jesu li tvorac i njegov svemir u platōnovu timaiju...

IzvorničlanakUDK113:2–145.2"652"113–021.272(091)

Primljeno6.8.2014.

MislavJežićSveučilišteuZagrebu,Filozofskifakultet,IvanaLučića3,HR–10000Zagreb

[email protected]

JesuliTvoracinjegovSvemiruPlatōnovuTimaiju zamisli sredozemnoga podrijetla?

SažetakU Platōnovu dijalogu Timaij iz Lokra u Italiji opisuje kozmogoniju svojim athēnskim prija-teljima – to je posve sredozemni zemljopisni okvir pripovijesti. Ipak, mnogi kozmogonijski motivi u Timaiju imaju usporednica u staroindijskoj Aitareya-upaniṣadi, a neke se mogu naći u Iranaca, Slavena i, osobito, Germana. To upućuje na indoeuropsko, a ne sredo-zemno, podrijetlo. Ipak, to ne isključuje i moguće dalje usporednice. S druge strane, taj kozmogonijski model čini se da je utjecao na (grčko) nazivlje u kršćanskome određenju Tvorca i stvaranja u Nicejsko-carigradskome vjerovanju. Iako nije sredozemnoga podri-jetla, kozmogonijski se je model iz Timaija nadaleko proširio Sredozemljem.

KljučneriječiPlatōn,Timaij,Aitareya-upaniṣad,kozmogonija,sredozemlje,indoeuropskopodrijetlo

Timaij kao polazište za pitanje o podrijetlu zamisli

UPlatōnovudijaloguTimaij,učiteljTimaijizLokrauItalijitumačipostanaki ustroj svijeta, kozmogoniju i kozmologiju, svojim athēnskimprijateljimaSōkratuiKritijiiSirakužaninuHermokratu.Tojeposvesredozemnizemljo-pisni okvir pripovijesti i razgovora. Pythagorovac izVelikeHellade izlažeAthēnjanimakozmogonskiikozmološkinauk.NovidjetćemojeliizlaganjeTimaijevoposvesredozemnogapodrijetla.U Platōnovu dijalogu Tvorac kojega Platōnov Timaij zove *0:4@LD(`H,»javniradnik,djelatnikzajavnodobro«(uDorana:»upraviteljdržavnihpo-sala«),stvarasvemir:»* *4@0H,D@ : @ (sc.`:@)4 :4 @ @ :D 0,DH * @@4H , @ @4:: @ @4@@ (@4 (...)*4 * @(4: * @ @ (D @@ @.«(32d–33a)1

»Razmislivšiprvotokakodacio[svemir]budeštosavršenije[potpunije]živobićeizsavršenih[potpunih]dijelova,ktomujedan, jernijepreostalo[dijelova] izkojihbise inotakvomogloroditi(…)stogarazlogaitakvapromišljajaisteše[izgradi]gakaojedno,cijeloizsvih[česti]cijelih,savršeno[potpuno,bezmane]inestarećeibezbolesno.«

Tusupridjevcikao»jedno«i»bezinoga«pridjenutisvemiru.Nojoštrebauočiti toda je taj`:@H»svemir«– @ @»savršenoživobiće,životinjabezmane«,dakle–živobiće,aktomuizrazznačiižrtvenuživotinju(makargaPlatōnovdjetakoinemislio)!

1

Prema izd. Platonis opera, recognovit bre-vique adnotatione critica instruxit Ioannes

Burnet, Tomus IV, Oxford Classical Texts,Oxford1902.,pretis.1982.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 137God.35(2015)Sv.1(5–20)

M.Ježić,JesuliTvoracinjegovSvemiruPlatōnovuTimaijuzamislisredozemnoga…6

Pojampak*0:4@LD(`H,kojiPlatōnrabizastvoriteljasvemira,najboljetu-mačiOdysseiaXVII383–385:»...@ ( : @ *0:4@D(@ 4 :4 0D @ *@D 4 @4*` D4 *«»(...tkoćepozivatituđinca...) drugogdoliodonihkojisuradnicijavni: vračail’liječnikaboljkailitesaradrva*,[*graditelja] ilibožanskogpjevača,štoćenaspojućveselit?«

Odčetirijunavedenihjavnihzvanja,dēmiurguTimaiju očitoje *@D»tesardrva« jer jesvemir»istesao«(@).Štoviše,on je toučiniopomoćutokarskeklupeilišestara.Takojestvoriteljdaotomuživomusvemiruprikladanoblikdaobuhvatisvaživabića:»*4 4D@4*H :@L DH H LH @ @ L@DH (sc.@)@D@...«(33b)»Stoga ga (tj. živo biće svemira, »životinju bez mane«) i ošestari (pomoću klina na užetukojimsutesaripravilikrugilipomoćutokarskeklupe–`D@Himaobaznačenja)zaokruženo,kugloliko,posvudajednakoudaljenoodsredištadokrajnjihgranica(dooboda)...«2

Indijska usporednica

PredodžbadajeNeboiliSvemirživoiumnobićedobrojepotvrđenauVe-dama.U ksaṃhiti (RS),najstarijojzbircisvetihizrekauVedama,opisujesekakosuiztakvabića,kojejeujednoi(makrokozmički)»Čovjek«, puruṣa, i žrtvenaživotinja, paśu, nastalidijelovisvijetaisvabićaunjem:

»1.sahásraśīrṣāpúruṣaḥsahasrākṣáḥsahásrapāt/sábhmiṃviśvátovtvátyatiṣṭhāddaśāṅgulám//

»1.Čovjekjetisućoglavac,stisućustopa,očiju./OnZemljuodsvudprekrivši,zadesetpȓstāprȅmašī.//

7.táṃyajñámbarhíṣipraúkṣanpúruṣaṃjātámagratáḥ/ténadevayajantasdhiyāṣayaścayé//

7.Nasteljižrtvupoškrope,Čovjekaiskonoroda./Žrtvovahuganebnici,sādhyeštosuiṣiji. //

13.candrámāmánasojātáścákṣoḥ sryoajāyata/múkhādíndraścāgníścaprāṇdvāyúrajāyata//

13.Mjesecserodiizduha,odokaSuncerodise/Indra,Oganjodustiju,oddahaVjetarrodise.//

14.nbhyāāsīdantárikṣaśīrṣṇódyaúḥsámavartata/padbhybhúmirdíśaḥśrótrāttáthālokakalpayan//«

14.IzpupkabudeOzračje,odglaveNeborazvise*/[*svrtise]izušismjeri,odnoguZemlja.Svijetetačsklapahu.//«(RSX90)

Izprvejekiticeočitodaseneradio»čovjeku«smrtniku,negoobićukojese»Čovjekom«zovedabiseistaklodajeobdarenosviješćuiumom,azapravoima tisućuočiju, tisućuglava i tisućustopa.To jezagonetka.TisućuočijuvjerojatnoimazvjezdanoNebo.SuncesečešćenazivljeglavomNeba;kadabiglavebiledvije,moglebibitiSunceiMjesec;akoihjeviše,valjdasuionemetaforazazvijezde;astopesumjestaukojanoćustajeMjesec:atosuopetzviježđananjegovojputanji.»Čovjek«jedakleNebo,svemir.Očitojetoi



iztogaštosekažedaonprekrivaZemljusasvihstrana.»Desetprsti«opetjezagonetkakojunećemorješavati.Dokdrugekiticeopisujurađanježivotinja,ljudiidijelovavedskeobjaveizPuruṣe, trinaesta kitica opisuje kako se i iz kojih se organa Puruṣe rađajubogoviSunce,Mjesec,Vjetar,Oganj,aonda(st.14)ismjerovisvijeta(istok,zapad,sjever,jug),ačetrnaestakiticakazujekakoseizdijelovanjegovatijela(pookomici)rađajutrisvijeta:Nebo,OzračjeiZemlja.Izsedmesekiticevididaje»iskonorod,rođeniziskona«,daklenijesamoniskon,alisenigdjenekažeštojetajiskon.Noneštomlađa,yajurvedskazbir-kasvetihizrekaVājasaneyi-saṃhitā(VS)preuzelajeciohimanX90izRSidodalamujoššestkitica,odkojihprvaotkrivakakojenastalotobićesvemirailiNebo,štomujeiskon,spomenutuRSX90,7:

»17.adbhyáḥsámbhṛtaḥpṛthivyaírásāccaviśvákarmaṇaḥsámavartatgre/tásyatváṣṭāvidádhadrūpámetitánmártyasyadevatvámājnamágre//«

»17.SabranizVodaiizsokaZemlje,IskonskiizViśvakarmanas’izvi.*/[*svrtise]Tvaṣṭariderazdjeljujućilikmu,Tajrodiskonskismrtnikajeboštvost.« (VSXXXI)

Ako je božanskiTvaṣṭar, »Tesar« ili »Rezbar«, iliViśvakarman, »Svetvo-rac«,oblikovaomakrokozmičkužrtvenuživotinjuČovjeka,puruṣu, premaVSXXXI17,ondaimamouTimaiju,gdjejedēmiurgtesarošestariosvemir–životinjubezmane–kugloliko, mitsadržajnoiznenađujućepodudaranved-skomu.Štoviše,tolikopodudarandasezvanjedēmiurgapodudarasnazivomstvoriteljaioblikovateljauvedskomemituTvaṣṭar tolikokolikojemogućesobziromnamiješanjedvajukorijenaunjegovuimenu,ie.*twerk’- »rezbariti«i*tek’s-»tesati;tkati«,tejepodudarnostuizrazuisadržajupotpu-nasdrugimkorijenom,asprvimjesamosemantička.VidjetćemodaseuAitareya-upaniṣadioblikmakrokozmičkogabića,puruṣe,opisuje izrazom»kao jaje«, yathāṇḑam, dakle također kao okrugao (samomalomanjekružan,avišeeliptičan,jošsličnijinebeskimputanjama).Usputvrijedispomenutidaimajošjedanvedskimitojajolikomepraotculju-di,jednomeodosam(!)Āditya,sinovaAditi–Mārtāṇḍi, »Postao(rođen)odmrtva(ilismrtna)jajeta«3(RSX72,8–9;teYajurveda(YV)4).Onseuyajur-vedskim saṃhitama jednači sVivasvantom (»Rasvjetlicom«, bogomSuncailidnevnogaNeba),auMaitrāyaṇīyasaṃhiti(MS)jošse izrijekomkažedajeovajotacManuaiYame,dvajuprototipovailipraotacaljudiuvedskimikasnijimmitovima.Śatapathabrāhmaṇa(ŚB) opisujeMārtāṇḍu:»saṃdeghohaivāsayāvānevordhvastāvāṃstiryaṅpuruṣasaṃmitaityuhaikaāhuḥ«(»Biojegruda:kolikovisoktolikoširok.Nekikažu:promjerenkaopuruṣa.«)5

Iranska usporednica

SličnouAvestistojimitskilikzvanGaiia-marətan, »Smrtničkiživot«(pehle-viGayōmart)izmeđubožanstvailjudi(Yasna 23,2;68,22).UYaštu 13,87

2

Grčka riječ `D@H ima i treće značenje–grnčarskoililončarskokolo.

3

Karl Hoffmann uMārtāṇḍa and Gayōmart tumači »jaje« kao »zametak«, v. Hoffmann1992.,str.721.

4

MSI6,12:104,10id.;KSXI6:151,5id.;TSVI5,6;ŚBIII1,3,3,4.

5

KarlHoffmannsmatradapuruṣa ovdjeznači»čovjek«idaseneodnosinapuruṣu izRSX90(v.Hoffmann1992.,str.720). Ipak, tonemožebitiobičančovjekkadasejednačisVivasvantom.



častisefravai Gaiie-marətanakojijekaoprvaosobaslušaonaredbeAhure Mazde iodkojegajeonstvorio»pupakarijskihzemalja,sjemearijskihze-malja«.AnalognosejavljaGayōmart uizvješćuostvaranjuupehlevijskomedjeluBundahišnu gdjesekažedagajestvorioAhura MazdāsjajnakaoSunceitakvadamuješirinabilajednakavisini.Tuimamo,činise,indoiranskimitdijelomusporedanimoždasrodansvedskimkojirazmatramo.

Slavenska usporednica

DokRS X90izvodiNebo,OzračjeiZemljuizglave,pupkaistopalaČovjekakaouspravnežrtveneživotinje,Bhadāraṇyaka-upaniṣad(BAU) jednačitatrisvijeta:Nebosleđima,OzračjesutrobomiZemljustrbuhomkonjakaodijelovima trupa vodoravne žrtvene životinje.Konjska je žrtva u vedskimobredimabilanajsvečanijakraljevskažrtvakojomjekraljpotvrđivaovlastnadsusjednimvladarima,»nadsvijetom«.Činise,dakle,dajeprvotnopaśu –»žrtvenaživotinja«uopće,anesamočo-vjek–analoganmakrokozmu.Tojejasnoipotomeštoanalogijeizmeđuži-votnihmoćii»božanstava«usvjetovimanisusamodiorazumijevanjaustrojasvemira,negoi jednadžbepokojimaseshvaćasudbinaživotnihmoćibićausmrti,diopitanjaosmrtiibesmrtnosti.Aupravoježrtvenaživotinjabićepodvrgnutoobrednomupokususasmrćuzakojitejednadžbevrijede–bićesuočenosasmrću.Neobičnuusporednicustaroindijskojljudskoj(ikonjskoj)žrtvinalaziRado-slavKatičić6 u slavenskim jurjevskim i njima srodnim pjesmama, gdje seopisujekakodragi (čestooličenuZelenomeJurju), sin»gospodaboga«unekimkontekstima,nakon(čestoprikrivenonaznačene)obljubebivaubijen,npr.gdjedragapoziva(braću)dajojdonesutijelodragoga:

»Привязитямнетелобелоя‚ »Dovezitemitijelobijelo,Телобелоя‚молодецкоя‚ Tijelobijelo,mlado,Молодецкоя‚завдалецкоя. Mlado,prevarljivo.Яизрук‚изногкороваткусмочу‚ Jaćuizruku,iznoguposteljicuistesati,Изребёрявомостыпомощу‚ Izrebaranjegovihtrijempopoditi,Извисковявофитилейнасучу‚ Izuvojakanjegovihfitiljenasukati,Измозгуявоясвечейналью‚ Izmoždinenjegovesvijećenaliti,Изжируявоясаланатоплю‚ Izlojanjegovasaloistopiti,Поставлюсвечупиредкороваткою: Postavitćusvijećupredpostelju:‘Горимоясвечаневгасаемчи‚ ‘Gori,mojasvijećo,negasećise,Плачявоматушкаиевмолкаемчи.’«7 Plači,njegovamajko,neumuknuvši.’«8

Tuseizusmrćenailižrtvovanadragoganestvaramakrokozmičkisvijet,negosemetaforički, antropomorfiziranjembožanskih likova i njihova okoliša upučkojusmenojpredaji,stvaramikrokozmičkaložnicaukojojdragaboravi.Aliseposteljasčetirimanogama(izrukuinogu)možeusporeditisčetirimanogamažrtvenogakonjauVedamakojesimbolički(premaBAU1,1)odgo-varajučetirimagodišnjimdobima,ktomudvijeprednjeodgovarajuiistoku,astražnjezapadu;svijećapredposteljommožeseusporeditisaSuncemnaistoku,amatidragogas»mokrom«majkomZemljom(uSlavenasMokoši).Napokon,podudarnisutekstoviiuizvornijestiliziranuvedskomeoblikuza-gonetnipostilu.



Drugdjeseuslavenskojpredajisličnodogađakonjudragoga,ilinjemusamo-musadaviđenomuulikukonja:»Ustan,doro,ranjenstao!Strjeliceteustrijelile krozsvetvoječetir’noge,krozsedalce,pausrce!«9

Pritomjebitnonapomenutidaseuvedskojkonjskojžrtvi,aśvamedhi,konjnedvojbenoobrednojednačiskraljem(daklegazamjenjujeusmrti)jernje-govaprvakraljicamoraprižrtvi(doduše,izrazumljivihrazloga,nakonusmr-ćenja)lećiuzkonjakaodajojjetosuprugpriobljubi.Takva indoeuropska usporednica – u rekonstruiranu kontekstu – povezujeruske,dijelomihrvatske,pjesmesonakvomžrtvenomkozmogonijom(kojusamečestovrloizobličenoiskrivenonagovješćuju)kakvuimamouRS X90,akakvajeiuVedamagdjekadapotisnuta,kaouAitareya-upaniṣadi(AU).

Germanska usporednica

UPjesničkojEddi,upjesmiVafðruðnira,Vafðrúðnismál,odnosnonatjecanjuuzagonetnomeznanju izmeđubogaOđinnaidivaVafðruðnira,pitaOđinnVafðruðniraodaklejeprvodošlaZemlja,iNebo,adivodgovara:

»21.ÓrYmisholdivariǫrdumscǫpuð,ennórbeinombiǫrg,himinnórhausiinshrímkaldaiǫtuns,ennórsveitasiór.«

»21.IzYmirovamesabijašeZemljastvorena,aizkostihbrijeg,Neboizlubanjemraznohladnogadiva,aizznoja(ili:krvi)more.«

Ovdje,dakle,takođerglavi(lubanji)diva(iǫtunn)odgovaraNebo,kaouVe-dama,aliizsvegaostalogatijelanastajeZemlja:samazemlja(tlo)odmesaYmirova,aodkostibrda,dokseumoreocijedioznojsnjegovatijela(amož-daikrv–riječjesveitidvoznačna–akojebioubijeniližrtvovan).10

DaljausporedbaTimaija i indijskih usporednica, osobitoAitareya-upaniṣadi

OvakoopisujeŚatapathabrāhmaṇa(ŚB)stvaranjesvjetova:»prajāpatir vā idam agra āsīt / eka eva / so’kāmayata syāṃ prajāyeyeti so’śrāmyat sa tapo’tapyata tasmāc chrāntāt tepānāt trayo lokā asjyanta pthivy antarikṣaṃ dyauḥ //1// sa imāṃs trīṃ lokān abhitatāpa / tebhyas taptebhyas trīṇi jyotīṃṣy ajāyantāgnir yo ‘yaṃ pavate sūryaḥ //2//«

6

Katičić1987.,str.40.Usp. idrugeporedbe-no-slavističke radove R. Katičića u popisuliterature.

7

Prema:П.В.Шейн1898.,str.196.

8

Prijevod je naveden prema:V. Belaj 1998.,str. 320; V. Belaj tumači pozivajući se naKatičića: »Ovdje se radi o žrtvi potrebnojdasestvorinovisvijet.Uslavenskojpreda-ji to ječovjekovmikrokozmos:kućas trije-mominjezinaoprema.Nouvedskojpredaji(Bhadāraṇyakopaniṣad) to je prava koz-mogonijskakonjskažrtvaAśvamedha (isla-

venskijunakrazotkriosekaokonj)kojomseobnavljačitavSvemir(Katičić1989b:60).Unordijskojsumitologijibogovinajednakna-činizYmirovatijelastvorilisvijet.«

9

Prema: Čubelić 1963., br. 165. V. Katičić1987.,str.41.

10

Strofasesadržajemgradinaoprekamazemlja– brijeg (ravno, nisko–visoko, uspravno) imraznahladnoća– znoj (hladno–vruće), azvukomnaaliteracijamaiasonancijama(hol-di – iǫrd – iǫtuns, beinom – biǫrg, himinn –hausi–hrimkalda,sveita–siór).



»Ovo (ovaj svijet) bijaše u iskonu upravoPrajāpati (BogOtac), jedan (jedini).On je želio:Nekabudem,nekasenarodim!Moriose,prijegorompregarao.Odnjegaizmorena,pregarajućaispustišesetrisvijeta:Zemlja,Međuzračje,Nebo.Onjegrijaotatrisvijeta:iznjihzagrijanihrodišesetrisvjetla(čuvarasvjetova):Oganj,onajkojipročišćuje(Vjetar)iSunce.«(ŚB II5,1,1;XI5,8,1–2)

AovakostvaranjesvjetovaopisujeAitareya-upaniṣad, stavljajućistvaranjesvjetovaprijestvaranjaPuruṣe,makrokozmičkogaČovjeka(AUI1):»ātmāvāidamekaevāgraāsīt/nānyatkiṃcanamiṣat/saīkṣatalokānnusjāiti//1//…«»1.Ovobijašeuiskonuupravosopstvo[Duh],jedno[jedino],ne[bijaše]ništoinoštotrepće.11 Onogledaše:12‘Daispustim13svjetove!’«14

»saimāl̐lokānasjata/ambhomarīcīrmaramapaḥ /ado’mbhaḥpareṇadivam/dyauḥ pratiṣṭhā/antarikṣaṃmarīcayaḥ/pthivīmaraḥ/yāadhastāttāāpaḥ //2//saīkṣataimenulokāḥ/lokapālānnusjāiti/so’dbhyaevapuruṣaṃsamuddhtyāmūrcchyat//3//«»2.Ono ispuštašeove svjetove: vodensvod, svjetlomrcanja, smrt, vode.15Vodensvod je onoonkrajNeba(nebeskogasvoda).Podnožje(mu)Nebo.16Svjetlomrcanja17suOzračje.SmrtjeZemlja.18Vodesuonoštojedolje.3.Onogledaše:‘Ovosusvjetovi.Dasadaispustimsvjetopastire!’19Ono,uzgrabivšiizVodaČovjeka,oblikovašega.«

Inastavlja:»tamabhyatapat/tasyābhitaptasyamukhaṃnirabhidyatayathāṇḑam/mukhādvāk/vāco’gniḥ//nāsikenirabhidyetām/nāsikābhyāṃprāṇaḥ /prāṇādvāyuḥ//akṣīṇinirabhidyetām/akṣībhyāṃ cakṣuḥ/cakṣuṣaādityaḥ//karṇaunirabhidyetām/karṇābhyāṃśrotram/śrotrāddiśaḥ//tvaṅ nirabhidyata/tvacolomāni/lomabhyaoṣadhivanaspataya//hrdayaṃnirabhidyata/hrdayānmanaḥ/manasaścandramāḥ//nābhirnirabhidyata/nābhyāapānaḥ/apānānmtyuḥ//śiśnaṃ nirabhidyata/ṣiṣnādretaḥ/retasaāpaḥ //4//«»4.Utopljavašega.Kakogautopljavaše,raspukošeseusta,kao(dajeto)jaje.20IzustaRiječ.IzRiječiOganj.Raspukošesenosnice.Iznosnicadah.IzdahaVjetar.Raspukošesedvaoka.Izočijuvid.IzvidaOdrješa(Sunce).Raspukošeseuši.Izušijusluh.IzsluhaSmjerovi.Raspučesekoža.Izkožedlake.IzdlakaTraveiStabla.Raspučesesrce.Izsrcapamet.IzpametisjajniMjesec.Raspučesepupak.Izpupkaoddah21.IzoddahaSmrt.Raspučesespolovilo.Izspolovilasjeme.IzsjemenaVode22.«

Usporedba(zaoblik)»kao(dajeto)jaje«proširenajeizrazima(zaradnje):»utop-ljavašega«(subj.:sopstvo–kaopticakadležinajajetu)i»raspuče/raspukošese«(usta,nosnice,dvaoka…(dakleotvori)–kaokadseizliježemlado).Slijediosamtročlanihlanacapostankadijelovasvijetailimakrokozmaizpuruṣe:

RaspukošeseX: odatlenastadeY: aodatlenastadeZ: 1. mukha »usta« vāc »Riječ« agni »Oganj«2. nāsike »nosnice« prāṇa »dah« vāyu »Vjetar«3. akṣiṇī »oči« cakṣus »vid« āditya »SunceOdrješa«4. karṇau »uši« śrotra »sluh« diśaḥ »Smjerovi«5. tvac »koža« lomāni »dlake« oṣadhivanaspatayaḥ »bilje«6. hdaya »srce« manas »pamet« candramas »sjajniMjesec«7. nābhi »pupak« apāna »oddah« mtyu »Smrt«8. śiśna »spolovilo« retas »sjeme« āpaḥ »Vode«

TusestvaranjedijelovasvijetaizmakrokozmičkogaPuruṣenetumačiizrav-nokaožrtva,kaou ksaṃhiti,ali se tumačikaopostanak»svjetopastira«,bogovačuvarasvjetova(trećistupac)izdijelovamakrokozmičkogapuruṣe.



AzatimseudrugomedijeluprvogapoglavljaAitareya-upaniṣadiopisujepo-stanakmikrokozma,čovjeka,izmakrokozma,svijeta,jednostavnimobratomformule:

ZpostadeYiuđeuX.

11

Usp. Taittirīyasaṃhitā (TS) VI 3, 5, 1:»sādhy vai dev asmí loká āsan nnyát kíṃcaná miṣát«(»Bogoviuovomesvijetubi-jahusādhye,ne(bijaše)ništoinoštotrepće«);čini se prema toj formuli da na…kiṃcana miṣat značiotprilike»ne(bijaše)ništoživo«,usp.razgovorno»sveživo«=»svečegaima«uhrv.

12

Tu se sa īkṣata treba shvatiti kao impf. bezaugmenta (a ne pravi injunktiv) zbog para-lelizma s āsīt; osim toga, Hoffmann (Der Injuktiv im Veda, 1967., str. 108) smatra dajeodispravnogaimpf.sa + aikṣata ugovo-rumoralonastatisaikṣata,atojeondakrivorazriješenokaosa īkṣata.Utomejepogledupoučno da u Chāndogya-upaniṣadi (ChU)VI2,1i3–»sad eva somyedam agra āsīd ekam advitīyam /… tad aikṣata bahu syāṃ prajāyeyeti /…«– izatad nemaeufonijsko-gastezanjasaikṣata,pajeobliksačuvanbezpromjene.

13

Uobičajeni stind. izrazi za stvaranje izvodese iz korijena SJ, »ispustiti, izzračiti (kaosvjetlostitoplinu),izliti(kaotekućinu)«.Pre-dodžbasličnaemanaciji.

14

Utomejepogledupoučnodapostojivišepa-ralelatomuizričajuuupaniṣadima,međuko-jimasutrivarijanteglavne.KaoprvuparaleluvarijantiizAUmožemonavestiChāndogya-upaniṣad (ChU) VI 2, 1 i 3: »sad eva so-myedam agra āsīd ekam advitīyam /… tad aikṣata bahu syāṃ prajāyeyeti /…« (»Ovobijaše,mileni, [samo] suće u iskonu, jedno,bez drugoga… Ono gledaše: ‘Neka budem mnogo! Neka se narodim!’«)Druga poučna paralela može biti BAU I4, 1: »ātmaivedamagra āsīt puruṣavidhaḥ / so’nuvīkṣya nānyadātmano’paśyat/so’hama-smītyagrevyāharat /«(»Ovobijašesopstvou iskonu, u vidu puruṣe [‘čovjeka’, ‘oso-be’].Ono, pogledavši, ne vidje ino od sebe[sopstva].Onorečeuiskonu:Ja jesam.«)Utomeprimjeru»uvidupuruṣe«stojinamje-stu»jedno«,a»nevidjeinoodsebe«(uzaštoje tuupotrijebljeno»pogledavši«)namjestu»bezdrugoga«/»ništoinoštotrepće«.Osimotaksonomijiproznihformula,izteparalelemožemoneštonaučitiiopreoblikama:reče-nica»Ja jesam.« izBAUpreobličenauoblikuformule izChUuglagolskiparticip»suće«. Iz toga kruga ili trokuta primjera možemopostavitiifilozofskuupaniṣadskujednadžbu:ātman = sat »sopstvo=suće«.

U starijim se inačicama na takvu mjestu,u izvornoj varijanti, javlja, međutim, kakosmoveć ividjeli,Prajāpati, npr.uŚB II5,1, 1: »prajāpatir ha vedam agra eka evāsa /saaikṣatakathaṃ nuprajāyeyetiso’śrāmyatsatapo’tapyatasaprajāasjat…«iliuŚBXI5,8,1:»prajāpatirvāidamagraāsīt/ekaeva/so’kāmayatasyāṃprajāyeyeti/so’śrāmyatsatapo’tapyata/tasmācchrāntāttepānāttrayolokāasjyantapthivyantarikṣaṃ dyauḥ //1//« »OvobijašePrajāpatiuiskonu,jedan(jedini).Onželjaše:‘Nekabudem!Nekasenarodim!’Onsetruđaše,onprijegorpregaraše.Odnje-gaizmorena,pregarajućaispustišesetrisvije-ta:Zemlja,Međuzračje,nebo…«VjerojatnojenamjestotakvaPrajāpatia»Rodogospoda,Gospodaroda,Bogaroditelja«dospio,uAUiuBAU,ātman »sopstvo«,auChUsat »suće«(v.gore).Uupaniṣadimase,općenito,namjestuPrajā-patiauiskonumogujavitisat (ChUVI2,1i3;usp.III19,1), paiasat (ChUIII19,1,usp.VI2,1;TUII7,1), ātman (npr.BAUI4,1;AUI1)ili brahman(BAUI4,10).Usp.iTUII6;Maitrī-upaniṣadII6.

15

Stind. āpaḥ u izdanjima umj. apaḥ.Možda(pisarska?) anticipacija āpaḥ pet rečenicadalje.

16

Stind. dyau-/div- »danje/sjajno Nebo«. Usp.paralelizam između gornjih i donjih Vodau ŚB VII 1, 1, 24: »yā rocane parastāt sūryasya yāścāvastād upatiṣṭhanta āpa iti«(»kojeVode stoje u razasjanome (nebu) on-krajSuncaionekojesu(ovdje)dolje«).V.trirečenicedalje.

17

Stind.marīcayaḥ »zrake«ili»zrakomsvjetlaobasjana zrnca prašine«;D:Lichträume, H:light-rays, LS: les rayons lumineux, O: the glittering specks.SpominjuseiuChUII21,1.OznačujupodručjeizmeđuNebaiZemlje.Glasovnafiguramarīcayaḥ : maraḥ možesedijelomnasljedovatimaloneobičnijimprije-vodomsvjetlo-mrcanja : s-mrt.

18

Tj. Zemlja je područje umiranja, smrtnosti(mara-).

19

Stind. lokapāla. Izraz se javlja u ŚB XIV7, 2, 24 (LV) u sg. uz ātman, uKauṣītaki-upaniṣadi(KU)III8uzprajñātman auBAUIV4,22javljaseusličnukontekstubhūtapāla uz vijñānamayaḥ prāṇaḥ. Tek se umlađim



Tako, poštoTvorac (ātman) dovede na vidjelomikrokozmičkoga čovjeka,bogOganjpostavšiRiječjuuđeunjegovausta,bogVjetarpostavšidahomuđeunosnice,bogSuncepostavšividomuđeuočiitd.Pritomesegornjatrijadauosmoročlanomenizunavodiuuzlaznomeporetku(srednjadijadaobuhvaćasmjerovekojičineprostori»kožu«kojagaomeđa-va,aoninisuokomitoporedani),adonjatrijadausilaznome.Odnosčlanovaobiju trijada u jednu je ruku– na razinimoći, odnosnonjihovih boravišta–sličanodnosuglaveitrupaispodnje:

očinosniceusta

srcepupak

spolovilo

audruguruku–narazinisvemiraibožanstavausvjetovima–sličanjelijevojidesnojstraniglavekaodvaokailidvadaha(udvjemanosnicama):

Sunce–MjesecVjetar/Dah(život–svijetOzračja)–Oddah(Smrt–svijetZemlje)

Oganj–Vode23

Zbog toga oblikmakrokozmičkogaČovjeka nemora biti nalik na glavu itrup (mikrokozmičkogačovjeka), negomožebiti nalikna samo jedno jaje– yathāṇḍam24 – u kojem su smještenemoći makrokozmičkoga Čovjeka,odn.božanstvaiznjihproizašla,kojačuvajusvjetove,raspoređeniutriparadvostruketrijade.25

Aitareya-upaniṣad utrećemdijeluprvogapoglavljaraspravljaprvoohranje-nju:odsvihmoćihranumožeprobavitisamooddahi timenahranitidrugemoći.Zatimraspravljaoposebnostiātmanauodnosunaosamspomenutihmoći:onesupotekleizkozmičkogabićaiobavljajusvojeposebneslužbeučovjeku,aātmanjeušaoučovjekaposebnim»dvarima«natjemenuitimemupodariosvijestomogućivšimuda,poštoserodi,kaosopstvorazgledava(druga)bića.UdrugomepoglavljuAitareya-upaniṣad govorio trima rođenjimačovjeka(činise:uovomeživotu)itumačiihkao,prvo,začećesina,drugo,rođenjesina i, treće,vlastitusmrt.Usmrtićeseātman ilisopstvokroz»dvari«natjemenuvratitiusvijetbessmrtnosti.Tkotakozna(aprimjermujegvedskimudracVāmadevačijukiticunavodi)dolaziusvijetbessmrtnosti(jersenepoistovjećujesonimštojesmrtno)itomujetrećerođenje.UtrećempoglavljuraspravljaAitareya-upaniṣad otomeštojeātmanilisop-stvo.Iprepoznajegausvimčinimasvijestipazaključujedajeonoupravoproznaja/spoznaja/svijest(prajñā, prajñāna).Ponavljadatkotakoznapro-znajućimsopstvomizovogasvijetadospijevaunebeskiipostajebessmrtan.Može se reći daAitareya-upaniṣad uprvome i najvećempoglavljugovorioTvorcu–ātmanu, o kozmičkomeČovjeku i stvaranjumikrokozmičkogačovjeka(teologija,kozmologija,antropologija).Daudrugomepoglavljugo-vorioprijenosuživota(sopstva)nasinaiotomekakosopstvonapuštatijelousmrti:tkogajespoznaoodlazinjimeunebeskisvijetipostajebessmrtan(eshatologijausvijetu:sin,eshatologijaposmrti:bessmrtnost).Autrećem



poglavljugovorionaravisopstva,ātmana,kaospoznajeilisvijestiteponav-ljadatakvasamospoznajaotvaraputubessmrtnost(onto-gnoseo-logijakaopretpostavkaeshatologije).

upaniṣadima kaoNsiṃhapūrvatāpanīya IV 3, Rāmottaratāpanīya 5(32)spominjeosamlokapāla (premaJacob1891.,pretis.31985.).AU pruža prema tome prvi njihov očuvanspomen.Osam(šestpojedinačnihidvaskup-na)»pastira(čuvara)svjetova«,tj.kozmičkabožanstvakojaćedjelovatiučetiri stvorena(»ispuštena«) svijeta, pobraja ovako: Oganj(Agni), Vjetar (Vāyu), Sunce (Āditya),Smjerovi (diśaḥ), Trave i Stabla (oṣadhi-vanaspatayaḥ), Mjesec (Candramas), Smrt(Mtyu),Vode(Āpaḥ).Inače, već stariji tekstovi jasno spominjuAgnia,VāyuaiSūryukaobogovetrijusvje-tova:Zemlje,OzračjaiNeba,npr.unastavkunavedenihodlomakauŚBXI5,8,1–2(gdjesetatribožanstva»izliježu«utopljavanjemiztatrisvijeta).UAUjetajobrazac(3 lokāḥ)preuzetiproširen.Dodanojedobroja8ovihpet »božanstava«: Mjesec, Smrt i Vode, teSmjerovii»TraveiStabla«.Poslijejeosamlokapālabitanelemenatposli-jevedskogabrahmanizmakojimeđunjihsvr-stava(preživjela)vedskabožanstvakaočuva-re osam razreda bića, ili – najčešće – osamsmjerova (i međusmjerova) svijeta; premaManusmti V96: Indra (I),Agni (JI),Yama(J),Sūrya (JZ),Varuṇa (Z),Vāyu(SZ),Ku-bera(S;odatlejepotisnuovedskogaSomu)iSomailiCandra(SI).(Kasnijeimapreinaka:Nirtina JZ,a Īśānī iliPthivīnaSI.)Usp.Hopkins1915.,str.149–152.

20

Usp.ChUIII19,1id.okozmičkomejajetu;ChUII23,2outopljavanju(leženjukaonajajetu).

21

Stind. apāna, vrst daha. LS: Još je Caland(ZDMGLV,str.261;LVI,str.556)dokazivaodajeapānaudah,aovdjejeuzduhilidahutrbuhu.Oapāniusp.Bodewitz1986. iZysk1993.Ovdjebi semogloprevestikao»pro-bavni oddah«; radi kračine a obilježenostiprevodimdoslovce»oddah«.Schneider(1963.,str.61–64)upozoravanatoda se tu posvjedočava stara (atharvavedska:v.Renou-Filliozat,1953.,L’Inde classique II,par.1622)medicinskateorijapokojojapāna i prāṇa nisusamoudahiizdahnego(v.Jolly1901.,str.40)apāna značiidahkojiimasje-dišteutrbuhuizadaćudatjerapremadolje:izmet,mokraću,sjeme,mjesečnicuidijeteprirođenju.Ipak,SchneidervidinedosljednostuAUI3(4i10,v.dalje)utomeštobihvata-njuhraneustimatrebalaipakslužitiprāṇa,asamoprobavljanjuapāna.

22

AkoseovihosamtrostrukihsvezausporedisRSX90,13i14(v.gore),vidimodavećuRS

nalazimopetsvezaodosmerihuAU:usta–Oganj(13:3),dah–Vjetar(13:4),oko(vid)–Sunce(13:2),pamet(duh)–Mjesec(13:1),uho(sluh)–smjeroviprostora(14:4,c).(URSsespominjuitrisvezekojeAUnerabijerjestvaranje»svjetova«opisalakaoprethodanstvaralačkičin:pupak–Ozračje,14:1;glava–Nebo,14:2;noge–Zemlja,14:3,c).UAUse,međutim, spominju tri svezekojeRSnenavodi:koža–dlake– trave istabla;pupak– oddah– smrt; spolovilo – sjeme–Vode).Osimtoga,svesusvezeuRSX90dvostruke,auAU trostruke. Ipak,nadovezivanje jenastarijupredaju(uzdodatnurazradu)očito.Još jestarijapotvrdauRSX16,3agdjesepreminulomu kaže: »sryaṃ cákṣur gacha-tu vtam ātm dyṃ ca gacha pthivṃ ca dhármaṇā / apó vā gacha yádi tátra te hi-tám óṣadhiṣu práti tiṣṭha śárīraiḥ //3//«(»KSuncuoko,duhuVjetarnekpođe,/naNebopođi,naZemljuporedbi,/ilpođiuVodeakotigode/itijelimauskrsniizmedtrava!«)(v.M.Ježić1987.,str.184).U toj predaji ima i varijacija. U Jaiminīya-upaniṣad-brāhmaṇi(JUB)III2,2i2,4(ChUIV 3, 6 i 7) aludira se (po interpretaciji H.Lüdersa(1940.),Philologica Indica, str.384)također na petmoći (5prāṇāḥ) koje se svemogupovućiudah(prāṇa),aonsamsnji-maondamožeućiuVjetar (vāyu).SličnouChUIV3,1–4.UChUIII13,1–5imamoko-respondencijekaoiuRSX90,samosesluhpovezujesMjesecem,pametsgrmljavinskimoblakom (parjanya), a uzduh s ozračenimprostorom(ākāśa).Usp.iKUII11–12.UŚBX3,3,7imamo,međutim,uobičajenushemupetorihkorespondencijaizmeđumikrokozmaimakrokozma.AkousporedimoovajodjeljakAUsBAUI1,gdjesegovoriosimbolicižrtvekonja,naćićemo i svezu: dlake – trave i stabla – kojuimaju dakle i BAU iAU, uza sveze: oko –Sunce,dah–Vjetar, ždrijelo (usta)–Oganj–kojeimajuRSiAU,teuzasveze:leđakonja(kojemujetijelovodoravno)–Nebo,utroba–Ozračje,trbuh–Zemlja–uBAU,kojeod-govaraju svezama: glava Čovjeka (kojemujetijelouspravno)–Nebo,pupak–Ozračje,noge–Zemlja–uRS,kojedakle(uzasustav-nepomake)povezujupredajeuRSiBAU.

23

SvezajeVodaiOgnjavrlobitnaidobropo-znata izvedskih tekstova:Oganj jeVodamakomplementaranpoopreci:čestojepotomakVodaapāṃ napāt,gdjekadamužililjubavnik,itd.Usp.npr.Bergaigne21963.,str.16–21.UnasLj.F.Ježić2012.,str.81–90.

24

Usp.npr.ChUIII19,1–2:»ādityobrahmetyādeśaḥ / tasyopavyākhyānam /asadevedam



***AsadamožemosažetorazmotritiusporedniceizmeđuAitareya-upaniṣadi i Timaija:

AUI1–3pobrajaživotnemoćikojeima makrokozmički Čovjek: riječ,dah,vid,sluh,dlake,pamet,oddah(probavniorganzahvatanjehraneizaizmetanje),sjeme.

Tim. 33 c i d. govori o životnimmoćimakojemakrokozmičko živobiće ne treba jer je sveobuhvatno:oči(vid),sluh,dah,probavniorganza primanje hrane i za izmetanje,rukeinoge.

Dakle,niuAU višesemakrokozmičkomubićunepripisujurukeinoge(kojemujoš–iakouprenesenusmislu–pripisujeRS X90,12),auTimaiju museizrijekomodričuivid,sluh,dahiprobavniorgan(kojisetakvubićuuAU – uprenesenuznačenju–pripisuju),aliPlatōnihsvečetiripobrajaitumačizaštoihsvemirskoživobićenetreba,kaodajošimapredočimastarijutradicional-nupredodžbuskojompolemizira,apokojojihonoima.

NakontrećegaspominjanjamoćiuAUI3(usvezishvatanjemhrane),prelazisenatemusopstva(univer-zalneduše)kojesepitakakobi tosvemoglo bez njega, i tko je (štoje) sopstvo, pa ulazi u čovjeka(mikrokozam)kroztjeme.

AU I2stvaranjebožanstavačuvarasvjetova (Sunca, Mjeseca, Vjetra,Smrti,Ognja,Voda,Smjerova,Tra-va-i-Stabala)

AU I 2 dovođenje mikrokozmič-kih rodova bića.AU I 3 stvaranje»hrane«. AU III: »yat kiṃcedaṃ prāṇi đangamaṃ ca patatri ca yaccasthāvaram«(»ištogoddiše:štohoda,što jekrilato ištosenekre-će«).

AU II tri rođenjačovjeka:kadsje-menomzačnesina,kadamuserodi,ikadasesamumrvšiponovorodi.Bessmrtnostznalca.

Tim. 30b,34b.Dēmiurgpostavljadušu svemira (stariju od tijela popostanku) u njegovo središte (kaouzroksvihgibanja)tesvemirposta-je @ :L@ @L »živobićesdušomiumom«.

Tim.39e–41c.stvaranjebogova(nebeskihbogova–zvijezda ipla-netaiZemlje,teonihzakojeznamosamoizpredaje:odGeeiUranadoZeusaibraćenjegove)

Tim. 41 b i d. stvaranje smrtnihrodova bića: 0` L*D@ @ (@H»krilati,vodeniino-gatirod«živihbića.Tim. 41d.Dē-miurg kaže bogovima: »satkajtesmrtnokbessmrtnomu(tj.dušikojustvaradēmiurg sam), izradite ipo-roditeživotinjeteihgojitedajućiimhranu (D@), akadapropadnu,uzimajteihopetksebi!«

Tim. 90c–92.Raspravasvršujera-zlaganjemobesmrtnostiumnika,orađanjuizsjemenaiotransmigraci-jiuživotinjskeoblike.

TesažetonavedeneusporedniceizmeđuTimaija i Aitareya-upaniṣadi,odn.šire vedske predaje, vjerojatno pokazuju da u Platōnamoramo razlikovativlastitenjegovemisliiinovacijeodmitskogaokviraizvješćaostvaranjukoji



nijeonizmislio,negogajepreuzeoizstarodrevnepredaje,katkadatakostare(sudećipopodudarnostimasdrugimindoeuropskimgranama)dasujuvje-rojatno iHeleni uopće naslijedili iz indoeuropske starine.26Takvu je starupredajuPlatōnjošrazmjernoizvrsnopoznavao,gdjekadasesnjomirazraču-navao(npr.upogledumoćiiorganakozmičkogaživogabića),alijujevolioičestosenjomeslužiokaookvirom»tradicionalnogaznanja«oonomeštosamnemožeistražiti.Isamkažezahelenskebogoveokojimanemožesamništospoznationakokakotomožeonebeskimbogovima(oSuncu,Mjesecu,planetima,zvijezdama)iliZemlji:»D * *4:` (4 (4 :@ :H 4@ * @H D0`4 :D@«»Aodrugimbožanstvimarećiispoznatiimpostanakvišejenegojedonas,negotrebavjerovationimakojisutorekliprije«

– te dodaje s prizvukom ironije – »jer su bili potomci bogova, kako sutvrdili…«Utajbiokvirpredaje,preuzevšiga,potomuvršćivaosvojenovespoznajeihipoteze,kaoštosutouTimaijurazlaganjaoraznolikimgibanjimasvemirskihtijelainjihovimbrojčanimodnosima,iligeometrijskomodeliranjeatomačetirijuelemenatapremaspoznajamasuvremenestereometrije.TakvomstarodrevnompredajomuokviriojePlatōnsvojarazlaganjauTimai-ju.Unjenuduhuizaključuje:»0 (D L:0DH * `:@H @ @ D D D4@ @ @0@ H 0`H :(4@H D4@H 4`H @H ((@ H @DH * :@@(H .«»Ovajje,naime,svemir,primivšismrtnaibessmrtnaživabićainapunivšise,kaovidljivoživobićekojeobuhvaćavidljiva(bića),postaobogdosežanosjetilimaislika(iprilikaboga)dosežno-ga(samo)umom,najvećiinajbolji,najljepšiinajsavršeniji–ovojedinoNebo–budućidajejedinorođenac.«(92c)

agra āsīt / tat sad āsīt tat samabhavat tadāṇḍamniravartata/tatsaṃvatsarasyamātrāmaśayata/ tannirabhidyata/ teaṇḍakapālera-jataṃ ca suvarṇam cābhavatām //1// tadyad rajataṃ seyaṃ pthivī yat suvarṇaṃ sa dyauḥ /yajjarāyuteparvatāḥyadulbaṃ sa megho nīhāraḥ yā dhamanayas tā nadyaḥ yad vāsteyam udakaṃ sa samudraḥ //2//atha yat tad ajāyata so’sāv ādityaḥ…« (»1.Brahman je Sunce (Odrješa) – to je pouka.(Evo) objašnjenje toga.Ovo (ovaj svijet) jeuiskonubilojošnesuće.Zatimjebilosuće.Postajaloje.Razviloseujaje.Onojeležalomjeru godine.Onda se raspuklo. Postale sudvijepolejaja,srebrnaizlatna.2.Štojebilasrebrnapola,tojeovaZemlja.Štozlatna,toje Nebo. Što maternica, to su planine. Štoutroba, to oblak imagla. Što žile, to rijeke.Štovodaumjehuru,tomore.3.Aštoseodatlerodilo,tojeonoSunce(Odrješa)…«

25

Jasnojedaseutomeslučajuantropomorfnost»Čovjeka«ovdjenesmijeshvatitidoslovce.Akočakglavaitrupmogubitisamoustrojbe-nasimboličkapodlogazajedinstvenrasporedmoći,odn.božanstavaujedinstvenomeokru-glometijelu(jajetu),ondajejošmnogomanjeopravdanozamišljatiuoblikumakrokozmič-kogaČovjekadrugenespomenuteorganekaoruke,nogeitd.(kojenpr.Śankarinkomentar

spominje,alibezopravdanja;Śankarubipot-krjepljivaohimanRSX90datamopojmovikao»ruke«,»bedra«i»stopala«nestojeme-taforičkiza»službudjelovanja«,»razmnaža-nja«i»služenja«;osimtoga,uRSX90oblikseneopisuje,auAUyathāṇḍam imačvrsteusporedniceutekstovimagdjeseočitoopisu-jeoblik,npr.ChUIII19).

26

Netvrdimdasuusporedbekojesuovdjesu-marnoiznesenepotpunidostatandokazindo-europskoga izvora podudarnih predaja. Onesamo trebaju dati na znanje koji su sadržajii obrasci podudarni u spomenutim predaja-ma tekstova.Da bi se dokazalo da neke odtih podudarnosti nisu posljedica »jednakostiljudskoga uma« u raznim kulturama (tipo-loškepodudarnosti), ilipovijesnogadoticajai utjecaja jedne strane na drugu (kontaktnepodudarnosti), nego da su (bar djelomice)trag zajedničkoga nasljeđa (genetske podu-darnosti),jošjepoželjnopokazatidaiizričajitihsadržajapokazujutakvepodudarnosti(dasadržetolikoključnihgenetskisrodnihizrazapoputkorijena*tek’s)dasetomožeobjasnitisamozajedničkimpodrijetlompredajakojeseuspoređuju.Tojoš trebapodrobnije istražiti.Nonaosnoviizloženegrađepretpostavkaseo zajedničkome (indoeuropskome) nasljeđuipakmožesmatratinajvjerojatnijom.



Timaij kao ishodište daljih utjecaja

Stvoriteljkojije@40H D»stvoriteljiotac«(Tim.28c)togakoz-mičkogabićadobronamjepoznatiizonogaduhovnoganasljeđakojenamjejošbliskijejerspadaumalobrojnetekstovezakojeseunašojkulturijošuvijekmožeočekivatidaihznamonapamet(barnamaterinjemjeziku).Tojenicejsko-konstantinopolskaispovijedkršćanskevjere(dijelomiz325.,aucijelostiiz381.godine),kojanagrčkomepočinjeovako:27

»4@: H ` D @D@D @40 @D@L (H D @D«»VjerujemoujednogaBoga,Otcasvemogućega,StvoriteljaNebaiZemlje,svegavidljivoga i nevidljivoga.«28

TajOtacimajedinorođenogaSinakojegakršćanskovjerovanjeshvaćasjed-nestranepovijesnoiznamuime–IsusKhrist,alisdrugestraneiontološkikaoprvobiće»rođenoodOtcaprijesvihvjekova«(itovećponicejskomevjerovanju»rođena,anestvorena«–štojeteološkapolemikasranijimidru-gačijimshvaćanjimajerSinmorabitiistorodaniistobitansOtcem,astvore-nobićenemora)»pokomejesvestvoreno«:» εH D4@ 0@ D4` L @ @ :@@( @ DH (0 D ( @)H `H 04 @ 04@ (0 @ @40 :@@4@ D *4 @ (@«»IujednogaGospodinaIsusaKhrista,jedinorođenogaSinaBožjega.RođenogodOtcaprijesvihvjekova.(BogaodBoga,)svjetloodsvjetla,pravogaBogaodpravogaBoga.29Rođena,anestvorena,istobitnasOtcem.Pokomejesvestvoreno.«

Osim doslovnih podudarnosti, sadržajno je bitno podudarno s Platōnom isvedskompredajomtoda je jedinorođenac»rođenprijesvihvjekova« jerdēmiurgteksnjime(sasvemirom,Nebom)stvaraivrijemetenebeskabo-žanstvakojaodređujuvrijeme(38b–39e).Takođertodaje»ponjemsvestvoreno« (ukoliko se to odnosi na Sina, a formulacija jemožda hotimicedvoznačnajerslijediizastavkaoistosućnosti/istobitnostiSinaiOtca)–atojenajizrazitijeiznesenouhimnuožrtvipuruṣe RSX90.30

ZnatnojestogadaunastavkuVjerovanjadiokojićeseodnositinapovije-snoga IsusaKhrista ikoji s jednestranenosi specifične inovekristološkesadržajeistovremenosdrugegovoriopovijesnomeostvarenjunepovijesnogasadržajakakavnalazimoiupuruṣasūkti, naimeoljudskojžrtviSpasitelja.31 Nastavakstogaglasiovako:» *4 :H @H D@LH *4 :D 0D ` @D D :@H (@L DH H D@L D LD D : @@L 4@L…«»Kojijeradinasljudiiradinašegaspasenjasišaosnebesa.IutjeloviosepoDuhuSvetomodMarijedjevice:ipostaočovjekom.Raspettakođerzanas:podPoncijemPilatom…«

Tojepovijesnoostvarenjeključduhovneobnovekojujedonijelakršćanskavjeraiblagovijest.DokseuAitareya-upaniṣadi IIgovoriotrirođenjakojaseodnosenasvako-gačovjeka,auzlazaknaneboodnosisenamudracaVāmadevui(svakoga)znalcakojitakozna,uVjerovanjusesamonaKhristaodnosiisilazaksNebaiutjelovljenjeiodlomakoponovnomeuzlaskunaNebonakonžrtve:»… D :D H (DH ` H @H @D@H…«»i(kojije)uskrsnuotrećidanpo(Svetom)Pismu.IuzašaonaNebo…«



Tomože biti strukturalna usporednica,možda i trag davnoga zajedničkogobrasca,alismisaosvakogaizričajatrebatumačitirazličitoiuskladuskon-tekstomkulture,duhovnostiivjerekojimapripada.VjerovanjuusudživimaimrtvimanemausporednicauAU,alibiseonemo-glenaćiuiranskojmazdayasnističkojpredaji.Odatlejepotekaoiprepoznat-ljivutjecajnaHeleneiPlatōnasamogasjednestrane,anaŽidoveikršćanskeotcesdruge.Tusestoganebiradiloozajedničkomenasljeđu,negodalekovjerojatnijeopovijesnomedoticajuiutjecaju.KaodalekuusporednicuātmanuustrukturiizlaganjauAU, a(sveopćoj,uni-verzalnoj)duši(L)u Timaiju,možesenapokonnavestiiodlomakoDuhuSvetomeuVjerovanju.Nonjemujeopetkulturno-povijesnobližausporedni-camazdayasnističkobesmrtnosvetobićeSpəṇta Mainiiu »DuhSveti«,dokjestaroindijskiātmanrazmjerno dalekizrazdijelompodudarnepredodžbe(usp.prāṇa »dah«i»život«)uindijskojpredaji:

»… H : (4@ D4@ @@4` @ DH @DL`:@ D L LD@L@:@ L*@`:@…«»(vjerujemo)…iuDuhaSvetoga,Gospodinaiživotvorca,kojiproizlaziodOtca,kojisesOt-cemiSinomskupačastiizajednoslavi…«

27

Prema izd. Denzinger 371991., str. 150 i d.MasnosuotisnutinazivciiformuledoslovnopodudarnisPlatōnovimtekstom.

28

PrijevodnavodimpremaKatekizam Katolič-ke Crkve,(Međudikasterijskakomisijazaka-tekizamKatoličkecrkvepodvodstvomkard.Josepha Ratzingera), Hrvatska biskupskakonferencija – Glas koncila, Zagreb 1994.,str. 61 i d.Uprijevod su unesenemale pri-lagodbe izvorniku: 1. l. pl. »vjerujemo«, tevelikaslovaipravopisnanačelausklađenastekstomovogarada.

29

Usp.uPlatōna»bogadosežnaosjetilimaisli-ku(iprilikuboga)dosežnoga(samo)umom«(92c).

30

UraspravisenaMediteranskim korijenima fi-lozofije2014.g.napoticajnuprimjedbupro-fesoraHrvojaReljepoveorazgovororazliciizmeđukršćanskogastvaranjaizničega(cre-atio ex nihilo)ivedskogapojmastvaranjakaoemanacije.UkršćanskojnaucinestvaraBogizSinasvijet,kaoTvoracilinebesniciuVe-damaizpuruṣe,negogastvaraizničega,apoSinugaotkupljuje.Ipak,unicejsko-konstan-tinopolskomeVjerovanju izričito sekažedaje»ponjemsverođeno«,*4 @ (@(nicejskitekstnastavljadabudeja-sno: @D ( »svenanebu i na zemlji«)–umoždahoti-mično dvoznačnome kontekstu nakon stavaoistosućnosti/istobitnostiSinasOtcem–pa,akoseodnosinaSina(kaosvedrugoutomekristološkomeodlomku),ondajeponjem/kro-zanjsverođeno,aakoseodnosinaOtca(koji

se spominje neposrednopred odnosnomza-mjenicom),ondatakvaformulacijaorađanjusvega, a ne stvaranju, dva stavka nakon štojezaSinarečenodajerođen,(0H,anestvoren,@40H,očito jošnegovoriostvaranjusvegaizničega.Aikadasekasnijeu kršćanstvuo tomegovori, treba razumjetidaje»ništo«nesućeizkojegasestvarasuće.(Usput budi rečeno, i takav nazor postoji uVedama i upaniṣadima.)Ukršćanskoj se fi-lozofijiiteologijitimekaže,kakojeuraspra-vi napomenuo profesor Borislav Dadić, daBog svemudaje bitak i da bi sve bezBogabilonesuće.NouovomeseraduradisamootomedasepokažekolikocrkveniotcidugujuPlatōnu,aonpredajikojačinisedačuva(vje-rojatno genetske) podudarnosti s vedskomi indoeuropskom.Asdrugestrane,možeserećidaTvoracilinebesniciuVedamažrtvomČovjeka,rođenauiskonuizTvorca,stvarajui održavaju cio svijet (koji se iznjega rađa:svjetovi,životinje, ljudi,vedskaobjava),štojeiznenađujućibliskovjerskojpredodžbipokojoj, prvo,BogOtac rađa Sina »prije svihvjekova«, a potom se poOtcu i/ili (istosuć-nome)Sinurađa(postaje,biva)svenanebuinazemlji,i,drugo,pokojojseondažrtvomSina otkupljuje svijet, a ta se žrtva ostvaru-je i blagovanjem tijela i krvi Sina Božjega.Kršćanstvonedjeluje i nije uvjerljivo samopoonomepočemserazlikujeoddrugih,paimnogostarijihreligijskihifilozofijskihtradi-cija,negoipoonomeučemsesnjimaslaže.

31

Usp. M. Ježić 1987., str. 196–204: Žrtveni nazor na svijet.



SvezaizmeđuTvorca,svijetaiduha(ilisopstva)uVedama,uPlatōnaiukr-šćanskojteologiji,tesvezaduhovnogabićautjelovljenausvijetuižrtvenogaustrojasvijeta(naročitoistaknutauVedamaikršćanstvu)izrazisuveomasta-rogaidubokogaobrascanazoranasvijetkojemumožemopokušatidijelomrekonstruiratioblikukojemsejavljaouindoeuropskomenasljeđu.UtomenamsepogleduAitareya-upaniṣad snjojusporednim(dijelomistarijim)ved-skimtekstovimapokazalakaovrlodragocjenizvor.ZahvaljujućinjojjasnijemožemorazlučitištojeuPlatōnavlastitoinovo,aštopreuzetoizstarodrevnepredaje,ikakojetodvojemisaonoiumjetničkiuspješnousklađeno.Zahvaljujućitojpakusporedbi,možemoiuizvorimakršćanskevjerezor-nijeiosvjedočenijerazlučitištojeplatonističkonasljeđeukršćanskihotaca,štounjemvrlostara,pačeiindoeuropskabaština,štobiblijskonasljeđe,aštonovostkršćanskevjere.UnjojsestarodrevniidealživljenjapopromisliivoljiBogaOtcaprovjeravaipotvrđujeuživotuIsusaKhrista,dotemje-redaseonprepoznajekaoSinBožji.SinBožjiimabožanskunaravkojapripadateološko-kozmološkojrazinishvaćanjaipokazujepodudarnostisastarijimpjesničkimimisaonimnazorima(helenskimai,činise,dijelomčakindoeuropskima),iljudskunaravkojapripadarazinihistorijskogashvaća-nja(gdjesunovikršćanskinazoriizraslinabiblijskomeiprednjoistočno-mepoimanjupovijesti,kojemujeiiranskobiloblisko).IzOtca(ugrčkojverziji)proizlaziiDuhkojijetrećiizvorvjere,dostojandasečastizajednosOtcemiSinom;ongovoripoprorocima;beznjegasenemoguspoznatiOtaciSin;unjemsesvjedočiokraljevstvunebeskom,akotrebaivlastitomžrtvom.Unauci oBoguOtcu imanajvišeočuvanih formula stare duhovnepreda-je,doksukristologija(gdjeseformulativnepodudarnostipojavljujuuopisubožanske naravi, ali je opis ljudske naravi nov) i pneumatologija (gdje je»životvorstvo«tragstarine)(teekleziologijaitd.)mnogospecifičnijekršćan-skiizražene,tejeunjimamanjeprepoznatljivihstarihformula,aimaivišepolemičkihraščišćavanjaunjimaiinovativnihdistinkcija(npr.»rođenaanestvorena, istobitna sOtcem«), koje su gdjekada umetnute u naravni slijedteksta.FormuleVjerovanjaunačelusuvrlosažete,onesažimljuteze,agdjekadaiteološkepolemikeonogavremena,alitočineukratkimnaznakamadabisedobiotekstzavjerskupoukukojisemoželakopamtiti.Sadržajisetihfor-mulamogurazvitidovelikihrazmjera,kaoštosuimprethodiliopsežnispisipoputOrigenove summeD D »Opočelima«, ili im slijediladjelapoputAugustinoveDe Trinitate»OTrojstvu«ilidjelapotomnjihteologa.Utome formule kršćanske teologije, dopuštajući razvijanja i sažimanja, nisunesličnevedskimaiupaniṣadskimformulamakojesuuusmenoj,akasnijeipisanojpredajidoživljavaleisažimanjaizrazaivelikarazvijanjamisli.Nomoglobinas,kakosmovidjeli,iiznenaditikolikogdjekadaimajuzajednič-kihsadržaja.Svetoupućujenajvjerojatnijenaindoeuropsko,akoneišire,32anesredoze-mno,podrijetlozamislioTvorcukojistvaramakrokozmičko(živoiumno)bićeizkojeganastajesveusvijetu.Sdrugestrane,tajkozmogonijskimodelčini se da je prekoTimaija i platonizmautjecaona (grčko) nazivlje i poj-movljeukršćanskomeopisuTvorcaistvaranja,vidljivomeunicejsko-kon-stantinopolskomeVjerovanju.Iakotakozmogonijskazamisaosamanećebitisredozemnogapodrijetla,odjecisusenjeniizTimaija,dijelomizravnimutje-cajem,ajošvišeukršćanskojpreoblici,nadalekoproširiliSredozemljemiiznjegausvedijelovesvijeta.



Literatura

Aufrecht,Theodor,ur.(1877.,31955.),Die Hymnen des gveda,ErsterTeil,MaṇḍalaI–VI;ZweiterTeil,MaṇḍalaVII–XnebstBeigaben,3.izd.,Wiesbaden:OttoHarrassowitz.

Bartholomae,Christian(1904.),Altiranisches Wörterbuch,Strassburg:VerlagvonKarlJ.Trübner;1979.:Berlin–NewYork:WalterdeGruyter.

Belaj,Vitomir(22007.),Hod kroz godinu,Zagreb:Goldenmarketing–Tehničkaknjiga.Bergaigne,Abel(21963.),La religion védique,Paris:H.Champion.Čubelić,Tvrtko(1963.),Lirske narodne pjesme: antologija, Zagreb:Školskaknjiga.DeVries,Jan(21977.),Altnordisches etymologisches Wörterbuch,Leiden:Brill.Denzinger,Heinrich (371991.),Kompendium der Glaubenserkenntnisse und kirchlichen Lehrentscheidungen, ur.P.Hünermann,FreiburgimB.–Basel–Rom–Wien:Herder.

Die Edda. Götterdichtung, Spruchweisheit und Heldengesänge der Germanen (1981.),prev.FelixGenzmer,Düsseldorf–Köln:EugenDiederichsVerlag.

Edda. Die Lieder des Codex Regius.Bd.I:Text(1962.),Bd.II:KurzesWörterbuch(1968.),ur.GustavNeckel&HansKuhn,Heidelberg:CarlWinter.

Geldner,KarlFriedrich(1951.),Der Rig-Veda.AusdemSanskritinsDeutscheübersetztvonK.F.G.,I-III;1957.:IV,Cambridge,MA–London–Leipzig:HarvardUniversityPress–OxfordUniversityPress–OttoHarrassowitz.

Grassman,Hermann (1872., 31955.),Wörterbuch zum Rig-Veda,Wiesbaden:OttoHar-rassowitz.

Hoffmann,Karl(1967.),Der Injuktiv im Veda: eine synchronische Funktionsuntersuchung,Heidelberg:CarlWinter.

Hoffmann,Karl (1992.),MārtāṇḍaandGayōmart,u:Aufsätze zur Indoiranistik,Bd.3,Wiesbaden:Dr.LudwigReichertVerlag,str.715–732.

Hopkins,EdwardWashburn(1915.),Epic Mythology,Strassburg:K.J.Trübner.Ivanov,VyačeslavVsevolodovič&Toporov,VladimirNikolajevič(1974.),Issledovaniya v oblasti slavyanskih drevnostej,Moskva:Nauka.

Jacob,ColonelGeorgeA.(1891.,pretis.31985.),Upaniṣadvākyakośaḥ. A Concordance to the Principal Upanishads and Bhagavadgītā,Delhi:MotilalBanarsidass.

Ježić,LjudevitFran(2012.),Oganjuvodikaoindoeuropskamitskatema,Književna smo-tra166(4),str.81–90.Ježić,Mislav(1987.),gvedski himni. Izvori indijske kulture i indoeuropsko nasljeđe,Za-greb:Globus.

Ježić,Mislav(1988.),TheTransferofDivineAttributesintheksaṃhitā,Journal of Indo-European Studies16 (1–2), str.127–152; Indologica Taurinensia15–16 (1989.–1990.),str.145–175.

Ježić,Mislav(1999.),Ṛgvedske upanišadi: Aitareya i Kaušītaki.Dodatak: Bāškalamantra,Zagreb:Maticahrvatska.

Jolly, Julius (1901.),Medicin (Grundriss der Indo-Arischen Philologie und Altertum-skunde III,10),Strassburg:K.J.Trübner.Katičić,Radoslav(2008.),Božanski boj,Zagreb:Ibisgrafika–KatedraČakavskogasabo-raOpćineMošćeničkaDraga–OdsjekzaetnologijuikulturnuantropologijuFilozofskogafakultetaSveučilištauZagrebu.

32

Moguće se paralele mitu o divu iz kojegaje stvoren svijetmogunaći uMezopotamiji(Kingu)ijužnojKini(Pangu)tebitomogaobiti dio»laurazijske«mitskebaštinekojabiuključivala predaje sačuvane u Euroaziji,sjevernojAfriciiAmerici,irazlikovalaseod»gondwanske«mitskebaštinekojasesačuvala

u subsaharskojAfrici,Australiji i Tasmaniji–premanajnovijojhipoteziMichaelaWitzela2012., str. 117–118 i dr. Ipak, indoeuropskesu usporednice vjerojatnomnogo određenijiipouzdanijeutvrdivskuppodudarnihpredajaunutarmogućegaširegaokvira.



Katičić,Radoslav(2010.),Zeleni lug,Zagreb:Ibisgrafika–Maticahrvatska.

Katičić,Radoslav(2011.),Gazdarica na vratima,Zagreb:Ibisgrafika–Maticahrvatska.

Macdonell,ArthurAnthony(1897.),Vedic Mythology(Grundriss der Indo-Arischen Phi-lologie und Altertumskunde III,1),Strassburg:K.J.Trübner.Platon(1929.,pretis.1975.),Timaeus, Critias, Cleitophon, Menexenus, Epistles(PlatoIX,LoebClassicalLibrary234),prev.R.G.Bury,Cambridge,MA:HarvardUniversityPress.

Platon(1902.,repr.1982.),Platonis Opera, Tomus IV Tetralogiam VIII continens:Clito-pho, Respublica, Timaeus, Critias, ur.IoannesBurnet,Oxford:ClarendonPress.Pokorny,Julius(1959.,31994.),Indogermanisches etymologisches Wörterbuch, I–II,Tü-bingen–Basel:FranckeVerlag.

Renou,Louis&Filliozat,Jean(21985.),L’Inde classique. Manuel des études indiennes,I(1947.),II(1953.),Paris:Librairied’Amériqueetd’Orient–Écolefrançaised’ExtrêmeOrient.

Rig-Veda. Das heilige Wissen (2007.),ur.MichaelWitzel,ToshifumiGotō,sur.EijirōDōyama,MislavJežić,FrankfurtamMain–Leipzig:VerlagderWeltreligionen–InselVerlag.

Rig Veda. A Metrically Restored Text with an Introduction and Notes(1994.),ur.BarendA.vanNoten&GaryHolland,Cambridge,MA:DepartmentofSanskritandIndianStudies–HarvardUniversityPress.

Ross,G.Arthur (2002.),English Old-Norse Dictionary,Cambridge,Ontario: Inparen-thesesPublications,http://www.mediafire.com/download/3l6i3dq675du2b2/English-Old_Norse.pdf.

Schneider,Ulrich(1963.),DieKompositionderAitareya-Upaniṣad,Indo-Iranian Journal 7,str.58–69.

Шейн, Павел Васильевич (1898.), Великорусс в своих песнях, обрядах, обычаях, верованниях, сказках, легендах и. т. п., sv.I,Санкт-Петерсбург:Типографияимп.The Çatapatha-Brāhmaṇa in the Mādhyandina-çākhā with extracts from the commen-taries of Sāyaṇa, Harisvāmin and Dvivedagaṅga (1849., 21964.), ur.AlbrechtWeber,(ChowkhambhaSanskritSeries,WorkNo.96),Varanasi:ChowkhambhaSanskritSeriesOffice.

The Śatapatha-Brāhmaṇa According to the Text of the Mādhyaṃdina School (1900.,51978.),prev.JuliusEggeling,Delhi–Varanasi–Patna:MotilalBanarsidass.

Witzel,Michael(2012.),The Origins of the World’s Mythologies,NewYork:OxfordUni-versityPress.

Zoëga,G.T.(1910.),A Concise Dictionary of Old Icelandic,Oxford:ClarendonPress,https://openlibrary.org/books/OL7162452M.

MislavJežić

Are Demiurge and His Cosmos in Plato’s Timaeus of Mediterranean Origin?

AbstractIn Plato’s dialogue it is Timaeus from Locri in Italy who describes cosmogony to his Athenian friends – a very Mediterranean narrative framework. However, many motifs in the cosmogony of Timaeus have their parallels in an Indian Upaniṣad, Aitareya-Upaniṣad, and possible par-tial parallels in the traditions of Iranians, Slavs, and especially Germans. That seems to imply Indo-European, and not Mediterranean origin (which does not exclude possible further cor-respondences). On the other hand, that cosmogonic model seems to have influenced the (Greek) terminology of the Christian formulations in the Nicene-Constantinopolitan Creed concerning the Creator and creation. Although not of Mediterranean origin, the creation model from the dialogue Timaeus became widely spread in the Mediterranean area.

KeywordsPlato,Timaeus,Aitareya-Upaniṣad,cosmogony,theMediterranean,Indo-Europeanorigin

jesu li tvorac i njegov svemir u platōnovu timaiju...

Documents