FAKULTET POLITIČKIH NAUKA SARAJEVO

JAVNO MNIJENJE 2A: OSNOVNI TEORIJSKI PRAVCI I MODELI: SOCIOLOŠKI I SOCIO-PSIHOLOŠKI2B: JAVNO MNIJENJE I OBLICI DRUŠTVENE SVIJESTI

dr. DAMIR KAPIDŽIĆdamir.kapidzic@gmail.comhttp://demokratizacija.wordpress.com

STRUKTURA PREDAVANJA

1. Predavanje

2. Diskusija o predmetu (doseg znanstvene rasprave i nedostaci)

3. Aktualno u svijetu: javnost, javno mnijenje, protesti...

JAVNO MNIJENJEJavno mnijenje određujemo tako što: - javnost vežemo za određenje populacije ili grupe ljudi na koju se istraživanje odnosi- mnijenje vežemo za predmet istraživanja, odnosno društveni problem ili pojavu koju treba istražiti

TEORIJSKO ODREĐENJE JAVNOG MNIJENJAPostoje različiti osnovi i pristupi teorijskom određenju javnosti. Tako je neki autori javnost opisuju na temelju razlikovanja javne i privatne sfere (Yong 1948).Drugima je bitno postojanje mnijenja o nekom problemu (Lassvell & Kaplan 1950) ili zajednička karakteristika ili zajednički interesi određene grupe (Osolnik 1963).Neki javnost određuju u kvantitativnom smislu, kao brojčanu grupu ili cjelokupno stanovništvo (Allport 1937) ili kroz razlikovanje fenomena gomile, mase i publike.

TEORIJSKO ODREĐENJE JAVNOG MNIJENJAIpak postoje dva osnovna pristupa teorijskog određenja JM:SOCIOLOŠKI PRISTUP: javnost je kolektivni entitet ili duhovni organizam, a JM je supraindividualni fenomen koji nastaje kao predmet komunikacije i interakcije pojedinaca.SOCIOPSIHOLOŠKI PRISTUP: javnost je jednostavni agregat pojedinaca, a JM jejednostavni zbir pojedinačnih mnijenja.(Nuhanović)

TEORIJSKO ODREĐENJE JAVNOG MNIJENJASOCIOLOŠKI ILI DISKURZIVNI MODELJavnost je neformalni, labavo organizirani skup (kolektivitet) koji nastaje i mijenja se u toku rasprave o nekom spornom ili relevantnom društvenom pitanju (H.Blumer). Izraz javnost upotrebljavamo kad govorimo o skupini ljudi koji: a) su suočeni sa problemomb) ne misle isto o tome kako taj problem treba riješitic) počinju raspravljati o tom pitanju

TEORIJSKO ODREĐENJE JAVNOG MNIJENJAOvaj se model nadovezuje na ideje prosvjetiteljstva oličenu kroz rezonirajuću javnost (Park 1904, Blumer 1946, Lipman 1925, Lowell 1913, Yong 1948)Kritika ovog određenja:-  neopravdane i pojednostavljene analogije između

oblika rasprave u malim grupama i procesa na nivou velike javnosti

-  nerealni čin kontinuiranog slijeda faza procesa formiranja JM

-  neprikladan kao osnova za konceptualizaciju i operacionalizaciju empirijskih istraživanja JM

TEORIJSKO ODREĐENJE JAVNOG MNIJENJAINDIVIDUALISTIČKI ILI AGREGAT MODELTemelji se na principu jedan čovjek–jedan glas i služi kao osnova za konceptualizaciju I razradu empirijskih istraživanja.Javnost je jednostavni zbir pojedinaca (Gallup). Određene dosega skupine međutim nije jednoznačno definirano (npr. punoljetno stanovništvo određenog područja ili dio populacije koja posebno prati određena društvena pitanja; opšta, glasačka, aktivna javnost itd.).

TEORIJSKO ODREĐENJE JAVNOG MNIJENJAODREĐENJE JAVNOG MNIJENJASOCIOLOŠKO ODREĐENJE: javno mnijenje je kolektivni fenomen koji nastaje kroz proces diskusije o određenom spornom društvenom pitanju, te vodi odgovarajućoj društvenoj akciji.SOCIOPSIHOLOŠKO ODREĐENJE: javno mnijenje je zbir prikupljenih individualnih mnijenja o određenom pitanju.Pokušaj sinteze kroz Trumanovu definiciju: javno mnijenje se sastoji od zbira mnijenja pojedinaca koji kroz diskusiju oblikuju javnost

TEORIJSKO ODREĐENJE JAVNOG MNIJENJABilo koje teorijsko određenje javnog mnijenja i javnosti obavezno obuhvata:1.  Problematično društveno pitanje ili predmet/

objekt javnog mnijenja2.  Politička javnost ili subjekt javnog mnijenja3.  Komunikacijske procese ili interakciju

unutar te javnosti4.  Javno mnijenje ili kolektivni stav kao

produkt komunikacijskih procesa

JAVNO MNIJENJE I OBLICI DRUŠTVENE SVIJESTIJavno mnijenje je poseban oblik društvene svijesti.Radi se o društvenoj pojavi koje stimulira ponašanje ljudi u različitim domenima njihovog života, a posebno je naglašeno djelovanje kroz politički angažman tj. političku praksu.

JAVNO MNIJENJE I OBLICI DRUŠTVENE SVIJESTIKao fenomen društvene svijesti se javno mnijenje izučava kroz različite znanstvene discipline:-  Politologiju-  Sociologiju-  Socijalnu psihologiju-  Komunikologiju

JAVNO MNIJENJE I OBLICI DRUŠTVENE SVIJESTIJM se često poistovjećuje sa drugim oblicima društvene svijesti, ali se također razlikuje od njih.-  Znanost-  Ideologija-  Tradicija-  Religija-  Svijest-  Savjest

JAVNO MNIJENJE I OBLICI DRUŠTVENE SVIJESTILocke izjednačava JM sa moralnom svijesti kao oblik društvene vrijednosne kategorije.Bentam JM smatra instrumentom društvene kontrole, tj. moralne sankcije koja ujedinjuje svu mudrost i svu pravdu nacije.Hobbes identificira svijest i savjest sa mnijenjem, te naglašava emancipaciju građana kao privatnih lica čime privatno mišljenje dobija na važnosti.Tennies govori da između JM i religije postoji čvrsta veza jer oba predstavljaju zajednički osnov jake socijalne volje.

JAVNO MNIJENJE I OBLICI DRUŠTVENE SVIJESTIHegel razlikuje JM od znanosti tako što je JM subjektivno zasnovano i oslanja se na neprovjerene činjenice, te čija uloga na nivou spoznaje svijeta ne teži otkrivanju činjeničnog stanja.Tradicija je produkt kristaliziranih mnijenja mrtvih koji, prema Marxu, opterećuju žive i utiču na njihovu svijest, reakcije i ponašanja, pa samim tim i na njihova mnijenja.JM nema moć ideologije jer ono predstavlja formu ispoljavanja stavova javnosti prema aktuelno datoj političkoj stvarnosti (Kolakovski).

LITERATURA1.  Nuhanovic, Asad, Fenomen javnosti. Sarajevo: Promocult,

drugo izdanje, 2005. Str. 9-77.2.  McKee, Alan, The public sphere. Cambridge: Cambridge

University Press, 2004. Str. 1-31

DISKUSIJA

Zašto ne istražujemo javno mnijenje kroz sociološki (diskursivni) pristup?

Da li je istraživanje javnog mnijenja znanost?

AKTUALNO

1.  Crna Gora: protesti protiv vlasti i M.Đukanovića

2.  Njemačka, Dresden: PEGIDA i Anti-PEGIDA protesti