s. H. Nasr

IZVORI MULLA $ADRINIHUCENJA I IDEJA::'

Rasprava 0 "izvorima" sa kojih je Multi $adr zahvatao svoje

ideje i ucenja podrazumijeva, prije svegadrugoga, istrazivanjeznacenja rijeCi "izvor", buduCi se mi ovdje ne bavimo sarno

historijskim uzrocima i utjecajima i buduCi da ne mozemo Mulla

$adrinu intelektualnu viziju svesti na prosti amalgam odredenogabroja ranije postojeCih ideja. Nema toga historijskoga diskursa koji

ce nam omoguCiti da otkrijemo sve "izvore" koji su mu prethodiliina koje se naslanjao pisuCi svoja djela, buduCi da takva figura nebi

mogla biti reducirana na "posljedicu" broja historijskih uzroka. Nernasumnje da je Mulla $adra zahvatao duboko sa izvora islamske mudrostii da se pozivao na djela brojnih mudraca i filozofa prije njega, kako

onih islamskih jednako tako i onih neislamskih. Ali u njegovim

doktrinama mogu se uvijek primijetiti elementi inspiracije (ilham)iintuicije (dhawq),ili"vertikalnogauzroka" koji samusupstancuideja,preuzetih od ranih mudraca i filozofa, stalno transformira u elementenove metafizicke vizije stvari.

"Tekst cini cetvno poglavlje Nasrove knjige $adr at-Din Shirazi and his Transcendent

Theosophy, Teheran, 1978., koja ce uskoro biti objavljena u cijelosti na bosanskollJ jeziku.

,

IZVORI MULL~ $ADRINIH UC:ENJA I IDEJN. 51

Mulla $adra je utemeljio novu skolu u islamu, sto znaCi da je bio u

stanju otvoriti novu perspektivu. Ali zbog toga sto je njegova

teozofija bila tradicionalna, a ne individualisticka kreacija, moze se

takoder reCi da je on, bitno, ponovio iste vjecne i univerzalne istine

koje su mudraci prije njega formulirali na drugaCiji naCin. Njegova

"Transcendentna Teosofija" je sarno druga verzija philosophie perennis,

ali one po cemu je ona posebno znacajna i bogata jeste Cinjenica da

ona obuhvata skora sve tradicionalne znanosti is lama. Bilo je tu,

sasvim je sigurno, prilagodavanja i posudivanja iz ranijih izvora, kao

stOi sami pojam "tradicija" po sebi implicira i zahtijeva, ali postojalo

je uvijek i one Sto oznacavamo "ponovnim stvaranjem" i

transmutacijom koja rani materijal ili sadriaj pramatra ili artikulira u

novome svjetlu. Svjetlo ne dolazi jednostavno posudivanjem ili

preuzimanjem iz ranih djela, one je rezultat prasvjetljenja Mulla

$adrinoga bica i intelekta i nadahnuca po vertikali (odozgo),

inspiracijekoja, kako to on cesto ili obicno naglasava, dolazi iz Bozjega

Trona (al-'arsh).

Bilo je nekoliko ucenjaka koji su pod utjecajem krutog his to-

ricizma koji je specifican za modernu zapadnu, a ponekad i isticnuucenost, pokusavali uti u trag originalnim izvorima Mulla Sadrinih

djelasa podvalom da je on jednostavno pozajmljivao iz ovih izvora

nepominjuCitu Cinjenicu.1Ovi autori zaboravljaju, prije svega, da je

IVidiprimjerice M.T. Danechepazhuhov uvod Multi $adrniom djelu, Kasr al-a~niimal-jiibiliyyah.Nekoliko desetljeca prije Pia' aI-Din Durri je pokusao skupiti sva mjesta gdjeMulti $adra citira rana djela bez navodenja njihovog autOra, takode je pomalo negativnogovorio0 njegovoj upotrebi tako velikog broja izvora bez navodenja njihova autOra sto djelanesumnjivopodrazumiujevaju. Vidi njegov Kanz all:fikmah, knj. II, Teheran, 1316. str. 157ff.Spisaktakvih mjesta koji je nacinio Durri nije nikada ( barem prema nasim saznanjima)bilostampanniti je ikada viden u rukopisnoj formi.

52 S. H. Nasr

u tradicionalnim znanostima obicaj citirati ranije radove koji su

poznati ucenjacima bez pominjanja imena njihovoga autora; drugosto zaboravljaju jeste jasna Cinjenica da se tragovi jedne ideje,kao

sto je na primjer jedinstvo onoga koji shvaca i onoga sto je shvaceno

(ittibad al-'aqil wa'l-ma'qiil), nalaze u nekom prethodnom djelukoje ne umanjuje znacaj siroko razvijene ideje koja je bila prisutnau

djelima $adr al-Dina i znacaj takve jedne ideje koja je predstavljenautotalnoj shemi stvari onakvom kakvu je on zamislio; i trece daje$adr aI-Din, poput mnogih drugih tradicionalnih muslimanskihucenjaka, bio duboko prozet mudroscu saddanoj u cuvenoj izreci

hadr. 'Alija, "obratite paznju na ono sto se govori, a ne na onogkogovori".2

Ako neko zeli raspravljati 0 "izvorima" Multi $adrina ucenja, bar

u njihovoj historijskoj perspektivi, vazno je imati na umu tradicionalni

karakter razmatranih ucenja, dakle ,vaznost istine nad originalnoscu,

osjeeaj pripadanja duhovnom univerzumu koji obuhvata druge

mudrace koji pre thode Mulla $adru i konacno sinteticku moc $adr

al-Dina koji svjesno teii da objedini 'iskustvo raznolikih islamskih

intelektualnih skola koje su mu prethodile. Takode je vazno imati na

umu razliku izmedu onih njegovih djela, posebice Asfira, u kojima

se raznoliki muslimanski izvori citiraju u namjeri da bi ih se raspravilo

ili odbacilo i onih djela u kojima su iskljuCivo njegove ideje izlozene.

Kada se u potpunosti uzmu u obzir ove Cinjenice 0 izucavanju

Mulla Sadrnih djela sa svijescu 0 njegovoj genijalnosti kao i njegovoj

intelektualnoj tradiciji, odmah postaje jasno da je on, pored toga sto

2 Vidi S.H. Nasr, Three Muslim Sages,str. 6.

lZVORI MULLA~ADRINIH UCENJA I !DEJA'" 53

je bio istaknuti metafizicar, bio i markantni ucenjak koji je duboko

zalaziou raznolika polja islmaske ucenosti.3 Ovu cinjenicu su priznalieak prije modernih vremena mnogi tradicionalni gnostici (bakims)

Persije,neki od njih su u stvari teiili da izvore pojedinih dijelovaAsfarapronaau u ranim islamskim djelima i da pokazu Mul!;1~adrinu

vezusa najznacajnijim intelektualnim figurama prije njega.4 Njegovanevjerovatnasirina i dubina poznavanja ranih izvora te fantasticna

memorija koju je imao bili su izvorom divljenja svim kasnijimgeneracijamagnostika (bakims), a 0 suvremenim ucenjacima da i negovorimo.Svako onaj ko poznaje njegova djela priznat ce Cinjenicuda nema muslimanskoga gnostika ili mudraca koji je ikada tako

mnogocitan i tumacen kao sto je bio on"i da nema djela 0 mudrosti

(bikmat) koje predstavlja tako bogatu riznicu islamske filosofije,teologijei gnose kao sto je to Aslar.

U obracanju na glavne tradicionalne izvore i istodobno izvore

"historijskoga" reda koji su naprosto pribavili elemente za Multi

$adrinu Transcendentnl1 Teosofiju, mi moramo otpoceti sa izvorima

J Jos uvijek se nije uslo u trag njegovoj privatnoj biblioteci, no postoji nada da je makarnjenjedandio moguce prona6 u mnogim privatnim kolekcijama koje su jos uvijek prisutneu Shirazu,a koje se naZalost sada ubrzano pljackaju.

. Postoje dvije kopije Asfara u Majlis Library u Teheranu sto ilustrira ovu cinjenicu. Prva,MSbr. 106 u Fibrist-iKitabkhana-yi Majlis-i Shawra-yi Milli, koga je priredio Y I'ti~ami,knj.II,Teheran,1311,str. 53,koja sadrZiveoma opsezne glose Sayyida Abu'I-I::IassanaJilwaha,uglednogQajar mudraca (f;akima), i na mnogim mjestima gdje MlIlla ~adra pise "I::Iakimjerekao...(qala'l-f;akim),on je identificirao 0 kojemu mlldracu rijec. On je takoaer identificiraonepoznataili manjepoznata djela koja je MlIlla~adra koristio. Drugi primjerak je MS br. 3980iSlekolekcije,isto tako sa glosama Jilwah a na al-Jawahir wa'l-a'rad (drugo plltOvanje 1IAsfiiru),koja pripada Mirzi Tahiru TlInikabonijll i koja ponovno otkriva pokusaje sa straneJilwahadaotkrije neku vezu izmeall Mulla ~adra i ranih mllslimanskih ucenjaka.

54 S. H. Nasr

same Islarnske tradicije, nairne, Kur'anorn i l:fadisorn. Mozda nema

drugoga rnuslirnanskoga filosofa i gnostika koji je tako dobra

poznavao Kur'an kao sto je to bio Mulla $adra

Istina je da je Ibni Sina napisao neke kornentare na raznolikeKur'anske ajete5, i da je Suhrawardi bio prvi rnuslirnanski teosof koji

je Kur'anske ajete donosio kao dokaze za svoja filosofska i teosofska

izlaganja. Ali ni jedan od ranijih gnostika nije bio toliko upucenuzarnrSenosti Kur'anskoga teksta kao i u cijelu tradiciju kasnijih

kornentara Kur'ana kao $adr aI-Din. U traganju za unutarnjimznacenjirna Svetoga Kur'ana, $adr ai-Din je pripadao vise liniji lbni'Arabija, 'Abd al-Razzaqa Kashanija i drugirn istaknutirn gnostickimkornentatorirna i uCiteljirna duhovne herrneneutike (ta'wil) negoIi

skoli filosofa. Njegova izucavanja unutarnjega znacenja kur'anskogateksta su tako obirnna i obuhvatna da zavreduju sasvirn izdvojeno

studiranje. Medutirn, utjecaj Kur'ana na njega ne ogranicava seiskljuCivo na forrnalne kornentare. Sva njegova djela bila su prepuna

Kur'anskih ajeta dok su Kur'anski duh i svjetlo isijavali, prakticno,iz svake stranice njegovih djela. Bez direktnoga utjecaja Kur'ana,

njegovi radovi i djela bila bi nezarnisliva ili nepojrnljiva.6

$adr aI-Din je takode bio upucen u hadisku literaturu, kakosunijsku, jednako tako i onu siijsku, tako da nije navodio sarnosiijskehadiske autoritete nego je katkada takoder navodio sunijske

prenosioce hadisa kao sto je reccirno Ibni 'Abbas. Koliko god siijski

5Ovi kOlllentari na7A'llostnisu nikada naisli na paznju ucenjaka koju oni doimzasluzuju.

6 Multi $adra je takoae bio upucen u Bibliju i u svojelllu Asfaru navodi stihove kakoizSvetog Pisllla 5taroga jednako tako i iz Novoga Zavjeta.

IZVORI MULLA..$ADRINIH UC:ENJA I lDEJN" 55

korpus Hadlsa bio razmatran, bliska veza izmedu njegovih ucenja i

ovoga korpusa najjasnije je pokazana u njegovom jos ne dovrSenom

komentaru na KuIaynljevu hadisku zbirku U~ul al-kafi, koji

predstavija jedno od njegovih remek djela. No, u svojim drugim

djelima cesto se upucuje na vise mudrosne i ezoterijske hadise

preuzete od KuIaynlja ali i iz drugih izvora kao sto su Kitab al-tawl;1ld,

Kitab al-i'tiqadat i Ma'anl al-akhbar od lbni Babuya, poznatijeg kao

Shaykh-i ~aduqa. Poput svih isiamskih stvari i Transcendentna

TeosofijaMulla Sadra je zasnovana na Hadlsu kao drugome izvoru

koji predstavija dopunu qur'anskoj poruci. Za njega Hadls, poput

Kur'ana, posjeduje nekoliko nivoa ezoterijskog znacenja koji mogu

biti otkriveni sarno uz pomoc takvoga unutarnjega prosvjetljenja koje

se prvo otkriva onome ko traga za iznutarnjim slojevima svoga

vlastitoga bica prije nego Ii se pred njim otkriju unutarnja znacenja

svetoga teksta.

Mulla ~adr je takoder bio odlicno upucen u druge tipove emi-nentno religijskih dijela, posebice Kalam odnosno teologiju, ciju je

argumentacijutemeljito poznavao. Teologiju je studirao ili izucavao

otvorenihociju,bez zestOkoga suprotstavljanja koje je tako primjetnokod mnogih drugih filosofa. Katkada on odbacuje teoloska ucenja,akatkadaih integrirara u svoj osobni svjetOnazor7. Ovdje je posebnovazno naznaCiti da je on, premda je temeljito bio prozet siijskim

misljenjem,poznavao sunijski kalam tako prisno kao i siijski. Mulla$adravrlocesto citira klasicne es'arijske autore, pa i samoga Ash'arlja,zatimGhazzallja,Fakhr al-DIna Razlja i 'Ac;ludal-Dlna ljlja, posebno

1 VidiS.H. Nasr, "al-J.:Iikmatal-ilahiyyah i Kalam", Studia Islamica, knj. XXXIV, 1971,str.139-49.

l ......

56 s. H. Nasr

je bio obazriv kod razvrstavanja ili diferenciranja misljenja medu

teolozima, posebno izmedu stanovista GhazzalIja i Fakhr al-Dina

Razija i njihovih osobitih uloga u historiji islamske filosofije. U ovojkategoriji najvise je koristio djela al- Razija Ciji je al-Mababith al-

mashriqiyyah, (kompendijum ranoga islamskoga misljenja), glavno

vrelo sa kojega je Mulla $adra zahvatao znanje 0 ranim skolama

Kalama i filosofije. Ovdje takode treba poentirati i teolosko djdo]urjanlja Shar1:J.al-mawaqif Ciji je utjecaj na $adr al-Dlna ,odnosno na

njegova djela, nesporan.

Mulla $adra je takoder bio upoznat i sa mu'tazilijskom skolom

Cije brajne rane uCitelje navodi u svojemu Asfaru. Prisusutvo

odredenih mu'tazilijskih teza moze se primijetiti u $adrovim djelima

direktno kroz mu'tazilijske tekstove , a i indirektno kroz siijskeizvore.

Pa ipak, Cini se da je d'arijska teologija imala znacajniju ulogu u

intelektualnimraspravamaAsfarakao i drugimnjegovimdjelimanegoIi mu'tazilijska.

Sto se tice siijske teologije to je bio TajrId od Na~Ira al-Dina Tilsija

sa svim njegovim poznatim komentarima i glosama koje su napisalitakvi ucenjaci poput 'Allamaha HillIja, Shams al-Dina Fakhrija, FakhraI-DIn SammakIja,$adr al-DIna DashtakIjai Ghiyat ai-Din Man~ur

DashtakIja, a koji su predstavljali glavno vrelo Mulla $adrinog znanja

u ovoj oblasti. Bio je upucen u siroku literaturu koja se bila pojavilaoko ovoga temeljnoga teksta od vremena TiisIja pa sve do njegovih

dana, a rijec je 0 korpusu koji jednako pripada podrucju filosofijekao i teologije (kalama). Osim toga Mulla $adra je dobro poznavaoi druga siijska teoloska djela filosofske i misticne naravi iz 9./15.i

10./16. stoljeca, djela poputJalal al-Dlna Dawanlja, porodicu Dashtaki

i Sayyid Haydar AmulIja. Takav tip siijskih teoloskih djela koja

IZVORI MULL~ $ADRINIH UC:EN]A I IDE]N' 57

otpoCinjuda koriste medote filosofske demonstracije i koja se bave

raznolikimtemama tradicionalne filosofije, odnosno koja idu za timdakombiniraju gnosu i sufizam sa kalamom, bio je jedan od temeljaili stupova na kojemu je Mulla $adra nacinio svoju ogromnuintelektualnu graaevinu.

Mulla $adrino poznavanje siijskoga kalama bilo je protegnuto

takodeina Isma'il:ijiskisiizam, gdje se kalam i naroCitaforma filosofijebilarazvijalaod ranih dana islamske historije.s Meau isma'il:ijskimautorimaMulla $adra je bio naroCito pod utjecajem I:Iamida al-DinaKirmanija i njegovim djelom Rabat al-'aql. Takoaer je bio podutjecajemPoslanica (Rasa'il) od Ikhwan al-$afa', koje su, premda nisu

sacinjene od strane isma'ilijskih autora, kasnije integrirane uisma'il:ijskureligijsku literaturu.9 U takvim pitanjima kao sto je"istjecanjebitka" (sarayan al-wujiid) unutar svih stvari, ulijevanje

prirodnemoti ili snage u tjelesnome svijetu i stvaranje duse sa tijelom,utjecajI:Iamidaal-Dina na Mulla $adra je vise nego oCit. A sto se ticePoslanica(Rasa'il), one Cineneku vrstu kombinacije kur'anskih ajeta

sa filosofskim pitanjima, rasprava 0 univerzalnoj moti Ijubavi,odredenimeshatoloskim problemima i usporedba izmeau mikro imakrokosmosajesu paralelne sa $adr al-Dinovim djelima.

B VidiH. Corbin(u suradnjisa S.H. Nasrom i O. Yai:J.yaom),HistoiredeLaphiLosophieislamique,knj.l, Paris. 1964, str. 110 ff.

90 utjecaju ovih djela na Mulla $adra vidi S.J. Sajjadi, " Ta'thir-i Ikhwan-i $afa' wa Hamid

ai-Din Kirmani dar $adr ai-Din Shirazi", Revue de LaFacuLte des Lettres (Teheran), knj.IX. br.3,1341, str. 89-96.

l .....

....

58 S. H. Nasr

Usmjeravanjem prema esoterijskome ucenju islama sadrianom u

Sufismu, neko moze biti iznenaaen Mulla $adrinim poznavanjem cije!e

matice Sufizma. Njegova djela su pod jakim ujecajem sufijske tradicije

kako se moze i zmisliti, ne samo "horizontalnom" historijskom, kroz

njegovu upucenost u rana sufijska djela, nego i "vertikalnu" kroz

kontakt sa Istinom (al-baqzqah) koja je po sebi vjecni izvor cijeloga

Sufisma. $adr aI-DIn je poznavao sve vrste sufijske literature. Vrlo

cesto citira rane sufijske tekstove eticke i prakticne naravi kao sto su

Qiit al-quliib, Manazil al- sa'irzn, 'Awarif al- ma'arif i Ibya' 'ulum

al-dzn koje su ostavile na Mulla $adra znacajnoga traga.1 0Takoch je

poznavao vise teorijskih sufijskih djela kao $to su Zubdah od 'Ayn

al-Qu<;lat HamadanIja i djela 'Ala' al-Dawlah SimnanIja.

Mulla Sadr je takoaer poznavao veoma detaljno tradiciju persijske

sufijske poezije u jednom od Cijih centara, Shirazu, je bio u stvarii

proslavljen. Kada je rijec 0 perzijskom kulturnom svijetu najcesceje

citirao Mathnawzju od Mawlana Jalal aI-DIn RumIja. Mnogi njeni

stihovi ukrasavaju njegova djela ion se cesto vraca na ovaj neiscrpni

izvor mudrosti kako bi kroz lijepi stih pokazao neki specifican

intelektualni argument kojeg je pokusavao dokazati kroz logicku

demonstraciju. U duhovnosti, karakteristicnoj za Mulla $adra ,susrecu

se ili sustizu sufizam RumIja i Ibn 'ArabIja i njegovih ucenika

(sljedbenika). Ne cudi onda sto je i jedan od najpoznatijih ~adral-

DInovih sljedbenika u narednim stoljeCima, naime HajjI Mulla Hadi

10 Veza izmec!u Mulla $adra i Ghazzalija zahtijeva posebno istrazivanje. Madanijesire

studiran i proucavan od strane siijskih teologa i gnostika, Ghazzaii je nesumnjivo bio dobra

poznat Mulla $adru. Moze se zapravo reCida ga je on poznavao bolje od bilo kojegakasnijegdrugoga sijskoga intelektualca odnosno intelektualne licnosti izuzev mozda Mulla Mul)sin

Fayd Kashanija koji je napisao siijsku verziju IIJyCi'anazvanu Ma!JajjCital-baydCi' fi ibyii'al-

ibyCi'.Vidi uvod kojega je napisao S.M. Mishkat izdanju ovoga rada, Teheran, 1380-1381.

IZVORI MULLA$ADRINIH UC:ENJA I IDEJA':- 59

Sabziwari, bio pod jakim utjecajem Mub.yi al-Dlna dok je pisao

komentar na Masnawiju, poput svoga ucitelja.

Usprkos vaznosti Rumija i drugih uCitelja,sufizam lbni 'Arabijeveskoleje, ipak, ostavio najvise traga na $adr al-Dinu u Cijimdjelima se

nalazibukvalno stotine referenci 0 ovome andaluzanskome uCiteljuislamskegnose. NajceSce se poziva na Fu~ii~al-bikam i Futiibat al-

makayyah,posebno kada raspravlja eshatologijske probleme. U stvari,kako smo to vec istaknuli, posljednji dio Asfara koji se odnosi nadusui njeno postojanje zavrSavase sa dugim poglavljem iz Futiibata.BezIbn 'Arabija Mulla $adr bi bio neshvatljiv, buduci da je na njega i

njegovuskolu ucenje Shaykh al-Akbara izvrSilo, do sada najsnaznijii najobuhvatnijiutjecaj.l 1

Pored lbni 'Arabija, njegovi ucenici i glavni komentatori takoaersu bili poznati Mulla $adru. U Asfaru se upucuje na Da'iid al-Qay~arija, jednog od najvaznijih komenatora Fu~ii~a, kao i naI:IamzahFanarija i njegov Nafabat i $adr al-Dlna al-Qunyawija injegovMap.tibal-ghayb,obojica su pripadali u punom smislu te rijeCiskolilbni 'Arabija. Manji broj uCiteljaislama upoznao je lbn 'Arabija

kao i Mulla $adra. Zapravo, kroz Sirazijeva djela lbn 'Arabijevomisljenjeizvdilo je utjecaj na kasnije generacije persijskih bakima i

gnostika('arifs).

I u domenu same filosofije, Mulla $adrino poznavanje razlicitih

skola,islamskihipredislamskih, takoaer je istinski zacuaujuce. Meaugrckimi aleksandrijskim skolama, on navodi izvore pocev od pre-

sokratika, preko Platona i Aristotela do neoplatonizma i cak

stoicizma. Ipak, MulLi $adra je pose ban interes iskazao za pre-

II VidiD.H. Nasr, Sufi Essays,London, 1972, str.100-1.

60 S. H. Nasr

sokratike koji su doprinijeli njegovom posebnom zanimanju za

ishraqitradiciju i misljenje.Poznavaoje bogatu gradukojaseodnosi

na pre-sokratike u arapskim antologijama poput onih koje susacinili

Ibn Hindu i Ibn al-Fatik. Pokatkada on, takoder, daje temeljite

interpretacije ucenja pomenutih grckih mudraca; primjerice kadaTalesov elemenat vode interpretira kao prvu psiho-spiritualnu

substancu ( razumsko-duhovnu) kosmosa, a ne sarno kao fizicki

elemenat i kada ovu vodu identificira sa "Dahom Samilosnoga" (nafas

al-rabman) kod Sufija. I2

Medu pre-sokraticima posebno je mjesto dao Pitagori koga jeon,

slijedeCi ponovno primjer Shrawardija i predstavnike ishraqI skole,

smatrao uzorom mudraca i teozofa. Moze se pronaCi podatak ilireferencu 0 Golden Verses ( koji on naziva al-Risalat al-dhahabiyyah)

u Mulla $adrinim djelima. Pitagorino mjesto u njegovom ucenju maze

se otkriti ne sarno po ishraqi elementima nego i po djelima kao sto

su Poslanice Ikhwan al-$afa'. Na cisto metafizickom planu,ova

Pitagorina boja (karakteristika) ima zahvaliti simpatijama i

privlacnosti koju su muslimanski uCitelji iskazali za njegove doktrine

koje su u ranoj fazi razvoja islamske civilizacije bile integrirane u

odredenim dimenzijama islamskoga ezoterisma. Matematicki

simbolizam, harmonija i jedinstvo pitagorejske mudrosti, morfoloski

gledano, nalikovala je metafizickoj strukturi islama u kojoj harmonija

i jedinstvo, kao i matematicki simbolizam, igraju izuzetno vaznu

ulogu.13

12 Vidi SoH.Nasr, Islamic Studies, str. 12900 Mulla $adrnom misljenju 0 presokraticima

najbolje je pogledati njegovu Risiilahfi budiit.hal- 'iilam, u Rasa'il, str. 67 ff.

13Vidi SoH. Nasr, An Introduction to Islamic Cosmological Doctrine, drugo poglavlje

..,.....

IZVORI MULLA..$ADRINIH UCENJA I IDEJN' 61

Sto se tice Platona, Mulla $adra i tu pokazuje kako izvanredno

razumijeval11nogenjegove ideje zbog cega ce u svojel11uAsfaru idrugdjenasiroko raspravljati neke njegove temeljne teze, kao sto su"Platonove ideje" i problem prostora. Kao i drugi muslimanskifilozofi,Mulla $adra je svoje znanje 0 Platonovoj filosofiji stekao

uglavnompreko Platonova djela Timej (Timaeus). On je, izvan svakesumnje,poznavao i neke druge Platonove Dijaloge, zapravo, on usvojel11uAsfaru direktno upucuje na Fedona (Phaedo).

Poput svojih muslimanskih prethodnika, Mulla $adra je, mec1ugrckimfilozofima, bio najvise upucen u Aristotela, ali Aristotela kojijebio stvarno vise Plotinus i Proclus nego Stagirite. Nesumnjivo jeda je Mulla $adra poznavao isto tako Aristotela kao i rane mu-

slimanskeperipatetike. Zbog toga je detaljno prostudirao Metafiziku,Fiziku,0 Dusi itd. Ali "Aristotel" koga on cesto citira ili navodi jeautoral-Ma'arifatal-rububiyyah ( 0 Boinaskome znanju), odnosno

Uthulujiya(Tealagije)iKitCibal- tafabah (Liberde Pama), dakle knjigakoje su u vezi sa neoplatonismom. Kao i u slucaju veCine ranihmuslimanskih filosofa, Mulla $adrino poznavanje ili upuaenost u"aristotelijanske"izvore ukljucuje, dakako, i neo-platonizam.

Mulla$adraje bio, u odrec1enojmjeri, takoc1erpod utjecajem nekihidejastoicke logike i prirodne filosofije, najvjerovatnije prekoindirektnih djela kao Sto su djela Galenova. Ono sto prestavlja

kuriozumjeste Cinjenica da on rijec Stoik (riwaqi) koristi na naCin

kojijekulil11iniraou tradiciji koja ga vraca unazad nekoliko stoljeca.Uprkos nekoliko skorasnjih studija 0 stoicismu u islamu,14 jos

uvijeknijepoznato kako je termin riwaqi, u kasnijim skolama islamske

14 Vidi F.Jadaane, L' influence du stoicisme sur Lapensee musuLmane, Beirut, 1968; 'U thman

All1in,al-FaLsafaaL-riwaqiyyab, Cairo, 1959, i takoae njegov rad « Le stoicisme et la pensee

ll1u5ulmane",La Revue Thomiste, br.l, LIX, 1959. Takoae H. Corbin, Le Livre des penetrations

metaplrysiques,str.165-6.

62 S. H. Nasr

filozofije dobio znacenje visoke i uzvisene teozofije koja stoji ne

sarno iznad peripateticke nego takoder i iluministicke skole. To je

cudnije tim vise sto stoicizam, barem u formi koju nalazimo u

starom svijetu, nije pokazivao interesa za matafiziku i gnosu.

Medutim, Mulla $adra vrlo cesto u svojemu Asfaru i drugdje

upucuje na tri vrste bakima: peripatetike (mashsha'l), iluminacioniste

(ishraqi) i stoike (riwaqi). Na nekim drugim mjestima, on rijec riwaqi

koristi kao sinonim rijeCi ishraqI.]s Medutim, sve dok daljnja

istrazivanja ne objasne na koji naCin je riwaqi dobio ovakvo znacenje

za Mulla $adra i druge teosofe njegove skole, puka upotreba rijeCi

riwaqi u njegovim djelima ne bi s~ trebala dovoditi u vezu sa

stoicizmom. Veza Mulla $adrinih ideja sa stoickim izvorima mora se

procjenjivati po saddaju ideja 0 kojima se raspravlja prije nego po

upotrebi termina riwaqi sa znacenjem koje je taj termin dobio u

kasnijem razvoju islamske filosofije. 16

Mulla $adrino poznavanje ranije islamske filosofije bilo je, naravno,potpunije i temeljnije od njegove upucenosti u grcke izvore.17 Medu

peripateticima poznavao je al-Kindija, zapravo i bio je svjestan njegovarjesenja odnosa religije i filosofije, odnosno objave i razuma, medutim,

rijetko je ukazivao na njegova djela. AI-Farabi mu je, medutim, bio

J.i Prill1jerice on u sedll1oll1e mash'aru svoga Kitiib al-mashii'ira pise:

"Mi tvrdill10 da ono sto je po esenciji predll1et ili objekat obnove (stVaranja-uspostavljanja)

(maj'ul) to nije one sto se naziva kviditetoll1 kako to naucavaju stoici, kao sto je ubijeni Sajb

(Suhrawardi) i njegova skola, ll1eau kojill1a je 'Allamah Dawanj". Vidi H. Corbin, Le Livre

des penetrations metaphysiques, str. 37 za arapski i str. 157 za francuski prijevod.

I. Poput veCine drugih ll1uslimanskih filosofa, Mulla $adra nije pokazivao interesa za

drugim kasnijim skolama grcko-rimske filosofije koje su Utemeljene na sumnji, skepticizmu i

koje vode u razlicite forme hedonisma.

17 Vec smo govorili 0 vaznostiAsfiira sa ovoga stanovista u nasoj knjizi, Islamic Studies.

pog.l1.

'I

IZVORI MULLA.$ADRINIH UCENJA I !DEJA"" 63

bliii i on ga cesto citira, posebno Fu;;iili Fu;;ii;;al-bikam. Takoaer jedobro poznavao i Abu 'l-Hasana al-'Amirlja Cijasu djela postupnoodstupala od matice islamskoga zivota i ona su sada samo jos

jedamputobjelodanjena. Multi $aclraje, meautim, priznao 'AmirIjakao veliku intelektualnu figuru i navodi ga s vremena na vrijeme,koristeCiiz njegova djela kao sto je al- Amad 'ala'l-abad, - historija

filosofijekoja jos uvijek nije u modernim vremenima nije objavljena.

Svoju najobuhvatniju i najdublju upucenost u peripatetickufilosofiju pokazao je obzirom na Ibni SInaova djela. Pored Cisto

religijskihizvora, tj. Kur'ana i HadIsa, Ibni SInaa treba smatrati, uz

Suhrawardljai Ibni 'Arablja, Mulla $adrin., najvaznijim izvoram. Ne

sarnoda je $adr aI-DIn znao prakticno svaki redak, odnosno rijecIbn SInaovih dobro poznatih filosofskih djela, kao sto su Shifa',l S

Najat, al-Mabda' wa'l-ma'ad, Risalah fi'l-'ishq i 'Uyiin al-bikmah,J 9

nego se takoaer pozivao na neka Ibn SInaova vazna ali skora

zaboravljena djela kao Sto su Ta'liqat 20 i Mubabathat. Mulla $adra jetakoaepoznavao djela i Ibn SInaovih ucenika, kao sto je, primjerice,

Bahmanyar,ciji Tab;;ili al-Bahjah wa'l-sa'adah je citirao. Takoaer je

poznavaoBahmanyarova ucenika Abu'l-' Abbasa Lukarlja. Sto se ticepoznijihperipatetika Mulla $adra je dobra poznavao Abu'l-Barakatal-BagdadljevKitab al-mu'tabar. Meautim, njegova paznja je bilanaroCitousredsreaena na Na~ira al-Dlna Tuslja koji je ozivio Ibn

IX Mulla $adra je takode illlao odredena znanja iz Qaniina, posebice u njegovilllfilozofskimdijelovillla.

19 Mulla $adrine glose (Ta'lzqaIJ)na Shih' spadaju llleciu najvaznije ikada napisane 0ovomenajvecemopusu islalllske peripateticke filosofije.

211avo vazno djelo koje se odnosi na raznolika ontoloska pitanja posljednji put jeobjavljenou Kairu 1973. od A. Badawl. To je kljucno Ibn Sinaovo djelo za razumijevanjenjegova ucenja 0 egzistenciji (wujiid) i esenciji (maIJiyyaIJ).

64 S. H. Nasr

SInaovu filosofiju. Mulla Sadra je nazvao TilsIja osobom na Cijim

pleCima stoji" Prijesto Filosofije" i uvijek je iskazivao veliko

postovanje prema njemu. Znaeajnija TilsIjeva filosofska djela kao stosu Sharp al-isharat wa'l-tanbihat, Risalat al- 'ilm i M ulakhkhas,

poznato kao iNaqd al-mupa(j(jal,bila su takoc!erpoznata Mulla $adru.Jednako tako bio je upucen i u peripateticka djela Na~Ira al-DInovihucenika i onih oko njega, kao sto su Durrat al-taj od Qu~b aI-DInShIrazIja, ljikmat al-'ayn od DabIran KatibI QazwInIja i Hidayah odAthIr aI-DIn Abharija, na koje je u stvari Mulla $adra napisao jedna

od svojih najboljih djela Sharp al-hidayah. Ovo djelo je postalo taka

poznato na lndo-pakistanskom potkontinentu da ga ljudi tamapoznaju kao $adra.

Kasnija faza peripateticke filosofije koja je bila tijesno povezanasa Shiraz i DashtakI porodicom, biia je takoc!er dobra poznata Mulla

$adru. Stoga on vrlo cesto u djelima upucuje na obojicu i na $adr al-DIna i Ghiyath aI-DIn Man~ilr DashtakIja. Nazalost, sve do danas,

niti i jedno djelo Ghiyath aI-DIn Man~ilra nije prikladno stampano i

obajvljeno, tako da je njegovo misIjenje eak i u Persiji ostalo skora

nepoznato. A rijec je, nesumnjivo, 0 jednom od Multi $adrinihnajvaznijih prethodnika i vjeravatno jednom od najznamenitijih

peripateticara poslije Na~Ir al-DIna. Kratko kazano, radi se 0 jednojmarkantnoj licnosti koja je poput Na~Ir al-DIna izvrSila duboki

utjecaj na Mulla $adra.21

21 Vjerovatno nell1a tako istaknUte intelektUalne licnosti u kasnijoj islall1skoj filosofiji

koja je bila potpuno zanell1arena kao sto je to bio Ghiyath ai-Din Man~ur, Cija djela, od kojih

se brojni ll1anuskripti ll10gu pronaCi u Persiji i Indiji, zasluzuju da budu objavljena i pazljivo

prostUdirana.

IZVORI MULLA $ADRINIH UC:ENJA I IDEJA"" 65

Kada je rijec 0 djelima ishraqi skole, ponovno otkrivamo njegovotemeljito ili produbljeno poznavanje izvora. U samome srediStu je,

naravno, sami Suhrawardi od koga je Mulla ~adra veCinom crpio

znanja0 pomenutoj skoli. Njegovo prodiranje u Suhrawardijeva djela

i ucenja mogu se najbolje uoCiti u glosama koje je napisao na ljikmat

al-ishraq.U stvari Mulla ~adra je sebe smatrao osobom koja je trebala

da upotpuni odnosno usavrsi teosofijska ucenja koja je prvi izlozio

Suhrawardi. Njegovo metafizicko misljenje moze biti posmatrano

kao druga verzija Suhrawardijevog svjetopogleda, ali interpretiranog

prije u svjetlu doktrine 0 nacelima bitka (a~alat al-wujud) nego

nacelima kviditeta (esencije) (a~alat al-mahiyyah) koja je bila

prihvacenaod Suhrawardija. Na mnogo naCina, medutim, ova dvojica

velikanapoznije islamske intelektualne historije nadopunjuju jedan

drugoga;oni svakako pripadaju istome duhovnom univerzumu. Nije

slucajnoda je najvisi polozaj onih koji tragaju za znanjem a koji se

pripisujeSuhrawardiju, tj. poloiaj bakim muta'allih ili teosofa,2 2zbog

cegaje i Mulla ~adru data casna titula $adr al-muta'allihin (najveCi

medu teosofima), titula koja se moze razumjeti samo u kontekstu

znacenjamuta'allih u skoli ishraqi mudrosti.

MeduSuhrawardijevim djelima Mulla"~adra je najvise zahvatao iz

lfikmat al-ishraq sa komentarom koga je napisao Qu~b ai-DinShirazIYNo, on je takoder koristio druga Suhrawardljeva djela

22 Vidi S.H. Nasr, Three Muslim Sages, str. 63-4, i S.H. Nasr ,"Suhrawardi" u M.M. Sharif

(izdanje),A History of Muslim Philosophy, knj. I, str. 380.2\Imena Suhrawardija, Qu~b al- Dina Shirazija i Mulla $adra postala su zajedno povezana

kroztekst, komentar (sharh) i glose (ta'liqat) napisane na Hikmat al-ishraq. Litografskoizdanjerecenogdjela,koje je predstavljalo standardno stivo za ishraqiucenja u tradicionalnimkrugovimaPersije sve do danas, obuhvata sve troje (ili svu trojicu). No, mora se dodati, kako

smoto vec naznacili u prethodnome poglavlju, da Mulla $adr nije pisao glose na komentar ~

66 S. H. NasI'

posebice Talwibat, Mutirabat i Hayakil al-nur, na koja upucujeu

Asfaru i drugim svojim djelima. Dobro je bio upoznat sa djelimaSuhrawardIjevih nasljednika, ne sarno Qu~b al-DIna, nego takoaer

daleko manje proucavanim Shams al-DInom ShahrazUrIjemCijasuvazna djela al-Sharjaratal-ilahiyyah i najvjerovatnije njegov komentar

na lfikmat al-ishraq bila poznata Mulla $adru.

Od poznijih ishraqIjuna Mulla $adra je, naravno, dobro poznavaodjela Jalal al-DIna DawanIja i Ibn Turkaha. NaZalost, jos nije napisananiti i jedna ozbiljnija studija 0 Ibn Turkahovim djelima,24a njihova

cak i ovlasna analiza pokazat ce nam ulogu koju je Ibn Turkah odigraou smislu veze izmeau SuhrawardIja i Mulla $adra, posebice u njegovom

pokusaju da pomiri peripatetike i ishraqI doktrine sa gnosama,anticipirajuCi tako sintezu koju ce ostvariti $adr aI-DIn.

Daleko najutjecajni Mulla $adrov safawidski prethodnik biojeMirDamad, utemeljitelj "Isfahanske skole" i njegov ucitelj. Mir Damad

je u suStini bio Ibni SInaov sljedbenik sa elementima ishraqI ucenjai

kao takav bio je drugaCiji od Mulla $adra; pa ipak on je pripremio

put Mulla $adru koji u najboljem smislu predstavlja "Isfahanskuskolu". Mulla $adra je u potpunosti ovladao stajaliStimasvojega

uCitelja na koje aludira u svojimdjelima, posebice u Asfaru. Mir

Qurb al-Dinov nego na sami tekst Suhrawardijev. Vidi H. Corbin, "Le theme de la resurrec-tion shez Molla Sadra Shirazi (1050/1640), commentateur de Sohrawardi (587/1191",uStudies in Mysticism and Religion presented to Gershom G. Scholem, Jerusalem, 1967,str.71-115.

24 Zbirku radova ove istaknute licnosti objavio je S.J.Musawi Bihbahani iS.LDibaji.VidiS.]. Musawi Bihbahani, "A\:J.walwa athar-i $a'in aI-Din Turkah I~fahani", Collected Paperson

Islamic Philosoplry and Mysticism, izd. M. Mohaghegh i H. Landolt, McGill University,

InstitUt za islamska istrazivanja (Institute of Islamic StUdies) Teheran Branch, Teheran,

1971, str. 99-135.

pc

IZVORI MULLA~ADRINIH UCENJA I IDEJA'" 67

DamadovonajceScecitirano djelo Qabasat, gdje je pitanje vremenaodnosnostvaranja u njegovoj relaciji sa vremenom, koje je temeljno

za Mlr Damadovo misljenje u cjelini, temeljito je raspravljeno.Naravno,Mullii$adra je bio svjestan i drugih intelektualnih licnosti

safawidsjkogperioda, ali oni su svi bili podredeni nenadmasnoj

licnostiMlr Damada koji nije bio same njegov uCitelj nego uopce"TreCiUCitelj"(al-mu'allim al-thalith) zbog njegove uloge u osnivanju"Isfahanskeskole".

Kadase govori 0 njegovim izvorima, treba imati na pameti da su

sveidejekoje je Mulla $adra crpio iz ovih raznolikih izvora posluzilekaostavljanje blokova u konstrukciji Ciji"stil" je nesumnjivo (oCito)

njegovvlastiti koji nagovjeStava novu intelektualnu perspektivuunutartradicionalnoga svjetopogleda. Ova Cinjenicabit ce potvrdenaakose neko potrudi da naCini stvarnu poredbu izmedu originalnih"izvora" i njihove upotrebu $adr al-Dlnovom doktrinalnome

izlaganju.Vec je receno da se, primjerice, Multi $adra posluziosufijskom doktrinom 0 jedinstvu i nacelima, zatim ucenjem 0jedinstvunaCinarazumijevanja, intelektu i inteligibilijama od Abu'l-

HasanaI-'Amirlja odnosno, prije njega, od Porfirija kao i odredeneaspektenjegove teorije spoznaje od ishraqijiina. Ali, kada se nacinistvarnausporedba izmedu originalnih izvijeSca koja se odnose na

pomenute doktrine i njihova izlaganja od strane Mulla $adra,transformacijarecenih ideja koja se doista dogodila, bivajuCi takosastavnimdijelom Mulla $adrova intelektualnoga univerzuma, vise

jenegojasna. Stvaralacko u tradicionalnome utvrdivanju smisla nijeindividualisticko otkrivanje ili stvaranje "istine", nego friska i

neposrednavizijaRealnosti kakva jest i kakva ce uvijek biti. Medutim,

postojanjenove vizije implicira po definiciji stvaralacki akt u kojemuisteuniverzalneistine primaju novu interpretaciju i primjenu u skladu

--- ,

68 S. H. Nasr

sa naroCitim okolnostima u historijskome razvoju tradicije 0 kojojje

rijec.

Prosvjetljenja koja je Mulla $adra bio primio i gnosticko znanjepomocu kojega je, kroz svoju spiritualnu realizaciju,staviosebiuzadatak da ce djelovati kao filozofova stijena, prenijeli su supstancu

elemenata preuzetih od ranijih muslimanskih svetaca i mudracaifilozofa i stvorili njegovu osobnu siroku sintezu. Mi u Mulla~adrinimdjelima mozemo pronaCi, posebice uAsfaru, mnoge reference 0 ranim

muslimanskim izvorima koji ovo djelo Cine istinskom enciklopedijom

islamske filosofijei metafizike.Stoga,dijeloveovogamagnumaopusa

kao i neka njegova druga djela vidimo ne sarno kao adaptacijuiimitaciju nego totalnu integraciju ranih ucenja u jedno novo

doktrinarno izlaganje koje ce bas od tada biti pozna to kao"Transcendentna Teosofija" (al-bikmat al-muta'aliyah).

Saengleskog preveo AdnanSilajdzic

IL"

68 S. H. Nasr

sa naroCitim okolnostima u historijskome razvoju tradicije 0 kojoj je

rijec.

Prosvjetljenja koja je Mulla $adra bio primio i gnosticko znanje

pomocu kojega je, kroz svoju spiritualnu realizaciju,staviosebiuzadatak da ce djelovati kao filozofova stijena, prenijeli su supstancu

elemenata preuzetih od ranijih muslimanskih svetaca i mudracaifilozofa i stvorili njegovu osobnu siroku sintezu. Mi u Multi $adrinimdjelima mozemo pronaCi, posebice uAsfliru, mnoge reference 0 ranim

muslimanskim izvorima koji ovo djelo Cine istinskom enciklopedijom

islamske filosofijei metafizike.Stoga,dijeloveovogamagnumaopusa

kao i neka njegova druga djela vidimo ne sarno kao adaptacijui

imitaciju nego totalnu integraciju ranih ucenja u jedno novo

doktrinarno izlaganje koje ce bas od tada biti poznato kao"Transcendentna Teosofija" (al-bikmat al-muta'aliyah).

Saengleskog preveo AdnanSilajdzic