Jankovac - neponovljivi doivljaj Papuka

O Jankovcu se, zbog iznimne ljepote prirode, govori kao o biseru Slavonije. Opravdano, jer e posjetitelju zastati dah dok bude gledao obruavanja vode niz trideset metara viso-ku liticu, a romantini ugoaj ponudit e mu etnja uz tiha jezera gdje samo pastrva naruava mir staklaste povrine vode. Oslukujui utanje lia pod kronjama stoljetnih stabala bukve, koja pruaju splet svojega korijenja po pli-tkom humusnom sloju, uvrujui se za stijene to pamte najstarije dane ovoga kraja, i posjetitelj e biti opinjen tim trajanjem. ubor potoka i pjev ptica bit e umilna glazba za ui svakoga zaljubljenika u prirodu. Tek kad sve to osje-ti, shvatit e odluku grofa Jankovia, koji je ovdje odluio ivjeti i ovo mjesto odabrao za svoj konani smiraj.

Osnovne znaajke Park-ume Jankovac

Jankovac je gorska dolina s iznimnom kulturno-povijesnom batinom i prirodnim vrijednostima. Godine 1955. 640 ha ovog podruja zatieno je u kategoriji park-ume, koja od 1999. godine postaje dijelom Parka prirode Papuk.

Molimo posjetitelje da se pridravaju pravila ponaanja i da surauju s osobljem Parka prirode kako bi se ouva-la izvorna bioloka, geoloka i kulturoloka autentinost zatienog prostora, tako da: ne oteuju drvee, grmlje, da ne beru cvijee i ostale biljke ne plae, ne uznemiruju, ne hvataju i ne love ili ubijaju bilo koju vrstu ivotinja ne nose nikakvo oruje ne oteuju gnijezda i duplje ivotinja ne logoruju, ne pale vatru, osim na za to predvienim mjestima da odravaju red i istou u parku prirode, a sve otpatke odloe na za to predvieno mjesto ne oneiuju vodotoke i izvore ne oteuju spomeniku batinu se pridravaju znakova upozorenja i kreu se samo po naznaenim stazama zbog vlastite sigurnosti pse vode na uzici.Osim toga, zabranjeno je snimanje i fotografiranje u komercijalne svrhe bez doputenja Parka prirode zabranjeno je bavljenje turistikom, ugostiteljskom ili trgovakom djelatnosti bez koncesijskog odobrenja Javne ustanove PP Papuk.

Iz prolosti Jankovca

dana 16. rujna 1801. prvi put spominje se podruje Jankovca kao Staklana na Skakavcu u matinim knji- gama u Voinu do g. 1820. na Jankovcu je postojala staklana, a tada je preseljena u Drenovac do g. 1839. na Jankovcu postoji i groblje, a danas su vidljiva samo tri spomenika: upravitelja staklane Ivana Gasteigera, njegove supruge Katarine i sina Karla od 1840. do 1861. na Jankovcu ivi Josip Jankovi, vla- stelin i porunik austrijske carske vojske, koji je ovdje sagradio lovaku kuu, iskopao dva jezera i uredio etnicu do slapa Skakavac te zaelio da mu i posljednje poivalite bude u stijeni iznad prelijepe gorske doline od 1850. do 1862. ovim krajevima je hajdukovao Maksim Bojani, a nakon razbojnitva esto se skrivao u umi i pilji nad izvorom na Jankovcu dana 7. srpnja 1895. osjeki izletnici osnovali su na Jankovcu Planinarsko drutvo Brljan, drugo planinar- sko drutvo u Hrvatskoj dana 3. lipnja 1934. na Jankovcu je sveano otvoren prvi planinarski dom u Slavoniji

dana 10. srpnja 1940. dovren je novi planinarski dom, koji je spaljen za vrijeme II. svjetskog rata dana 30. studenoga 1951. sveano je otvoren i trei planinarski dom na Jankovcu i mala elektrina centrala od 3 kW koja je osvjetljavala planinarski dom i lugarni- cu; planinarski dom jo je nekoliko puta nestajao u plamenu, a 80-ih je godina prologa stoljea dobio svoj dananji izgled godine 1955. proglaeno je podruje Jankovca zatie- nim dijelom prirode kao park-uma godine 1999. Hrvatski dravni sabor donosi Zakon o proglaenju Parka prirode Papuk, u ijem je sklopu i Park-uma Jankovac. Vlada Republike Hrvatske iste godine osniva Javnu ustanovu koja se bavi zatitom, promocijom i koritenjem, odnosno upravljanjem ovim zatienim podrujem prirode godine 2005. stube, isklesane u sedri slapa Skakavac, staklarsko groblje i grobnica Josipa pl. Jankovia proglaeni su kulturnim dobrom Republike Hrvatske

Grobnica Josipa pl. Jankoviarazglednica s poetka 20. stoljea

Prizor iz staklane s poetka 19. st. ilustracija s poune table Krhotine staklarske prolosti

Godina osnivanja: 1999.Povrina: 336 km2Osobitosti: brdsko-planinsko podruje Slavonije iznimne geoloke i bioloke raznolikosti s vrijednom kulturno- povijesnom batinomNajvia kota: 953 m.n.m., vrh Papukupanije: Virovitiko-podravska, Poeko-slavonskaUdaljenost od veih gradova: Osijek 96 km, Zagreb 187 km, Virovitica 55 km, Poega 15 km

Sjedite ustanove: VoinTrg Gospe Voinske bb, 33 522 Voin,tel/fax: 033/565 269Ispostava: VelikaS. Radia 46, 34 330 Velikatel: 034/313 030, fax: 034/313 027Ispostava: OrahovicaF. Gavrania 6, 33 515 Orahovicatel/fax: 033/674 133kontakt@pp-papuk.hrwww.pp-papuk.hr

Nakladnik: Javna ustanova Park prirode Papuk, Trg Gospe Voinske bb,

33522 Voin; 2005. godineTekst: Goran Radoni,

Vlatka DumboviLektura i korektura: Ivan Jindra

Ilustracije: Hrvoje RuiFotografije: Branko tivi i Stjepan

Gal - Arhiva JU PP Papuk; Mario Romuli (Jankovac iz zraka); Perica

Mustafi (potona pastrva)Oblikovanje i grafika priprema:

Dizajn studio (R)evolucijaTisak: Stega tisak

Ostvarenje projekta Grofova staza omoguili su:

g. Hrvoje Rui donacijom dijela ilustracija za poune table g. Dragutin Majer iz Naica ustupanjem razglednice koja prikazuje nekadanju unutranjost grobnice grofa Jankovia Zaviajni muzej Naice i Gradski muzej Poega savjetima i omoguivanjem uvida u svoj fundus o povijesti Jankovcadonacijom graevinskog materijala: IGM Radlovac d.d., Orahovica Hrvatske ume d.o.o. - Podrunica Poegafinancijskom potporom: Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka Hrvatska turistika zajednica Nexe grupa Ministarstvo kulture.

OPI PODATCI O PARKU PRIRODE PAPUK

Park prirode PapukPark-uma Jankovac

Park prirode Papuk

jankovac.indd 2jankovac.indd 2 19.1.2006 13:33:1219.1.2006 13:33:12

Geoloki mozaik Jankovca

Jedna su od prirodnih zanimljivosti Jankovake doline stije-ne nastale u razliitim razdobljima geoloke prolosti pla-neta Zemlje. Od ulaza u dolinu do pilje Maksima Bojania, na udaljenosti od samo 400 metara, saeta je i vidljiva go-tovo 400 milijuna godina stara geoloka prolost Jankovca i planine Papuk. Velebni, veliki blokovi migmatita, najsta-rijih stijena Jankovca, sa jo nekim metamorfnim stijena-ma izgrauju najvei dio Papuka. Potkraj paleozoika, prije otprilike 260 milijuna godina, na migmatitima se taloe kontinentalni sedimenti (konglomerati i pjeenjaci), na-stali erozijom istih tih temeljnih stijena. Na poetku nove geoloke ere mezozoika, prije otprilike 250 milijuna godina, u tadanjem velikom svjetskom oceanu Tetisu nastaju sedi-menti sa zanimljivim fosilima te vapnenci i dolomiti ije ka-rakteristine morfoloke, krke odlike u obliku pilja, vrtaa i jama, nalazimo i na Jankovcu. Najmlae naslage na Janko-vcu odnose se na stvaranje sedre uz pomo sedrotvornih mahovina i alga, procesa koji je zapoeo prije pet tisua godina, a traje i danas. Odraz je sadanjih geolokih proce-sa i stvaranje potonih nanosa koji nastaju erozijom stijena kroz koje prolazi voda. Pojava brojnih izvora i bogatstvo vode takoer je posljedica odnosa zamrenih geolokih procesa svih navedenih stijena na Jankovcu.

lijevo: blokovi migmatita gore: migmatite tvore razliiti minerali: kvarc, feldspati i crni listiavi mineral biotit

lijevo: sedra je upljikava vapnenaka stijena u kojoj moemo pronai brojne tragove biljnih i ivotinjskih organizamadolje: sedrotvorni slap

Najstarije ume Parka prirode Papuk...

Osnovno obiljeje krajoliku Park-ume Jankovac daje umska vegetacija. Uz jezera, potoke i izvore razvila se i bujna movarna vegetacija s dekorativnim, ali i rijetkim i ugroenim biljnim vrstama. Dosad je na podruju Janko-vca otkriveno oko 500 vrsta biljaka. Zbog uvjeta stanita, a osobito raznolike geoloke podloge, vrsta tala i mikro-klimatskih uvjeta ovdje nalazimo pet razliitih umskih zajednica. Prevladavaju gorske bukove ume koje zauzi-maju vie od 80 posto podruja, a na manjoj povrini i junim pristupima raste uma hrasta kitnjaka. uma gor-skoga javora i jasena pokriva najhladnije dijelove ovoga podruja, na kojima se snijeg dugo zadrava, a pojaana je vlanost tla. ume Jankovca su i najvei kompleks sta-rih uma Parka prirode Papuk (stare su i vie od stotinu godina), a pojedine podsjeaju na praume. Njihov je ivi svijet, zajedno s biljkama i ivotinjama vodenih stanita, pravi biser bioloke raznolikosti. Na podruju je dosad otkriveno vie od 1500 ivotinjskih vrsta. Upravo je na izvoru Jankovakog potoka otkriven i endem Parka priro-de Papuk. To je maleni pui Graziana papukensis koji ivi u pukotinama sedrenih stijena na izvoru.

Grofova staza

Godine 2004. Javna ustanova Park prirode Papuk poela je graditi pounu stazu u najljepem dijelu Park-ume Janko-vac uz planinarski dom, jankovaka jezera i slap Skakavac. Stube, pjeaki drveni mostii i rukohvati, koje smo posta-vili na stazi, posjetiteljima omoguuju pristup najljepim prizorima Jankovca. Uz stazu smo postavili i poune table sa sadrajima koji objanjavaju pojedine prirodne ili kul-turno-povijesne zanimljivosti uz koje staza prolazi. Pounu stazu na Jankovcu nazvali smo Grofova staza iz potovanja prema grofu Josipu pl. Jankoviu, prvom ovjeku koji je spoznao estetske i krajobrazne vrijednosti te doline. Sta-za je osobito namijenjena onima koji e prvi put posjeti-ti Park prirode Papuk jer e na jednom mjestu, u kratkom vremenu upoznati vrijednosti ovoga podruja, to e ih, vjerujemo, potaknuti na nove posjete i istraivanja. Staza je namijenjena i svim dosadanjim posjetiteljima Jankovca i Parka prirode Papuk koji e na jednostavan i nenametljiv nain jo vie zavoljeti ovo podruje.

Ilustracija s poune table Gozba na panju

Boikovina je postala toliko rijetka i ugroena da je ve 1953. zatiena zakonom i ne smije se brati

U Jankovakim jezerima ive potone pastrve, lijepe ali ugroene ribe HrvatskeBu