike primijeene su u na

sadima koje su podizali umarski strunjaci na podru

ju poekih goraipodruje kestenika B eglukiZastra-

nice, kraj Velike. Moglo bi se pretpostaviti da su one

starije umske sastojine genetski drukije, otpornije na

zarazu gljivom, uzronikom raka kestenove kore.

Aonda je irenje bolesti poelo jenjava ti, ak kao da

se bolest zaustavila. Znan stvenici i strunjaci poeli su

se pitati, zato ?

Analizom uzoraka gljive s raznih lokaliteta Hrvat

ske ustanovilo se da postoji nekoliko sojeva iste gljive,

uzronika rak a, te da su vie ili manje agresivni na ivo

tkivo kestena.

25

Razluena su tri karakteristina soja:

zloudni, dobroudni i mjeoviti. Znanstvenici ih zovu

virulentni, hipovirulentni i intermedijarni. Zamijeeno

je da navedeni sojevi imaju jau ili slabiju sklonost m e

usobnom vezivanju hifai razmjenu staninog sadraja

kada se nadu zajedno. Tada mogu biti meusobno kom

patibilni ili inkopatibilni. Dobroudni, neagresivni,

imaju dvostruki lanac RNK, to jest molekulu ribonu-

kleinske kiseline, vanog imbenika u prenoenju ge

netskih, nasljednih osobina, a i po boji su razliiti. Oni

zloudni su ute, a dobroudni bijele boje. Zloudni ili

virulentni imaju nevjerojatnu sposobnost razmnaanja

putem piknida i piknospora (sjeme) tijekom itave go

dine. Dobroudn i ili hipovirulentni manje fruktificiraju

i nemaju mnogobrojne piknospore.

Najvanije je to, da dobroudna gljiva istiskuje iz

kestenika zlou dnu, i time se zaustavlja naglo umiranje

pitomog kestena. Pretpostavlja se daj e dolo do prirod

ne "samoregulacije" u biologiji gljive.

umarski strunjaci i znanstvenici vidjevi i prou-

ivi ovaj zanimljivi prirodni fenomen sada ele na

umjetan nain pomoi pitomom kestenu, unosei hipo

virulentni soj gljive na stabla takozvanom inokulaci-

jom, dobivajui time populaciju gljive za ivot drveta

kestena neopasnog uzronika raka.

Valjalo bi postaviti pokus nasada podignutog iz sje

mena pitomog kestena, ije je porijeklo iz sastojina za

koje pretpostavljamo da potjeu iz rimskog vremena i

umjetno podignutih u novije vrijeme, za koje smo pro

cijenili da jae p odlijeu b olesti raka kestenove kor e.

n

Juraj Z e l i , Predloene umske povrine i objekti unutar uma u sklopu zatite prirode i ovjekova oko lia, referat, Orugli stol, K utjevo,

lipnja 1998.

23

MarijaHa1a mb ek, Hipovirulentni sojevi Cryphorctrisparasitica, Radovi, umarski institut Jastrebarsko Zagreb, 1991.

534


11/12

J. Zeli: PITANJE AUTOKTONOSTI I DALJI UZGOJ PIT. KESTENA (Castanea saliva Mill.) U POEK OM GO RJU umarski list br.11 -12.CXX1I (I99X), 525-536

Zbog nedovoljnog poznavanja bioloko-ekolokih

svojstava i mnogostukih vrijednosti pitomog kestena,

propisivana je i propisuje se u gospodarskim elaborati

ma konverzija kestenovih sastojina u sastojine hrasta

kitnjaka i bukve. Takav pogrean pristup treba zausta

viti i dati struan pristup uzgoju kestenovih sastojina,

sjemenjaa prirodnim putem, provoenjem odgovara

juih uzgoj nh mjera.

U Poekom gorju uzgoj i gospodarenje sastoji na

ma pitomog kestena treba povezati s ekolokim i socio-

Prema rezultatima istraivanja komparativnom me

todom, mogli bismo rei da tragove Rimljana, starohr

vatske srednjovjekovne drave, redovnikih i crkvenih

graevina, te osvajaa Turaka, traimo tamo gdje se i

danas nalaze ostaci kestenovih uma, na obroncima po

ekih gora i pretpostavljenih trasa rimskih cesta, stoje

vidljivo i na karti podudarn osti.

U poekom polju povijesni i antropogeni utjecaji

uklonili su kestenike, poput onih oko Tretanovake

gradine (Incerum).

Kom parativnom metodologijom i logikim povezi

vanjem predmetnog istraivanja mogue je postaviti

pitanje rijeavanja zagonetno g utjecaja biologijeibota

nike u sociologiji ipovijesti jednog krajainaroda, kao i

obratno.

Kontinuitet u visokoj ocjeni vrijednosti kestenika

potvrdili suiTurci, koji su poekim krajem gospo dari

li stopedeset godina, a potom Austrija i carica M a r i j a

Terezij a, koja je zakonom regulirala monopol u ko

ritenju kestenika.

Pretpostavljenu povezanost sadanjeg areala pito

mog kestena valjalo bi protegnuti i na okoli Poetine,

na gorje koje se nado vezuje na P oeko gorje, a za koje

znamo daje bilo pod civilizacijskim i kulturnim utjeca

jem Rimljana. Postoje indicije da se slina logika po-

A ni , M.: Pitomi kesten u Zagrebakoj gori, Glasnik

za umske p okuse, N o 7, sv. 2, Zagreb, 1940.

B s e d o r f e r Josip,: Agrarni odnosi u Slavoniji, Ju

goslavenska akademija znanosti i umjetnosti,

Zagreb, 1950.

B u t u r a c , J.: Pisani spomenici Poege i okolice 1210.

- 1536. "Naklada slap" Biblioteca Posegana,

Jastrebarsko, 1995.

B u t u r a c , J.: Naseljavanje grada Poege i okolice

1691.- 1 900., Poeki zbornik (I -V),M atica hr

vatska, Centar za kulturu, Poega o 1961. do

1884.

godine.

ekonomskim stremljenjima dananjice, osobito u dijelu

turistiko-rekreacijskog koritenja prostora. Poeki

kraj je poznat vinogradarski kraj s kvalitetnim vinima.

U ponudi turistikih aranmana s berbom i preradbom

groa, mogue je povezati berbu i skupljanje pitomog

kestena. Kestenici se, kako je ve navedeno, nalaze u

blizini povijesno-ku lturne batine poekog kraja, pa ih

je mogue valorizirati u svjetlu opekorisnih funkcija

izuzetnog znaenja.

klapanja nalazi na naikom, pakrakom i novogradi-

kom podruju.

Pitomi kesten kao umska vrsta drveta i vokarica

ima iroku uporabnu vrijednost, ima vrlo dobar rast i

prirast te mu u budunosti treba pokloniti vie pozor

nosti.

Rak kestenove kore je najvei neprijatelj pitomog

kestena. Za zatitu postojeih sastojina treba koristiti

suvremene metode obrane inokulacijom hipovirulent-

nog soja gljiveE ndothiaparasitica (Andres).

Postavljanjem pokusa u umskim sastojinama i ra

sadnicima treba odabrati genetski otporne populacije

pitomog kestena. Sadanjom procjenom i ocjenom sas

tojina pitomog kestena, za koje pretpostavljamo da su

jo iz rimskog v remen a, zakljuuje se da su genetski ot

pornije na zarazu gljivom

End othia parasitica.

Sadanje sastojine pitomog kestena u Poetini tre

ba valorizirati u sklopu turistike, rekreacijske i povije

sno-kulturne pon ude.

Opipljive materijalne dokaze o autoktonosti pitmog

kestena na poekom podruju trebalo bi traiti na te

melju fosilnih ostataka paleoformi kestena iz tercijara.

Ta mogunost postoji, jer se jedan naputeni rudnik

ugljena (lignita) nalazi ba u sadanjem, uem arealu

pitomog kestena, nedaleko sela Dolca.

u r i , T.: Srednjovjekovni gradovi Slavonskog gor

ja, 1981.

H a d r o v i , H.: Gajenje pitomog kestena, Nolit, Beo

grad, 1981.

Kal ini M : T la Papuka kao ekoloki faktor hrasto

vih i bukovih sastojina, Institut za umarstvo i

drvnu industriju Beograd, Beograd, 1981.

H a l a m b e k , M : Hipovirulentni sojevi Cryphorctris

parasitica, Radovi, umarski institut Jastrebar

sko,Zagreb, 1991.

Kempf J,: Poeg a, mono grafija, 1910.

Z A K L J U N A R A Z M A T R A N J A - C o n c lu s io n s

LITE RA TUR A - References

535


12/12

J. Zeli: PITANJE AUTOKTONOSTl I DALJI UZGOJ PIT KESTENA

(Castanea sativa

Mili) U POEKOM GORJU umarski list

br.

II

12,

CXXII (1998), 525-536

M o a a n

i

n , N. : Poega i Poet ina u sklopu Osm an-

l i jskog cars tva (1537. - 1691.) , "Naklada Slap",

Bibl ioteca Posegna , Jas trebarsko, 1997.

Nae upe poekog kra ja , Poeki dekanat , pros inac

1972.

P a v l i e v i , D . : N a vr at im a p o e k e do li n e, M a ti ca

hrvatska , Poega , 1961.

P a v i i , S . : Podr ij e tlo nase l ja i govora u S lavoni j i,

Jugoslavenska akademija znanost i i umje tnost i

Zagreb, 1953.

P i l l e r , M ., M i t t c r p a c h c r , L j.: P uto va nje p o P o

ekoj upaniji u Slavoniji 1782. godine, Po

vijesni arhiv, Osijek, Matica Hrvatske, Poega,

1995.

P o t r e b i c a , F .: upa n ij e u H r vat sko j i S la voni ji u

XVIII . i prvoj polovini XIX. s tol jea , Zla tna do

l ina , Zborn ik radova Poet ine , 1995.

Poega , (1227 - 1977) , monograf i ja , Slavonska Poe

ga, 1977.

S o k a - S t i m a c , D .: A r h it ek tu r a k a sn e a n ti ke u p o

ekom kra ju, Zla tna dol ina , Zbornik radova Po

e t ine , 1995.

S o k a - t i m a c , D . i s u ra d ni ci : B e n ed i kt in s k a o p a

tija sv. Mihovila Rudina, Poega, 1997.

S u i , J., U u p l i , M . : P o sl ov n o u dr u en je u

marstva i industrije za preradu drveta Sarajevo:

Uzgoj i za t ita pi tomo g kes tena (Castanea sativa

Mill)", Sarajevo, 1965.

Pol jopr ivredna encikloped i ja I , Jugoslav enski leks ik o

grafski zavod, Zagreb, 1967.

Poeki zbornik (I - V) Matica hrvatska, Centar za kul

turu Poega , od 1961 . do 1984. godine

Rau , . : umarska f i tocenologi ja , umarski f akul te t ,

Zagreb, 1987.

Slavonsko gor je , planinarsko- tur is t ika kar ta , NIRO,

Varadin, 1981.

Si lvae nostrae croa t iae , Zagreb, 1994.

umarska enciklopedi ja , Jugoslavenski leks ikografski

zavod, Zagreb, 1983.

Tipoloke znaajke uma s lavonskog gor ja , umarski

ins t itut Jas trebarsko, Zagreb, 1979.

Zlatna dolina, godinjak Poetine (I - III) , Poega,

1995, 1996, 1997.

SUM MA RY: According to the latest hypothesis, sweet chestnut in the Poega re

gion is not an autochthonous species, or a relict from the Terciary period as was be

lieved until now. On the contrary, it was introduced, grown and harvested by the

Rom ans in the period between the 1st and the 5th century A.D . Due to its wide range

of usage, it was later accepted and cultivated by feudal estates, churches and monas

teries in Croatia.

The truth of this hypothesis might be confirmed by the concordance between present

habitats of sweet chestnut and the remains of Rom an roads, old fortified buildings,

monasteries, Turkish fortresses and noblemen's estates. We know with certainty that

the Rom ans introduced wine-grow ing into these regions, which is confirmed by the fact

that present vineyard sites are located along architectural objects from the past.

Sweet chestnut has been artificially distributed northward as far as southern

Poland central Germ any and Switzerland up to the 50th degree of latitude. It re

quires favourable site conditions (neutral or acid soil) and microclimatic properties

(mean temperature over llC).

Its biological char acter istis and properties enable sw eet chestnut to regenerate

very well. Chestnut blight, caused by the fungus Endithia parasitica, is spread

throughout the chestnut distribution range in Croatia. The fungus species w ith hy-

povirulentproperties cause cancers.

Chestnut was a very important nutritional product before extensive potato and

maize cultivation began in Europe in the seventeenth century.

This paper presents some basic indicators necessary for the cultivation and

preservation of sweet chestnut forests in the Poega mountains. The compara tive re

search method was used for this aim.

K ey w o rds: sweet chestnut, Poega valley and Poega m ountains, Rom ans, ar

chaeological finds of Rom an roads and buildings, old towns and settlements, com

parative research method present situation and possibilities of cultivation.

536

juraj zelić - uzgoj kestena u požeštini

Documents