VELEUČILIŠTE U POŽEGI

STRUČNI STUDIJ RAČUNOVODSTVO

SEMINARSKI RAD IZ FINANCIJA ZA PODUZETNIKE I

IZVORI FINANCIRANJA

Mentor:

Izradila:

Požega, lipanj, 2011.

SEMINARSKI ZADATAK

1. Definirati

- Općenito o financiranju- Izvori financiranja- Vrste financiranja

2. Prikazati praktičnim primjerom

- odabir isplativije opcije dugoročnog kreditiranja

3. Dati zaključna razmatranja

Potpis nastavnika

SADRŽAJ

1

1. UVOD……………………………………………………………………………….…....…32. OPĆENITO O FINANCIRANJU………………………………………………………....3 2.1. Izvori financiranja………………………………………………..…………...………...4 2.2. Financiranje iz vlastitih izvora…………………………………………………………5 2.2.1. Unutarnje financiranje iz vlastitih izvora…………………………………….….5 2.2.2. Financiranje vrijednosnim papirima…………………………………………..…7 2.2.3. Utvrđivanje vlastitih izvora financiranja…………………………………….......7 2.3. Financiranje iz tuđih izvora……………………………………………………….…....7 2.3.1. Kratkoročno financiranje……………………………………………….………..8 2.3.2. Dugoročno financiranje…………………………………………………………103. ODABIR ISPLATIVIJE OPCIJE DUGOROČNOG KREDITIRANJA………..…....114. ZAKLJUČAK……………………………………………………………………………..135. POPIS LITERATURE…………………………………………………………………...13

2

1. UVOD

Izvori financiranja je sintagma koja označava izvore financijskih sredstava ali i one

specifične izvore koji u pravnom i računovodstvenom smislu nisu izvori sredstava (npr.

novčana sredstva amortizacije, neraspodijeljena dobit u toku obračunskog razdoblja i sl.).

Financiranje je neizbježno za razvoj bilo kojeg poslovnog subjekta, a zbog svojih efekata na

ukupno poslovanje, odluke o financiranju su vrlo ozbiljne i važne za svako poduzeće. Odluke

o financiranju pripadaju financijskom menadžmentu, a on kao i svaki drugi menadžment

počinje planiranjem.

Poduzetnik može imati dobru poslovnu zamisao i želju da je realizira, no ako nema

dovoljno novca (kapitala) za potrebna sredstva za poslovanje ili stvaranje uvjeta za učinkovito

poslovanje, tada se ni najbolja poduzetnička ideja ne može ostvariti. Nakon što je odlučio

započeti novi posao, razradio poslovni plan i procijenio koliko mu novaca treba, poduzetnik

mora priskrbiti dovoljnu svotu novca. Upravo je jedan od najvećih problema, kako iz kojih

izvora pribaviti potreban novac? Uspješni poduzetnici su oni koji su brzo naučili da svoje

poslovne ideje mogu ostvarivati, a da pritom ne moraju posjedovati sredstva.

Svrha ovog seminara je prikazati izvore financiranja poduzeća i uočiti važnost koju imaju

izvori financiranja za pokretanje poduzeća te praktičnim primjerom prikazati isplativiji oblik

dugoročnog kreditiranja poduzeća.

2. OPĆENITO O FINANCIRANJU

U najširem smislu pod financiranjem se misli na novac, a to je novčana strana

poduzetništva. Funkcija financiranja jedna je od osnovnih funkcija svakog poduzeća.

Financiranje je dinamički proces pribavljanja, ulaganja i vraćanja uvećanog novca i čini

„krvotok“ svakog poduzeća. U poduzeću se financira imovina pa se ono promatra kao skup

realne imovine koju treba financirati, te obveza koje proizlaze iz poslovanja poduzeća i njime

se stvaraju. Financijska funkcija u poduzeću iznimno je važna jer poslovanje te funkcije

uključuje sve druge funkcije. Kvalitetno financijsko poslovanje poduzeća može proizvoditi

velike ekonomske i financijske koristi smanjenjem troškova, pravodobnom naplatom i

odgodom rokova plaćanja obveza, i sl., ali pogrešne odluke uzrokuju velike ekonomske i

financijske štete koje rezultiraju smanjenjem dobiti i gubitcima, padom cijena dionica i

vrijednosti poduzeća, padom likvidnosti i solventnosti, prezaduženjem, stečajem i

likvidacijom poduzeća.1

1 Vukičević, M., : Financije poduzeća, Golden marketing- tehnička knjiga, Zagreba, 2006, str. 22.

3

2.1. IZVORI FINANCIRANJA

Postoje različiti kriteriji prema kojima se obavlja podjela na pojedine vrste financiranja

poduzeća, a najčešće jesu:

1. prema vremenu raspoloživosti izvora

2. prema podrijetlu izvora, te

3. prema vlasništvu izvora.

1. Prema vremenu raspoloživosti izvora financiranje može biti:

Kratkoročno-pri kratkoročnom financiranju izvori su raspoloživi do jedne godine

(kratkoročni robni ili novčani krediti)

Srednjoročno-pri srednjoročnom financiranju izvori su raspoloživi od jedne do pet

godina

Dugoročno-pri dugoročnom izvori su raspoloživi dulje od jedne godine2

U praksi srednjoročno financiranje gotovo da i ne postoji. Uvijek se vrši podjela na

kratkoročno (do 1 godine) i dugoročno (od 1 godine) financiranje.

2. Prema podrijetlu izvora financiranje može biti:

Vanjsko (eksterno)-vanjske izvore financiranja poduzeće osigurava uzimanjem

kratkoročnih i dugoročnih kredita, emisijom vrijednosnica i sl.

Unutarnje (interno)-unutarnje izvore financiranja poduzeća čine dobit, amortizacija,

brzo unovčiva imovina, razni surogati novac(mjenice, čekovi i sl.) i rezerve-pričuve.

3. Prema vlasništvu izvora financiranje može biti:

Tuđe-tuđi su izvori financiranja svi oni po kojima postoje obveze, jer se korišteni

novac (kapital) mora vratiti u određenom roku

Vlastito-vlastiti izvori financiranja nemaju obveze vraćanja, kao što je, primjerice,

dionički kapital, novac vlasnika ili ortaka koji su svoj novac (kapital) uložili u temeljni

kapital poduzeća i sl.3

Iz ove podjele vidljiva je važnost izvora sredstava pod kojima se podrazumijevaju

financijske institucije, pravne i fizičke osobe od kojih poduzeća pribavljaju potrebni kapital.

Izvori sredstava se računovodstveno prikazuju kao pasiva poduzeća.

2 Vukičević, M., : Financije poduzeća, Golden marketing- tehnička knjiga, Zagreba, 2006, str. 151.3 Vukičević, M., : Financije poduzeća, Golden marketing- tehnička knjiga, Zagreba, 2006, str. 151.

4

2.2. FINANCIRANJE IZ VLASTITIH IZVORA

2.2.1. Unutarnje financiranje iz vlastitih izvora

Osnivački kapital

Poduzetnički kapital predstavlja sredstva koja se investiraju u novo poduzeće. Ta sredstva

ponekad uključuju zaduženje, ali je u većini slučajeva riječ o običnim dionicama.4

Izvori poduzetničkog kapitala su različiti. Bogati pojedinci, tradicionalni izvor, su još

uvijek važni, ali nisu dominantni. Pojedinci upošljavaju poduzetnički kapital posredno ili

neposredno. Uobičajeno je da danas poduzetni kapitalist osniva partnerstvo i traži kapital

unaprijed od investitora. Osim pojedinca, investitori mogu biti i institucije poput mirovinskih

fondova, zajedničkih fondova, osiguravajućih društava i sveučilišta. 5

Primitci od kupaca

Utvrđuju se u računovodstvu očitanjem potražne strane računa potraživanja od kupaca.

Ažurno knjiženje izlaznih računa i praćenje žiro računa omogućuje uvid u primitke od

kupaca. Ako to nije moguće, izvadci platnog prometa banke praktično dnevno daju pregled

primitaka od kupaca. Na njima se nalaze svi primitci i izdatci po danima kako su prispijevali i

odlijevali se sa žiro računa.6

Primitci od plasmana

Primitci od plasmana vlastita novca izvor su financiranja koji je također povremen,

najčešće nije stalan i redovit, ovisi o visini, strukturi, ugovorenoj kamatnoj stopi i ročnosti

plasmana. Primitci se sastoje od povrata glavnice i naplaćene kamate. Glavnica je primitak i

važan je izvor financiranja za poduzeće, ali nije prihod u određenom vremenskom

razdoblju.Vraćeni vlastiti novac omogućuje raspolaganje, novo ulaganje i oplođivanje.

Glavnica je vlastiti kapital, a kamata prihod.7

Amortizacija

Visina obračunane amortizacije ovisi o veličini raspoložive dugotrajne materijalne i

nematerijalne imovine, odnosno procijenjenoj realnoj vrijednosti imovine poduzeća,

predvidivu vremenu ekonomske funkcionalnosti i imovine, te stopama otpisa i metodama

obračuna amortizacije. Veća vrijednost imovine, kraći rokovi tehničko-tehnološkog

sazrijevanja zahtijevaju primjenu stopa i metoda obračuna ubrzane amortizacije;brže

formiranje većih iznosa amortizacije koji će omogućiti nabave novih i suvremenijih strojeva,

opreme i sl., da bi se poduzeće moglo razvijati, poslovati i opstati na konkurentskom tržištu.

4 Van Horne, J. C.: Financijsko upravljanje i politika, Mate, Zagreb, 1997, str. 581.5 Van Horne, J. C.: Financijsko upravljanje i politika, Mate, Zagreb, 1997, str. 5826 Vukičević, M., : Financije poduzeća, Golden marketing- tehnička knjiga, Zagreba, 2006, str. 152.7 Vukičević, M., : Financije poduzeća, Golden marketing- tehnička knjiga, Zagreba, 2006, str. 153.

5

Amortizacija kao trošak umanjuje veličinu dobiti kao poreznu osnovicu, čini porezni zaklon,

pa je svaka država zainteresirana s jedne strane da poduzeća prate tehnički progres, a s druge

strane da plate primjeran porez. Zato svaka država propisuje obračun amortizacije dugotrajne

materijalne imovine koji se poreznom obvezniku priznaje kao porezni rashod. Amortizacija je

trošak, ali nije izdatak, jer nema odljeva financijskih sredstava sa žiro računa.8

Neto dobit

Neto (čista) dobit kao izvor financiranja utvrđuje se u određenom razdoblju, primjerice

jednoj poslovnoj godini, polugodištu, kvartalu ili mjesečno. Bruto dobit utvrđuje se kao

razlika svih prihoda i rashoda. Ostvarena bruto dobit pojavljuje se u novčanom obliku na žiro

računu poduzeća, ali najčešće se vremenski ne podudara s utvrđivanjem dobiti, tako da su

moguće pojave utvrđivanja visoke dobiti a da na žiroračunu nema novca za podmirenje čak ni

tekućih obveza. Na utvrđenu bruto dobit u poslovnoj godini u svim zemljama plaća se porez

po određenoj zakonskoj propisanoj stopi. Tek nakon plaćenog poreza, utvrđuje se i ostaje

čista dobit kao neto (čisti) financijski rezultat i izvor financiranja.9

Prodaja imovine

Brzo unovčiva imovina je ona imovina bilo koje vrste kojom poduzeće raspolaže, a može

ju brzo prodati i naplatiti. Svaku imovinu koja poduzetniku iz bilo kojega razloga trenutačno

ili stalno nije potrebna, treba čim prije prodati ili iznajmiti, jer imovina vrijedi samo onoliko

koliko može dati prihoda u određenom razdoblju. Posjedovanje imovine koja ne donosi

prihode je luksuz, pa će poduzetnik lako prepoznati takvu imovinu i planirati novčane

primitke kao svoj izvor financiranja, daljnjeg ulaganja i oplođivanja. Posjedovanje

vrijednosnih papira je važan izvor financiranja, jer se od dionica dobivaju dividende, a od

obveznica, zadužnica, komercijalnih zapisa, blagajničkih zapisa, trezorskih zapisa kamate,

kao primitci kojima poduzeće može planirati ulaganje.

Narastajuće stavke

Narastajuće stavke pojavljuju se kao oblik spontanog financiranja. Primjerice, pri

obračunu plaća visina potrebnih sredstava ovisi obujmu poslovne aktivnosti, broju zaposlenih

i načinu isplate plaća. Obračun poreza ovisi o obujmu poslovne aktivnosti načina plaćanja

poreza. Narastajuće stavke ne izazivaju troškove financiranja.10

2.2.2. Financiranje vrijednosnim papirima

8 Vukičević, M., : Financije poduzeća, Golden marketing- tehnička knjiga, Zagreba, 2006, str. 153. i 154.9 Vukičević, M., : Financije poduzeća, Golden marketing- tehnička knjiga, Zagreba, 2006, str. 154. i 155. 10 Vukičević, M., : Financije poduzeća, Golden marketing- tehnička knjiga, Zagreba, 2006, str. 155.

6

Vrijednosni papiri su pismene isprave na kojima je naznačen njihov vlasnik koje ima neko

pravo temeljem te isprave, koje može ostvariti na propisani način. Prema obliku u kojemu se

pojavljuju, vrijednosni papiri mogu glasiti na ime, donositelja ili po naredbi. Prema subjektu

koji ih izdaje vrijednosni papiri mogu biti državni, koje izdaje Ministarstvo financija,

centralna banka ili druge državne institucije, ili privatni koje izdaju privatna poduzeća, banke

ili pojedini građani.Prema sadržaju prava koje je na njima zapisano razlikuju se robni

(npr. teretni list, skladišni list, otpremnica i sl.) i novčani vrijednosni papiri (npr. dionica,

obveznica, mjenica, ček i sl.). Novčani vrijednosni papiri daju svojim vlasnicima pravo na

dobivanje nekog iznosa novca u određenom vremenu.Tako, primjerice, na temelju nekog

iznosa novca na knjižici vlasnik knjižice ili vlasnik obveznice dobiva redovite godišnje

kamate, dok vlasnicima dionica njihovi vrijednosni papiri donose promjenljive prihode u

obliku dividendi čija veličina ovisi o rezultatu poslovanja i odlukama skupštine dioničarskog

društva. Vrijednosni papiri kao što su mjenice ili bankarske garancije plaćanja ne donose

prihode, već čine samo pravnu osnovu za vraćanje duga u efektivnom novcu.11

2.2.3. Utvrđivanje vlastitih izvora financiranja

Utvrđivanje vlastitih izvora financiranja omogućuje spoznaje kojim financijskim

sredstvima iz kog izvora i kad možemo raspolagati. Od trenutka osnivanja poduzeća i

dobivanja rješenja o registraciji poznata je visina temeljnog (osnivačkog) kapitala jer je

odlukom o osnivanju poduzeća utvrđena visina i struktura temeljnog kapitala, koji se unosi u

poduzeće i namjerava uvećati. Krajem svake godine izrađuje se račun dobiti i gubitka i

bilanca poduzeća u kojoj je iskazano povećanje ili smanjenje temeljnog kapitala. Ako je

temeljni kapital upisan i uplaćen u novcu, novac se nalazi na žiro računu poduzeća i započinje

njegovo ulaganje u druge materijalne ili nematerijalne oblike imovine.12

2.3. FINANCIRANJE IZ TUĐIH IZVORA

Financiranje poduzeća iz tuđih izvora može biti:

Kratkoročno financiranje-kratkoročni krediti uzeti od poslovnih banaka ili

poslovnih partnera (kratkoročne kredite,trgovačke kredite, bankarske kredite,

vremenska razgraničenja, faktoring)

Dugoročno financiranje-dugoročni krediti poslovnih banaka ili poslovnih partnera

(dugoročni krediti, obveznice, operativni i financijski leasing)13

11 Vukičević, M., : Financije poduzeća, Golden marketing- tehnička knjiga, Zagreba, 2006, str. 156.12Vukičević, M., : Financije poduzeća, Golden marketing- tehnička knjiga, Zagreba, 2006, str. 204. i 205. 13Vukičević, M., : Financije poduzeća, Golden marketing- tehnička knjiga, Zagreba, 2006, str. 206.

7

2.3.1. Kratkoročno financiranje

Dokazano je da postoje prednosti kratkoročnoga financiranja iz tuđih izvora u usporedbi s

kratkoročnim financiranjem iz vlastitih izvora u nižim troškovima kapitala i emisije, a sa

stajališta vlasnika što ne daje pravo upravljanja poduzećem i mogućnost sudjelovanja u

eventualnim ekstraprofitima. Tuđi izvori povećavaju rizik gubitka poradi fiksnog opterećenja

poslovnog rezultata kamatama i smanjenja solventnosti zbog fiksne obveze vraćanja glavnice

i plaćanja kamata. Međutim, kratkoročno je financiranje vrlo važno za svako poduzeće u

smislu trenutačnoga prevladavanja povremene nelikvidnosti, koje ima određenu cijenu

(kamatu).14

Kratkoročni krediti

Kratkoročno kreditiranje znači pozajmljivanje određene svote novca, robe ili prava

dužnika uz određene uvjete na rok do godine dana, pri čemu se dužnik obvezuje podmiriti

iznos kredita uvećan za kamatu na datum dospijeća odobrenog kredita. Ako se pak novčana

sredstva ne koriste za namjenu za koju su nabavljena, kratkoročni krediti se vraćaju svojim

izvorima (vjerovnicima). Kratkoročna kreditna linija predstavlja najveći kreditni iznos, kojeg

je banka u bilo koje vrijeme tijekom nekog razdoblja do kraja godine, spremna dati svom

komitentu u obliku kredita.15

Pogodno je podijeliti poslovne zajmove u dvije kategorije: neosigurani i osigurani. Gotovo

bez izuzetka, financijske institucije ne nude neosigurane kredite, jednostavno zato što

posuđivač koji zaslužuje neosigurani kredit može pozajmiti jeftinije od trgovačke banke.16

Kratkoročni, neosigurani bankovni krediti obično se smatraju samootplativima budući da

kupljena sredstva generiraju u nastavku dovoljan tijek novca za otplatu kredita.17

Oblici ili vrste kratkoročnih kredita jesu:

trgovački krediti

bankarski krediti

faktoring18

Trgovački krediti

Trgovački kredit je forma kratkoročnog financiranja svojstvena gotovo svakom

poslovanju. U stvari, to je najveći izvor kratkoročnih sredstava za sva poslovna poduzeća. U

naprednom gospodarstvu, većina kupaca nije obvezna platiti robu prilikom isporuke, već im 14 Vukičević, M., : Financije poduzeća, Golden marketing- tehnička knjiga, Zagreba, 2006, str. 206.15 http://oliver.efri.hr/~poduzet/izvori%20financiranja.htm (07.03.2011.)16 Van Horne, J. C.: Financijsko upravljanje i politika, Mate, Zagreb, 1997, str. 492.17 Van Horne, J. C.: Financijsko upravljanje i politika, Mate, Zagreb, 1997, str. 493.18 Vukičević, M., : Financije poduzeća, Golden marketing- tehnička knjiga, Zagreba, 2006, str. 207. i 208.

8

je odobren kratki period odgode dospijeća plaćanja. Od tri tipa trgovačkih kredita-otvoreni

račun, mjenice i akceptni nalozi, najčešći je aranžman otvorenog računa.19

Bankarski krediti

Kratkoročni bankarski krediti imaju rokove dospijeća do godine dana, financiraju tekuću

aktivnost i likvidnost subjekata i pokriveni su kratkoročnim izvorima. U ove kredite spadaju:

kontokorentni kredit -krediti po tekućim računima,

eskontni kredit-kredit na temelju budućeg potraživanja

lombardni kredit-kredit na polog dragocjenosti

akceptni kredit-kredit kod kojeg banka prihvaća mjenicu komitenta i prema trećima

je ona dužnik

rambursni kredit-kredit za plaćanje uvoza dobara uz pokriće dokumentacije koja je

prevedena na banku

avalni kredit-kredit kod kojeg je banka jamac komitentu.

Kratkoročnim aktivnim poslovima banka svojim komitentima stavlja na raspolaganje

odgovarajuća sredstva plaćanja za obavljanje njihovih tekućih transakcija, a mogu imati

fiksirane rokove dospijeća ili klauzulu "na zahtjev" (on demand basis) kada se moraju

otplaćivati na zahtjev banke, što predstavlja znatno oštrije uvjete financiranja. U tim

poslovima banka je vjerovnik, a korisnik kredita dužnik od kojeg ona naplaćuje kamate.20

Faktoring

Faktoring (engl. factoring, njem. Faktoring) je posao kratkoročnog financiranja izvoznog

ili uvoznog posla preko faktora kao posebne organizacije. Prodavaoci, odnosno kupci mogu

se financirati posredstvom faktora pod uvjetom da kupac sve narudžbe prije izvršenja

isporuke od strane poslodavca mora dati faktoru na odobrenje, te da faktor stalno ispituje

kreditnu sposobnost kupaca, prije nego što preuzme bilo kakvo potraživanje.

Faktoring je posao kratkoročnog financiranja robnih potraživanja na osnovi fakture i

robnih dokumenata. Temelj je ugovor o faktoringu i čini ga globalna cesija budućih

potraživanja dobavljača. Cediraju se na osnovi fakture i inkasa tih potraživanja, a može se

predvidjeti i komercijalni rizik i avansiranje vrijednosti ustupljenih potraživanja do izvjesne

granice.

Faktor za svoju uslugu zaračunava faktoring proviziju. Visina provizije uvjetovana je

ukupnim prometom, prosječnom svotom svih računa, brojem i postojanošću kupaca, kao i

19 Van Horne, J. C.: Financijsko upravljanje i politika, Mate, Zagreb, 1997, str. 484.20 http://limun.hr/main.aspx?id=27219&Page=4 (07.03.2011.)

9

prosječnim rokom potraživanja. Za preuzimanje komercijalnog rizika i avansiranja plaća se

posebna naknada.21

2.3.2. Dugoročno financiranje

Dugoročno financiranje poduzeća iz tuđih izvora svodi se na financiranje ulaganja u

izgradnju ili nabavu dugotrajne materijalne imovine poduzeća. Ovom ulogom efektuiraju

tijekom dužeg vremenskog razdoblja, najčešće više godina. Riječ je o investicijskim

zajmovima koji imaju dugoročno dospijeće, pa tako mogu biti srednjoročni na rok povrata od

1-5 godina ili dugoročni na rok više od 5 godina. Svako kreditiranje izaziva troškove

bankarskog kredita. Troškovi ovise o načinu ugovaranja kamata. Kamate mogu biti

jednostavne ili složene s kompenzirajućim saldom ili bez njega, diskontne ili anticipativne, te

nadodane.22

Dugoročni krediti

Dugoročni krediti imaju rokove dospijeća iznad pet godina, financiraju krupne

investicijske i razvojne programe i alimentiraju se isključivo iz dugoročnih financijskih

potencijala. U ove kredite spadaju: hipotekarni, građevinski, industrijski i investicijski krediti.

Ovi su krediti uglavnom vezani za financiranje sektora privrede i dijelom za financiranje

stambene gradnje, gdje se velikom obujmu angažiranja resursa i dugih perioda aktivizacije

ulaganja prilagođavaju rokovi i ostali uvjeti kreditiranja.23

Otplata dugoročnih kredita može biti u jednakim anuitetima ili anuitetima s jednakim

otplatnim kvotama, odnosno nejednakim anuitetima.

Jednaki anuiteti konstantni su u cjelokupnom razdoblju otplate kredita, a nejednaki anuiteti

imaju tendenciju pada u razdoblju otplate kredita, jer se kamata uvijek obračunava na ostatak

duga.24

Obveznice

Obveznice su dugoročne obveze koje izdaju korporacije i vladine jedinice. Proljev od

izdavanja obveznica koristi se za prikupljanje sredstava za potporu dugoročnim operacijama

izdavatelja (npr. za projekte kapitalnih izdataka). U zamjenu za sredstva ulagača, izdavatelj

obveznice obećava platiti određeni iznos u budućnosti po dospijeću obveznice (nominalna

vrijednost) plus kuponsku kamatu na pozajmljena sredstva (kuponska stopa puta nominalna

vrijednost obveznice).25

21 http://limun.hr/main.aspx?id=244848&Page= (07.03.2011.)22 Vukičević, M., : Financije poduzeća, Golden marketing- tehnička knjiga, Zagreba, 2006, str. 219.23http://limun.hr/main.aspx?id=27219&Page=4 (07.03.2011.) 24 Vukičević, M., : Financije poduzeća, Golden marketing- tehnička knjiga, Zagreba, 2006, str. 220. i 221.25 Van Horne, J. C.: Financijsko upravljanje i politika, Mate, Zagreb, 1997, str. 151.

10

Leasing

Leasing je poseban oblik financiranja koji se zasniva na ideji da je objekt leasinga bolje

koristiti nego kupiti. Leasing omogućuje korisniku da neku opremu ili nekretninu dobije na

korištenje za vrijeme koliko mu je potrebna, umjesto da ju kupi.

Razlikuju se dva osnovna tipa leasinga - financijski i operativni. Razlikuju su po stjecanju

vlasništva nad predmetom leasinga, uvjetima odobravanja i načinu obračuna troškova

najma te poreznom tretmanu.

Operativni leasing

Kod operativnog leasinga predmet najma ostaje u vlasništvu davatelja najma (leasing

tvrtke) za cijelo vrijeme njegovog trajanja ali se po njegovu isteku može prodati trećim

osobama. Vrijednost predmeta leasinga obračunava se u neto iznosu bez PDV-a koji se plaća

u jednakim mjesečnim obrocima za cijelo vrijeme trajanja najma. Troškovi operativnog

leasinga priznaju se kao troškovi poslovanja i umanjuju osnovicu za plaćanje poreza na dobit.

Knjigovodstveno se vrijednost operativnog leasinga ne iskazuje u bilanci zaduženosti čime se

ne smanjuje vrijednost tvrtke. Po isteku leasing ugovora predmetna oprema ili nekretnina

može se zamijeniti drugom - novom i modernijom.26

Financijski leasing

Kod financijskog leasinga predmet najma prelazi u potpuno vlasništvo korisnika sa

zadnjom otplaćenom ratom leasinga. Za cijelo vrijeme najma vodi se u poslovnim knjigama

korisnika kao investicija i iskazuje se u sklopu njegove bilance zaduženosti kao obveza.

Vrijednost predmeta leasinga obračunava se u bruto iznosu sa PDV koji se plaća ili u

jednakim obrocima tijekom najma ili kao jednokratni iznos po njegovu završetku.27

3. ODABIR ISPLATIVIJE OPCIJE DUGOROČNOG KREDITIRANJA

Poduzeće «QWY» je iskazalo potrebu za nabavom osobnog automobila za potrebe poduzeća,

te je istražilo najpovoljniji način financiranja kupnje osobnog automobila čija je nabavna

vrijednost 25000,00 €. Pristigle su ponude davatelja leasinga i davatelja kredita. Ponuda

Leasing društva za financiranje osobnog automobila je financijski leasing koji zahtijeva

odmah uplatu učešća u iznosu od 5000,00 € te sljedećih 5 godina počevši sa 01.01.201x.g na

kraju svake godine po 4944,61 € uz godišnju kamatu od 7,5%. Također je stigla i ponuda

davatelja kredita čiji uvjeti su zahtijevali godišnju uplatu 6510,91 € na kraju svake godine

sljedećih 5 godina. Uz kamatnu stopu 9,5%. Automobil ima procijenjeni ekonomski vijek 5

26 http://limun.hr/main.aspx?id=12455&Page=2 (07.03.2011.)27 http://limun.hr/main.aspx?id=12456&Page= (07.03.2011.)

11

godina i nema rezidualne vrijednosti. Stopa poreza na dobitak je 20%. Primjenjuje se linearna

metoda amortizacije. Potrebno je donijeti odluku o leasingu ili kreditu, odnosno koja je opcija

isplativija.

Plan otplate leasinga Plan otplate kreditaBroj

isplateOstatak

dugaGlavnica Kamate Rata

leasinga1 2 3 4 5

0. 25000,000. -5000,000. 20000,001. 16557,39 3442,61 1502,00 4944,612. 12856,24 3701,15 1243,46 4944,613. 8877,13 3979,11 965,50 4944,614. 4599,20 4277,93 666,67 4944,615. 0 4599,20 345,39 4944,61

Sljedeća tablica prikazuje izračun poreznih olakšica, tok novca te sadašnju vrijednost za

alternativu leasinga. Kod financijskog leasinga samo kamate i amortizacija (kao i kod

kredita) idu u rashode i umanjuju osnovicu za obračun poreza na dobitak.

Brojisplate

Rataleasinga

Kamate Amortizacija Porezneolakšice

Tok novca Diskontni faktor

Sadašnja vrijednost

1 2 3 4 5 6 7 8(3+4)*20% 2-5 D=1/(1+k)' 6*7

0. 5000,001. 4944,61 1502,00 5000,00 1300,40 3644,21 0,93023255 3389,962. 4944,61 1243,46 5000,00 1248,69 3695,92 0,86533261 3198,203. 4944,61 965,50 5000,00 1193,10 3751,51 0,80496056 3019,824. 4944,61 666,67 5000,00 1133,33 3811,28 0,74880052 2853,895. 4944,61 345,39 5000,00 1069,07 3875,54 0,69655863 2699,54

Ukupno 20161,40

Sljedeća tablica prikazuje izračun poreznih olakšica, tok novca te sadašnju vrijednost za

alternativu kredita.

Brojisplate

Ratakredita

Kamate Amortizacija Porezneolakšice

Tok novca Diskontni faktor

Sadašnja vrijednost

1 2 3 4 5 6 7 8(3+4)*20% 2-5 D=1/(1+k)' 6*7

1. 6510,91 2375,00 5000,00 1475,00 5035,91 0,91324200 4599,002. 6510,91 1982,09 5000,00 1396,41 5114,50 0,83401096 4265,553. 6510,91 1551,85 5000,00 1310,37 5200,54 0,76165385 3961,014. 6510,91 1080,74 5000,00 1216,14 5294,77 0,69557429 3682,905. 6510,91 565,87 5000,00 1113,17 5397,74 0,63522768 3428,79

Ukupno 19937,25

Isplativija je opcija kredita jer je sadašnja vrijednost budućih izdataka po

kreditu manja nego po leasingu. Sadašnja vrijednost budućih izdataka po

Brojisplate

Ostatakduga

Glavnica Kamate Ratakredita

1 2 3 4 50. 25000,00

1. 20864,09 4135,91 2375,00 6510,912. 16335,27 4528,82 1982,09 6510,913. 11376,21 4959,06 1551,85 6510,914. 5946,04 5430,17 1080,74 6510,915. 0 5946,04 565,87 6510,91

12

leasingu iznosi 20161,40 € dok je sadašnja vrijednost budućih izdataka

koje ce izazvati kredit 19937,25. € .28

4. ZAKLJUČAK

Pitanje financiranja je jako osjetljivo, ako nismo odabrali adekvatan oblik financiranja,

moguće je da ga nećemo uspjeti vraćati u dogovorenim rokovima i pod dogovorenim

uvjetima, što može dovesti do ozbiljnih financijskih neprilika. Stoga, pri procjeni i odabiru

financijskih alternativa treba biti kritičan i realan, prije svega glede vlastite situacije i

mogućnosti, bez obzira na to radi li se o individualnoj ili pravnoj osobi. Međutim, i kada

poduzeće, kao pravna osoba sama za sebe, potražuje kredit ili drugi oblik financiranja,

konačnu odluku donijeti će odgovorna individualna osoba. U takvim slučajevima mogući su

konflikti interesa, ali je bitno prihvatiti stajalište da se interesi onoga koji odlučuje nikad ne

smiju ispriječiti interesu poduzeća. Financiranje uvijek treba biti u interesu onoga na kojeg se

odnosi, a u ovom slučaju to je poduzeće.

Iza svake potrebe za financiranjem/kreditiranjem treba stajati jasno definirana namjera za

koju će se financiranje iskoristiti, cilj koji se želi postići te učinci koje će izazvati financiranje

i uporaba posuđenih sredstava (na prihode, rashode i dobit). Ti učinci moraju biti procijenjeni

objektivno. Nerealna procjena opet može dovesti do spomenutih financijskih poteškoća.

Financiranje iz tuđih sredstava nikad ne smije postati samo sebi svrhom i koristiti se na prvi

znak pomanjkanja sredstava. Bilo interno (iz vlastite akumulacije tvrtke), bilo eksterno (iz

izvora izvan tvrtke), financiranje treba biti u funkciji razvoja.

5. POPIS LITERATURE

1. Vukičević, M., : Financije poduzeća, Golden marketing- tehnička knjiga, Zagreba, 2006

2. Van Horne, J. C. : Financijsko upravljanje i politika, Mate, Zagreb, 1997.

3. www.efri.hr

4. www.limun.hr

28 www.pbz.hr (30.05.2011.)

13