UNIVERZITET CRNE GOREEKONOMSKI FAKULTET PODGORICA

JADRANKA BOJOVI

JAVNE NABAVKE

Analiza sistema javnih nabavki sa posebim osvrtom na korupcijuSEMINARSKI RAD

Podgorica, decembar 2011. Godine S A D R A J2I ABSTRAKT

3II UVOD

5III NAELA JAVNIH NABAVKI

51.1. Naelo ekonominosti i efikasnosti upotrebe javnih sredstava

51.2. Naelo obezbjeivanja konkurencije

61.3. Naelo transparetnosti

61.4. Naelo ravnopravnosti

7IV JAVNE NABAVKE

11V ZAKONODAVNI OKVIR

12VI INSTITUCIONALNI OKVIR

13VII KORUPCIJA U SISTEMU JAVNIH NABAVKI

17VIII ANTIKORUPCIJKA PRAVILA

20IX ZAKLJUAK

22BIBLIOGRAFIJA

I ABSTRAKT

Polazei od toga da su sistem javnih nabavki relativno nova pojava, a da je korupcija u javnim nabavkama aktuelna tema dananjice, cilj ovog rada je da objasnim funkcionisanje sistema javnih nabavki, naela na kojima su javne nabavke osnovane, zakonodavni i institucionalni okvir, faze u kojima je korupcija mogua kao i antikorupcijska pravila.Korupcija u javnim nabavkama kao i u svim sferama javnih slubi postoji, ali problem je to to usled nedostatka dokaznih sredstava teko je dokaziva.

II UVODJavne nabavke predstavljaju jednu sistematizovanu cijelinu, odnosno skup pravila, propisa i normativa po kojima su dravni organi, organi jedinica lokalnih samouprava, javne slube, privredna drutva i pravna lica koja vre poslove od javnog interesa (a koji se finansiraju sa vie od 50% iz sredstava Budeta ili u kojima drava posjeduje vie od 50% akcija) duni postupati. Stoga, moemo rei da Javne nabavke sve vie poprimaju oblik posebne naune discipline koja sadri kako elemente ekonomskih, tako pravnih i politikih nauka.Saglasno optim propisima o dravnoj upravi u Crnoj Gori i organizacionom propisu, za kreiranje politike u oblasti javnih nabavki nadlena je Vlada Crne Gore. Poslove za Vladu u ovoj oblasti vre Ministarstvo finansija i Direkcija za javne nabavke. Ministarstvo finansija, kao resorno, u oblasti javnih nabavki u saradnji sa Direkcijom za javne nabavke, vri poslove dravne uprave koji se odnose na predlaganje unutranje i spoljne politike, voenje razvojne politike i normativna djelatnost (priprema zakona i podzakonskih akata). Kontrola postupaka javne nabavke data je u nadlenost Komisiji za kontrolu postupaka javnih nabavki. Direkcija za javne nabavke vri kontinuirani monitoring javnih nabavki, preventivno instruktivnih nadzora i obezbjeuje uslove za konkuretno i transparentno djelovanje svih uesnika u procesima javnih nabavki i stvara uslove za uvoenje eloktronskog sistema javnih nabavki. Pored gore pomenutih glavnih institucija u sistemu javnih nabavki treba pomenuti i organe dravne uprave koji su indirektno vezani za oblast javnih nabavki, i to su: Dravna revizorska institucija, Uprava za antikorupcijsku inicijativu, Komisija za spreavanje sukoba interesa, Upravni sud, Vjee za prekraje, Uprava policije i Sudski savjet.Javne nabavke u EU predstavljaju znaajno trite. Prema procjenama Evropske Komisije, ukupna vrijednost javnih nabavki iznosi 16% bruto drutvenog proizvoda Unije, a u Crnoj Gori prema poslednjim proraunima za 2010 godinu udio javnih nabavki u bruto drutvenom proizvodu je 12,14% (376,260,499.89 ), za 2009. godinu 14,43%, u 2008. godini 16,11%, dok u 2007. godini bio 18,92%. Oigledno je da javni organi troe mnogo novca na javnu nabavku, a da je uvoenje sistema javnih nabavki znaajno doprinijelo smanjivanju istih. Cilj Javnih nabavki jeste da se omogui efikasna javna potronja, odnosno da se pomogne javnim organima da nabavljaju proizvode, usluge i radove boljeg kvaliteta za niu cijenu. Primjena adekvatnih postupaka javnih nabavki i velika konkurencija kada su u pitanju javni ugovori znaajno umanjuje cijene. Rezultat toga je da se novac poreskih obveznika efikasnije troi, poboljava se ekonomski razvoj, stvaraju novi uslovi i bolja konkurentnost. Obzirom da se znaajan obim javne potronje vri preko sistema javnih nabavki, samo funkcionalan sistem nabavki osigurava efikasno troenje novca poreskih obveznika. Najvaniji, kljuni principi od kojih zavisi efikasnost javnih nabavki su ekonominost i efikasnost upotrebe javnih sredstava, obezbjeivanje konkurencije, transparetnost i ravnopravnost (naela Zakona o javnim nabavkama).III NAELA JAVNIH NABAVKIU postupku javnih nabavki, ustanovljena su osnovna pravila po kojima je naruilac duan postupati i pridravati ih se tokom cijelog postupka. U naela javnih nabavki ubrajamo:

1.1. Naelo ekonominosti i efikasnosti upotrebe javnih sredstavaNaruilac je duan da obezbjedi ekonomino i racionalno korienje javnih sredstava u postupku javne nabavke i izborom najpovoljnije ponude.

Naelo ekonominosti i efikasnosti upotrebe javnih sredstava (koje je poznato kao princip razmjene najbolje vrijednosti za novac) u sutini znai daizbor izmeu dvije ili vie ponuda mora da bude zasnovan na uporeivanju trokau odnosu na dobijeni rezultat. Dobijeni rezultat mora da bude:

-rjeenje kojim se dobija isti rezultat, ali uz manji troak,

-rjeenje kojim se sa istim ili manjim trokom postie bolji rezultat,

-rjeenje kojim se, iako uz vei troak, postie bolji rezultat (pod uslovom da ta dodatna efikasnost opravdava poveanje trokova).

1.2. Naelo obezbjeivanja konkurencije

Naruilac je duan da preduzme potrebne mjere kojima se obezbjeuje konkurencija meu ponuaima. On ne smije da se ogranii ili sprijei konkurentnost meu ponuaima, a psoebno ne moe da onemogui bilo kojeg ponuaa da uestvuje u postupku javne nabavke neopravdanom primjenom pregovarakog postupka ili korienjem diskriminatorskih uslova ili mjera koje favorizuju pojedine ponuaeOvo naelo podrazumijeva obavezu naruioca da obezbijedi takmienje meu potencijalnim ponuaima i to na nain to naruilac javno objavljuje i oglaava pozive za nadmetanja, u skladu sa Zakonom, a u sluajevima javne nabavke male vrijednosti (oping) obezbjeuje prikupljanje najmanje tri ponude. Izuzetak predstavlja ogranieni postupak javne nabavke, gdje je zakonodavac predvidio da se naelo konkurencije ostvaruje obezbjeivanjem najmanje tri kvalifikovana ponuaa.1.3. Naelo transparetnosti

Transparetnost postupka obezbjeuje se objavljivanjem plana javnih nabavki, poziva za javno nadmetanje, odluke o kvalifikaciji kandidata, odluke o izboru najpovoljnije ponude, odluke o obustavi postupka javne nabavke, odluke o ponitavanju postupka javne nabavke, ugovora o javnoj nabavci, izmjene, odnosno dopune plana, poziva, odluke i ugovora, kao i preduzimanja drugih mjera i radnji. Ponua koji uestvuje u postupku javne nabavke ima pravo da ostvari uvid u dokumentaciju sprovedenog postupka javne nabavke.Ovo je najvanije naelo, koje u sebi sadri i sva ostala naela javnih nabavki. Vei stepen transparetnosti postupka javnih nabavki rezultira veim stepenom konkurentnosti, niim cijenama, povoljnijim uslovima i u krajnjem, dobijanjem najbolje vrijednosti za novac. Time to su postupci javnih nabavki transparentni, to jest pregledni i javno objavljeni i oglaeni, ponuaima je omogueno da, na osnovu unaprijed predvienih uslova, pripreme svoju ponudu.Transparentnost predstavlja i osnov za kontrolu zakljuivanja ugovora.Poto je naruilac obavezan da javno objavi odluku o dodjeli ugovora, koja u sebi sadri niz podataka, a ne samo informaciju o nazivu ponuaa ija je ponuda najpovoljnija, ostali ponuai i zainteresovana lica imaju pravo, pokretanjem albenog postupka, da provjere da li je prvorangirana ponuda zaista rezultat najpovoljnijeg izbora. Na taj nain vri se kontrola troenja budetskih sredstava.1.4. Naelo ravnopravnosti

Naruilac je duan da u svim fazama postupka javne nabavke imaju ravnopravan tretman.Uslovi za uee u postupku javne nabavke su jednaki za sve ponuae,bez obzira na to da li kao ponua javlja fiziko ili pravno lice i bez obzira na sjedite ponuaa (u zemlji ili inostranstvu), pri emu se postupku javne nabavke svi ponuai ravnopravno tretiraju u ostvarivanju njihovih prava.IV JAVNE NABAVKEU Crnoj Gori, je uspostavljen decentralizovani sistem javnih nabavki, to znai da je postupke javnih nabavki duno da sprovodi preko 980 naruilaca, obveznika primjene Zakona.Javne nabavke predstavljaju skup radnji naruioca u cilju ekonominije nabavke kvalitetnijih roba, usluga i radova najbolja vrijednost za novac. Od postupaka i naina na koji se sprovode javne nabavke zavisi ekonominost troenja velikog dijela budetskih sredstava drave. U cilju ekonominijeg troenja sredstava veina drava je usvojila Zakon o javnim nabavkama, kojim je decidno propisano na koje naine i pod kojim uslovima se iste mogu sprovoditi.Javne nabavke moemo podjeliti u etiri faze:a) donoenje odluke o pokretanju postupka, sa naznakom o kom postupku je rije i pripremom tenderske dokumentacije;

b) javno oglaavanje i prikupljanje ponuda;

c) otvaranje i vrednovanje ponuda i donoenje odluke o dodjeli ugovora;d) stvarno sprovoenje ugovora i kontrola nad sprovodjenjem istog.Naruilac moe istovremeno sa donoenjem rjeenja o pokretanju postupka javne nabavke imenovati i komisiju za sprovoenje pojedinih radnji u postupku, kao to su priprema tenderske dokumentacije, ovjera tenderske dokumentacije, otvaranje ponuda, vrednovanje i ocjenjivaje ponuda i sl. Broj i sastav lanova komisije odreuje naruilac obzirom na predmet i vrstu postupka javne nabavke. U komisiji mora biti imenovan jedan pravnik, a ostali lanovi moraju biti strunjaci sa podruja koje je predmet javne nabavke i ne smiju ni u kom sluaju biti intresno povezani sa ponuaima.Istovremeno uz rjeenje o pokretanju postupka javne nabavke naruilac, tj. ovlaeni slubenik za javne nabavke ili formirana komisija moraju pristupiti i pripremi tenderske dokumentaciji, tj. dokumenta na osnovu kojih e ponuai pripremiti svoje ponude. Smisao tenderske dokumentacije je da detaljno, jasno i nedvosmisleno predstavi predmet javne nabavke, uslove (obavezne i fakultativne) koje ponuai moraju da ispunjavaju,kriterijum za bodovanje ponuda, mjesto, rok izvrenja i dr. Potencijalni ponuai na taj nain dobijaju sve potrebne informacije za pripremu svojih ponuda.Jasno definisan predmet javne nabavke omoguava ponuaima pripremu kvalitetnih i meusobno lako uporedivih ponuda. Podaci u tenderskoj dokumentaciji moraju biti istovjetni kao i podaci objavljeni u javnom pozivu. Ukoliko bi podaci iz tenderske dokumentacije bili razliciti od onih koji su javno objavljeni u pozivu za javno nadmetanje, to bi znailo da naruilac odreene ponuae pokuava obmanuti, tako da oni ne podignu tenersku dokumentaciju. Tendersku dokumentaciju ine nacrt ugovora, predraun radova, tehnika dokumetacija, razne specifikacije, planovi i td. to ponuaima omoguava da kvalitetno kompletiraju ponude i predaju ih na propisan nain. Pravilna ponuda je ona koja je blagovremeno predata i koja ispunjava sve uslove predviene javnim pozivom i tenderskom dokumentacijom. Priprema tenderske dokumentacije je jedna od najsloenijih i najteih faza u sistemu javniih nabavki i zahtjeva tehnika, ekonomska i pravna znanja.Obavezni elementi svake tenderske dokumentacije i javnog poziva su uslovi i kriterijumi za vrednovanje ponuda. Uslovi iz poziva mora biti ispunjen u cjelini i iskljuujue je prirode. Kriterijum je element vrednovanja, uporeivanja i ocjenjivanja ponuda. Neblagovremena ponuda i ponuda koja ne ispunjava uslove predivene javnim pozivom nee se ni razmatrati. Tehnika dokumentacija je osnovni element svake tenderske dokumentacije. Ona definie predmet javne nabavke, a samim tim i potencijalne ponuae.Kako e naruilac definisati predmet javne nabavke zavisi od prirode samog predmeta. Kod komplesnijih i sloenih javnih nabavki predmet mora biti opseno definisan i sadrati nacrte i tehniku specifikaciju. Kod manje komplikovanih predmeta javne nabavke opis predmeta je kratak i jasan, moe a i ne mora sadrati tehnike specifikacije. Svakako od naina na koji naruilac bude definisao predmet nabavke zavisi e i kvalitet ponuda.Postupci javnih nabavki su:1) otvoreni postupak;

2) ogranieni postupak;

3) pregovaraki postupak sa prethodnim objavljivanjem poziva za javno nadmetanje;

4) pregovaraki postupak bez prethodnog objavljivanja poziva za javno nadmetanje;

5) okvirni sporazum;

6) konsultantska usluga;

7) konkurs;

8) oping;

9) neposredni sporazum.

Postupak javne nabavke odreuje se prema vrijednosti javne nabavke koja se razvrstava u tri vrijednosna razreda. - I vrijednosni razred za javnu nabavku ija je procijenjena vrijednost do 5000 , sprovodi se postupak neposrednog sporazuma;- II vrijednosni razred - za javnu nabavku ija procijenjena vrijednost iznosi preko 5000 do 25.000 za nabavku roba i usluga, odnosno preko 5000 do 50.000 za ustupanje izvoenja radova, sprovodi se postupak opinga ( moe da se sprovede najvie jednom godinje za jedan predmet javne nabavke);- III vrijednosni razred za javnu nabavku ija procijenjena vrijednost iznosi preko 25.000 za nabavku roba i usluga, odnosno preko 50.000 za ustupanje izvoenja radova sprovede se preostali postupci.

Svi ovi postupci se mogu svrstati u dvije gupe: otvoreni i ogranieni postupci.

Najmanje subjektivnosti dozvoljava otvoreni postupak. Transparetnost kod ovog naina je osigurana objavljivanjem javnog poziva i javnim otvaranjem ponuda. Ogranieni postupak moemo podjeliti na dvije faze: u prvoj fazi naruilac preko javnog poziva prikupi ponude zainteresovanih ponuaa i odabere kvalifikovane koje u drugoj fazi pozove na predaju konkretnih ponuda. Manjkavost ovog posutpka je da Zakon ne predvia javno otvaranje ponuda u prvoj, nego tek u drugoj fazi.Postupak javne nabavke nije zavren izborom ponuaa i dodjelom ugovora, ve tek njegovorm realizacijom.

V ZAKONODAVNI OKVIRPostojei pravni okvir u sistemu javnih nabavki zasniva se na Zakonu o javnim nabavkama koji je donijet u julu 2006 godine, izmjenjen u avgustu 2011 godine a primjenjivae se od 1 januara 2012 godine.

U podzakonskoj regulativi imamo Pravilnik o metodologiji iskazivanja kriterijuma u odgovarajui broj bodova, nainu i postupku ocjene i uporeivanja ponuda, Pravilniku o obliku, sadrini i nainu izdavanja isprave kojom se obezbjeuje uredno plaanje javnih nabavki, te standardnim obrascima i formularima koji ine sastavni dio pravilnika. Osim ovog zakona kao ley specialis u ovoj oblasti, primjenjuje se Zakon o optem upravnom postupku (Sl.list CG, br. /11) i Zakon o budetu.VI INSTITUCIONALNI OKVIR

MINISTARSTVO FINANSIJA- resorno ministarstvo u oblasti javnih nabavki. Priprema nacrte zakona, druge propise i opte akte, predlae Vladi strategije razvoja i druge mjere iz oblasti javnih nabavki, vri nadzor nad primjenom Zakona.

DIREKCIJA ZA JAVNE NABAVKE - obavlja upravne i strune poslove iz oblasti javnih nabavki, obezbjeuje uslove za ekonominu, efikasnu i transparentnu upotrebu javnih sredstava, kao i podstie konkuretnost i ravnopravnost ponuaa u postupcima javnih nabavki. Daje prethodnu saglasnost naruiocima na odabir vrste postupka, uestvovanja i saraivanja u ogranizovanju profesionalnih obuka, vri monitoring sistema javnih nabavki, usaglaavanje sa evropskim zakonodavstvom i praksom Evropskog suda pravde, podizanje javne svijesti o javnim nabavkama i podstie razvoj elektronskog sistema javnih nabavki.KOMISIJA ZA KONTROLU JAVNIH POSTUPAKA- je samostalan organ nadlean za oblast zatite prava ponuaa i javnog interesa u postupku javne nabavke. To je drugostepeni organ koji postupa po izjavljenim albama.

Osim ovih glavnih institucija u sistemu javnih nabavki treba pomenuti i dravne ograne uprave koji su indirektno vezani za oblast javnih nabavki, i to su:

- Dravna revizorska institucija,

- Uprava za antikorupcijsku inicijativu,

- Komisija za spreavanje sukoba interesa,

- Upravni sud,

- Vjee za prekraje,

- Uprava policije,

- Sudski savjet.VII KORUPCIJA U SISTEMU JAVNIH NABAVKIKorupcija i kriminal su jedna od najveih prijetnji vladavini prava i razvoju savremenog demokratskog drutva.Zakoni nikada ne mogu biti toliko idealni da nije mogue njihovo krenje. U svim navedenim fazama javne nabavke postoji mogunost da lica koja su zaduena za sprovoenje postupka javne nabavke rade protivzakonito.Polazei od same odluke o poretanju postupka i pripreme tenderske dokumentacije postoji mogunost da se utvrde odreene specifinosti koje favorizuju samo odreenog ponuaa. , a diskriminiu druge ponuae. U takvim sluajevima uvijek postoje dva interesa: interes naruioca i interes ponuaa.

Meunarodno istraivanje u kome su sudjelovali graani Bugarske, eke, Rumunije, Slovake i Slovenije, upozorilo je na sledee mogue nepravilnosti:

- bili smo neformalno diskvalifikovani ( ponua);

- nemogue je dobiti ugovor o javnoj nabavci ako ne upotrebi veze i poznanstva ili ako uslugu ne plati (ponua);

- pokuavaju me podmititi (naruilac) tu se pojavljuju razliite vrste mita, od novanih sredstava do razliitih usluga;- na mene vre pritisak (naruilac);

- upotreba poznanastva.

Poznanstva, veze i mito upotrebljavaju se u svim fazama postupka, za dobijanje informacija o tenderskoj dokumentaciji i postupcima i za uticanje na rezultate javnog poziva.Oblast javnih nabavki ini 12 % do 19 % bruto domaeg proizvoda u CG i vrijednost koja proe kroz ovu proceduru se procijenjuje na nekoliko milijardi eura svake godine, dok u svijetu ova oblast zauzima izmeu 10% do 15 % svjetskog bruto drutvenog proizvoda to nam govori da vrijednost koja proe kroz ovu proceduru iznosi i nekoliko biliona eura svake godine. Obzirom na navedene procjene oblast javnih nabavki je oblast u kojoj korupcija najvie dolazi do izraaja. Negativni efekti koji se odraavaju na stanovnitvo izraz su neadekvatnih odluka koje su posledica korupcije. Npr. Funkcioneri mogu donijeti odluku da kupe moderno naoruanje umjesto da uloe u izradnju kole. Poslovi kupovine modernog naoruanja povlae sa sobom provizije daleko vee nego izgradnja kole, tako da stanovnici bivaju najvie pogoeni jer ostaju uskraeni za kolovanje. Takivh primjera je mnogo.Razne studije su ukazale na to da u zemljama sa visokim stepenom korumpiranosti funkcionera, politiari i njihovi bliski saradnici se najee odluuju za projekte koji nemaju mnogo veze sa dugoronim razvojem zemlje. Korumpirani funkcioneri favorizuju nove kapitalno investicione projekte na tetu odravanja postojeih. Naime, interes korumpiranih funkcionera i interes graana se ne podudara od koristi projekata, kao ni vremenski period u kojima se ostvaruje korist. Takvi funkcioneri su zainteresovani da korist dobiju odmah, jo dok su oni na vlasti i ne interesuje ih ta e biti kasnije kada oni odu sa vlasti. Gradjanima ostaju dugovi i lo kvalitet investicija. Ovo je posebno izraeno kod zemalja sa nedovoljno razvijenim institucijama gdje se funkcioner ne osjea sigurnim u pogledu ostanka na vlasti i tada je sklon brzom bogaenju kroz korupciju. Korupcija dolazi do izraaja pogotovo kod velikih projekata (u finansijskom smislu) kad postoji veliki broj zainteresovanih uesnika, a kao nepisano pravilo je da firme pokuavaju da podmite dravne funkcionere koji odluuju o tome ko e dobiti posao ili da uspostavljaju tajne sporazume sa konkurentima ili oboje.

Postoji vie faza koje nose rizike od korupcije, pomenuu neke od njih:

Veliki projekti kod njih je opasnost od korupcije vea jer je rije o veim vrijednostima, vei je broj uesnika koji ostvaruju svoje interese i vei je broj prilika koje se pruaju.

U fazi u kojoj se angauju eksperti da daju ocjenu opravdanosti projekta velika je ansa za zloupotrebe. Ekspertsko miljenje zasniva se na subjektivnoj procjeni i sudu, a istovremeno moe da opredjeli ko e uestvovati u realizaciji projekta.

Npr. gradi se brana za hidrocentralu. Ekspetrska firma daje miljenje da brana za hidrocentralu mora da ima karakteristike koje moe da realizuje samo jedna ili par izvoaa sa kojima je ona u vezi. Inicijativa za ovakvo oblikovanje miljenja esto dolazi od politiara zemlje u kojoj se brana gradi. Politiari dosta ranije, jo u fazi kada se donosi odluka da se objekat gradi, ve formiraju interesnu grupu sa izvoaima i potom sugeriu konsultantskim kuama kakva bi odluka najvie odgovarala interesima drave i da e i oni dobiti odgovarajui dio.

Da bi se sprijeile ovakve pojave, neophodno je da se cio postupak izbora konsultantske kue uini javnim. Od konsultantske kue je neophodno zahtjevati osim stunosti ,da nisu pod istragom vezano za korupciju niti su osuivani po tom osnovu.Faza ispitivanja miljenja javnog mijenja- Popularni nain uticanja na izbor eljenog projektnog predloga je naruivanje ispitivanja minjenja javnog mijenja. Naime, naruilac angauje agenciju koja sprovodi istraivanje i dogovori da anketom uzorka formulie pitanja tako da se lako dobije eljeni rezultat. Pitanja se formuliu tako da lako vode do eljenog odgovora, ime je pribavljena podrka graana za ovaj ili onaj projekat.

Dalje, potencijalni ponuai su takoe zainteresovani da putem podmiivanja sebi obezbjede posao. Neke firme ne ekaju da tenderi budu objavljeni pa da onda trae kome da ponude mito. One znatno ranije uspostavljaju kontakte sa osobama koje oni sami indetifikuju kao one koji e donositi odluke. Tako oni due vrijeme njeguju kontakte inei razne usluge, kao zapoljavanje lanova poreodice, plaanje skupih putovanja i sl. Zauzvrat nita ne trae od njih. U poetku su ti pokloni manje vrijednosti, da bi se vremenom vrijednost poklona, usluga uveavala. Kada se raspie i objavi tender oni od svojik kontakata trae da im obezbjede povjerljive informacije koje bi im pomogle da sastave bolju ponudu od konkurenata ili jednostavno trae da proguraju njihovu ponudu na tenderu.

Nain borbe protiv ove prakse je otvoreni postupak javne nabavke na kome mogu uestvovati svi koji zadovoljavaju propisane uslove.

U sluaju kada se pokrene ogranieni postupak javne nabavke, tj. kada se odredi krug ponuaa koji odgovaraju predmetu javne nabavke moe doi do udruivnja izmeu njih tako da se unaprijed dogovore koja e se cijena ponuditi i ostali uslovi, kao i ko e od njih da uzme taj posao tj. bude pobjednik u nadmetanju. Isti sluaj se moe desiti i kod oping metode ukoliko je poznato kome su ponude upuene (pogotovo u manjim sredinama).

Faza realizacije projekta takoe sadri brojne mogunosti zloupotrebe. U toj fazi pobjednik u nadmetanju pokuava da nadoknadi trokove podmiivanja ili da povea zaradu smanjenu po osnovu toga to je morao da ponudi najniu cijenu kako bi pobjedio u nadmetanju. U takvim sluajevima, prilikom implementacije koristi materijal slabijeg kavaliteta, troi manje materijala a fakturie veu potronju od stvarne. Problem je nadzorni organ koga takoe mora podmititi kako bi progledao kroz prste.

Rjeenje ovog problema je angaovanje razliitih inspekcija, odnosno inspekcija razliitih nivoa ovlaenja ili angaovanje nezavisnog nadzornog organa.

Poslednja faza u kojoj se zloupotreba moe odvijati je faza putem izmjene ugovora tokom implementacije projekta i poveanje prvobitno ugovorenih trokova. Npr. Ugovori se izradnja modernog auto-puta. Vrijednost tog projekta u momentu potpisivanja ugovora iznosi 1 milijarada . Nakon par godina i donoenja viestrukih aneksa ugovora trokovi projekta dostignu vrijednost od 3.5 milijarde . Ukoliko je nadzorni organ ovlaen da odobrava poveanje trokova moe doi do naduvavanja trokova, a da vii nivoi odluivanja sa tim i ne budu upoznati. Rjeenje ovog sluaja je u tom da se uvede kontrola na vie nivoa odgovornosti pojaanu time da ukoliko vrijednost poveanja pree odreeni procenat od ugovorene vrijednosti tenderska komisija ili neko drugo nadleno tjelo mora da se sastane i razmotri opravdanost tih promjena.VIII ANTIKORUPCIJKA PRAVILA

Drava se mora zatititi pred tetim posledicama koje su mogue pri javnim nabavkama. Ona to ini kroz implementaciju odgovarajuih zakona i podzakonskih akata. Korupciju u javnom sektoru teko je otkriti, a ako je i otkrivena teko je prikupiti odgovarajue dokaze. Korupcija u javno sektoru ne zavisi samo od jedne strane naruioca, inicijativa moe potei i od druge strane, ponuaa. U interesu je obje strane da to ostane tajna.

Od bilo koje strane da je inicijativa potekla, pitanje je ta se moe uiniti da se korupcija u javnom sektoru suzbije?

U Zakonu o javnim nabavkama Crne Gore, propisano je da je Naruilac duan da odbaci, odnosno odbije, ponudu ako ima na raspolaganju vjerodostojan dokaz da je ponua neposredno ili posredno dao, ponudio ili stavio u izgled poklon ili neku drugu korist slubeniku za javne nabavke, lanu komisije za otvaranje i vrednovanje ponuda, licu koje je uestvovalo u pripremi tenderske dokumentacije, licu koje uestvuje u planiranju javne nabavke ili nekom drugom licu kako bi ono na njih izvrilo uticaj sa ciljem da sazna povjerljive informacije ili da utie na postupanje naruioca ili donoenje odluka u bilo kojoj fazi postupka javne nabavke. Naruilac e odbaciti, odnosno odbiti ponudu i ako ima na raspolaganju vjerodostojan dokaz da je ponua neposredno ili posredno prijetio slubeniku za javne nabavke, lanu komisije za otvaranje i vrednovanje ponuda, licu koje je uestvovalo u pripremi tenderske dokumentacije, licu koje uestvuje u planiranju javne nabavke ili nekom drugom licu kako bi ovo na njih izvrilo uticaj sa ciljem da sazna povjerljive informacije, ili da utie na postupanje naruioca ili donoenje odluka u bilo kojoj fazi javne nabavke.Ali, ni to nije dovoljno da bi se suzbila korupcija u sistemu javnih nabavki.Crna Gora je odluna da razvija pravni okvir, institucije i kapacitete, saradnju sa dravama iz regiona i meunarodnim organizacijama, kao i da upotrijebi sve svoje raspoloive kapacitete u borbi protiv korupcije. Direkcija za javne nabavke je Strategijom razvoja sistema javnih nabavki u Crnoj Gori za period 2011-2015 godine predvidjela niz aktivnosti u cilju suzbijanja korupcije u javnom sektoru, a neke od tih su:a) Jaanje pravnog okviraKao prva mjera za borbu protiv korupcije je primjena zakona i podzakonskih akata i dalja nadogradnja pravnog okvira, koja e imati za cilj da se svi postupci javne nabavke odvijaju po jasno definisanim pravilima, na transparetan nain.Pravnim okvirom je neophodno urediti i uslove uestvovanja privrednih subjekata u postupcima javne nabavke, ukoliko su na bilo koji nain, interesno, vlasniki ili rodbinski povezani sa ugovornim organima.b) Izvravanje odluka dravne komisijeNeophodno je poboljati i unaprijediti kontrolu izvrenja odluka Komisije za javne nabavke kako bi se omoguila pravna sigurnost u postupcima.

c) Jaanje kontrolnih mehanizamaJedna od preventivnih mjera za borbu protiv korupcije se sastoji u tome da se razviju kontrolni mehanizmi, i to:- Prevencija kroz transparentnost postupka javnih nabavki i rada institucija koje se finansiraju iz Budeta.- Edukacija svih subjekata ukljuenih u postupke javnih nabavki, u cilju spreavanja korupcije u sistemu.d) Osnivanje centralnih organa za javnu nabavkuObezbjediti uslove za centralizovane nabavke, kako bi se koncentrisali izvori nabavke u jednom ili vie naruilaca unutar dravnih i lokalnih centara, pri emu se ukida potreba za pojedinanim nabavkama. Osnivanjem centralnog organa za javne nabavke smanjuju se rizici od koruptivnog djelovanja.Strategijom razvoja sistema javnih nabavki u Crnoj Gori za period 2011-2015 godine predviene su jos neke mjere za sprijeavanje korupcije u sistemu javnih nabavki kao to su: Sprovoenje postupka javne nabavke od strane drugog naruioca, Nadzor nad sprovoenjem ugovora i zatiti prava. IX ZAKLJUAKJavne nabavke su relativno nov sistem kome treba posvetiti posebnu panju i koji treba fazno inplementirati i usavravati, a za sve ove aktivnosti potrebi su visokostruni i obueni kadrovi, dobro poznavanje evropskog zakonodavstva i prakse, zakonodavstva zemalja u regionu.Javne nabavke su po svojoj sutini razvojno pitanje i kao takvo ga treba tretirati. Ekonomino troenje javnih sredstava omoguava zadovoljavanje veeg broja graana i privrednih subjekata. Obezbjeivanje konkurencije meu ponuaima daje ansu veem broju preduzea da dobiju posao i da se razvijaju.Pored domaeg, vaan je i meunarodni aspekat javnih nabavki. Preduslov za korienje evropskih fondova i drugih vrsta meunarodne pomoi jeste ureen sistem javnih nabavki koji podrazumjeva efikasno praenje i kontrolu ispravnosti postupaka javnih nabavki. Kada je u pitanju borba protiv koruptivnih radnji, Direkcija za javne nabavke se bavi preventivnim radnjama. Otvorena je telefonska linija (info-pult) posredstvom koje graani mogu prijaviti korupciju, dobiti informacije i pravne savjete. Takoe su objavili broure koje se odnose na upustva o nainu prijavljivanja nepravilnosti u postupku javnih nabavki, tj. moguu korupciju i konflikt interesa.Korupcija datira jos od davnina, postojala je u prolosti, evidentna je sada i bie je u budunosti. Zakonima se ne moe sve predvidjeti, zato akcenat treba da stavimo na antikorupcijski kodeks ovlaenih slubenika za javne nabavke i svih drugih uesnika u postupku javne nabavke. Profesija i zanimanje su na izbor. Lini i profesionalni integritet su najbolja prepreka kvarenju institucija, jer one su garant da su pravila u ovjeku, a ne na papiru.

Problemi sa kojima se mi susreemo u sistemu javnih nabavki, susreu se i druge zemlje koje su kandidatkinje za lanstvo u Evropskoj uniji i mogu se svrstati na sledei nain: nedovoljno efikasni mehanizmi prevencije zloupotrebe u sistemu javnih nabavki, odsustvo primjerenog i poravovremenog sankscionisanja krenja zakona, slaba koordinacija sa dravnim organima u provjeri regularnosti postupka, nedovoljana edukovanost rukovodnih struktura o propisima o javnim nabavkama, nepoznavanje procedura, nedovoljna motivisanost slubenika za javne nabavke, itd. Sve ove slabosti zahtjevaju kompleksan set mjera.

BIBLIOGRAFIJAKNJIGEDOBOVEK, Bojan, Prevencija Korupcije, Uprava za kadrove Crne Gore, Podgorica, 2009.JOVANOVI, Predrag, Anatomija korupcije, Transparency Internacional Serbia, Beograd 2001.GRUPA AUTORA, Profesija (I) Korupcija, Centar za monitoring i evaluaciju, Beograd 2005. Javne nabavke u Crnoj Gori, (ostvarivanje osnovnih principa), Direkcija za javne nabavke Crne Gore, 2009.DOKUMENTA

Nacrt Strategije razvoja sistema javnih nabavki u Crnoj Gori za period 2011-2015 Zakon o javnim nabavkama (Sl.list CG br. 42/2011 od 15 avgusta 2011.godine)

Zakon o javnim nabavkama sa komentarom - Direkcija za javne nabavke, Komisija za kontrolu postupaka, Podgorica 2008

Katarina Radovi, Ivan Krkelji, Zakon o javnim nabavkama sa komentarom, Direkcija za javne nabavke, Komisija za kontrolu postupaka, Podgorica, 2008, str. 17.

Zakon o javnim nabavkama (Sl.list CG br. 42/2011 od 15 avgusta 2011.godine) l.21.

Bojan Dobovek, Prevencija Korupcije, Uprava za kadrove Crne Gore, Podgorica, 2009, str.111.

Predrag Jovanovi, Anatomija korupcije, Transparency Internacional Serbia, Beograd, 2001, str. 32-33.

Zakon o javnim nabavkama (Sl.list CG br. 42/2011 od 15 avgusta 2011.godine) l.15.

Zakon o javnim nabavkama (Sl.list CG br. 42/2011 od 15 avgusta 2011.godine) l.15.

Grupa autora, Profesija (I) Korupcija , Centar za monitoring i evaluaciju, Beograd, 2005, str. 129.

22