jasnica zagar - zbirka pjesama za uvez ostali rev 1-05-11 · jasnica Žagar mili zaviČaj zbirka...
TRANSCRIPT
2
SADRŽAJ
O Sesvetama .................................................................................................. 4
Mili zavičaj ................................................................................................... 5
Sesvečko grobje ......................................................................................... 6
Prigorski fašnik ............................................................................................ 7
Gajiški brijeg ............................................................................................... 8
Gajiške špacirancije .................................................................................... 9
Zvonar crkve Svih Svetih ............................................................................ 10
Crkva u plamenu ......................................................................................... 11
Najstrašnija noć .......................................................................................... 12
Sesvetska tužna priča ................................................................................. 13
Jablaneki ..................................................................................................... 14
Ljubavne ......................................................................................................... 15
Prošćenje v Vrbovcu ................................................................................... 16
Čuvaj ga, Bože ............................................................................................ 17
Jesenske megle .......................................................................................... 18
Srček za tebe .............................................................................................. 19
Roža i metula .............................................................................................. 20
Fkradeno srce ............................................................................................. 21
Sama ........................................................................................................... 22
Tuga vu srcu ............................................................................................... 23
Beli svati ...................................................................................................... 24
Sladka ljubav ............................................................................................... 25
Šaljive .............................................................................................................. 26
Susjed Štef .................................................................................................. 27
Naš poštar ................................................................................................... 28
Tatin stari auto ............................................................................................ 29
Susjed B. šiša živicu ................................................................................... 30
3
Murgoš ........................................................................................................ 31
Tino ............................................................................................................. 32
Godišnja doba ................................................................................................ 33
Jesen .......................................................................................................... 34
Zima ............................................................................................................ 35
Protuletje ..................................................................................................... 36
Leto ............................................................................................................. 37
O smrti ............................................................................................................ 38
Na kraju svih krajeva ................................................................................... 39
Zov angela .................................................................................................. 40
Tužni grobek ............................................................................................... 41
O autorici ........................................................................................................ 42
5
MILI ZAVIČAJ
Kak je negda bilo tu, to ljudi ne znaju. Ja vam bum povedala o mojem rodnom kraju.
Malo dale, v kojnušnci kojni su se odmarali. Potem su vu istoj zgradi glumci igre spelavali.
Negda je to bilo selo, ni naveke bil to grad. Hižice slamom pokrite, ne zidane, kak su sad.
Leti šumi Vuger potok, zaledi se v zime. Radi brestove šumice naselju je Brestje ime.
Šumica je bila blizu, jeden lepi, mali gaj. Rekli su: "Naj bu Gajišće taj naš dragi zavičaj."
Na jug pela jena cesta, kaj Rimljana je delo. Gde je živel Jelko jeden, Jelkovec je selo.
Šenica je lepa rasla i koruza zelena. Jorgovan je sladko dišal i rojžica črlena.
Popovec je bil popovski, pole Markovo. Al ne Marka Kraljevića, nego naše, narodno.
Pri šumici hladne vode bil je zdenec jedan. Na njemu je dragi dragoj stihove povedal.
Ni vam bilo elektrike, za film nisu znali. Petrolejske poleg lampe skupaj su popevali.
Slavuj s lijom slušal ih je, iz šumice srna. Kornjačicu potok skriva, vevericu tama črna.
V crkvicu navek su išli, na blagdan i v nedelu. Eto, tak vam je to bilo negda vu tom selu.
Sredi sela, kraj crkvice zgrada stare je kurije. Čez portal v dvorišće išle poštanske su tad kočije.
Zvalo se je Marcislavci selo oko crkve te. Kaj v kalendarju Si su Sveti, v narodu su Sesvete.
07/08.01.1995.
Kelčecov spomenik borcima palim u Domovinskom ratu i Prigorski fašnik
Zdenac u Gajišću
Pastoralni centar
Staro groblje
Raspelo u središtu Sesveta
6
SESVEČKO GROBJE
Za žalostnom cipresom
grobeki se kriju.
Sesvečani stari
tiho si tam spiju.
Isusek sa križa
na grobeke gledi,
angelek dok mali pri uzglavlju sedi.
Al je nekak tužno,
bršljan se razrasel.
Grobek je pozablen,
mah ga je prerasel.
Ko si tu počiva
ja bi rada znala.
Z drvenog je križa
kiša ime sprala.
Čovek je pozablen
tu vu rodnom kraju.
Al gore na nebu
dušica je v raju.
11.02.1995.
sta. Njegova se tajna izrade od davnine čuva u
7
PRIGORSKI FAŠNIK 25.02.1995.
Donesli su tog fakina
na Domjanićev trg.
Povedalo se da mu buju
osmudili brk.
Dečeca je žal mi bilo,
tak je milo zgledal.
Celo vreme kuš je v kutu,
ni reč ni povedal.
Sudec raspravu je otprl,
grehe štel je čuti.
Za saki je slučaj rekel
fiškalu naj šuti.
Tužitel je kak klopotec,
ni časa ni stal.
Povedal je da je Fašnik
vraga v goste zval.
Da se je med ljude zmešal,
na zlo ih je buntal,
i da tak je saku ženu
na muža napuntal.
Susedova krava tri je
teleka rodila.
Z Fašnikove ruke potle
čašu smrti spila.
Porota je sud donesla:
"Kriv je! Prav mu bilo!"
Vikali smo: "Nije, nije!"
Al spasa ni bilo.
Vužgali su ga na kolcu,
vu čast zdigli flaše,
kak ti ne bi zlo donesel
vu Prigorje naše. 25.02.1995.
8
GAJIŠKI BRIJEG
Pokraj šume, kraj potoka
brijeg je strmih strana,
omiljeno izletište
starih Sesvečana.
U Gajišću svatko zna da
zove se Gajiški brijeg.
Lijep je ljeti, ljepši zimi,
kad pokrije ga bijeli snijeg.
Tad nastane cika, graja,
skija skiju ganja.
Čim se spusti prvi sumrak
Svatko mu se sklanja.
Srebrn mjesec kad zablista
i posljednji sanjar ode,
jer na našem dragom brijegu
ljupke vile kolo vode.
Zlatokose mile vile
plešu s vilenjaci,
a kad pun se mjesec javi
pridruže se vukodlaci.
Od oblaka sve do zemlje
srebrna je cesta.
S prvom zrakom zlatnog sunca čarolije nesta.
07.01.1995.
9
GAJIŠKE ŠPACIRANCIJE
Još negde za školskih dana
događaj se ovaj zgodil.
Učitel je naš P.
na izlet nas đake vodil.
Prek Gajiškog nas je brega
do potoka spustil.
Kad smo prešli prek potoka
v šumu nas je pustil.
Šumska steza nas peljala
do velkih rastov i do druma.
Ostala za nami vre je
Učitelova1 ta šuma.
Tam gde zišli smo na cestu
Gliboki se jarek piše.
Vrnuli se prek Gajišća,
gde jablane veter nijše.
"Bili smo u Pópovcu."
Kaj učitela dobro čujem?
Ne bu mene Dalmatinec2
zavičaju vučil mojem. 07.01.1995.
1 Šumu između jednog bezimenog potoka i potoka Črnec stari Sesvečani su nazivali Učiteljevom, jer je pripadala selskoj školi, koja se nalazila u današnjoj Bjelovarskoj (nekada Beogradskoj) ulici, i učitelju. Drva iz šume su se koristila za grijanje školskih prostorija i učiteljevog stana. 2 Ovo je moja "osveta" učitelju, koji mi je za sastavak o Gajiškoj šetnji dodijelio četvorku samo zato što sam napisala da smo "Učiteljevu" šumu napustili u Dubokom jarku, a ne u Popôvcu. Njegova tvrdnja nije bila točna, jer Popovec počinje na brijegu iza Glibokog jarka.
10
ZVONAR CRKVE SVIH SVETIH
Njiše ih vjetar, peru ih kiše,
na njima davna povijest piše.
U tornjevima šišmiši spiju
i mudre sove gnijezda kriju.
Zvone zvona, zovu na zornicu,
uvečer na misu večernicu.
Al se zvona ne bi čula stara,
da im nije crkvenog zvonara.
Tom Božjem domu život je dao,
vjerom Grga nije posustao.
Sluga je Bogu vjeran bio,
u srcu samo ljubav je krio.
I njega su pritisnula ljeta,
teško Grga Sesvetama šeta.
Al glas Božji zove oltaru tom,
gdje dobrote i ljubavi je dom. 15.11.1995.
11
CRKVA U PLAMENU
Požar 19.04.1995.
Crkva je Svih Svetih
u srcu Sesvečana.
Od Sesveta dalje
ko biser je znana.
S dva stara zvonika
zvoni kasan čas.
Freske od davnina
kupoli su kras.
Al zlokobni udes
nad crkvicom svanu.
Požar iznenada
vjetrom nošen planu.
Čovjek niti jedan
život si ne štedi.
Iz crkvice treba
spasit sve što vrijedi.
Bez milosti vatra pali
Sesveta nam znamen.
Krov crkve je naše progutao plamen.3
20.04.1995.
3 Zaslugom velečasnog gospodina Petra Ribarića i darovima Sesvečana krov crkve je obnovljen u najkraćem roku, a freske su sačuvane od propadanja. Akademski kipar Branko Kelčec i autorica teksta već su slijedećeg jutra spontano provjerili stanje kupole, kojoj je prijetilo urušavanje zbog velike količine vode, izlivene na krov tijekom gašenja požara i fresaka i ponudili svu moguću pomoć za očuvanje ovog nacionalnog baroknog blaga. Crkva Svih Svetih se u dokumentima prvi put spominje 1315. godine, a izgradnja današnjeg zdanja započela je 1766. godine.
12
NAJSTRAŠNIJA NOĆ
03.01.1992.
Zima je bila, sjećam se dobro.
Sesvete bez svjetla u predvečerje kobno.
Dan već svome bližio se kraju,
kadli sirene u glas zasviraju.
Svak sa strahom u nebo pogleda.
S ognjišta svoga otjerat se ne da.
Prikrali se duši tiho, tiše
tuga, nemir, bol i ništa više.
Noć ko avet nad glavama stoji.
Zadnje sate da li nama broji?
Sa zvjezdanog neba nama prijete
ubojite tuđinske rakete.
Plava zvijezda iznenada zasja,
cijeli kraj svjetlošću obasja.
Odmah zatim ko iz nekog filma
zemlju strese eksplozija silna.
Što se zbilo? Svijet zar ide kraju?
Nebeski patuljci samo se igraju.
Tišina je, smirilo se veče. Glavu gore! Život dalje teče.
10/11.01.1995.
13
SESVETSKA TUŽNA PRIČA
07.04.1994. Eksplozija u Dubokom jarku
Dana sedmog mjeseca aprila
nemila se tragedija zbila.
Štapićem je zatresla zla vila,
Sesvetama nesreću je donijela.
Nebo grmi, zemlja sad se ruši,
gusti oblak dima život guši.
Što je živo, ko da živo nije.
Samo led u srcu još se krije.
Bijesni vatra, pakao se sprema,
ni pod zemljom sigurnosti nema.
Lete rakete, cilj ne biraju.
Eksplozije dušu ubijaju.
Al je vapaj uslišao Bog
i iz pakla spasio nas tog.
Čudno, srce ne shvaća još ništa,
samo da smo živi sred zgarišta.
Posvud mir je, nigdje žive duše,
samo vjetrić sa sjevera puše.
Nosi priču s mog životnog puta: paljevine miris i baruta.
18.02.1995.
14
JABLANEKI
Predi nek sem vidla sveta
jablaneki tu su bili.
Stotinu i više leta
z zemle naše snagu pili.
Z oblakima tajne dele,
zlatom suncu dižu grane.
Zvezdice brojiju bele čekajuć da zora svane.
Stoletje vre jeno celo
gajišku nam prošlost pišu.
Ak tiho nasloniš čelo,
čul buš kak polahko dišu.
Za jnih sreće ni vre bilo.
Strašen usud se je spustil.
Jablaneka ni mu milo,
kad je takvo zlo dopustil.
Oluju nanesla tama,
silen veter je zavijal.
Hudo kričal med krošnjama,
jablaneke zemli svijal.
Jablanek je tiho molil,
ali vetri divlje pušu.
Stari jablan se je slomil,
prez glasa je spustil dušu.
12.01.1995.
16
PROŠĆENJE V VRBOVCU
15.06.1994.
Mužika je zaigrala,
tu bu velkog slavlja.
Pred crkvicom Svetog Vida
prošćenje se spravlja.
Zvon zazvonel, glas odnesel: Ote ljudi sim,
Bogeku se pomoliti
pred oltarom tim.
Ja bi njega pitala,
če bi morti znal,
jel bu meni dragi moj
licitarsko srce dal.
04.01.1995.
17
ČUVAJ GA, BOŽE
Svim braniteljima u Domovinskom ratu
Z juga se čujeju glasi.
Veliju: tam teški su boji.
I najvećma gde ih pogiba,
tam su najdragši moji.
Saka suza kaj pane na dlan
v srce kak z nožom me bode.
Vu žarkom letu vu soldate
ljubljeni mi dragi ode.
Bogek dragi, jedino Tebi
istinu sveta je znati.
Pak mi poveć: Bum mela komu
črlenu božićnicu dati.
Bogek dragi, imam ga rada
na svetu kak ljubit se može.
Celim srcem lepo Te prosim:
Čuvaj ga, čuvaj, Bože.
27.12.1995.
18
JESENSKE MEGLE
Jesenske su megle već doli pokrile
i oblak čez nebo se vleče.
A meni su tuge vu duši se skrile
i suza me v oku tak peče.
K njegovom zglavlju na senjah plavam,
a nekaj tak teškog na srcu mi spi.
Po cele noći si spremišlavam: Zakaj kraj mene mi dragog već ni?
Kaj sem nesrećna ja kriva mu bila?
Bil mi je dragši neg celi taj svet.
I v srcu ljubavi rojžica mila,
jedino za nega bu cvetel taj cvet.
18.11.1996.
19
SRČEK ZA TEBE
Kak te rada ne bi mala?
Drag si mi kak svet je cel.
Z grudih srček bi ti dala,
kad bi ti me senjat štel.
Srček kaj mi tak zatrepće,
kad ti mili čujem glas.
Pak se ziblje, takaj šepće kak i v polu zlati klas.
Rojžicu bi tebi brala
i na srček dela tvoj.
Ljubav svoju bi ti dala,
kad bi ti štel biti moj.
Al mi nećeš srček dati
pa me duša tak boli.
Nemrem senjat, nemrem spati,
mojoj boli vračtva ni.
28.11.1996.
20
ROŽA I METULA
Snoćka se pri hiži mojoj
rožica rascvela.
I vu svoj lepoti svojoj
cvetela je bela.
Pod oblokom je dišala,
lilija ni joj par.
I tak lepu bum ju dala dragomu na dar.
Al je roža nekaj stala,
vehne, samo vehne.
Onak lepo ni već cvala,
sehne, samo sehne.
"Zakaj tužiš, roža bela,
vu tu tihu noć?"
"Metulu mi zora zela,
odišel je proć."
"Metula se tebi tvoja
nigdar već ne vrne.
Na svoje si ga, roža moja,
ti ranila trne.
Druga roža bu mu cvela,
tak sladko dišala.
I njoj se metula bela
dragati bu dala.
Povem ti ja, roža mila,
poslušaj me sada:
Nigdar ne buš pozabila
kog si mela rada."
30.11.1996.
21
FKRADENO SRCE
Sim poslušaj, dečec dragi,
morti nisi znal.
V protuletju na jezeru
nekaj si mi fkral.
Kaj povedaš, mila draga?
Ne razmem te niš.
Zakaj ti o meni jošće tak hudo misliš?
Zel si mi i k sebi stisnul
i ne daš ga fkraj.
Zgledi mi da nigdar ne bum
dobla nazaj.
Ak je kušlek to kaj išćeš,
ne bum ti ga dal.
Kad ti z menom nemreš biti,
on bu meni sjal.
Ja sem tebi kušlek dala,
za navek je tvoj.
Te večeri na jezeru
zel si srček moj.
20.12.1996.
22
SAMA
Tiček si je milo fućkal,
kak srebro mu glas.
Zmisli me na oko drago
i tvoj rudast vlas.
Peva i popeva tiček,
žvrgoli po lugu.
V srcu, kaj je tiho spala, on je zbudil tugu.
Još mi se zmutiju oči
kad zmislim se na te.
Srce još pozabit nemre
da je cvelo za te.
Tičeki su odleteli,
skup dva su i dva.
Pri srcu mi nikog nema,
tak sama sem ja.
21.01.1997.
23
TUGA VU SRCU
Seničica sladko popeva
čez doli i mehek put.
V srcu mi tugu razleva,
a nigdo nemre ju čut.
Za kim srce mi žudi, vene
v mislima plavam tam.
Da nigdo se ne zmisli mene, ja sasma dobro znam.
Tam nigdo me poznati neće
i draga im nisem vre.
Čutim se kak povehlo cveće,
kak povehle rože te.
Srcu pozabit ni moći
tebe, kaj rada te mam.
Od mene pokrivaš si oči.
Kaj te je morti me sram?
I ak je prepun srček mi jada,
vnoge popevke je skril.
Da sem te mela ja rada,
ti buš još gizdavi bil.
22.01.1997.
24
BELI SVATI
Kakov je to tanec vani?
Kaj se veseliju?
Kakšni se to beli svati
po dvorišću smiju?
Pahulice bele, nežne
čez zrak se okreću.
Valčeka su zaigrale, čez oblok trepeću.
Tak tiho su zaprhale,
ni ih niti čut.
Bor, cipresu su pokrile,
livadu i put.
Padaj, padaj, beli snežek,
pokri steze vse,
da bu mekše mi hoditi
tam, kam senja pe.
Bela steza, daj me pelaj
tam, kam srček bi.
Na vanjkuš, gde plavo drago
joko tiho spi.
Samo kušlek bum mu dala,
nikaj ne bu znal.
Nekaj lepog bu si senjal
i potiho spal.
Ja ionak nemrem spati,
brojim pahule.
Na njegvom su vanjkušeku
moje senje vse.
21.11.1998.
25
SLADKA LJUBAV
Veter je zaspal, blešćiju si zvezde,
a luna sedi pri obloku.
Pak me gledi, pak me spitavlje:
"Zakaj je suza ti v joku?
Kaj je tak teškog senje ti skrilo,
zakaj jošće z mirom ne spiš?
Senca je bledo ti lice pokrila, dok čez oblok zvezde brojiš."
"Ni mesec moj mili, ni luna draga,
ti čistam si krivo fpućen.
Ni bledo mi lice, nit v srcu je jada,
niti je pogled mi zmućen.
Ja nemrem ti senjat, ni spati nemrem
i samo stojim pri obloku.
V srcu mi same rože dišiju,
a sreća blešći mi vu joku.
Pak se zmišljuvam na joko tak črno,
tak temno, kak temna je noć.
Na joko kaj jogen je spilo sunca,
kaj z večerom dišlo je proć.
To kaj si mislil da suza je v joku
čistoga jogna je žar.
A najlepši zvoni kaj nebom zvoniju
sladke su ljubavi čar.
I kak sam vidiš, srček mi smeje se
onak, kak dugo se ni.
Vse senje su k njemu na vanjkuš odišle,
zato se meni ne spi."
28.02.1998.
27
SUSJED ŠTEF
Bilo ljeto,
bila zima,
susjed Štef
s biciklom klima.
Klima lijevo,
klima desno,
na ulici baš je tijesno.
Glavom klimne.
"Bog daj!" vikne,
kad li Đoni
naglo cikne.
Iz grmlja se
u čas stvori.
Lov na Štefa
on otvori.
Susjed Štefek
doda gas,
zbriše psima
u taj čas.
Jer bez sumnje
pravi šef
biciklu je
susjed Štef.
05.01.1995.
28
NAŠ POŠTAR
Tko je psiće naljutio?
Uzbunili se baš.
"Herček, Žagar, Baranašić!",
viče poštar naš.
Penzijicu torba skriva,
potpiši se samo.
Da uz novac ide ček, to odavno znamo.
Razglednicu il` čestitku,
čak ni kratko pismo,
Dugo, dugo, predugo
već vidjeli nismo.
Kad nakrivi sivu kapu,
on je zgodan baš.
Nosi torbu svakog dana
vrijedan poštar naš.
05.01.1995.
29
TATIN STARI AUTO
Tatin dragi stari Fiat
već je skoro unikat.
Makar je već tako star,
Mercedes mu nije par.
Na križanju se zaustavi,
ujak Miko kvar popravi.
Kroz gužvu on hrabro srlja, po cesti se taj kotrlja.
Voli bijele, voli crne,
druge aute on razgrne.
Stricov varburg dobro zna,
kak` je kad mu pusu da.
Ni slučajno, ni iz vica
ne zovi ga kolica.
Jer za priče on ne mari,
tatin auto stari.
05.01.1995.
30
SUSJED B. ŠIŠA ŽIVICU
Amo ljudi!
Premda zvuči ludo,
u Gajišću
desilo se čudo.
Svijet se čudi:
Hoće l` snijeg il` kiša?
Susjed B. živicu šiša.
Četvrt sata,
djelo stalo.
Odmorit` se
treba malo.
Iz džepa on
lulu vadi.
Misli: "Tko
živicu sadi,
neka je i šiša.
Djelo me je umorilo.
Teške oči traže sna,
idem doma ja."
05.01.1995.
31
MURGOŠ
Zmislim se najenput,
ko z vedra neba grom:
Peseka bum malog
donesla vu naš dom.
Tihomir je išel
z menom v kupovinu,
pak me je otpelal z autom v Vukovinu.
Pesek je kak pajcek,
v košaru ni stal.
Bogec se je stisnul
i na podu spal.
Sakojako smešno
zmislili su ime.
Ni Astor, ni Aron,
Murgoš bu mu ime.
Klempava su vuha,
oči bademaste.
Moj prigorski cukor
kak gljivica raste.
Još je mala beba,
al su zubi oštri.
Če te ž njima primi,
mam zvezde vidiš tri.
Tak te rada imam,
ti moj sladki miš!
I nikom te ne dam
na svetu za niš.
23.07.1995.
32
TINO
Tino? Mijau! Tino? Mijau!
Gde si, vrag te dal?!
Na vrh krova, kak bu tresnul,
ipak si je nekak stal.
Kaj tam delaš, vrabec mali?!
Slušaš tiča poj?!
Dole dojdi, al bu dobil tur taj sivi tvoj!
Maček sedi, mene gledi,
v glavi si misli:
Kak sem zbrisal, tebe zrisal!
Kaj mi moreš ti?!
Dojdi gore, ak se ufaš,
ti kričalica mala!
Buš ti videl kak buš dobil,
bu ti dosti šala!
Micek dragi, dole dojdi,
imam toplog mleka.
A za vuglom, vidi mi se,
jen te mišek čeka.
Jeden mišek? Kaj ne veliš?!
Mam bum došel dole!
Kad je došel tam do vugla,
miš je prešel v pole.
03.01.1995.
34
JESEN
Kiša curi.
Nebo tak tužno se plače.
Sunca već ni.
Srce zabolelo jače.
Blaten je put.
Megla čez doli se vleče.
Listek je žut. Šaro povehlo se cveće.
Smeh ne zvoni.
Nekaj je tužnoga v joku.
Tičeka ni.
Jesen već spi pri obloku.
04.03.1995.
35
ZIMA
S neba na zemlu su pale
biser-pahulice male.
Pokrile su brege i dole
i šumu i pusto pole.
Zeček mamici se stišće,
od studeni spasa išće.
Tiček sončeko je snival, dok se potok v led zakival.
V kaminu se varta smeje,
hižicu nam milu greje.
Kaj znači ak je vre zima,
kad v srcu još sunca ima.
05.03.1995.
36
PROTULETJE
Tiček si je fućkal v lugu,
od popevke zvonel gaj.
Gdo bi mislil vre na tugu,
dugoj zimi ide kraj.
Visibaba glavu zdigla,
zvonček v travi si zvoni.
Ljubica se k zemli prigla, potok hitro žvrgoli.
Priroda zgledi kak raj,
oživela je v jeden mah.
Časkom se zbudilo kaj je
protuletja taknul dah.
03.03.1995.
37
LETO
Sparina se teška vleče,
a sončece s neba peče.
Teško dura star i mlad,
od vrućine beži v hlad.
1995.
39
NA KRAJU SVIH KRAJEVA
Na kraju svih krajeva vječan je mrak.
Nečujan mir.
Na kraju svih krajeva tišina ispunja zrak.
Na kraju svih krajeva umorne su oči.
Sklapa ih san.
Na kraju svih krajeva beskrajne su noći.
Na kraju svih krajeva ugasi se plam.
Miruje srce.
Na kraju svih krajeva čovjek je sam.
17.11.1995.
40
ZOV ANGELA
Pak mi zgledi da je kraja videti,
da zbiranju došel je čas.
Gdo bi ve rekel da silna su leta
kak veter vre prešla kraj nas.
Velkoga nekaj nemam za zbrati,
celi moj život si ti.
I mesec, i zvezde, i rajski tiček, roža kaj sladko diši.
Kak bogečku sirotu si me ostavil
v prašini na sredi puta.
Pustil si da se v meglama zgubim,
da v kmici srce mi luta.
Povsud je kmica. V strahu šepećem:
"Bogek moj, zakaj ga ni?"
Al je vre kesno, angel zazivle:
"Dojdi, k meni dojti ti!"
I če si mislil: Lahko je zabit
ono kaj zemla nam skriva.
Ja ti velim da ljubav bu moja
navek v popevkama živa.
15.02.1998.
41
TUŽNI GROBEK
Zaprl si oči, tiho si zaspal
bez reči, bez glasa i zmir.
I vsi su mučali, na tenko hodili
za spati da imal bi mir.
Gda su te znesli, z cvetjem pokrili
svet kak da zginul je cel.
Kak da sem istom znala da Bogek od mene je k sebi te zel.
Zakaj kak kamen na stranu ja gledim
nigdo nigdar ne bu znal.
Vu hladnemu grobu v črnoj toj zemli
ti buš za navek mi spal.
A ja sam morem sveću vužgati
v kmici da kaže ti put.
Čez suze tiho Bogeka molit
za tebe kaj štel bi me čut.
Na grobeka tužnog rožu donesti,
dok srček kriči mi od jada.
I liliju belu, kaj ne bi pozabil
kak sem te mela ja rada.
17.02.2002.
42
O AUTORICI
Jasnica Žagar je rođena u Zagrebu 1967. godine, gdje je završila
osnovnu i srednju školu. Diplomirala je 1994. godine na odjelu
strojarskih konstrukcija, smjer motori i motorna vozila, Fakulteta
strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu. Na odjelu
pedagogijskih znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
1996. godine stječe potvrdnicu o pedagogijsko – psihološkom
obrazovanju. Završila je obrazovanje za upravljanje kvalitetom i auditiranje sustava
upravljanja kvalitetom prema harmoniziranim shemama Europske organizacije za
kvalitetu i stekla je diplome EOQ menadžerice kvalitete i EOQ auditorice kvalitete. Na
Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu je 2009. godine obranila specijalistički
poslijediplomski rad i stekla akademski naziv univerzitetska specijalistica poslovne
ekonomije. Tijekom karijere je radila na poslovima srednjoškolske profesorice
matematike i strojarske grupe predmeta, potom kao tehnologinja prve grupe na
održavanju lokomotivskih dizelskih motora, kompresora i hidrauličnih prijenosnika,
kao inženjerka osiguranja kvalitete te menadžerica kvalitete i okoliša.
Aktivnim planinarenjem se bavi od 80-tih godina prošlog stoljeća. U
kontinuitetu je članica HPD-a "Lipa" iz Sesveta od 1984. godine. Članica upravnog
odbora društva je bila od 1991. do 2004. godine, kad je obnašala dužnosti
predsjednice izletničke komisije (1991.-1996.) i dopredsjednice društva (1996.-
2004.). Planinarsku školu u organizaciji HPD-a "Zagreb–Matica" je završila 2008.
godine, a tečaj za turističku pratiteljicu pri Turističkoj agenciji VMD 2009. godine. Za
doprinos napretku i razvoju planinarstva je nagrađena Srebrnim znakom s vijencem
Planinarskog saveza Zagreba 1997. godine, Plaketom Planinarskog saveza Zagreba
2004. godine i Spomenicom Hrvatskog planinarskog saveza za suradnju u časopisu
Hrvatski planinar 2008. godine. Nositeljica je brončane i srebrne značke Hrvatske
planinarske obilaznice, zelene i bijele značke planinarske obilaznice Hrvatske kuće,
četiriju značaka Planinarskog puta Medvednicom, brončane, srebrne i zlatne značke
obilaznice "Za dušu i tijele", brončane značke proljetnog pohoda na Žumberak i
značke Zagrebačkog romarskog puta. Pored hrvatskih planina često posjećuje
slovenske, bosansko-hercegovačke i makedonske planine.
Razvoju planinarstva pridonijela je i članstvom i sudjelovanjem u raznim
aktivnostima HPD-a "Zanatlija" iz Zagreba (2008. i 2009.) i Planinarsko-ekološke
sekcije HPD-a "Zagreb-Matica" (2009.).