Carstvo ANIMALIA Tip organizacije OLIGOMERIA P

reda

vanj

a pr

of.d

r.sc.

J.

Sre

mac

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

OLIGOMERIA - MALOKOLUTIĆAVCI • Marinski organizmi, koji mogu živjeti solitarno, ili

kolonijski. Prema načinu kretanja mogu živjeti kao sesilni bentos, vagilni bentos , nekton ili plankton.

• Ontogenetski razvoj karakterizira preobrazba, a tijekom ontogenije gubi se primarna člankovitost tijela.

Pre

dava

nja

prof

.dr.s

c. J

. S

rem

ac

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

MALOKOLUTIĆAVCI • Po novim klasifikacijama

skupine MAHOVNJACI i RAMENONOŠCI grupiraju se u skupinu LOPHOTROCHOZOA zajedno s mekušcima, a BODLJIKAŠI (ECHINODERMATA) i POLUSVITKOVCI (HEMICHORDATA) se izdvajaju u skupinu AMBULACRARIA (bliži srodnici kralješnjaka).

Pre

dava

nja

prof

.dr.s

c. J

. Sre

mac

(http://www.nature.com) jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

NOVA SISTEMATIKA • Natkoljeno LOPHOTROCHOZOA obuhvaća: 1. Vrpčare 6. Zvjezdane 2. Potkovnjake 7. Štrcaljce 3. Mahovnjake 8. Mekušce 4. Stapkočaške 9. Hiolite† 5. Ramenonošce 10. Kolutićavce

Pre

dava

nja

prof

.dr.s

c. J

. S

rem

ac

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

BRYOZOA (MAHOVNJACI)

Pre

dava

nja

prof

.dr.s

c. J

. S

rem

ac

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

MAHOVNJACI • Mahovnjaci su uglavnom

kolonijski morski organizmi koji imaju vanjski organski ili karbonatni skelet – ČAŠKU ili TEKU, te ponekad OPERKULUM (poklopac).

• Unutar nekih kolonija postoji podjela rada na autozooide i heterozooide (avikularije, vibrakularije).

• Kod nekih se pojavljuju ovicele za rasplod.

Pre

dava

nja

prof

.dr.s

c. J

. Sre

mac

Teka (čaška)

Operkulum

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

MAHOVNJACI

Pre

dava

nja

prof

.dr.s

c. J

. S

rem

ac

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

MAHOVNJACI

Pre

dava

nja

prof

.dr.s

c. J

. S

rem

ac

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

MAHOVNJACI

• Imaju važnu ulogu u konsolidaciji mekih supstrata, a važni su i kao graditelji grebena, sami ili u zajednici s drugim grebenotvorcima.

Pre

dava

nja

prof

.dr.s

c. J

. S

rem

ac

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

MAHOVNJACI • Poznati su od paleozoika do danas, a

nađeni su i u Hrvatskoj. • Najbrojniji su nalazi u paleozoiku Velebita

(Fenestella) i miocenu sjeverne Hrvatske (npr. Crisia).

Pre

dava

nja

prof

.dr.s

c. J

. S

rem

ac

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

BRACHIOPODA - RAMENONOŠCI

• Brachiopoda (ramenonošci) su morske životinje koje imaju meko tijelo zaštićeno dvjema nejednakim ljušturama.

Pre

dava

nja

prof

.dr.s

c. J

. S

rem

ac

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

RAMENONOŠCI

• Unutar ljuštura, u plaštenoj šupljini, nalazi se parni trepetljikavi organ, LOFOFOR (BRAHIJA), koji pomaže pri hranjenju, disanju i izbacivanju otpadnih tvari.

Pre

dava

nja

prof

.dr.s

c. J

. S

rem

ac

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

RAMENONOŠCI • Ljušture su nejednake.

Razlikujemo VENTRALNU (stapčanu) i DORZALNU (brahijalnu) ljušturu.

• Sulcus (sulkus) je radijalno udubljenje u sredini ventralne ljušture.

• Spoj između ljuštura naziva se komisura.

• Ljušture mogu biti glatke ili ukrašene rebrima (radijalna, koncentrična)

• Imaju prirasne linije.

Pre

dava

nja

prof

.dr.s

c. J

. S

rem

ac

dorzalna

ventralna

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

RAMENONOŠCI

• Mnogi brahiopodi žive pričvršćeni na stapci, koja izlazi iz otvora u arei (deltirij) ili u vrhu ventralne ljušture (foramen).

Pre

dava

nja

prof

.dr.s

c. J

. S

rem

ac

deltirij

foramen

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

RAMENONOŠCI

• Mišići otvarači i zatvarači se nalaze unutar ljuštura, pa se najčešće fosiliziraju zatvoreni.

Pre

dava

nja

prof

.dr.s

c. J

. S

rem

ac

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

OTKRIVANJE UNUTARNJEG SKELETA

• Vrlo rijetko se može vidjeti unutarnji skelet, samo na oštećenim primjercima i odvojeno sačuvanim ljušturama. Zato se za određivanje unutarnjeg skeleta primjenjuju metode rendgenskog snimanja ili izrada paralelnih presjeka (www.cogeo.at., http://jpaleontol.geoscienceworld.org)

Pre

dava

nja

prof

.dr.s

c. J

. S

rem

ac

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

RAMENONOŠCI

• Najvažniji kriterij za određivanje ramenonožaca je unutarnji brahijalni skelet za koji je pričvršćen lofofor.

• Osnovni tip nosača su parna ramena ili crura (A). Na njih se može nadograditi kalcitna petlja (B) ili spirala (C).

Pre

dava

nja

prof

.dr.s

c. J

. S

rem

ac

B C A

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

RAMENONOŠCI

• Ramenonošce dijelimo na dvije skupine: 1. INARTICULATA – bez brave, 2. ARTICULATA - imaju bravu u ventralnoj

ljušturi, koja se sastoji od dva zuba.

Pre

dava

nja

prof

.dr.s

c. J

. S

rem

ac

1 2

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

RAMENONOŠCI • Inarticulata imaju složeno

građenu tanku ljušturu, gdje su različiti minerali uklopljeni u osnovu od polisaharida. U građi se pojavljuju hitinofosfati i apatit. Larva je dugo pokretna.

• Articulata imaju vanjski sloj (periostracum) od proteina, srednji sloj od kacita i unutarnji sloj od smjese proteina i kalcita.

Larva pliva samo nekoliko dana.

Pre

dava

nja

prof

.dr.s

c. J

. S

rem

ac

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

RAMENONOŠCI

• Odrasli žive kao sesilni bentos, pričvršćeni na stapci, usidreni bodljama, prirasli za podlogu, ili slobodno leže na dnu.

• Poznati su od paleozoika, no danas su prilično rijetki.

• U Hrvatskoj su česti u paleozoiku, a nađeni su i u mezozoiku i kenozoiku.

Pre

dava

nja

prof

.dr.s

c. J

. S

rem

ac

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

RAMENONOŠCI

Pre

dava

nja

prof

.dr.s

c. J

. S

rem

ac

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

RAMENONOŠCI Strophomenida

• Za karbon i perm Hrvatske važna je skupina Productida (Npr. Dictyoclostus (A), Marginifera.

• Za grebenske okoliše tipične su Richthofenia (B) i Scacchinella. • Rod Leptodus (C) izgrađivao je "ostrižišta" u permu.

Pre

dava

nja

prof

.dr.s

c. J

. S

rem

ac

A C

B

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

RAMENONOŠCI Spiriferida

• Krupni spiriferidi su nađeni u karbonu (Choristites - A) i permu (Martinia - B) Velebita.

• Ima i malih Dinarispira u trijasu.

Pre

dava

nja

prof

.dr.s

c. J

. S

rem

ac

Kod spiriferida je često izražen sulkus na ventralnoj i nabor na dorzalnoj ljušturi. A B

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

RAMENONOŠCI Rhynchonellida • Nađene sporadično u jurskim

stijenama (okolica Karlovca), te u kredi otoka Brača.

Pre

dava

nja

prof

.dr.s

c. J

. S

rem

ac

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

RAMENONOŠCI Terebratulida

• U Hrvatskoj se jednostavni mali terebratulidi nađu u permu Velebita.

• Jurske terebratule se nađu u okolici Karlovca, zajedno s rinhonelama.

• Najbrojniji nalazi terebratulida su u paleogenu (eocenu), npr. otok Krk.

• U miocenu Paratethysa nađene su na ograničenom prostoru (npr. okolica Čučerja).

Pre

dava

nja

prof

.dr.s

c. J

. S

rem

ac

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

AMBULACRARIA

Pre

dava

nja

prof

.dr.s

c. J

. S

rem

ac

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

ECHINODERMATA - BODLJIKAŠI • Morske životinje, najčešće peterozrakaste

simetrije, s razvijenim vodožilnim sustavom. • Skelet je unutarnji i sastoji se od pločica,

najčešće od magnezijskog kalcita.

Pre

dava

nja

prof

.dr.s

c. J

. S

rem

ac

Dijele se na: STAPKOBODLJIKAŠE i SLOBODNOBODLJIKAŠE

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

STAPKOBODLJIKAŠI - KRINOIDI

• Među stapkobodljikašima najviše su fosila ostavili KRINOIDI (morski ljiljani). Tijekom razvoja neki su krinoidi izgubili stapku i prešli na pučinski način života (Antedon).

Pre

dava

nja

prof

.dr.s

c. J

. S

rem

ac

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

STAPKOBODLJIKAŠI - KRINOIDI • Krinoidi su građeni od KORIJENA

(1), STAPKE (2) i KRUNE (3). Kruna se sastoji od ČAŠKE (a) i KRAKOVA (brahija - b). Za odredbu krinoida najvažniji je element čaška u kojoj se nalaze svi najvažniji organi.

Pre

dava

nja

prof

.dr.s

c. J

. S

rem

ac

1

2

3 3a

3b

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

STAPKOBODLJIKAŠI - KRINOIDI • Krinoidi iz uzburkanih

sredina imaju masivne stapke i krune, te se sastoje od manjeg broja pločica.

• Pučinski krinoidi roda Saccocoma česti su u juri i kredi, pa se nađu i u Hrvatskoj, a danas u Mediteranu živi nektonski Antedon.

Pre

dava

nja

prof

.dr.s

c. J

. S

rem

ac

Saccocoma

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

STAPKOBODLJIKAŠI - KRINOIDI • Krinoidni (trohitni) vapnenci

najčešće sadrže zazasute pločice stapki (columnalia). Nađu se u raznim razdobljima, ali posebno su lijepi u karbonu Velebita.

Pre

dava

nja

prof

.dr.s

c. J

. S

rem

ac

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

SLOBODNOBODLJIKAŠI

Pre

dava

nja

prof

.dr.s

c. J

. S

rem

ac

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

ECHINOIDEA

Pre

dava

nja

prof

.dr.s

c. J

. S

rem

ac

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

ECHINOIDEA - JEŽINCI

• Najveći broj fosila slobodnobodljikaša pripada skupini ECHINOIDEA.

• Skelet ježinaca je unutarnji, naziva se ČAHURA (THECA), a načinjen je od magnezijskog kalcita.

• Na čahuri se nalaze zglobno vezane bodlje – RADIOLE.

Pre

dava

nja

prof

.dr.s

c. J

. S

rem

ac

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

JEŽINCI

• Ježince dijelimo na PRAVILNJAKE (REGULARIA) i NEPRAVILNJAKE (IRREGULARIA).

• Ove se dvije grupe razlikuju po simetriji, položaju izmetnog otvora, bodljama i načinu života.

Pre

dava

nja

prof

.dr.s

c. J

. S

rem

ac

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

PRAVILNI JEŽINCI

Pre

dava

nja

prof

.dr.s

c. J

. S

rem

ac

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

PRAVILNI JEŽINCI

• Pravilnjaci najčešće žive na kamenim obalama, u plitkom moru, a hrane se pomoću žvakala (ARISTOTELOVA LANTERNA).

• Fosilno se najčešće nađu fragmenti čahure i radiole.

Pre

dava

nja

prof

.dr.s

c. J

. S

rem

ac

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

NEPRAVILNI JEŽINCI

Pre

dava

nja

prof

.dr.s

c. J

. S

rem

ac petalodij

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

NEPRAVILNI JEŽINCI

• Nepravilnjaci često žive djelomice ili posve ukopani u mulju ili finom pijesku. Stoga se često fosiliziraju cijele čahure.

• Fosili nepravilnjaka česti su u sedimentima krede, paleogena i neogena.

Pre

dava

nja

prof

.dr.s

c. J

. S

rem

ac

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

Pravilni ježinci u Hrvatskoj • Presjeci bodlji

pravilnih ježinaca u mikropreparatima se nađu u svim razdobljima od karbona dalje. Izvađene bodlje često se nađu na sitima kod tehnike muljenja.

Pre

dava

nja

prof

.dr.s

c. J

. S

rem

ac

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

Nepravilni ježinci u Hrvatskoj • Nepravilni ježinci su osobito lijepi u paleogenu (eocenu), npr.

Conoclypeus (A) i u miocenu Clypeaster (B) i Scutella (C).

Pre

dava

nja

prof

.dr.s

c. J

. S

rem

ac

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

SLOBODNOBODLJIKAŠI – ASTEROIDEA I OPHIUROIDEA • Fosili zvjezdača (A)

i zmijača (B)su razmjerno rijetki, no poznati su od ordovicija.

• Osim petrificiranih ostataka ponekad se u stijenama nađu i tragovi odmaranja (C).

Pre

dava

nja

prof

.dr.s

c. J

. S

rem

ac

A

B

C jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

SLOBODNOBODLJIKAŠI - HOLOTHUROIDEA

• Skelet trpova je reduciran i sastoji se od slobodnih kalcitnih pločica (SKLERITI).

• Poznati su od devona, no fosilni su nalazi rijetki.

Pre

dava

nja

prof

.dr.s

c. J

. S

rem

ac

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

POLUSVITKOVCI

• Fosilno su najvažniji predstavnici skupine GRAPTOLITA (od kambrija do karbona, s maksimumom u ordoviciju i siluru).

• Graptoliti su imali hitinske čaške nanizane na zajedničkoj cijevi, u kojoj se kod nekih vrsta pojavljuje čvrsta os.

• Čaška se tove teka, a cijela se kolonija naziva RABDOSOM.

Pre

dava

nja

prof

.dr.s

c. J

. S

rem

ac

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

POLUSVITKOVCI - GRAPTOLITI • Više rabdosoma

moglo se ujediniti u koloniju višeg reda – SINRABDOSOM, koja bi imala zajednički plivaći mjehur – PNEUMATOFOR, te po obodu manje mjehuriće - GONOTEKE.

Pre

dava

nja

prof

.dr.s

c. J

. S

rem

ac

pneumatofor

gonoteka

rabdosom

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

POLUSVITKOVCI - GRAPTOLITI • Mnogi su graptoliti

živjeli kao epiplankton, te bi se pričvršćivali na plutajuće objekte.

• Razgranjene kolonije živjele su kao bentos.

Pre

dava

nja

prof

.dr.s

c. J

. S

rem

ac

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

POLUSVITKOVCI -GRAPTOLITI

Pre

dava

nja

prof

.dr.s

c. J

. S

rem

ac

Climacograptus

Okoliši za neke od rodova graptolita

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

POLUSVITKOVCI - GRAPTOLITI

Pre

dava

nja

prof

.dr.s

c. J

. S

rem

ac

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

POLUSVITKOVCI - GRAPTOLITI • Slabo sačuvani

graptoliti roda Climacograptus, koji su živjeli krajem ordovicija i u siluru, za sad su najstariji životinjski fosili u Hrvatskoj, a nađeni su na Medvednici.

Pre

dava

nja

prof

.dr.s

c. J

. S

rem

ac

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r