mr.sc. Gorana osi-Flajsig, v.predava

JAVNOST I ZATITA OKOLIA

Ukljuivanje javnosti u pitanja zatiteokolia jedno je od temeljnih pravasvakog ovjeka na ovom planetu.

To pravo i spoznaja da se bez ukljuivanjajavnosti ne mogu realizirati dokumenti

(konvencije, strategije, programi,

projekti...) i odluke (deklaracije...) s najviemeunarodne razine, niti provestiodgovarajui dokumenti na nacionalnojrazini potaknuli su drave da donesupravne propise koji e urediti to pravnopodruje.

Glavni ciljevi ukljuivanja javnosti su:

Voditi rauna o pogledima i interesima kljunih dionika

Osigurati da se ne previde vani utjecaji

Smanjiti konflikte kroz rano prepoznavanje spornih pitanja

Unaprijediti transparentnost i poveati povjerenje javnosti u postupak procjene utjecaja na okoli

Pribaviti lokalne podloge u postupku projektiranja varijanti i mjera zatite okolia

Naravno u raznim sluajevima javnost nema ista prava.

Kod svakog sluaja razlikujemo dvije osnovne skupne:

- javnost i

- zainteresirana javnost

Javnost i zainteresirana javnost

Informiranje javnosti odnosi se na prikupljanje i

distribuciju (irenje) informacija od strane izraivaanekog prijedloga, projekta, zahvata, plana ili strategije

(ministarstva ili drugog upravnog tijela, poslovnog

investitora i sl.)

Konzultiranje javnosti: Izraiva prijedloga ilinadleno tijelo organiziraju posebna dogaanja(sastanke, tribine, okrugle stolove) na kojima

prisutni izraavaju svoja stajalita i probleme, prijenego je odluka o prijedlogu donesena.

Sudjelovanje javnosti: Donositelji odluka baremtrebaju prikupiti miljenja skupina na koje ezahvat izravno utjecati te ih razmotriti u kontekstu

donoenja rjeenja o zahvatu i odluivanja oeventualnim uvjetima koji e biti propisani.Cjelovito sudjelovanje podrazumijeva izgradnju

partnerskog odnosa sa skupinama na koje ezahvat utjecati.

Pregovaranje: U pregovorima sudionicisami odreuju principe pregovaranja,pogaaju se oko razliitih rjeenja i samisu odgovorni za implementaciju

postignutog sporazuma. Sve ovo je i

pretpostavka dobrih odnosa u budunosti.

Aarhuka konvencijaKonvencija o pristupu informacijama,

sudjelovanju javnosti u odluivanju i pristupu pravosuu u pitanju zatite okolia

Aarhuka konvencija (dobila je mjesto premagradu Aarhusu u Danskoj) gdje je1998. godine

usvojena na paneuropskoj konferenciji o zatitiokolia(UNECE)) osigurava i pravo na zdravokoli ustavno pravo svih graana.

-meunarodne konvencije su iznad nacionalnihzakona

Pravo javnosti na

informacije/znanje

Informacija o okoliu je svaka informacija, u pisanom,vizualnom, slunom, elektronskom ili drugom oblikukoja se odnosi na:

stanje dijelova okolia (zrak, voda, tlo, krajobraz,bioloka raznolikost),

imbenike kao to su tvari, energija, buka izraenje,

propise iz podruja zatite okolia,

stanje ljudskoga zdravlja i sigurnosti i uvjeteljudskoga ivota i kulturolokih objekata ako su podutjecajem stanja okolia.

Sudjelovanje javnosti u

odluivanju

Pravo na sudjelovanje podrazumijeva

mogunost zainteresirane javnosti dasudjeluje u postupku donoenja odluka kodnamjeravanih zahvata u prostoru za sve

djelatnosti za sve djelatnosti za koje je to

propisano zakonom, odnosno za one koje

mogu imati utjecaj na okoli.

Prema pravnim propisima RH ministarstva,

upanijske, gradske i opinske uprave dunisu osigurati sudjelovanje zainteresiranih

strana u:

donoenja prostornih planova

procjene utjecaja na okolinamjeravanog zahvata ili plana/programa

u prostoru

proglaavanja zatienih podruja iplanova upravljanja zatienimpodrujima.

(Su)dionici u procesu:

Stakeholders - dionici

Oni koji su izravno i neizravno pogoeni nekim prijedlogom/projektom i sl.

Oni koji su zainteresirani za prijedlog, iako nisu njime pogoeni

Predlagai i oni koji imaju korist od projekta

Nadlena dravna i lokalna upravna tijela

Politike stranke

Utvrivanje dionika

izravno pogoenu javnost (koji ive ili rade napodruju zahvata)

neizravno pogoenu javnost (stanovnikesusjednih podruja)

ustanove javnog sektora (dravna i lokalna)

privatne investitore

ostale: zainteresirane udruge, akademsku zajednicu, potencijalne investitore

prekogranine dionike.

Naela ukljuivanja javnosti

Proces ukljuivanja javnosti osniva se na sljedeimnaelima:

ukljuivati sve sudionike

biti otvoren i transparentan

usmjeren na bitna pitanja

korektan - nepristran u odnosu na bilo kojegsudionika

s razumijevanjem potreba i zahtjeva sudionika

vjerodostojan (uvjerljiv) - temeljiti se naobjektivnim i dokazivim injenicama.

Sudjelovanje javnosti u glavnim

koracima procjene utjecaja na okoli

Ako je nositelj zahvata podnio zahtjev zautvrivanje obveze provedbe PUO(screening), a nadleno tijelo odlui daprocjenu nije potrebno provesti, ono mora

o svom miljenju informirati potencijalnopogoenu javnost, ali dovoljno na vrijemeda javnost ima vremena osporiti miljenjeo obvezi provedbe PUO prije izdavanja

lokacijske ili druge dozvole.

Kada donosi odluku (rjeenje) oprihvatljivosti nekog projekta/prijedloga,

komisija za ocjenu studije o utjecaju na

okoli treba voditi rauna o miljenjujavnosti. Na sve primjedbe javnosti potrebno

je dati povratne informacije, koje e seodnositi na donijete odluke i razloge za njih,

te obrazloiti kako su upotrijebljeneinformacije koje su dobivene od javnosti u

prethodnom procesu konzultacija.

Razrada programa

sudjelovanja javnosti

Odrediti kljuna pitanja koja e biti raspravljena

Utvrditi pogoenu i zainteresiranu javnost

Odabrati odgovarajue tehnike

Analizirati ulazne podatke

Dati ljudima povratne informacije, kako bi se izgradilo uzajamno povjerenje i

sigurnost

Naela uspjene primjene tehnika sudjelovanja javnosti

Osigurati pravu informaciju u pravo vrijeme

Osigurati dovoljno vremena za razmatranje i reagiranje (primjedbe/komentare/prijedloge)

Osigurati odgovarajue mogunosti (mjesto i vrijeme) i resurse (financijska sredstva i ljude koji

e se time baviti) za ukljuivanje sudionika

Odabrati odgovarajua mjesta sastanaka

Osigurati slijed dogaaja koji odgovara sudionicima

Javni uvid i javna rasprava

Javni uvid - izlaganje dokumentacije o

odreenom projektu na temelju kojih se donosiodluka o okoliu na odreenom mjestu krozodreeno vrijeme. Obino se izlau u zgradiupravnog tijela grada/opine/upanije u kojoj seplanira provedbe projekta, gdje su dostupni

najveem broju lokalnih dionika.

Izlaganjem takvih dokumenata omoguava sezainteresiranoj javnosti da se upozna s njihovim

sadrajem te na njih uputi primjedbe.

Javna rasprava - organizacija jednog ili viejavnih izlaganja o nekom zahvatu i procjeni

njegovog mogueg utjecaja na okoli, radiobrazloenja planiranog projekta i planiranihmjera zatite okolia, kako bi tijekom raspraveprisutni iznijeli prijedloge i primjedbe na prijedlog

odluke.

O javnoj raspravi vodi se zapisnik. Sudionici u

javnoj raspravi mogu davati primjedbe usmeno i u

pisanom obliku. Prije konane odluke oprihvaanju ili neprihvaanju nekogzahvata/projekta, sudionicima u javnoj raspravi

alje se pisana obavijest s obrazloenjem.

Uobiajeni izgovori za izbjegavanje ukljuivanja javnosti

Prerano je u procesu (projekt jo nije "zreo"za pokazivanje)

Produljit e postupak, kotat e previe

Uzburkat e opoziciju

Rasprava e biti jednostrana (neemo imati kompetentnog/dovoljno strunog sugovornika,

Pobudit emo prevelika oekivanja

Narod nee razumjeti

Prednosti sudjelovanja javnosti

Za tijela javne vlasti:

Sudjelovanje javnosti moe pridonijetivjerodostojnosti i legitimnosti javne vlasti,

Vea je mogunost da e smjernice stratekograzvoja odgovarati potrebama ljudi

to vei nadzor javnost ima nad prirodomaktivnosti u sklopu zahvata, vjerojatnije je da ese angairati oko uspjeha zahvata i podupiratidonesene odluke.

Za predlagatelje projekata/zahvata

Sudjelovanje javnosti moe pomoi poboljanjukoncepcije zahvata, plana ili programa jer e sedoi do informacija iz prve ruke

Potpora javnosti zahvatu, planu ili programukroz sudjelovanje dionika u procesu odluivanjamoe umanjiti rizik od ozbiljnih sukoba

To ide u prilog ugledu tvrtke nositelja zahvata, a to moe pomoi zadobivanju povjerenja javnosti te omoguiti buduu suradnju s tijelima javne vlasti.

Za pogoenu javnost

Mogunost da pogoena javnost sudjelujeu donoenju odluka o zahvatu poboljat enjezino razumijevanje zahvata i strategija.

Doprinos ukljuenih zajednica zahvatu,planu ili programu pomoi e zadovoljenjunjihovih potreba te poveati izglede da eod njih imati koristi.

Uspjeno sudjelovanje javnosti poveat erazinu povjerenja u institucije javne vlasti.

Pravo javnosti

na pristup pravosuu

Pravo na pristup pravosuu jest mogunost upotreberaspoloivih pravnih instrumenata - albi i tubi.

Za pokretanje pojedinih upravnih ili sudskih

postupaka, uvjet je povreda prava ili neposrednog

pravnog interesa osobe koja pokree sudskipostupak.

Oni koji se sudu obraaju sa zahtjevom za naknadutete u okoliu osloboeni su plaanja sudskihpristojbi, ali nisu osloboeni trokova koje, u sluajuneuspjeha, uzrokuju u sudskom postupku protivnoj

strani.

Komunikacija s javnou

Javne rasprave su dogaaji u kojima sukomunikacijske vjetine voditelja/moderatorakljune za uspjeno odvijanje skupa i ostvarivanjeuzajamno korisnog rezultata.

Takvi su skupovi najuspjeniji kad se odvijaju namikro-razini.

Moderator mora dovoljno dobro poznavatitematiku o kojoj se govori ali ne nametati svoja

osobna miljenja, te imati razvijen senzibilitet zalokalnu zajednicu.

Pri komuniciranju s javnosti trebamo stalno

imati na umu dva pitanja:

Kako govoriti da bi ljudi sluali ?

Kako sluati da bi ljudi priali ?

(U)Poznajte svoju publiku Sva politika je lokalna (osobni interesi)

Sva pitanja zatite okolia su lokalna (npr. Kako seklimatske promjene odnose na mene?)

Ljudi uju ono to ele uti - na nain koji odgovaranjihovim znanjima i vjerovanjima

Postavljajte pitanja oblikovana pomou lokalnih izraza i u lokalnom kontekstu

Naite priliku da sasluate ono to je njima vrijednoi bitno

Sluajte to ih brine

Razgovarajte o onome to ele zatititi, sauvati iliunaprijediti

Uokvirite vau poruku

Ukljuite lokalno stanovnitvo u prezentaciju regijeu kojoj se projekt planira ... ako je mogue

Prie esto govore glasnije nego gole injenice

Kada opisujete problem, upotrebljavajte konkretneprimjere i govorite odreeno

Slike i ilustracije koristan su alat

Pazite na jezik ... npr. kada govorite o napretkukoje nekom podruju donosi neki projekt bolje jegovoriti o domu a ne o stambenom pitanju; bolje je

govoriti o napretku nego kritizirati loa rjeenja

Naglasite da je izbor na njima samima

Voenje javne rasprave

Postavite jasan okvir: poetno vrijeme i vrijemezavretka

Ciljeve - to elite postii

Osnovna pravila

Uoite svaije vrijednosti - ono to im je vano iono to im predstavlja problem ...

Pokuajte ukazati na prave motive onih kojiimaju interes od drugih opcija.

Ne suprotstavljajte se - svaije miljenje je bitno

Ne dozvolite nikome da govori po drugi puta doksvatko ne dobije priliku da govori jednom.

Voenje javne rasprave

Svakom govorniku dajte do znanja da gasluate: poklonite govorniku punu panju izapisujte to govornik kae makar se ne slaete

Postavljajte ohrabrujua pitanja

Kad odgovarate govorniku, pokuajte prepoznatipitanja u kojima se slaete i naglasiti ih

Pokuajte oblikovati pitanja u pozitivnom duhu

Asertivna komunikacija ona je u kojoj se sugovorniku pokazuje da ga se cijeni - bez

obzira jesu li u razgovoru samo dvije

osobe, ili se razgovor odvija u veoj skupini ljudi - na taj nain.

Priznajte greke

- Ako inite greke priznajte ih ...

- ... i na kraju zahvalite publici

Izvori:

Trening-prirunik za sudjelovanje javnosti u odluivanju o okoliu , REC 2007

Smjernice za voenje postupka procjene utjecaja na okoli, CARDS project "EIA Guidelines and Training", ERM za

MZOPUG, 2007

Vjetine prezentacije i komunikacije. Serija: Razvoj vjetina okolinih udruga, REC, 2003

Pitanja:

1.Koja se meunarodna konvencija bavisudjelovanjem javnosti u pitanjima zatite okolia?

2. Koje su tri cjeline Aarhuke konvencije?

3. Koja je to zainteresirana javnost?

4. Koji su osnovni principi ukljuivanja javnosti?

5. Koji su principi uspjene primjene tehnikesudjelovanja javnosti?

6. Koji su uobiajeni izgovori za izbjegavanjeukljuivanja javnosti?

7. Kako voditi javnu raspravu?