izvještaj revizije učinkaprojekat "hitne pomoći i zaštite od poplava” finansiran iz...

GLAVNA SLUŽBA ZA REVIZIJU JAVNOG SEKTORA REPUBLIKE SRPSKE

78000 Banja Luka, Vuka Karadžića 4 Republika Srpska, BiH Tel: +387(0)51/247-408 Faks:+387(0)51/247-497 e-mail: [email protected]

Izvještaj revizije učinka

PREVENCIJA OD POPLAVA

Broj: RU004-14

Banja Luka, jun 2015. godine

Glavna služba za reviziju javnog sektora Republike Srpske

SADRŽAJ

LISTA SKRAĆENICA .................................................................................. 1

PREDGOVOR .............................................................................................. 2

REZIME ........................................................................................................ 4

1. UVOD..................................................................................................... 7

1.1. Pozadina i motivi revizije ........................................................................ 7

1.2. Svrha revizije i revizorska pitanja ........................................................... 8

1.3. Kriterijumi za ocjenjivanje ....................................................................... 9

1.4. Obim i ograničenja .................................................................................. 9

1.5. Izvori i metode ....................................................................................... 10

2. OPIS PREDMETA REVIZIJE .............................................................. 12

2.1. Pravna regulativa karakteristična za oblast ......................................... 12

2.2. Opis predmeta revizije .......................................................................... 12

2.3. Uloge i nadležnosti različitih nivoa vlasti ............................................ 12

3. NALAZI ................................................................................................ 15

3.1. Strateška, regulatorna i operativno-planska akta ................................ 15

3.1.1. Strateški okvir ...................................................................................... 15 3.1.2. Regulatorni okvir .................................................................................. 16 3.1.3. Planski okvir – opšti planovi ................................................................. 18 3.1.4. Planski okvir – planovi odbrane od poplava .......................................... 19 3.1.5. Komunikacija i koordinacija između nadležnih institucija ...................... 21

3.2. Finansiranje prevencije od poplava ..................................................... 22

3.2.1. Sagledavanje i preispitivanje sistema finansiranja ................................ 24 3.2.2. Prikupljanje, raspodjela i trošenje sredstava od posebnih vodnih

naknada....... ........................................................................................ 25

3.3. Održavanje, rekonstrukcija i izgradnja zaštitnih vodnih objekata...... 27

3.3.1. Tekuće i investiciono održavanje zaštitnih vodnih objekata .................. 29 3.3.2. Rekonstrukcija i izgradnja zaštitnih vodnih objekata ............................. 31 3.3.3. Projekat „Hitne pomoći i zaštite od poplava“......................................... 31 3.3.4. Mjere iz naredbi Republičkog štaba za vanredne situacije ................... 38

4. ZAKLjUČCI .......................................................................................... 43

5. PREPORUKE ...................................................................................... 46

6. PRILOZI UZ IZVJEŠTAJ ..................................................................... 48


PREVENCIJA OD POPLAVA

Glavna služba za reviziju javnog sektora Republike Srpske je, na osnovu Zakona o reviziji javnog sektora Republike Srpske, a u skladu sa ISSAI okvirom revizije za javni sektor, provela reviziju učinka „Prevencija od poplava“.

Osnovni cilj ove revizije je bio da ispita probleme i identifikuje uzroke istih u funkcionisanju prevencije od poplava u Republici Srpskoj. Revizija se bavila ispitivanjem strateške, regulatorne i planske uređenosti i definisanosti ove oblasti. Zatim, ispitivanjem aktivnosti institucija u sagledavanju i unapređenju funkcionalnosti i dugoročne održivosti postojećeg načina finansiranja prevencije od poplava. Takođe, ova revizija učinka se bavila i identifikacijom problema i njihovih uzroka u upravljanju aktivnostima izgradnje, rekonstrukcije/sanacije i održavanja zaštitnih vodnih objekata u cilju zaštite od poplava. Rezultati istraživanja su prikazani u ovom Izvještaju.

Vremenski period obuhvaćen ovom revizijom je od 2011. do 2014. godine.

Glavna služba za reviziju javnog sektora Republike Srpske, u skladu sa odredbama Zakona o reviziji javnog sektora Republike Srpske, dostavila je Nacrt izvještaja: Generalnom sekretarijatu Vlade Republike Srpske, Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Ministarstvu finansija, Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju, Javnoj ustanovi „Vode Srpske“, Republičkoj upravi za inspekcijske poslove, Republičkoj upravi civilne zaštite, gradu Bijeljina i opštinama Kozarska Dubica i Modriča. Na Nacrt izvještaja primjedbe i komentare su dostavili: Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Ministarstvo finansija, Javna ustanova „Vode Srpske“ i Republička uprava za inspekcijske poslove. Ostali revidirani subjekti nisu imali primjedbi na Nacrt izvještaja. U Izvještaju revizije nije bilo korekcija u odnosu na Nacrt izvještaja iz razloga što primjedbama i komentarima nisu ponuđeni novi argumenti, niti protivargumenti na temelju kojih bi revizija mogla izvršiti korekcije u Izvještaju revizije, a što bi uticalo na konačne zaključke i preporuke.

Izvještaj je dostavljen svim institucijama kojima se u skladu sa Zakonom o reviziji javnog sektora Republike Srpske treba dostaviti. Izvještaj je dostupan javnosti putem internet stranice Glavne službe za reviziju javnog sektora Republike Srpske, www.gsr-rs.org.

Izvještaj sadrži preporuke upućene Vladi Republike Srpske, Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Javnoj ustanovi „Vode Srpske“. Implementacijom ovih preporuka moguće je unaprijediti funkcionisanje prevencije od poplava.

Glavni revizor javnog sektora Republike Srpske donio je Odluku da se provede ova revizija učinka. Reviziju je proveo revizorski tim u sastavu Mladenko Marković, vođa revizorskog tima i Slađana Jagodić Ćerketa, član revizorskog tima.

Glavni revizor

Dr Duško Šnjegota, s.r.

http://www.gsr-rs.org/


Izvještaj revizije učinka RU 004-14

1

LISTA SKRAĆENICA

ISSAI International Standards of Supreme Audit Institutions RS Republika Srpska BiH Bosna i Hercegovina EU Evropska unija EK Evropska komisija NS RS Narodna skupština Republike Srpske JLS Jedinice lokalne samouprave GSRJS RS Glavna služba za reviziju javnog sektora Republike Srpske VRI Vrhovna revizorska institucija Vlada Vlada Republike Srpske MPŠV Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede JU Javna ustanova “Vode Srpske” AORS Agencija za oblasni riječni sliv RUIP Republička uprava za inspekcijske poslove RUCZ Republička uprava civilne zaštite ZoV Zakon o vodama ZoZS Zakon o zaštiti i spasavanju u vanrednim situacijama ZJN BiH Zakon o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine Strategija Strategija integralnog upravljanja vodama Republike Srpske OPRV RS Okvirni plan razvoja vodoprivrede Republike Srpske

AP OPRV RS Akcioni plan za realizaciju Okvirnog plana razvoja vodoprivrede Republike Srpske, planski period 2007-2016

AP OUPR Akcioni plan za održivo upravljanje poplavnim rizikom u slivu rijeke Dunav sa aplikacijom na podsliv rijeke Save područje Republike Srpske, planski period 2010-2021.godine

GOP Naredba o glavnom operativnom planu odbrane od poplava

VP Vodoprivredno preduzeće EIB Evropska investiciona banka

Projekat EIB Projekat "Hitne pomoći i zaštite od poplava” finansiran iz kredita Evropske investicione banke

TUP Tim za upravljanje projektom "Hitne pomoći i zaštite od poplava" TIP Tim za implementaciju projekta "Hitne pomoći i zaštite od poplava"

COWI Konsultant za tehničku pomoć (u realizaciji Projekta EIB-a) finansiran iz grant sredstava Evropske komisije

SAFAGE SAFAGE & ADASA – odabrana međunarodna kuća koja vrši nadzor nad realizacijom mjera iz projekta Evropske investicione banke

FIDIC Metoda javne nabavke prema pravilima Međunarodne inžinjerske komore

TG Tenderska grupa RŠVS Republički štab za vanredne situacije Republike Srpske Projekat urgentnih mjera RŠVS

Mjere iz naredbi RŠVS finansirane iz sredstava Fonda solidarnosti za obnovu Republike Srpske


2 Izvještaj revizije učinka RU 004-14

PREDGOVOR

Prema ISSAI okviru revizije, revizija javnog sektora podrazumijeva tri vrste revizije: reviziju finansijskih izvještaja, reviziju usklađenosti i reviziju učinka.1 Revizije učinka, koje provode VRI, su nezavisna, objektivna i pouzdana ispitivanja Vlade, vladinih i drugih institucija javnog sektora, odnosno programa, aktivnosti i procesa u nadležnosti Vlade i vladinih institucija u pogledu ekonomičnosti, efikasnosti i efektivnosti. Revizija učinka se primarno bavi pitanjima ekonomičnosti, efikasnosti i efektivnosti. Široko posmatrano, principima ekonomičnosti, efikasnosti i efektivnosti se može pristupiti na sljedeći način: Princip ekonomičnosti znači održavati troškove na niskom nivou. Resursi trebaju

biti pravovremeno raspoloživi, u adekvatnom iznosu, kvalitetu i po najboljoj cijeni. Princip efikasnosti znači dobiti najviše od raspoloživih resursa. On se bavi

odnosom angažovanih resursa, postojećih uslova i postignutih rezultata u pogledu kvaliteta, kvantiteta i vremena izlaza ili rezultata.

Princip efektivnosti se odnosi na ispunjavanje postavljenih ciljeva. Efektivnost razmatra postizanje specifične svrhe ili ciljeva koji su postavljeni i/ili postizanje očekivanih rezultata.2

Pored termina revizija učinka, u teoriji i praksi revizije, pojavljuju se i drugi termini kao revizija uspjeha - uspješnosti, revizija ekonomičnosti, efikasnosti i efektivnosti (revizija 3E) i revizija vrijednosti za novac. Pomenuti termini u revizijskoj terminologiji suštinski imaju isto značenje.

U osnovi revizija učinka daje odgovor na sljedeća pitanja:

da li se rade pravi poslovi; da li se poslovi rade na pravi način.

Revizija efektivnosti daje odgovor na pitanje da li se rade pravi poslovi, a revizija ekonomičnosti i efikasnosti da li se poslovi rade na pravi način.

Mandat revizije učinka po pravilu je regulisan Zakonom koji tretira reviziju javnog sektora. Pravni osnov za provođenje revizije učinka sadržan je u odredbama Zakona o reviziji javnog sektora RS (u daljem tekstu Zakon). U odredbama Zakona regulisano je da je GSRJS RS obavezna da vrši:

finansijsku reviziju; reviziju učinka; druge specifične revizije.

Zakon, u dijelu koji se odnosi na reviziju učinka, reguliše sljedeće:

1 ISSAI 100 2 ISSAI 300

„Osnovni cilj revizije učinka je promocija ekonomičnosti, efikasnosti i efektivnosti. Ona, takođe, doprinosi odgovornosti i transparentnosti.“ ISSAI 300



3

GSRJS RS, u skladu sa ovim zakonom i standardima revizije za javni sektor, sprovodi reviziju učinka, a na osnovu nadležnosti iz člana 13. ovog zakona. Revizija učinka je aktivnost GSRJS RS koja podrazumijeva ispitivanje aktivnosti, programa i projekata u nadležnosti Vlade i institucija javnog sektora u pogledu ekonomičnosti, efikasnosti i efektivnosti. Rezultate revizije učinka GSRJS RS prezentuje posredstvom konačnog izvještaja o sprovedenoj reviziji učinka. Vlada i revidirane institucije su obavezni da u roku od 60 dana od dana prijema konačnog izvještaja o sprovedenoj reviziji učinka sačine Akcioni plan za sprovođenje preporuka revizije učinka i da ga dostave GSRJS RS i nadležnom skupštinskom odboru radi praćenja sprovođenja datih preporuka. Odredbe Zakona koje se odnose na planiranje i pristup reviziji, implementaciju revizije, ovlaštenja za prikupljanje podataka i informacija i izvještavanje o reviziji, primjenjuju se, kako na finansijsku reviziju, tako i na reviziju učinka.

Institucije javnog sektora (Vlada, ministarstva, vladine agencije, JLS, javna preduzeća, javne ustanove i drugi) u izvršavanju osnovnih funkcija utvrđenih zakonima i drugim propisima angažuju raspoložive resurse (personalne, materijalne, finansijske i druge). Institucije javnog sektora koje izvršavaju povjerene im funkcije imaju javnu odgovornost za svoj rad prema NS RS, poreskim obveznicima i javnosti uopšte. Javna odgovornost podrazumijeva da NS RS, poreski obveznici i javnost imaju pravo i potrebu da budu informisani o radu institucija javnog sektora. NS RS, poreski obveznici i javnost ispoljavaju interesovanje da li su resursi koje su institucije javnog sektora angažovale obavljajući osnovne funkcije, uključujući i budžetska sredstva, korišteni uvažavajući principe ekonomičnosti, efikasnosti i efektivnosti. Na ovaj zahtjev NS RS i javnosti odgovor ne može u potpunosti da da finansijska revizija, te je u cilju ispunjavanja zahtjeva NS RS i javnosti potrebna revizija učinka. Ova revizija će nezavisno i profesionalno utvrditi, da li se institucije javnog sektora, prilikom izvršavanja osnovnih funkcija, pridržavaju principa ekonomičnosti, efikasnosti i efektivnosti.

Izvještaji revizije učinka, kao osnovni proizvod revizijskog procesa, su dobra osnova za promjene u organizaciji, načinu funkcionisanja i upravljanju resursima, zatim kvalitetnijim i korisnički orijentisanim uslugama, kao i za podizanje javne odgovornosti na viši nivo. Izvještaji revizije učinka su i u funkciji promovisanja dobrog upravljanja i javnosti rada institucija javnog sektora.

Upravljanje javnim sektorom podrazumijeva i unapređenje efikasnosti i efektivnosti rada javnih institucija. Reviziju učinka treba posmatrati kao institucionalni instrument upravljanja javnim sektorom. U uslovima kada raspolažemo sa oskudnim resursima i kada je evidentan jaz između raspoloživih resursa i potreba, a posebno u uslovima reformi u mnogim segmentima i strukturama javnog sektora, revizija učinka posebno dobija na značaju.



REZIME

GSRJS RS je provela reviziju učinka „Prevencija od poplava“. Osnovni cilj ove revizije je bio da ispita probleme i identifikuje uzroke istih u funkcionisanju prevencije od poplava u RS.

Revizija se bavila ispitivanjem postojanja i usklađenosti strateškog, regulatornog i planskog okvira koji definiše i uređuje ovu oblast, aktivnosti institucija u sagledavanju i unapređenju funkcionalnosti i dugoročne održivosti postojećeg načina finansiranja prevencije od poplava, kao i identifikacijom problema i uzroka u upravljanju aktivnostima izgradnje, rekonstrukcije/sanacije i održavanja zaštitnih vodnih objekata u cilju zaštite od poplava.

Na osnovu provedene studije, najznačajniji nalazi revizije su: Strateški, planski i regulatorni okvir:

• Značajno se kasni u izradi Strategije integralnog upravljanja vodama. • Regulatorni okvir u kom funkcioniše prevencija od poplava je nepotpun i

nedovoljno jasan. Većina akata, bitnih za prevenciju, čije je donošenje predviđeno ZoV, nije doneseno ni godinama nakon isteka rokova u okviru kojih je to trebalo učiniti.

• RS nema odgovarajući planski okvir koji bi strateška opredjeljenja jasno konkretizovao kroz odgovarajuće dugoročne i kratkoročne planove, te omogućio praćenje realizacije zacrtanih ciljeva i mjerenje ostvarenih učinaka. Realizacija postojećih planova se ne prati organizovano i sistemski kako bi se uočili problemi i preduzele korektivne mjere.

• Na nivou RS nisu doneseni strateški niti operativni planovi odbrane od poplava sa jasno definisanom organizacijom, aktivnostima, nosiocima odbrane od poplava, njihovim nadležnostima, odgovornostima i obavezama. Postojeći planovi na nivou RS nemaju operativni karakter, međusobno nisu povezani i usaglašeni, a nejasna je i svrha njihovog donošenja.

• Nedovoljno jasno definisana organizacija i nadležnosti institucija, te nepostojanje adekvatnog regulatornog okvira utiče da komunikacija i koordinacija između nadležnih institucija ne bude sistemski uređena i ne funkcioniše na potrebnom nivou.

Finansiranje prevencije od poplava:

• Postojeći model finansiranja zaštite od voda nije u potpunosti implementiran. Takođe, nisu obezbjeđena dovoljna sredstva za realizaciju mjera važnih za prevenciju od poplava. I pored navedenog, nije vršeno preispitivanje postojećeg i predlaganje poboljšanja, odnosno kreiranja novog modela finansiranja. Trošenje sredstava se ne prati i analizira u dovoljnoj mjeri.

• Prikupljena sredstva po osnovu posebnih vodnih naknada se ne usmjeravaju u cjelosti u sektor voda. Propisani način raspodjele sredstava se ne zasniva na analizama potreba i stvarnih mogućnosti i definisanju prioriteta u ovoj oblasti.

Izgradnja, rekonstrukcija/sanacija i održavanje zaštitnih vodnih objekata:

• JU nema organizovan, planski i sistematičan pristup tekućem i investicionom održavanju, rekonstrukciji i izgradnji zaštitnih vodnih objekata.

• Nisu sagledani i ispunjeni preduslovi za realizaciju mjera u Projektu EIB-a. Nije izvršena prioritetizacija mjera iz ovog projekta, niti su adekvatno sagledane obaveze nadležnih institucija za njihovu realizaciju.



5

• Nadležne institucije, generalno, nisu propisale uslove za odabir izvođača radova u ovom sektoru. Procjenjene vrijednosti koštanja mjera iz Projekta EIB-a su značajno varirale u zavisnosti ko i kada je vršio procjenu. Takođe, značajne su razlike između najnižih i najviših ugovorenih cijena za iste vrste radova u projektu i po pravilu su značajno više od cijena po kojima su javna VP vršila tekuće i investiciono održavanje zaštitnih vodnih objekata.

• Nakon poplavnog događaja iz 2014. godine, pristupilo se definisanju i realizaciji urgentnih mjera za sanaciju, rekonstrukciju i izgradnju zaštitnih vodnih objekata bez sveobuhvatne i analitičke procjene šteta i sačinjenog Programa sanacije. Ugovaranje realizacije urgentnih mjera je vršeno na način koji ne osigurava dovoljan stepen transparentnosti i izvjestan odgovarajući nivo kvaliteta izvršenih radova.

Revizija je na osnovu nalaza zaključila da:

• Postojeći strateški, regulatorni i planski okvir, način planiranja, finansiranja i realizacije mjera prevencije od poplava ne obezbjeđuju pouzdanu osnovu za efikasnu i efektivnu zaštitu od poplava.

• Prevencija od poplava se odvija u uslovima nepostojanja odgovarajućeg strateškog i nepotpunog i neusklađenog planskog okvira.

• Regulatorni okvir u kom funkcioniše prevencija od poplava je nepotpun i nedovoljno jasan. Takođe, organizacija vodoprivrede, te uloge i nadležnosti institucija u ovoj oblasti nisu jasno definisane.

• Nadležne institucije nisu analizirale i preispitivale postojeći način finansiranja u smislu njegove adekvatnosti, stabilnosti i dugoročne održivosti, niti su učinili dovoljan napor da ga poboljšaju. Prikupljena sredstva od vodnih naknada nisu u cjelosti usmjeravana u sektor voda.

• Tekućem i investicionom održavanju zaštitnih vodnih objekata se ne pristupa organizovano, planski i sistemski.

• Rekonstrukciji i izgradnji zaštitnih vodnih objekata se pristupa bez odgovarajućih planskih dokumenata, utvrđenih prioriteta i dinamike u realizaciji, kao i poznatih očekivanih efekata koji se žele postići.

Nalazi revizije i definisani zaključci ukazuju na postojanje značajnog prostora za unapređenje u ovoj oblasti. U skladu sa nalazima i zaključcima, revizija nudi preporuke čije provođenje bi trebalo da obezbijedi uspješnije funkcionisanje prevencije od poplava. Preporuke u ovom izvještaju su date u skladu sa nadležnostima institucija kojima su upućene.

Preporuke za Vladu Republike Srpske:

• Vlada treba intenzivirati aktivnosti na izradi strateškog okvira i odgovarajućih planova, koji će proisteći iz njega, radi definisanja ključnih opredjeljenja i pravaca razvoja, te strateških i operativnih ciljeva.

• Vlada treba preispitati i kompletirati postojeći regulatorni okvir sa podzakonskim propisima i drugim neophodnim aktima, vodeći računa o međusobnoj usklađenosti propisa i njihovom uticaju na sistemski pristup prevenciji od poplava i uspješnosti institucija u ostvarivanju njihovih uloga, nadležnosti i odgovornosti.

• Vlada treba kreirati model finansiranja u skladu sa budućim strateškim opredjeljenjima i donesenim planovima, a koji će sa značajnom izvjesnošću obezbijediti finasijske pretpostavke za njihovu realizaciju.



Preporuka za Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede:

• MPŠV, kao nosilac vodne politike, treba obezbijediti da mjere prevencije od poplava budu definisane i realizovane na način kojim će se postići efikasna i efektivna zaštita od poplava.

Preporuka za Javnu ustanovu „Vode Srpske“:

• JU, kao organizacija koja integralno upravlja vodama, treba obezbijediti stručnu i tehničku podršku MPŠV i Vladi kroz sistemsko prikupljanje i analizu podataka, praćenje realizacije mjera i aktivnosti važnih za prevenciju od poplava.



7

1. UVOD

1.1. Pozadina i motivi revizije

„Poplave su prirodna pojava koju nije moguće spriječiti. Međutim, neke ljudske aktivnosti (primjer rastuća naselja i privredna dobra na poplavnim područjima i smanjivanje prirodnog zadržavanja vode korištenjem zemljišta) i klimatske promjene doprinose povećanju vjerovatnoće pojave poplava i njihovim štetnim učincima. Izvodljivo je i poželjno smanjiti rizik od štetnih posljedica koje se povezuju sa poplavama ...“3

Teritorija RS je zbog veoma neravnomjernih, bujičnih režima svih vodotoka, klimatskih, topografskih i drugih faktora izložena visokom riziku od poplava. Posljednjih nekoliko godina poplave su sve učestalije, a nastale štete su ogromnih razmjera. Procjenjuje se da je, samo po osnovu poplava iz maja 2014. godine, direktna šteta od poplava iznosila preko 1,2 milijarde KM, što sa gubicima čini gotovo 1,9 milijardi KM4 ukupne štete. Ovim poplavama je pogođeno 58% ukupnog stanovništva RS i 40% njene teritorije, a šteta je mogla biti manja da su postojali jaki odbrambeni sistemi i da se sve radilo po pravilima5. Poplave su prouzrokovale, ne samo ogromne materijalne štete, već i smrtne slučajeve, raseljavanje stanovništva, a sve to se negativno odražava na javne finansije, privredni razvoj i nivo ekonomske aktivnosti.

U uslovima čestih i obimnih poplava, zaštita od istih ima veliki značaj za RS. „Iskustvo sa vidljivim klimatskim promjenama i čestim nepogodama, zahtijeva hitnu izradu prioritetnih projekata i iznalaženje finansiranja u zaštiti od poplava, kombinovanih sa drugim korisnicima voda, vodosnabdijevanjem, navodnjavanjem i energetskim korištenjem voda.“6 Planskim dokumentima su predviđena značajna finansijska ulaganja u ovu oblast.

Problem poplava je dugoročan i kontinuiran problem koji se nikada ne može potpuno i definitivno riješiti i kao takvom mu treba pristupiti. Rješenja u oblasti zaštite od poplava treba stalno preispitivati i unapređivati. Pouzdana zaštita od poplava može se realizovati samo u okviru sistema integralnog upravljanja na nivou riječnih slivova. Najbolji način da se umanje štete od poplava je svakako prevencija, gdje se ulaganja po pravilu višestruko vraćaju. „Svaki evro uložen u prevenciju sedmostruko se vraća“.7

Međutim, značaj prevencije od poplava, od strane nadležnih institucija, nije dovoljno prepoznat i naglašen na način da su mjere i aktivnosti prevencije od poplava jasno, sveobuhvatno i sistematično definisane i realizovane. Uočavaju se problemi u podjeli nadležnosti i odgovornosti između institucija i odsustvo jasnih planova za djelovanje u ovoj oblasti. Aktivnosti se, u pravilu, intenziviraju tek nakon dešavanja većih poplavnih događaja.

3 Direktiva 2007/60/ES o procjeni i upravljanju rizicima od poplava 4 Procjena potreba za oporavkom i obnovom u BiH, poplave 14-19. maj 2014. godine http://ec.europa.eu/enlargement/pdf/press_corner/floods/procjena-potreba-za-oporavkom-i-obnovom-sazetak-u-eur.pdf 5http://www.politika.rs/vesti/najnovije-vesti/Cvijanovic-Steta-od-poplava-mogla-da-bude-manja.lt.%20html, Predsjednica Vlade RS, Željka Cvijanović 6 Ekonomska politika Republike Srpske za 2011. godinu 7 Štefan File, Evropski komesar za proširenje, izjava na donatorskoj konferenciji za obnovu poplavom pogođenih područja u BiH i Srbiji, Brisel, 16.07.2014. godine

http://ec.europa.eu/enlargement/pdf/press_corner/floods/procjena-potreba-za-oporavkom-i-obnovom-sazetak-u-eur.pdf

http://ec.europa.eu/enlargement/pdf/press_corner/floods/procjena-potreba-za-oporavkom-i-obnovom-sazetak-u-eur.pdf

http://www.politika.rs/vesti/najnovije-vesti/Cvijanovic-Steta-od-poplava-mogla-da-bude-manja.lt.%20html

http://www.politika.rs/vesti/najnovije-vesti/Cvijanovic-Steta-od-poplava-mogla-da-bude-manja.lt.%20html



Dominantne mjere i aktivnosti u oblasti prevencije od poplava odnose se na održavanje, rekonstrukciju/sanaciju sistema zaštite od poplava8. Postojeći sistemi zaštite od poplava u RS su, gotovo u cjelosti, izgrađeni u bivšoj Jugoslaviji, a u slivu rijeke Save su dio međunarodnog integralnog sistema zaštite od poplava. Izgrađenim sistemima odbrane od poplava u RS obuhvaćeno je, sa različitim stepenima zaštite, oko 120.000 hektara poljoprivrednih površina. Preostalih oko 40.000 hektara kvalitetnih površina uglavnom nije zaštićeno.9 Sistem zaštite od poplava čine: 21 pumpna stanica, 204 km nasipa uz rijeku Savu i njene pritoke na ušćima, 192 km obodnih kanala, 1.150 km kanala za odvodnju tzv. unutrašnjih voda u sklopu hidromelioracionih sistema – poldera, oko 18 km tunela za odvodnjavanje Fatničkog i Dabarskog polja.10

U RS, u prethodnom periodu, nije bilo značajnijih ulaganja u izgradnju novih zaštitnih vodnih objekata, a niz dokumenata11 ukazuje da postojeći sistemi zaštite nisu dovoljno održavani. Ionako relativno skromna sredstva od prikupljenih posebnih vodnih naknada se nisu u cjelosti usmjeravala u sektor voda. Jaz između deklarisanih potreba i stvarnih ulaganja je izuzetno veliki, a nakon katastrofalnih poplava posljednjih godina se pokušava prevazići značajnim kreditnim zaduživanjem12 u ovoj oblasti. Institucije RS su uključene u niz projekata i aktivnosti važnih za ovu oblast13.

Funkcionisanje prevencije od poplava je opterećeno nizom problema čije je rješavanje neophodno da bi se stvorile pretpostavke za njeno uspješnije funkcionisanje.

1.2. Svrha revizije i revizorska pitanja Svrha ove revizije je da se utvrde problemi i identifikuju uzroci istih u funkcionisanju prevencije od poplava u RS. Revizija se bavila ispitivanjem strateške, regulatorne i planske uređenosti i definisanosti ove oblasti. Zatim, ispitivanjem aktivnosti institucija u sagledavanju i unapređenju funkcionalnosti i dugoročne održivosti postojećeg načina finansiranja prevencije. Takođe, i identifikacijom problema i uzroka u upravljanju aktivnostima izgradnje, rekonstrukcije/sanacije i održavanja zaštitnih vodnih objekata, u nadležnosti JU, u cilju zaštite od poplava.

U tom smislu, ova revizija se bavi sljedećim osnovnim pitanjem:

Kako funkcioniše prevencija od poplava u Republici Srpskoj? U okviru ovog glavnog pitanja, revizija je tražila odgovor na sljedeća tri pitanja:

1. U kakvom strateškom, regulatornom i planskom okviru funkcioniše prevencija od poplava i kakva je komunikacija i koordinacija između nadležnih institucija?

8 Aktivnostima dislokacije riječnog nanosa, odnosno održavanjem vodotoka, detaljnije se bavi revizija učinka RU006-14: „Upravljanje mineralnim resursima i naknadama od mineralnih resursa“ 9 Preliminarna procjena rizika od poplava na području Republike Srpske, Knjiga 1, str. 34, Bijeljina, maj 2014. godine 10 Okvirni plan razvoja vodoprivrede Republike Srpske, str. 53, Bijeljina, septembar 2006. godine 11 Informacija o ugroženosti područja Republike Srpske od poplava, stanju zaštitnog sistema, prognozi mogućih poplava sa prijedlogom mjera za umanjenje rizika iz 2012. godine, Izvještaji o stanju zaštitnih vodnih objekata na slivnom području rijeke Save i Trebišnjice iz 2011, 2012. i 2013. godine, Informacija o inspekcijskom nadzoru zaštitnih hidrotehničkih objekata iz 2014. godine i sl. 12 Krediti finansirani od strane: EIB, Svjetska banka i sl., 13 Projekat „Hitne pomoći i zaštite od poplava“, projekat „Jačanje kapaciteta u sektoru voda“, projekat „Upravljanje Neretvom i Trebišnjicom“ i sl.



9

2. Kako nadležne institucije sagledavaju, preispituju i unapređuju postojeći način finansiranja prevencije od poplava sa aspekta njegove funkcionalnosti, stabilnosti i dugoročne održivosti?

3. Kako nadležne institucije upravljaju izgradnjom, rekonstrukcijom/sanacijom i održavanjem zaštitnih vodnih objekata?

1.3. Kriterijumi za ocjenjivanje Kriterijumi za ocjenjivanje funkcionisanja prevencije od poplava definisani su sa aspekta ključnih opredjeljenja nadležnih institucija u strateškim i planskim aktima i definisanom regulatornom okviru, njihove razrađenosti i međusobne usaglašenosti, te preuzetih međunarodnih obaveza kroz planove, direktive i konvencije koje je prihvatila RS. Takođe, kao imperativ se nameće postojanje visokog nivoa komunikacije i koordinacije između većeg broja institucija koje imaju određene uloge u prevenciji od poplava. Određeni kriterijumi zasnivaju se i na očekivanim rezultatima definisanim u planovima, programima rada, budžetima i informacijama pojedinih institucija. Značajan kriterij je i praksa drugih zemalja, posebno iz neposrednog okruženja, imajući u vidu regionalni značaj i povezanost problema u ovoj oblasti.

Kriterijumi:

Postojanje sistemskog pristupa u donošenju strateških, regulatornih i planskih akata, njihova usklađenost po sadržaju i vremenskom rasporedu donošenja;

Opredjeljenja nadležnih institucija, definisana u strateškim i planskim aktima; Principi i obaveze definisani direktivama i konvencijama; Jasnoća definisanih mjera prevencije i rezultata koji se žele postići; Postojanje sistemskog pristupa u pribavljanju i raspodjeli sredstava za prevenciju i

procjeni potrebnih sredstava za dugoročno održivo funkcionisanje zaštite od poplava;

Postojanje pretpostavki za učinkovito ulaganje sredstava u ovoj oblasti; Primjeri dobrih praksi.

1.4. Obim i ograničenja U ovoj reviziji učinka izvršeno je ispitivanje i prikupljanje informacija u Vladi - ministarstvima, JU, RUIP, RUCZ, JLS i drugim institucijama koje imaju određene uloge i odgovornosti u zaštiti od poplava, a posebno sa aspekta pitanja koja su predmet ove revizije.

Detaljnim ispitivanjima su obuhvaćeni MPŠV i JU. U ispitivanju su, u mjeri neophodnoj za razumijevanje i sagledavanje problema, korištene informacije i podaci kojima raspolažu i druge institucije kao što su: JLS, RUIP, Generalni sekretarijat Vlade, Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju, Ministarstvo finansija, RUCZ, Republički hidrometeorološki zavod, Republička direkcija za obnovu i izgradnju i sl.

U odsustvu jasnog pozicioniranja prevencije od poplava u propisima i planovima iz oblasti voda, revizija je izvršila njeno definisanje isključivo za potrebe ovog istraživanja. Sagledavane su mjere i aktivnosti nadležnih institucija koje dugoročno doprinose smanjenju ili ublažavanju šteta od poplava. Pored ispitivanja strateškog, regulatornog i planskog okvira u kome funkcioniše prevencija, komunikacije i koordinacije institucija i načina njenog finansiranja, u fokusu istraživanja je bilo i održavanje, rekonstrukcija i izgradnja zaštitnih vodnih objekata na republičkom nivou. Ključno opredjeljenje za ovakav pristup je angažovanje značajnih kadrovskih i finansijskih resursa upravo u ovom



segmentu. Nadležnosti, uloge i odgovornosti institucija su prioritetno posmatrane na način kako je to regulisano ZoV.

Revizija se manjim dijelom bavila propisima iz oblasti zaštite i spašavanja u vanrednim situacijama, i to samo u sferi regulatornih rješenja, planova zaštite od poplava i komunikacije i koordinacije između nadležnih institucija. Uticajima iz drugih oblasti, kao što su prostorno planiranje, zaštita životne sredine, upravljanje akumulacijama, funkcionisanje sistema monitoringa i ranog upozoravanja, klimatske promjene, razvoj i uređenje biljnog pokrivača na slivovima, erozija tla i sl, revizija se uopšte nije bavila. Revizija se nije bavila ni ulogama, nadležnostima i odgovornostima institucija i mjerama i aktivnostima koje se realizuju u uslovima neposredne opasnosti od poplava, u vrijeme poplavnog događaja i neposredno poslije toga.

Revizija je svjesna da zaštita od poplava zadire u mnoge oblasti društva i da je ovom revizijom obuhvaćen samo jedan njen segment. Pri tome, revizija podstiče i podržava sveobuhvatan pristup rješavanju ovog problema od strane nadležnih institucija.

Revizija je obuhvatila period od 4 godine i to: 2011, 2012, 2013. i 2014. godinu. Po potrebi je obuhvaćen i duži vremenski period u cilju boljeg sagledavanja određenih problema i davanja jasnijih odgovora na definisana pitanja.

1.5. Izvori i metode Potrebni podaci, informacije i dokumentacija su dominantno prikupljene iz sljedećih izvora:

MPŠV, JU, RUIP, RUCZ, JLS, zakonskih i podzakonskih propisa, strateških akta, planova i programa, programa/planova rada i izvještaja o radu, budžeta, izvještaja o izvršenju budžeta i drugih finansijskih izvještaja.

Određeni podaci, informacije i dokumentacija su prikupljeni i iz sljedećih izvora:

Generalnog sekretarijata Vlade, Ministarstva finansija, Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju, Republičkog hidrometeorološkog zavoda, Republičke direkcije za obnovu i izgradnju, studija, publikacija, izvještaja i informacija vladinih, nevladinih, međunarodnih i

drugih organizacija, a koje su se bavile ovom tematikom, stručne literature, naučnih i stručnih radova.

Potrebne podatke i informacije revizija je prikupljala primjenom sljedećih metoda:

pregledom dokumentacije, upitnicima, intervjuima sa predstavnicima institucija obuhvaćenih revizijom, drugih institucija iz

kojih su se prikupljali podaci, kao i sa fizičkim i pravnim licima iz pojedinih područja koja su značajno ugrožena poplavama,

proučavanjem zakonskih i podzakonskih propisa, proučavanjem iskustava i praksi zemalja okruženja, proučavanjem studija, publikacija, izvještaja i informacija, uvidom u strateška akta, planove i programe,



11

uvidom u budžete, izvještaje o izvršenju budžeta i druge finansijske izvještaje, uvidom u Vodni informacioni sistem, druge registre i baze podataka, uvidom u stanje na terenu.

Analiza i vrednovanje podataka i informacija vršeni su primjenom sljedećih metoda:

metodom statističke analize, metodom komparativne analize, kvalitativnim analizama intervjua, upitnika, dokumentacije, podataka i informacija, studijama slučaja, analizom trenda i učestalosti.



2. OPIS PREDMETA REVIZIJE

2.1. Pravna regulativa karakteristična za oblast Prevencija od poplava, na način kako je ovdje istraživano, prioritetno je posmatrana sa aspekta važećeg ZoV (Službeni glasnik RS, broj 50/06, 92/09 i 121/12) i pripadajućih podzakonskih akata. Uticaj na posmatranu oblast imaju ZoVS, Direktiva 2007/60/EC Evropskog parlamenta i vijeća od 23.10.2007. godine o procjeni i upravljanju rizicima od poplava, Konvencija za zaštitu rijeke Dunav, Sporazum o slivu rijeke Save, te drugi propisi14.

2.2. Opis predmeta revizije Predmet ove revizije je funkcionisanje prevencije od poplava u kontekstu donošenja strateških, regulatornih i planskih akata, jasnoće definisanih poslova i uloga i nadležnosti institucija, načina finansiranja, te upravljanje održavanjem i izgradnjom zaštitnih vodnih objekata kao vrlo važnom mjerom prevencije.

Prevencija od poplava u RS, kao segment zaštite od voda i uređenja vodotoka i vodnog zemljišta, nije precizno definisana regulatornim aktima. ZoV15 mjere i aktivnosti zaštite od poplava dijeli na fazu planiranja, pripremnu fazu, fazu aktivne odbrane od poplava i postpoplavnu fazu, ali ih dalje ne razrađuje po fazama. ZoVS tretira problematiku poplava, kao jedne vrste elementarne nepogode, i u dijelu preventivnih aktivnosti, ali dominantno sa aspekta zaštite i spašavanja u vanrednim situacijama. U smislu ovog istraživanja, mjere i aktivnosti prevencije od poplava obuhvataju mjere i aktivnosti koje nadležne institucije planiraju i provode u oblasti zaštite od štetnog djelovanja voda i uređenja vodotoka i vodnog zemljišta u cilju zaštite od poplava prije nastupanja neposredne opasnosti od poplava i samog poplavnog događaja. Kroz aktivnosti sanacije zaštitnih vodnih objekta često je vršena i njihova revitalizacija i rekonstrukcija, te je i ona posmatrana kao dio aktivnosti prevencije od poplava. Revizija je sagledavala strateški, regulatorni i planski okvir u kome funkcioniše prevencija od poplava, komunikaciju i koordinaciju između nadležnih institucija i funkcionisanje postojećeg načina finansiranja prevencije od poplava. U uslovima kada aktivnosti i mjere prevencije od poplava nisu jasno definisane, značajan fokus istraživanja je usmjeren na upravljanje aktivnostima izgradnje, rekonstrukcije/sanacije i održavanja zaštitnih vodnih objekata. Ispitivanjem upravljanja ovim aktivnostima ujedno je sagledavana i praktična važnost odgovarajućeg strateškog, regulatornog i planskog okvira i načina finansiranja, kao i odgovarajuće komunikacije i koordinacije između institucija. Nadležnosti, uloge i odgovornosti institucija su prioritetno posmatrane na način kako je to regulisano ZoV.

2.3. Uloge i nadležnosti različitih nivoa vlasti u oblasti prevencije od poplava

U oblasti prevencije od poplava uloge i nadležnosti su podijeljene na institucije na svim nivoima vlasti, ali na način kako su posmatrane u ovom ispitivanju, ključne odgovornosti i uloge ima republički nivo. Najznačajnije institucije i njihove nadležnosti i uloge u vezi sa istraživanom problematikom su:

Vlada - utvrđuje granice oblasnih riječnih slivova; predlaže strategiju integralnog upravljanja vodama; donosi plan upravljanja oblasnim riječnim slivom; određuje ugrožena

14 Prilog broj 9 - Lista referenci 15 Član 94, stav 4 ZoV



13

područja; donosi planove zaštite od štetnog djelovanja voda; donosi uredbu o vrstama i sadržaju planova zaštite od štetnog djelovanja voda; usvaja program sanacije posljedica štetnog djelovanja voda; propisuje stope posebnih vodnih naknada; propisuje način obračuna, postupak i rokove za obračunavanje i plaćanja, način usmjeravanja uplaćenih vodnih naknada na račun posebne namjene za vode, kao i kontrolu izmirenja obaveza po osnovu posebnih vodnih naknada; donosi posebnu odluku o usvojenoj raspodjeli vodnih naknada; donosi posebnu odluku kojom se utvrđuje korišćenje sredstava od vodnih naknada i drugih sredstava, sa ciljem postizanja održivog upravljanja i održavanja sistema integralnog upravljanja vodama; donosi privremeni plan upravljanja vodama; daje saglasnost na godišnji program rada, finansijski plan i statut JU i sl.

MPŠV - donosi rješenja kojim se utvrđuje pripadnost javnom vodnom dobru; donosi pravilnik kojim se utvrđuju elementi plana i kriterijumi za održavanje vodnih objekata; daje saglasnosti na programe održavanja vodnih objekata; predlaže granice oblasnih riječnih slivova; priprema strategiju integralnog upravljanja vodama; odobrava plan upravljanja oblasnim riječnim slivom; daje saglasnost na nacrt prostornog plana; donosi pravilnik o dislokaciji i vađenju materijala u koritima i vodnom zemljištu; donosi podzakonski akt o uređenju vodotoka i drugih voda; propisuje metodologiju za određivanje ugroženih područja i predlaže ugrožena područja; odobrava programe zaštite od štetnog djelovanja voda; daje mišljenje na plan zaštite od štetnog dejstva voda; predlaže godišnji plan zaštite od štetnog djelovanja voda; predlaže uredbu o vrstama i sadržaju planova zaštite od štetnog djelovanja voda; posebnim aktom propisuje uslove za nastanak i prestanak povećanog stepena ugroženosti, način njihovog objavljivanja, detaljnije mjere i način njihovog sprovođenja i djelovanja institucija kojima su povjerena javna ovlaštenja u zaštiti od štetnog djelovanja voda; posebnim aktima određuje detaljne mjere, način njihovog sprovođenja i djelovanja institucija kojima su povjerena javna ovlašćenja u zaštiti od štetnog djelovanja voda u slučaju nesreća izazvanim štetnim djelovanjem voda; predlaže program sanacije posljedica štetnog djelovanja voda; vodi registar koncesija na vodama i vodnom dobru; donosi podzakonske propise o tehničkim detaljima, elementima, aktivnostima i drugim bitnim postupcima pri uspostavljanju Informacionog sistema i upravlja njime, te vodi integralan vodni informacioni sistem RS; predlaže stope posebnih vodnih naknada; predlaže način obračuna, postupak i rokove za obračunavanje i plaćanja, način usmjeravanja uplaćenih vodnih naknada na račun posebne namjene za vode, kao i kontrolu izmirenja obaveza po osnovu posebnih vodnih naknada; vrši procjenu potrebe redefinisanja definisane raspodjele vodnih naknada; predlaže posebnu odluku kojom se utvrđuje korišćenje sredstava od vodnih naknada i drugih sredstava, sa ciljem postizanja održivog upravljanja i održavanja sistema integralnog upravljanja vodama; koordinira i prati namjenski utrošak sredstava do kraja četvrtog kvartala tekuće godine, u formi informacije sa prijedlozima; predlaže privremeni plan upravljanja vodama; razmatra i usvaja godišnji izvještaj o poslovanju i godišnji obračun i daje saglasnost na akt o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u JU i sl.

JU - upravlja javnim vodnim dobrom; upravlja vodnim objektima u vlasništvu RS; donosi programe održavanja vodnih objekata; daje saglasnosti na programe održavanja vodnih objekata JLS; održava vodne objekte iz svoje nadležnosti; priprema i izrađuje plan upravljanja oblasnim riječnim slivom; donosi program zaštite od djelovanja voda; priprema plan zaštite od štetnog dejstva voda; obavezna je da organizuje, uspostavi i upravlja Informacionim sistemom za oblasne riječne slivove RS; priprema planove, elaborate i projekte za sprečavanje i smanjenje štetnih uticaja koji su prouzrokovani poplavama, velikim sušama, erozijama obala vodnih tijela i organizuje realizaciju planova; učestvuje u pripremi izvještaja koji se izrađuju u skladu sa ovim zakonom i podzakonskim propisima, politike sektora voda i zakonodavstva koji se odnosi na vode; učestvuje u saradnji po pitanju koordinacije izrade razvoja i sprovođenja integralnih planova upravljanja vodama, sa odgovornim organizacijama iz Federacije BiH za potrebe BiH, odnosno sa nadležnim



međunarodnim tijelima za područja međunarodnih riječnih slivova; prati naplatu vodnih naknada i preduzima radnje za njihov obračun i prikupljanje u skladu sa važećim propisima; obavlja poslove odbrane od poplava, uređenja riječnih korita i obala, upravlja vodnim objektima i sistemima od interesa za RS; priprema godišnji plan rada, finansijski plan, izvještaj o radu za prethodnu godinu, finansijski izvještaj i dugoročne i srednjoročne planove; donosi akt kojim se određuje organizacija, sastav, poslovi, način rada i broj članova Savjeta za pojedini oblasni riječni sliv, uspostavlja savjete oblasnih riječnih slivova; priprema privremeni plan upravljanja vodama i sl.

JLS - upravljaju vodnim dobrom u svojoj nadležnosti; donose planove/programe utroška vodnih naknada; upravljaju vodnim objektima u njihovom vlasništvu (odnosno upravljanje vrše od njih osnovana javna preduzeća); održavaju vodne objekte iz svoje nadležnosti; propisuju stope posebnih vodnih naknada za zaštitu od voda; donose programe održavanja vodnih objekata; donose programe zaštite od štetnog djelovanja voda; ustupaju podatke od značaja za upravljanje vodama nadležnim institucijama; donose procjene ugroženosti; donose planove zaštite od poplava i realizuju ih na svom području i sl.

RUIP - vrši inspekcijski nadzor nad izvršavanjem ZoV i na njemu zasnovanih podzakonskih propisa i akata.

RUCZ - donosi plan odbrane od poplava (na nivou RS), prati njegovu realizaciju i o tome izvještava Vladu.



15

3. NALAZI

Brojne informacije ukazuju da stanje u oblasti prevencije od poplava nije zadovoljavajuće16. To je u značajnoj mjeri posljedica dešavanja u posljednjih 25 godina, ali i nedovoljne posvećenosti nadležnih institucija. Posljednjih nekoliko godina realizuje se značajan broj složenih i finansijski vrijednih projekata17 u ovoj oblasti, prije svega iz kreditnih sredstava, zbog čega je organizovan i sistemski pristup ovoj oblasti dodatno značajan.

U ovom poglavlju će biti prezentovani nalazi do kojih je revizija došla tokom sprovođenja ovog istraživanja.

3.1. Strateška, regulatorna i operativno-planska akta Prevencija od poplava je aktivnost dugoročnog karaktera, prožima se kroz različite segmente privrede i društva, zahtijeva značajna finansijska sredstva, izuzetno je važna za zaštitu ljudi i materijalnih dobara i sl. Otuda je obezbjeđivanje jasnih strateških opredjeljenja, odgovarajuće regulative i planova, te jasnih uloga i odgovornosti svih učesnika veoma bitan preduslov za njeno uspješno funkcionisanje.

U ovom dijelu poglavlja su prezentovani nalazi koji se odnose na donošenje akata, njihovu uzajamnu povezanost i razradu, praćenje njihove realizacije, te koordinaciju i komunikaciju institucija na različitim nivoima po ovom pitanju.

3.1.1. Strateški okvir Do kraja 2014. godine nije donesena Strategija integralnog upravljanja vodama. Ista bi trebala biti ključni dokument kojim se definišu dugoročni ciljevi razvoja u oblasti voda i koji je osnova za donošenje drugih akata (dugoročnih i kratkoročnih planova, studija i sl.). Strategijom bi trebali biti definisani i pravci razvoja u oblasti zaštite od štetnog djelovanja voda, odnosno prevencije od poplava. Obaveza donošenja Strategije, kojom se definiše okvirna politika integralnog upravljanja vodama i ključni elementi koje ona treba da sadrži, definisani su važećim ZoV koji je stupio na snagu još 08.06.2006. godine. Izradi Strategije se pristupilo tek 2010. godine iako je do tog roka već trebala biti donesena18.

Vlada je sredinom 2006. godine usvojila OPRV RS kao prethodnicu ili međufazu u procesu izrade Strategije – baznog planskog dokumenta za usmjeravanje čitavog sektora voda RS. OPRV RS je usvojen nakon donošenja važećeg ZoV, a sa izradom se započelo nakon izrade nacrta i ulaska u proceduru usvajanja ZoV. Strateški cilj najvišeg reda definisan ovim dokumentom je: „Optimalno gazdovanje vodama, u okviru integralnog uređenja, korišćenja i zaštite jedinstvenog vodoprivrednog prostora RS“. Kao jedan od opštih ciljeva definisana je i zaštita od štetnog djelovanja voda, koja treba da bude usklađena sa nivoom značajnosti urbanih, privrednih, saobraćajnih i drugih sistema koji se štite, a jedan od posebnih ciljeva je povećanje obezbjeđenosti zaštite od štetnog djelovanja voda (spoljnih voda, unutrašnjih voda i erozije i bujice). OPRV RS su definisana polazišta, odnosno koncept rješavanja problema u oblasti zaštite od voda koji

16 Izvještaji i informacije nadležnih institucija (MPŠV, JU, RUIP, itd.), članci iz stručnih časopisa, informacije iz medija i sl. 17 Projekat „Hitne pomoći i zaštite od poplava“, Hitni projekat oporavka od poplava, Projekat zaštite od poplava Drine i sl. 18 Prilog broj 1 – Proces izrade Strategije integralnog upravljanja vodama



podrazumjeva primjenu integralnog koncepta zaštite, odnosno kombinovanje različitih mjera (aktivnih, pasivnih, neinvesticionih). Vlada je sredinom 2007. godine usvojila AP OPRV RS. Ovim dokumentima su definisani generalni ciljevi, prioriteti i rokovi, potrebna ulaganja i sl. u oblasti zaštite od voda.

Reviziji nije prezentovano da je ikada vršena analiza realizacije OPRV RS ili da su sačinjavane određene informacije u vezi sa tim. Takođe, nije vršena nikakva izmjena ili ažuriranje ovog dokumenta iako je za tim postojala potreba.

3.1.2. Regulatorni okvir Regulatorni okvir u kom funkcioniše prevencija od poplava nije uspostavljen u cjelosti. Podzakonski propisi i drugi akti, čije je donošenje predviđeno ZoV, većim dijelom nisu doneseni. Regulatorni okvir ne definiše jasno organizaciju vodoprivrede i nadležnosti i uloge pojedinih institucija. Važećim ZoV prevencija od poplava nije posebno obrađena u smislu jasno definisanih mjera, aktivnosti, radova, nosilaca i sl. i uglavnom se može posmatrati kao segment uređenja vodotoka i drugih voda i zaštite od štetnog djelovanja voda. Mjere i aktivnosti zaštite od poplava se dijele na fazu planiranja, pripremnu fazu, fazu aktivne odbrane od poplava i postpoplavnu fazu bez detaljne razrade ovih mjera po fazama. ZoV je trebao biti detaljnije razrađen i pojašnjen kroz brojne podzakonske i druge akte, ali i nakon 9 godina od stupanja na snagu oko 4/5 akata, važnih za prevenciju, nije doneseno19.

U ZoV nisu prenesene obaveze iz Direktive EU o procjeni i upravljanju rizicima od poplava 2007/60/ES tako da ZoV nije propisana obaveza donošenja Plana upravljanja poplavnim rizikom. To je dio obaveze prema Međunarodnoj komisiji za zaštitu rijeke Dunav i naveden je u donesenim akcionim planovima. Plan upravljanja poplavnim rizikom je ključan dokument za zaštitu od poplava. Otuda je njegova uključenost u ZoV, ali i druge propise važna radi međusobne usklađenosti sa drugim aktima (određivanje vodoplavnih područja, ugroženih područja, donošenje planova odbrane od poplava i sl.). Izrada ovog plana je opterećena brojnim problemima – izrada značajno kasni, nema jasno definisane procedure izrade i donošenja, mijenjaju se finansijske konstrukcije, potreban iznos sredstava i sl.20

Uredba kojom se definiše sadržaj planova zaštite od štetnog djelovanja voda, takođe, nije donesena pa shodno tome nisu doneseni ni odgovarajući planovi i programi zaštite od štetnog djelovanja voda, odnosno poplava. RS, u skladu sa preuzetim međunarodnim obavezama i Direktivom EU o procjeni i upravljanju rizicima od poplava je započela aktivnosti na izradi Plana upravljanja poplavnim rizikom, iako ta obaveza nije unesena u važeći ZoV.

Pravilnik kojim se utvrđuju elementi plana i kriterijumi za održavanje vodnih objekata je osnov za donošenje odgovarajućih programa održavanja koji bi trebali definisati ključne karakteristike tih objekata i troškove njihovog održavanja. U odsustvu pravilnika, po pravilu, nisu donošeni ni programi održavanja bez kojih je teško sagledati dugoročne potrebe u pogledu tekućeg i investicionog održavanja pojedinih zaštitnih vodnih objekata.

Kako još uvijek nije donesen Pravilnik o načinu održavanja riječnih korita i vodnog zemljišta po važećem ZoV, i dalje je u primjeni pravilnik (Službeni glasnik RS, broj 34/03 i 22/06) donesen po prethodnom zakonu, što nameće niz dilema kako po pitanju

19 Prilog broj 2 – Akti u vezi sa prevencijom od poplava, čije je donošenje obavezno po ZoV 20 Prilog broj 3 – Proces izrade Plana upravljanja poplavnim rizikom



17

mogućnosti primjene ovog podzakonskog akta (novi pravilnik je trebalo donijeti najkasnije do 08.06.2008. godine) tako i po pitanju načina na koji pravilnik reguliše ovu oblast. Posebnu važnost za kvalitetnije održavanje riječnih korita trebala je da ima studija Karte erozije RS koju je prema ovom pravilniku trebalo izraditi do sredine 2007. godine.21

ZoV je predviđeno da se sanacija štetnih posljedica voda (uključujući i štete na vodnoj infrastrukturi i vodnim objektima) izvodi na osnovu programa sanacije koji donosi Vlada na prijedlog MPŠV najkasnije u roku 6 mjeseci od prestanka štetnog djelovanja voda. Program sanacije nije donošen iako se sanacija vodnih objekata (u posmatranom periodu 2011-2014) vrši u značajnom obimu iz različitih izvora finansiranja.

MPŠV nije donijelo pozakonske propise o tehničkim detaljima, elementima, aktivnostima i drugim bitnim postupcima pri uspostavljanju Republičkog vodnog informacionog sistema i upravljanja njime. Aktivnosti na izradi ovog informacionog sistema su započele 2003. godine, ali do kraja posmatranog perioda on nije sadržavao značajnije podatke koji bi se mogli koristiti u oblasti prevencije od poplava (podaci o vodnim objektima, poplavim događajima i sl.). Podjela nadležnosti u upravljanju vodnim objektima je definisana prema vlasništvu, a u uslovima neriješenih imovinsko-pravnih odnosa, nepotpunih evidencija i nepostojanja katastara objekata, utvrđivanje stvarne nadležnosti nad objektima se javlja kao značajan problem.

ZoV je predviđeno da se u cilju razmatranja sistemskih pitanja iz sektora voda od značaja za pojedini oblasni riječni sliv, razmatranja različitih potreba i interesa, te predlaganja mjera za razvoj i poboljšanje funkcionisanja vodnog sektora na određenom oblasnom riječnom slivu kao najviše savjetodavno tijelo organizuje Savjet oblasnog riječnog sliva Save i Savjet oblasnog riječnog sliva Trebišnjice, što do kraja 2014. godine nije učinjeno. Treba imati u vidu da se, nakon donošenja ZoV, pristupilo izradi strateških i planskih akata, studija, novoj organizaciji i finansiranju oblasti voda i sl, upravo tamo gdje bi ovaj Savjet mogao dati važan doprinos. Rad Savjeta bi bila prilika da se u izradu ključnih akata uključe pored javnog sektora i naučne institucije, nevladine organizacije, korisnici i šira javnost što bi značajno uticalo na transparentnost donošenja, stepen opšteg konsenzusa, a u određenoj mjeri i kvalitet samih akata.

Osnovne jedinice za upravljanje vodama je oblasni riječni sliv, a na području RS utvrđeni su oblasni riječni sliv rijeke Save i oblasni riječni sliv rijeke Trebišnjice. ZOV propisuje obavezu Vlade da, na prijedlog MPŠV, odredi vodoplavna i erozivna područja što nije urađeno. MPŠV nije propisalo metodologiju za određivanje ugroženih područja i način razvrstavanja zemljišta u kategorije ugroženosti. Međutim, u informacijama MPŠV i GOP-u se navodi i postojanje određenih poplavnih područja, područja i sektora uz rijeku Savu, a da to nije definisano postojećim propisima u oblasti voda.

Poseban problem u praksi predstavlja nejasna podjela nadležnosti u upravljanju, odnosno uređenju vodotoka. Nije precizirano kojim vodotocima upravlja JU, a kojima JLS, ako JLS uopšte imaju nadležnosti u ovom domenu. Planom odbrane od poplava, donesenom na osnovu ZoZS, propisuje se obaveza JLS da izvrše čišćenje šahtova, kanala i korita svih bujičnih vodotoka na njenom području. Pri tome nije jasno koji su to konkretno bujični vodotoci.

21 Karte erozije RS je studija vrijednosti oko 4 miliona KM. Aktivnosti na njenoj izradi započele su još 2004. godine, a završena je 2012. godine do kada je izvođaču plaćen dio sredstava od oko 3 miliona KM. U vezi sa ovim dokumentom sa izvođačem je vođen sudski spor, koji je, aprila 2015. godine, okončan zaključivanjem sudskog poravnanja između JU i izvođača. Izvođač treba da preda izrađenu i inoviranu Kartu erozije RS, a JU do kraja 2017. godine da plati izvođaču preostali iznos oko 1 milion KM.



RS nije izabrala i definisala jasan model organizacije vodoprivrede, odnosno on doživljava izmjene koje su značajne sa aspekta prevencije od poplava. Nakon donošenja važećeg ZoV, umjesto Republičke direkcije za vode, uspostavljaju se dvije AORS Save (2009. godina) i Trebišnjice (2010. godine), uz deklarativno opredjeljenje za osnivanje i jačanje javnih VP. Nije izvršeno osnivanje novih VP, a postojeća su imala značajne probleme u poslovanju. Vlada je, 2008. godine, odredila da su VP Sava a.d. Gradiška i Semberija a.d. Bijeljina preduzeća od strateškog značaja, te da državni kapital iz ovih preduzeća do daljnjeg, neće biti predmet privatizacije. Izmjenama ZoV iz 2012. godine, kojima nisu prethodile sveobuhvatne i detaljne analize (one koje su rađene nisu predlagale usvojeno rješenje), osnovana je JU koja bi u svom radu trebala da obuhvati i poslove AORS, ali i VP. JU je preuzela radnike iz VP u većinskom državnom vlasništvu. To je, u konačnici, rezultiralo gašenjem tih preduzeća. Ovaj novi koncept nije detaljno definisan i do kraja osmišljen, a praktično je značio i prepuštanje poslova u vodoprivredi privrednim subjektima u privatnom vlasništvu, a da ova oblast nije prethodno regulisana. Promjene su se dešavale u vrijeme kada je izvjesno bilo da će značajna kreditna sredstva biti usmjerena u oblast vodoprivrede.

3.1.3. Planski okvir – opšti planovi RS nema odgovarajući planski okvir koji bi strateška opredjeljenja jasno konkretizovao kroz odgovarajuće dugoročne i kratkoročne planove, te omogućio praćenje realizacije zacrtanih ciljeva i mjerenje ostvarenih učinaka. Realizacija postojećih planova se ne prati organizovano i sistemski kako bi se uočili problemi i preduzele korektivne mjere. Vlada RS je donijela dva akciona plana od značaja za prevenciju od poplava. To su AP OPRV RS i AP OUPR.

Nije izvršena daljnja razrada i konkretizacija ovih planova, npr. kroz konkretne planove izgradnje objekata, planove izrade potrebnih studija, programe, dugoročne i godišnje planove i sl. Većina ciljeva bitnih za prevenciju od poplava nije realizovana ili se realizuje sa kašnjenjem. Realizacija ovih planova nije praćena, niti su sačinjavani izvještaji ili informacije o tome. Ciljevi AP OPRV RS koji se odnose na implementaciju ZoV, u pogledu organizacije agencija za vode i osnivanja i upravljanja JP, više nisu ni relevantni imajući u vidu posljednje izmjene ZoV, dok cilj - donošenje podzakonskih propisa, kao što je navedeno u prethodnim nalazima, većim dijelom nije realizovan. Cilj plana, u okviru implementacije međunarodnih obaveza, koji se odnosi na realizaciju Plana upravljanja poplavnim rizikom već izvjesno neće biti realizovan u roku koji je naveden (do kraja 2015. godine).

Realizacija OPRV RS je predviđena u dvije faze, prva obuhvata planski period od 2007-2016. godine, a druga 2017-2033. godine kada bi se trebale realizovati aktivnosti koje nisu mogle biti realizovane u prvoj fazi. AP OPRV RS predviđa realizaciju OPRV, odnosno razvoj vodoprivrednog sistema u dvije faze:

• Revitalizacija sistema i • Proširenje sistema i obezbjeđenje njegove potrebne efikasnosti.

Planom je zacrtano da se ulaganja u tekuće i investiciono održavanje izgrađenih vodoprivrednih objekata za zaštitu od poplava, u iznosu 5,8 miliona KM godišnje, finansiraju iz posebnih vodnih naknada. U aktivnosti zaštite od poplava predviđena su značajna ulaganja od 245 miliona KM do 2016. godine, odnosno ukupno 362 miliona KM do 2025. godine, dominantno iz Budžeta RS i koncesionih naknada.



19

U zaključcima AP OPRV RS se navodi neophodnost brze implementacije novog ZoV i donošenje podzakonskih akata i propisa do kraja 2008. godine. Imajući u vidu da je donesen vrlo mali broj podzakonskih akata i propisa iz oblasti prevencije od poplava po ZoV, te da niz aktivnosti predviđenih ZoV nije ni sprovođen, jasno je da ZoV u mnogim segmentima nije implementiran (planovi odbrane od poplava, dislokacija riječnog nanosa, ugrožena područja, programi održavanja vodnih objekata itd.). Naredni zaključak ukazuje da finansijska projekcija za revitalizaciju i razvoj sistema, po obimu sredstava višestruko premašuje potrebe, odnosno sredstva koja će se obezbijediti iz vodnih naknada po ZoV. Zbog toga je potrebno obezbijediti i značajna sredstva iz Budžeta RS. Jasno je da je bilo potrebno odmah pristupiti rješavanju ovog problema. U Budžetu RS nisu predviđena takva sredstva, a dio sredstava prikupljen od vodnih naknada nije doznačavan sektoru vodoprivrede, već je zadržavan u Budžetu RS.

Realizacija AP OPRV RS nije praćena i analizirana, iako su u planu jasno navedene institucije zadužene za praćenje. Iz raznih izvora se može uočiti da do 2013. godine nije ni bilo ulaganja u revitalizaciju i proširenje sistema za zaštitu od poplava. Ulaganja u investiciono i tekuće održavanje izgrađenih vodoprivrednih objekata za zaštitu od poplava su znatno manja od planiranih. Ovi planovi, budući da nisu izmjenjeni u skladu sa novonastalim okolnostima (izmjena ZoV, poplavni događaji, kašnjenja u realizaciji pojedinih aktivnosti), ne predstavljaju potpunu i pouzdanu osnovu za razvoj i ulaganja u domenu prevencije od poplava u periodu na koji se odnose. Sam AP OPRV RS, u segmentu zaštite od poplava, ne sadrži jasne i mjerljive ciljeve i rezultate koji se žele postići niti indikatore na osnovu kojih će se mjeriti njihovo ostvarenje.

AP OUPR u suštini predstavlja prepis dijela AP OPRV RS i dijela Akcionog programa za održivo upravljanje poplavama u slivu rijeke Dunav s tim da su identifikovani i nosioci i učesnici u izvršenju zadataka (aktivnosti). Detaljnije je razrađen dio koji se odnosi na donošenje Plana upravljanja poplavnim rizikom. U većini slučajeva, kao jedan od nosilaca/učesnika, je naveden Zavod za vodoprivredu d.o.o., koji je i izradio ovaj plan. Kao nosioci, između ostalih institucija, navode se i AORS Save i javna VP koji više ne postoje.

Reviziji nije prezentovano da je ikada vršena analiza realizacije AP OUPR ili da su sačinjavane određene informacije i izvještaji u vezi sa tim (Prema zaključku Vlade, MPŠV je bilo obavezno da je izvještava Vladu o realizaciji aktivnosti). Nije vršena nikakva izmjena ili ažuriranje ovog plana, prije svega u domenu nosilaca aktivnosti i rokova izvršenja. Takođe, ne postoji ni daljnja razrada i konkretizacija ovog plana budući da su ciljevi po pravilu generalnog karaktera (nema definisanih jasnih i mjerljivih rezultata, indikatora kojima će se pratiti ostvarenje).

Aktivnosti prevencije od poplava se najvećim djelom definišu kroz Program rada i finansijski plan JU. Godišnji program rada i finansijski plan, u suštini, predstavlja veoma širok okvir za djelovanje JU i isti se kroz izmjene na kraju godine svodi na ono što je stvarno urađeno. Ne vidi se veza ovog dokumenta i drugih akta višeg nivoa kojima su propisani određeni zadaci i ciljevi koje treba ostvariti. Dugoročne i srednjeročne planove JU i ne izrađuje.

3.1.4. Planski okvir – planovi odbrane od poplava Na nivou RS nisu doneseni strateški niti operativni planovi odbrane od poplava sa jasno definisanom organizacijom, aktivnostima, nosiocima odbrane od poplava, njihovim nadležnostima, odgovornostima i obavezama. Postojeći planovi na nivou RS nemaju operativni karakter, međusobno nisu povezani i usaglašeni, a nejasna je i svrha njihovog donošenja.



Uredba, čija obaveza donošenja je propisana ZoV, kojom se definiše sadržaj planova zaštite od štetnog djelovanja voda, takođe, nije donesena. Takođe, nisu doneseni ni odgovarajući planovi i programi zaštite od štetnog djelovanja voda, odnosno poplava. U odsustvu jasno definisanih odredbi ZoV i uredbe, nejasno je koliko i kakvi planovi odbrane od poplava treba da se donose, šta je njihov sadržaj, za koje period i područje se donose, kakva je veza i hijerarhija tih planova i sl.

RS je započela aktivnosti na izradi Plana upravljanja poplavnim rizikom, a da to nije predviđeno važećim ZoV. S tim u vezi, upitno da li će se uopšte donositi pojedini akti u vezi sa odbranom od poplava na način i u obliku koji je predviđen ZoV, ali i ZoZS.

ZoZS predviđeno je donošenje više planova i drugih akata u vezi sa zaštitom od poplava. Na nivou RS, to su Program zaštite i spasavanja, Program za smanjenje rizika od elementarne nepogode i druge nesreće, Uredba o sadržaju i načinu izrade plana zaštite od elementarne nepogode i druge nesreće, Procjena ugroženosti od elementarne nepogode i druge nesreće, Plan zaštite i spasavanja od elementarne nepogode i nesreće i itd. Dio navedenih akata još uvijek nije donesen. Obaveza donošenja sličnih akata, prije svega planova zaštite i procjena ugroženosti, postoji i na nivou JLS, ali i drugih subjekata. Navedeni akti, u dijelu koji se odnosi na zaštitu od poplava, donose se nezavisno od akata koji se donose prema ZoV iako u pojedinim segmentima tretiraju sličnu ili istu oblast.

Na nivou RS svake godine Vlada donosi Plan odbrane od poplava, ali po ZoZS (ranije Zakonu o civilnoj zaštiti), a MPŠV donosi GOP pozivajući se na ZoV.

GOP se ne može dovoditi u direktnu vezu ni sa jednim od planova u vezi sa zaštitom od poplava koji se pominje u ZoV, iako se prilikom donošenja ovog plana u preambuli poziva na član 230. tog zakona. GOP se odnosi na odbranu od poplava na području uz rijeku Savu, ne na cijelu RS. Nejasno je koju svrhu ima ovaj plan, a nisu definisane ni uloge, nadležnosti i zadaci rukovodilaca odbrane od poplava. Po sadržaju ovaj dokument nema karakter plana, posebno ne operativnog. Prema izjavama zaposlenih u JU, radi se o aktu koji je svoj puni značaj imao u prethodnom uređenju sistema vodoprivrede. U principu se radi o dokumentu koji se u najvećem dijelu prepisuje iz godine u godinu i u suštini se svodi na popunjavanje forme plana raspoloživim ljudima, do 2013. godine iz VP, a poslije iz JU. Nikakve analize i praćenje realizacije ovog plana nisu vršene.

Plan odbrane od poplava za (konkretnu) godinu, posebno u dijelu planiranje i sprovođenje preventivnih mjera zaštite u cilju otklanjanja opasnosti od poplava, ne predstavlja osnovu za konkretno postupanje subjekata. Više je to popis poslova koje je poželjno uraditi, a koji, po pravilu, i jesu sastavni dio redovnih aktivnosti subjekta koji su navedeni kao izvršioci zadataka. Planom se RUCZ daju nadležnosti koje ne proizilaze iz drugih propisa. RUCZ je nadležna za koordinaciju, usklađivanje, praćenje i usmjeravanje svih aktivnosti za sprovođenje ovog plana, a neke od tih aktivnosti su: spriječiti neplansku eksploataciju šljunka; spriječiti izgradnju stambenih i drugih objekata na kritičnim/ nebranjenim područjima; u cilju preventivnog djelovanja, odnosno smanjenja rizika od poplava, u godišnjim i dugoročnim planovima planirati finansijska sredstva potrebna za sanaciju i održavanje postojećih, odnosno izgradnju novih vodozaštitnih objekata itd. Ovim planom se JLS obavezuju da izvrše čišćenje šahtova, kanala i korita svih bujičnih vodotoka na području grada/opštine a da je nejasno koji su kanali i vodotoci zaista u njihovoj nadležnosti. Plan se, gotovo u cjelosti, prepisuje iz godine u godinu. RUCZ je bila značajno angažovana u sagledavanju problema u vezi sa zaštitom od poplava (organizacija sastanaka, izlasci na teren, identifikacija problema u vezi sa zaštitnim vodnim objektima i sl.). U posmatranom periodu RUCZ nije izvještavala Vladu o realizaciji plana (po planu je bila obavezna) jer nije imala kompletnu sliku njegove realizacije. Subjekti koji su navedeni kao izvršioci zadataka uglavnom nisu ni dostavljali izvještaje RUCZ (dostavljale samo pojedine JLS, njih manje od 10).



21

Planove zaštite od poplava, koji u određenoj mjeri imaju i operativni karakter, treba da donose JLS, za svoje područje, na osnovu izrađenih procjena ugroženosti, a u skladu sa obavezama propisanim ZoZS. Međutim, oko 3/4 JLS nije posjedovalo oba dokumenta, procjenu ugroženosti i plan zaštite od poplava, tokom cijelog posmatranog perioda. Na grafikonu ispod se može vidjeti stanje po godinama.

Grafikon broj 1

Kako 1/2 JLS ne posjeduje planove zaštite od poplava, jasno je da ne možemo govoriti o postojanju plana na nivou cijele RS, čak ako ih i posmatramo kao segmente jednog ukupnog plana. Planovi JLS obuhvatali su cijelo područje JLS, odnosno i područja na kojima se odbrana od poplava treba vršiti na osnovu GOP-a, što jasno ukazuje na neusklađenost propisa, ali i izaziva u praksi nedoumice oko nadležnosti i odgovornosti u slučaju vanrednih situacija.

3.1.5. Komunikacija i koordinacija između nadležnih institucija Nedovoljno jasno definisana organizacija i nadležnosti institucija, te nepostojanje adekvatnog regulatornog okvira utiču da komunikacija i koordinacija između nadležnih institucija ne bude sistemski uređena i ne funkcioniše na potrebnom nivou. Otuda se često pojedini sistemski problemi pokušavaju rješavati putem određenih dopisa, instrukcija, zaključaka sa sastanka i sl. U uslovima u kojima ne postoje jasne politike i adekvatan strateški i regulatorni okvir, delegiranje zadataka i odgovornosti nižim nivoima, prije svega JU i JLS, je vrlo otežano. Uočljiva je ad hok komunikacija putem dopisa, instrukcija i sl. između MPŠV, JU i JLS o pitanjima koja zahtijevaju sveobuhvatniji i planski pristup. Neka od tih pitanja tiču se uređenja vodotoka, održavanja zaštitnih vodnih objekata, izbora zaštitnih vodnih objekata za sanaciju i sl. Izuzetno je važno pitanje stručnih kapaciteta javnog sektora, odnosno njihovog korišćenja. Ključne studije i planovi iz oblasti voda, po pravilu, izrađuju institucije izvan javnog sektora22. Resor vodoprivrede duži niz godina uglavnom ima tri stalno zaposlena. Značajni poslovi, prije svega pravne prirode, ali i upravljanje realizacijom pojedinih projekata iz oblasti zaštite od poplava, obavljaju se u drugim resorima. Zahtjevi za sredstvima iz Budžeta upućivani su Ministarstvu finansija, po pravilu, na znatno veći iznose od odobrenih. Ti zahtjevi, po pravilu, nisu detaljno argumentovani, sa jasno

22 Zavod za vodoprivredu d.o.o. Bijeljina je izradio, odnosno radi: Preliminarnu procjenu poplavnog rizika; Akcioni plan za održivo upravljanje poplavnim rizikom u slivu rijeke Dunav sa aplikacijom na podsliv rijeke Save područje RS, planski period 2010 – 2021. godine; Strategiju integralnog upravljanja vodama, Karte erozije, itd.

0%

20%

40%

60%

80%

100%

2011 2012 2013 2014

30% 30% 30% 35% 52% 52% 52% 53%

Procenat JLS koji je posjedovao propisane akte u vezi sa zaštitom od poplava u periodu 2011-2014. godina

Procjenaugroženosti odpoplava

Plan zaštite odpoplava



definisanim prioritetima i ukazivanjem na pozitivne efekte koji će se ostvariti ukoliko se obezbijede potrebna sredstva, odnosno koji će izostati ako se ista ne doznače. Nasuprot tome, reviziji nije prezentovano da su se zaista vodili argumentovani razgovori i da postoje kriteriji oko iznosa sredstava koji je odobravan.

JU je definisana kao organizacija koja integralno upravlja vodama, a da pri tome nije jasan ni sam karakter ove ustanove (stručna, tehnička i/ili neka druga). Ista ne posjeduje nikakve dugoročne planove, pa je nejasno u kom pravcu će se razvijati. To je važno, kako sa aspekta poslova koji će raditi, tako i sa aspekta razvoja stručnih kapaciteta. Ustanova nema aktivan pristup u rješavanju brojnih problema. Godišnji program rada i finansijski plan ustanove se donosi, po pravilu, uklapanjem u iznos odobrenih sredstava bez detaljno definisanih stvarnih potreba i kriterija za određivanje prioritetnih poslova, te bez jasnog povezivanja sa aktima višeg nivoa. Unutrašnja organizacija i sistematizacija radnih mjesta kreirana je, dominantno, prema strukturi zaposlenih, a ne stvarnim poslovima koje se rade ili će se raditi u budućnosti. Zaposleni iz JU su angažovani i na brojim projektima iz oblasti vodoprivrede.

Definisana komunikacija, u oblasti prevencije, između JLS sa jedne i MPŠV i JU sa druge strane, se uglavnom ostvaruje kroz izradu planova i izvještaja o utrošku sredstava od vodnih naknada. Pri tome, više od 1/4 ne sačinjava ove planove. JLS koje izrađuju planove, po pravilu, uz plan za tekuću podnose i izvještaj o utrošku sredstava za prethodnu godinu, a JU i MPŠV daju mišljenja odnosno, saglasnosti na iste. MPŠV i JU ne daju nikakve instrukcije za planiranje JLS, niti obezbjeđuju bilo kakvu koordinaciju u tom planiranju. Nije jasno definisana ni sama procedura izrade i davanja saglasnosti na ove planove, niti svrha istih. Dobijeni podaci i informacije se ne koriste za donošenje odluka važnih za prevenciju od poplava. Komunikacija u vezi sa uređenjem vodotoka, održavanjem zaštitnih vodnih objekata i izradom i realizacijom planova zaštite od poplava je stihijskog karaktera.

RUIP, odnosno vodni inspektori su u posmatranom periodu bili značajno angažovani u vezi sa aktivnostima prevencije od poplava. Kroz izvještaje o radu i godišnje informacije o stanju zaštitnih vodnih objekata su ukazivali na brojne probleme u oblasti uređenja vodotoka i održavanja zaštitnih vodnih objekta, od kojih neki otežavaju njihov rad (odsustvo podzakonskih akata, sveobuhvatnih evidencija o vodnim objektima, neadekvatna komunikacija sa JU, ali i MPŠV). Međutim, iako su problemi u velikoj mjeri bili slični tokom cijelog posmatranog perioda, uočava se znatno rigorozniji pristup inspektora, u oblasti zaštite od voda, krajem 2014. godine u odnosu na prethodni period. Naložen je veliki broj mjera, posebno JU, a izrečeni su i prekršajni nalozi. Mjere su nalagane i za poslove koji zahtijevaju značajna finansijska sredstva i duži period realizacije. Pojedine mjere se odnose na poslove koji se realizuju iz Projekta EIB-a i Projekta urgentnih mjera. Naložene mjere, od kojih su pojedine posljedica dugogodišnjeg neadekvatnog rada u ovoj oblasti, zahtijevaju uključivanje viših nivoa u rješavanje problema.

3.2. Finansiranje prevencije od poplava Finansiranje održavanja, rehabilitacije i upravljanja sistemima odbrane od poplava jeste strateško pitanje i mora biti predmet detaljnih analiza i konačnih Vladinih opredjeljenja.23 Evidentno je da su potrebe za održavanjem i razvojem ove oblasti značajno prevazilazile

23 Okvirni plan razvoja vodoprivrede Republike Srpske, Bijeljina, septembar 2006. godine



23

izvršena ulaganja24. Otuda je preispitivanje postojećeg modela finansiranja i njegovo unapređenje ili eventualno kreiranje novog modela trebao biti vrlo važan zadatak nadležnih institucija u prethodnom periodu.

Finansiranje upravljanja vodama, prema ZoV, vrši se sredstvima koja se obezbjeđuju iz:

• Posebnih vodnih naknada, • Prihoda po osnovu zakupa javnog vodnog dobra, • Opšteg dijela budžeta RS i JLS, • Donacija.

Uočava se da, kao izvori finansiranja, nisu navedeni krediti i koncesione naknade. U planskim dokumentima25, donesenim nakon usvajanja ZoV, jasno se ukazuje na neophodnost i značaj ovih izvora finansiranja. Ukazuje se i da potrebe višestruko premašuju iznose koji se dobivaju po osnovu posebnih vodoprivrednih naknada i potrebu razmatranja uvođenja opšte vodoprivredne naknade.

AP OPRV RS26, je predviđeno da se izrada planova i tekući poslovi AORS, u iznosu od 2,8 miliona KM godišnje, i tekuće i investiciono održavanje izgrađenih vodoprivrednih objekata za zaštitu od poplava, u iznosu 5,8 miliona KM godišnje finansira iz posebnih vodnih naknada. Aktivnosti zaštite od poplava su se trebale finansirati iz Budžeta RS u iznosu oko 135 miliona KM, a iz koncesija i sredstava Elektroprivrede u iznosu oko 227 miliona KM u periodu realizacije plana. Iz koncesija se trebalo finansirati, prije svega, uređenje vodotoka. Dakle, prema ovoj projekciji ključni izvori finansiranja su koncesije, Budžet RS i posebne vodne naknade.

Koncept koncesija u segmentu oblasti voda, važnom za prevenciju od poplava, nije do kraja razrađen niti je zaživio u stvarnosti. Prethodnim zakonom o koncesijama27, koji je važio do 2013. godine, i na osnovu njega donesenim Dokumentom o politici dodjele koncesija28 kao predmet koncesija, između ostalog, definisano je korišćenje vodotoka i drugih voda, hidromelioracioni sistemi i sistemi za vađenje materijala iz vodotoka, te uređivanje i/ili korišćenje korita, obala rijeka i jezera. Dokumentom o politici dodjele koncesija je naglašeno da bi se kroz koncesiono angažovanje u ovim oblastima mogli rješavati, između ostalog, i problemi u vezi sa odbranom od štetnog djelovanja voda i uređenja korita, a nedostatak sredstava za razvoj bi se mogao otkloniti odgovarajućim modelima koncesija. Važeći Zakon o koncesijama29, takođe, predviđa koncesije u oblasti voda, a kao predmet koncesije definiše javno vodno dobro.

Iz Budžeta RS nisu, bar ne u značajnom iznosu u poređenju sa projekcijama, ulagana sredstva u aktivnosti zaštite od poplava, iako je već u planu predviđeno da se to čini svake godine uz postepeno povećanje iz godine u godinu.

Stoga su posebne vodne naknade bile vrlo važan, ali i jedini konstantan izvor finansiranja. Tek posljednjih godina u oblast zaštite od poplava počinju se ulagati značajna kreditna sredstva.

24 Brojne informacije, planovi, studije, stručni članci i sl. ukazuju, prije svega, na dugogodišnje odsustvo odgovarajućeg održavanja i izuzetno loše stanje i funkcionalnost zaštitnih vodnih objekata 25 Okvirni plan razvoja vodoprivrede RS i Akcioni plan za realizaciju Okvirnog plana razvoje vodoprivrede RS, planski period 2010-2021. godine 26 Prilog broj 4 - Finansijska projekcija za realizaciju Okvirnog plana za razvoj vodoprivrede RS - segmenti važni za prevenciju od poplava 27 Službeni glasnik RS broj 25/02, 91/06 i 92/09 28 Službeni glasnik RS broj 31/06 29 Službeni glasnik RS broj 29/13



3.2.1. Sagledavanje i preispitivanje sistema finansiranja Postojeći model finansiranja zaštite od voda nije u potpunosti implementiran. Takođe, nisu obezbijeđena dovoljna sredstava za realizaciju mjera važnih za prevenciju od poplava. I pored navedenog, nije vršeno preispitivanje postojećeg i predlaganje poboljšanja, odnosno kreiranja novog modela finansiranja. Važni akti, koji su značajni za uspostavljanje uspješnijeg modela finansiranja, nisu doneseni. Bez istih nisu mogle da se vrše detaljne procjene potreba za finansiranjem po pojedinim segmentima. Trošenje sredstava se ne prati i analizira u dovoljnoj mjeri. Posebne vodne naknade su svrstane u četiri grupe: naknade za zahvatanje površinskih i podzemnih voda; naknade za proizvodnju električne energije dobijenu korištenjem hidroenergije; naknade za vađenje materijala iz vodotoka i naknade za zaštitu od voda. Nasuprot tome, namjena odnosno korišćenje posebnih vodnih naknada je vrlo široko postavljena i jedinstvena je za sve vrste naknada i za sve institucije kojima se raspodjeljuju30. Na ovaj način se dovodi u pitanje smisao namjenskog karaktera ovih prihoda.

Za uvođenje naknade za zaštitu od voda nisu definisani potrebni preduslovi i ona u praksi ne postoji, odnosno po ovom osnovu se ne ubiru prihodi. S druge strane, upravo na zaštitu od poplava se troši najveći dio sredstva od prikupljenih vodnih naknada. Ova naknada je definisana kao prihod isključivo JLS, iako je zaštita od poplava i posebno izgradnja i održavanje zaštitnih vodnih objekata, dominantno u nadležnosti RS.

MPŠV nije donijelo podzakonske propise o tehničkim detaljima, elementima i aktivnostima i drugim bitnim postupcima pri uspostavljanju Informacionog sistema i upravljanja njime, niti vodi integralan Vodni informacioni sistem RS. MPŠV i JU nisu uspostavili katastar zaštite od voda (vodnog dobra i vodnih građevina i uređenja i zaštite od štetnog djelovanja voda), niti posjeduju pouzdane i potpune podatke o broju, vrsti, stanju objekata za zaštitu od poplava, vrsti i obimu potrebnih radova. MPŠV nije donijelo pravilnik kojim se utvrđuju elementi plana i kriterijumi za održavanje zaštitnih vodnih objekata, niti subjekti, na koje se odnosi ova obaveza, donose programe održavanja ovih objekata. Nisu definisane (planske) cijene radova u vodoprivredi, uslovi za izvođače radova u održavanju i izgradnji objekata, redovnoj i vanrednoj odbrani od poplava sl. Prema potpisanom ugovoru sa EIB-om31, RS ima obavezu pripreme metodologije troškova funkcionisanja, održavanja i zamjene infrastrukture za zaštitu od poplava u RS. Navedena metodologija nije izrađena.

MPŠV i JU daju mišljenja, odnosno saglasnosti na programe/planove utroška sredstava od vodnih naknada u JLS, koji po pravilu sadrže i informacije o utrošenim sredstvima, ali ih ne analiziraju na način koji bi omogućio sagledavanje i unapređenje postojećeg načina finansiranja.

MPŠV nije vršilo procjenu redefinisanja raspodjele u odnosu na sredstva usmjerena JLS. Takođe, nije predlagalo Vladi, niti je Vlada donosila, posebne odluke o raspodjeli sredstava od vodnih naknada i drugih sredstava sa ciljem postizanja održivog upravljanja i održavanja sistema integralnog upravljanja vodama.

Vlada nije našla rješenje da se sredstva od posebnih vodnih naknada, u iznosima koje se prikupe, usmjeravaju u oblast voda. Ključni izvor finansiranja koji treba da omogući održivost sistema finansiranja su upravo vodne naknade32. Otuda su u narednom dijelu prezentovani nalazi koji se tiču upravo prikupljanja, raspodjele i trošenja sredstava od posebnih vodnih naknada.

30 Član 195, stav 1 ZoV 31 Ugovor o finansiranju projekta „Hitna pomoć i zaštita od poplava“ 32 Prilog broj 5 – Prikupljanje i raspodjela posebnih vodnih naknada



25

3.2.2. Prikupljanje, raspodjela i trošenje sredstava od posebnih vodnih naknada Prikupljena sredstva po osnovu posebnih vodnih naknada se ne usmjeravaju u cjelosti u sektor voda. Propisani način raspodjele sredstava se ne zasniva na analizama potreba i stvarnih mogućnosti i definisanju prioriteta u ovoj oblasti. Utrošak ovih sredstava u JU je bez organizovanog i dugoročnog planskog pristupa. Ulaganje u prevenciju u JLS nije u direktnoj vezi sa dobijenim sredstvima od vodnih naknada, već zavisi od potreba, mogućnosti, ali i trenutnih prioriteta. U posmatranom periodu prikupljeno je oko 70 miliona KM uz blagi porast prikupljenih sredstava (6%). Sredstva su, u skladu sa definisanim procentima, raspodjeljivana JLS i Fondu za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost. sredstva su AORS/JU raspodjeljena/doznačena u manjem iznosima od prikupljenih. U posmatranom periodu, u Budžetu RS je zadržano 10% ukupno prikupljenih sredstava, odnosno oko 7 miliona KM, što je blizu jednog godišnjeg transfera JU. Uočljiv je značajan trend porasta zadržanih sredstava po godinama, što se vidi na sljedećem grafikonu.

Grafikon broj 2

JU se gotovo u cjelosti finansira upravo iz sredstava prikupljenih po osnovu posebnih vodnih naknada. Generalno struktura rashoda AORS Save, odnosno JU je sve nepovoljnija sa aspekta tekućeg i investicionog održavanja objekata33. Učešće plata je značajno povećano (preko tri puta), a prepolovljena su ulaganja u tekuće održavanje objekata i opreme što je vidljivo na grafikonu ispod.

Grafikon broj 3

33 Podaci prikupljeni iz Izvještaji o radu AORS Save/JU od 2011. do 2014. godine

0,00

2,00

4,00

6,00

8,00

10,00

12,00

2011 2012 2013 2014

9,75 8,27 8,15 8,35

0,66 1,24 2,65 2,68

Prikupljena sredstva od vodnih naknada u Budžetu RS i doznačena AORS/JU (miliona KM)

Sredstva zadržana uBudžetu RS

Budžet AORS/Transfer JU izBudžeta RS

0%

20%

40%

60%

80%

100%

2011 2012 2013 2014

13 15 33 43

45 53 41 20

18 16 5 15

25 16 21 22

Struktura rashoda AORS Save/JU na bazi izvršenja finansijskog plana

Ostali rashodi

Investiciono održavanje iizrada studija i projekata

Tekuće održavanje

Plate



To je uslovljeno prije svega porastom broja zaposlenih, a dijelom i promjenom organizacije oblasti vodoprivrede, odnosno osnivanjem JU. Tokom 2013. godine JU je preuzela zaposlene (više od stotinu) iz VP u većinskom državnom vlasništvu, tako da su određeni rashodi (prije svega tekućeg održavanja crpnih stanica) sada iskazani kao rashodi plata.

Posebne vodne naknade su značajan izvor finansiranja prevencije od poplava i u JLS34. U posmatranom periodu JLS su, od ukupno dobijenih sredstava od vodnih naknada u iznosu oko 21 milion KM, u prevenciju od poplava utrošile oko 1/3, ali uz značajne oscilacije po godinama. Grafikon ispod daje detaljnije podatke.

Grafikon broj 4

Oko ¼ sredstava je ostala neutrošena, a ostatak je ulagan u druge poslove iz oblasti voda. Na prevenciju od poplava, JLS ulažu značajna sredstva iz drugih izvora, a prije svega iz opšteg dijela budžeta. Pojedine JLS su se namjenski zaduživale za izgradnju zaštitnih vodnih objekata (prije svega grad Banja Luka). Značajna sredstva na prevenciju od poplava JLS su ulagala u poslove koje, po njihovom mišljenju, treba da obavlja JU, ali su zbog izostanka njene reakcije bile prisiljene da same rade te poslove (izgradnja određenih nasipa, uređenje vodotoka i sl.).

Međutim, ulaganja u prevenciju značajno se razlikuju između JLS što je u vezi i sa njihovim potrebama, ali i mogućnostima. Ukoliko JLS grupišemo nekoliko grupa po tome koliko utroše sredstava na prevenciju u odnosu na iznos koji dobiju po osnovu posebnih vodnih naknada, možemo vidjeti ogromne razlike među njima, što je vidljivo na grafikonu ispod.

34 Podaci su prikupljeni putem upitnika GSRJS RS koji su dostavljeni svim JLS koje su egzistirale u posmatranom periodu. Popunjene upitnike je dostavilo 60 JLS. Nije ih dostavila jedino opština Zvornik, a upitnici dostavljeni od strane opštine Šamac nisu uzeti u obzir, budući da im je tokom poplava 2014. godine uništen značajan dio dokumentacije, a što je moglo uticati na pouzdanost dostavljenih podataka.

0,00

1,00

2,00

3,00

4,00

5,00

6,00

2011 2012 2013 2014

Prikupljanje i trošenje sredstava u JLS na prevenciju od poplava (u milionima KM)

Sredstva JLS dobijenapo osnovu vodnihnaknada

Sredstva JLS dobijenapo osnovu vodnihnaknada utrošena naprevenciju

Ukupna sredstva kojaje JLS utrošila naprevenciju od poplava

Sredstva koja je JLSutrošila na poslove iaktivnosti prevencijeod poplava iznadležnosti RS



27

Grafikon broj 5

Npr. prva grupa stubića pokazuje da 35% JLS nije ništa uložilo u prevenciju od poplava, pri čemu je dobilo 10% (oko 2,1 milion KM) od sredstava po osnovu posebnih vodnih naknada koje su raspodjeljene JLS. To su uglavnom JLS koje smatraju da nisu ugrožene poplavama (često nemaju ni planove odbrane od poplava). Nasuprot njima (stubići desno), 27% JLS je uložilo u prevenciju od poplava više od iznosa vodnih naknada koji im je raspodjeljen (uložile oko 9,4, a dobile iznos od posebnih vodnih naknada oko 5,7 miliona KM). To su, po pravilu, JLS koje su značajno ugrožene poplavama.

3.3. Održavanje, rekonstrukcija i izgradnja zaštitnih vodnih objekata RS sprovodi uglavnom pasivne mjere prevencije od poplava. Za sprovođenje istih je važan stepen izgrađenosti i funkcionalnosti zaštitnih vodnih objekata. Radovi na izgradnji postojećeg infrastrukturnog sistema zaštite od poplava od neposrednog sliva rijeke Save su započeti za vrijeme bivše SFRJ 70-tih i 80-tih godina prošlog vijeka, principom „kasetnog tipa“ ili „poldera“: Semberija, Srednja Posavina, Ivanjsko polje, Srbačko-Nožička ravan, Lijevče polje i Dubička ravan35, čime se rizik od poplava u pomenutom području značajno smanjio. Geografski raspored pomenutih poldera u RS je dat na sljedećoj okvirnoj mapi36.

Slika broj 1

35 Preliminarna procjena rizika od poplava na području RS 36 Informacije MPŠV prema Vladi RS

0

10

20

30

40

50

60

70

0% 1 do 20 % 21 do 40 % 41 do 60 % 61 do 80 % 81 do 100 % preko 100 %

10

28

4 5

11 14

28

0 4

1 3

11 16

64

35

10 7 5

10 7

27

JLS prema stepenu utroška sredstava na prevenciju u odnosu na dobijene vodne naknade

% učešća udobijenimsredstvima poosnovuposebnihvodnih naknada

% učešća uukupnouloženimsredstvima uprevenciju

% učešća ubroju JLS



Međutim zbog izostanka planskih mjera obazrivog ponašanja u plavnom prostoru (tendencija silaženja naselja, saobraćajnica i privrednih objekata u ugrožene zone, čak i riječne inundacije), na nekim područjima rizik od šteta se tokom vremena čak i značajno uvećavao. To se veoma ubrzano dešavalo nakon 1996. godine, kada su nova naselja za preseljena domaćinstva vrlo često građena upravo u ugroženim područjima, jer su bila nezaposjednuta i jeftinija.37

U odsustvu jasno definisanih mjera, aktivnosti i radova prevencije od poplava, revizija je fokus istraživanja, pred već navedenog u prethodnim nalazima, usmjerila i na tekuće i investiciono održavanje, rekonstrukciju, sanaciju i izgradnju zaštitnih vodnih objekata u nadležnosti JU .

Ulaganja u zaštitne vodne objekte su značajno oscilirala i po godinama i po izvorima38. Generalno se uočava trend smanjenja ulaganja iz posebnih vodnih naknada odnosno budžeta JU, a rast ulaganja iz kredita. Nakon poplava iz 2014. godine značajan izvor finansiranja postaje i Fond solidarnosti za obnovu RS.

Grafikon broj 6

Odgovarajuće tekuće i investiciono održavanje su ključni preduslov za funkcionalnost i pouzdanost zaštitnih vodnih objekata. Međutim, dvadesetak godina nisu izdvajana značajnija sredstva za investiciono održavanje, a duži niz godina nije bilo potpunog tekućeg održavanja (drugog košenja obala i dna kanala), a 2014. godine na većem broju objekata nije bilo ni jednog košenja. Stanje objekata koji čine sistem zaštite od poplava, usljed oštećenja i dugogodišnjeg neodgovarajućeg održavanja, je kritično i generalno se pogoršava iz godine u godinu. Nasipi su ugroženi brojnim klizištima, utvrđenjima i minama iz rata, koje još uvijek nisu u potpunosti uklonjene, dolazi do procjeđivanja vode kroz tijelo nasipa, krune nasipa i putevi pored nasipa se ne održavaju dovoljno, prisutne su

37 Informacija MPŠV o stanju vodoprivrede u RS sa posebnim osvrtom na zaštitu od poplava sa prijedlogom mjera za unapređenje stanja, jun 2013. godine 38 Podaci prikupljeni putem upitnika GSRJS RS popunjenih od strane MPŠV i JU

0

2

4

6

8

10

12

14

2011 2012 2013 2014

3,78 3,49 1,61 1,46

0,09 1,72

0,74

8,04

3,39

0

0

0

0

Ulaganja sredstava u zaštitne vodne objekte po godinama i izvorima (miliona KM)

Donacije

Opšti budžet JLS

Zakup javnog VD

Fond solidarnosti

Namjenski krediti

Posebne vodnenaknade (budžetAORS /transfer JU)



29

uzrupacije i oštećenja, pojedini dijelovi nasipa nemaju dovoljna nadvišenja i sl. Kanalska mreža nije investiciono održavana, pa se na njenu funkcionalnost, u smislu odbrane od poplava u proteklom periodu nije moglo ni računati. Crpne stanice su izgrađene u periodu od 1956. do 1988. godine (prosječna starost oko 45 godina-različiti proizvođači) pa su nepouzdane u radu, naročito imajući u vidu da preventivnog investicionog održavanja gotovo nije ni bilo, tako da je u pojedinim periodima čak polovina od ukupno 54 agregata bila izvan funkcije. Neodržavanje pratećih objekata i infrastrukture (građevinskih objekata crpnih stanica, dovodnih i odvodnih kanala, ustava i sl.) je dodatno umanjivalo njihovu funkcionalnost.

Posljednjih par godina stanje se popravilo, ali samo na onim objektima na kojima su izvedeni radovi rekonstrukcije finansirani, prije svega, iz kreditnih sredstava. Zbog ovakve situacije MPŠV, upozorava da smo dovedeni u situaciju da se ne mogu provoditi mjere odbrane od poplava, nego samo mjere evakuacije i spašavanja ljudi i drugih materijalnih sredstava kao da zaštitni objekti i ne postoje39.

Nalazi koji slijede odnose se na ulaganja u zaštitne vodne objekte, kojima uglavnom upravlja JU.

3.3.1. Tekuće i investiciono održavanje zaštitnih vodnih objekata JU nema organizovan, planski i sistematičan pristup tekućem i investicionom održavanju zaštitnih vodnih objekata. Prije svega, ne postoje sveobuhvatne evidencije o broju, vrsti i stanju zaštitnih vodnih objekata. Ne postoje ni programi održavanja objekata iz kojih bi se jasno vidjeli vrsta, obim i učestalost potrebnih radova na objektima. Održavanje se vrši bez definisanih procedura i prioriteta. Nejasno je koga, na koji način i pod kojim uslovima treba angažovati da vrši tekuće i investiciono održavanje. Ni MPŠV ni JU ne posjeduju sveobuhvatne podatke o zaštitnim vodnim objektima u RS, niti je izrađen registar ovih objekata što je jasna obaveza u uspostavljanju Vodnog informacionog sistema. JU posjeduje određene podatke samo o objektima koje održava, a to je oko 190 km nasipa, 260 km kanala, 20 crpnih stanica u RS, veći broj ustava, čuvarskih kuća i sl. Detaljni podaci o stanju ovih objekata, potrebnim ulaganjima, vlasničkim odnosima i sl. uopšte ne postoje. Ne postoji pravilnik kojim se utvrđuju elementi plana i kriterijumi za održavanje, niti JU donosi bilo kakve programe održavanja zaštitnih vodnih objekata. Otuda su i sami termini tekućeg i investicionog održavanja nejasni i paušalnog karaktera.

Polazna osnova za pristupanje tekućem i investicionom održavanju je godišnji program rada i finansijski plan JU. Međutim, ne postoje nikakve pisane procedure ili/i instrukcije u vezi sa tekućim i investicionim održavanjem, niti definisani kriteriji za odabir prioriteta.

JU, tokom godine, zaključuje ugovore o tekućem održavanju zaštitnih vodnih objekata na određenom području, sa privrednim subjektima. Ovi ugovori za nasipe i kanale znače samo košenje jednom u toku godine. Za crpne stanice tekuće održavanje se odnosilo na plaćanje zaposlenih na tim objektima, maziva, higijenskog materijala i sl. Do 2013. godine ugovori su, po pravilu, zaključivani sa postojećim VP. Za sve druge intervencije i radove na ovim objektima zaključivani su posebni ugovori i, po pravilu, sa privrednim društvima u privatnom vlasništvu. Tokom 2013. godine, JU preuzima radnike iz VP u većinskom državnom vlasništvu čime ona praktično prestaju da funkcionišu. Kasnije, od strane

39 Dopis MPŠV prema JU od 02.09.2014. godine i Informacija o stanju vodoprivrednih objekata za Vladu RS iz juna 2011. godine



većinskog vlasnika, pokrenute su inicijative za njihovu likvidaciju, odnosno stečaj. Nakon 2013. godine i prestanka rada VP zaključuju se ugovori sa privatnom privrednim društvima, po istom principu, posebno o tekućem održavanju nasipa i kanala40, koje podrazumijevaju jedno košenje, a posebno u slučaju intervencija na ovim objektima (saniranje klizišta, sječa grmlja i šiblja, pošljunčavanje kruna nasipa, čišćenje kanala i sl.). Nakon preuzimanje radnika iz vodoprivrednih preduzeća, održavanje većine crpnih stanica (ukupno 17 od 21) su vršili zaposleni JU. Stoga rashodi održavanja crpnih stanica u najvećem dijelu postaju rashodi plata.

Investiciono održavanje je vršeno bez planskog pristupa i u veoma malom obimu, a 2014. godine ga nije ni bilo. Drastičan pad ulaganja u tekuće i investiciono održavanje, u posmatranom periodu, vidljiv je na grafikonu ispod.

Grafikon broj 7

40 Prilog broj 6 – Održavanje kanala i nasipa u nadležnosti JU u 2014. godini

0

500.000

1.000.000

1.500.000

2.000.000

2.500.000

3.000.000

3.500.000

2011 2012 2013 2014

Ulaganja u tekuće održavanje zaštitnih vodnih objekata (KM)

Tekuće održavanje Investiciono održavanje



31

3.3.2. Rekonstrukcija i izgradnja zaštitnih vodnih objekata Nakon dugogodišnjeg zanemarivanja ove oblasti vodoprivrede, bilježi se tek značajniji rast ulaganja u izgradnju i rekonstrukciju zaštitnih vodnih objekata u 2014. godini u odnosu na prethodne godine i to nakon poplavnog događaja. Izvori navedenih ulaganja su gotovo u cjelosti krediti i sredstava Fonda solidarnosti za obnovu RS.

Više informacija u dole datim grafikonima broj 8 i 9:

3.3.3. Projekat „Hitne pomoći i zaštite od poplava“ Nadležne institucije nemaju organizovan i planski pristup rekonstrukciji i dogradnji postojećeg sistema zaštite od poplava. Ne postoje planovi za ulaganje u zaštitne vodne objekte sa jasno definisanim mjerama, prioritetima, vremenskom dinamikom, izvorima finansiranja i očekivanim nivoima zaštite od poplava. Takođe, nadležne institucije nisu dovoljno pripremljene za realizaciju složenih projekata iz oblasti zaštite od poplava, niti čine dovoljne napore da sistemski riješe probleme koji se mogu pojaviti u njihovoj realizaciji. U takvim okolnostima projekat „Hitna pomoći i zaštita od poplava“, finansiran iz kredita EIB, je postao osnova za preduzimanje aktivnosti u ovoj oblasti41. Njegova realizacija značajno kasni u odnosu na predviđeni dinamički plan zbog brojnih problema koji su, prije svega, posljedica neodgovarajućeg pristupa nadležnih institucija RS.

Prema ugovorenoj dinamici projekta EIB, bilo je predviđeno da 134 hitne i kratkoročne mjere budu u završnoj fazi do kraja 2013. godine42, odnosno prije poplavnog događaja iz 2014. godine. U zadnjem kvartalu 2013. godine se krenulo sa realizacijom svega 7 mjera, a do kraja 2014. godine, koji predstavlja obuhvat ove revizije, u proceduri realizacije je bilo 38 hitnih i kratkoročnih mjera od 151 definisane mjere (134 prvobitne i 17 dodatnih) uz ugovorenu mjeru nadzora, što predstavlja svega 1/4 predviđenih mjera43.

41 Prilog broj 7 - Projekat EIB – Opis projekta 42 Ugovor o finansiranju između EIB i RS za projekat „Hitne pomoći i zaštite od poplava“ - Prilog A 43 Crpne stanice predstavljaju značajan problem u realizaciji odbrane od poplava. Stoga je u sklopu ovog projekta i utvrđena neophodnost zamjene i rekonstrukcije 20 crpnih stanica. O realizaciji ovih mjera počelo se raspravljati još u julu 2012. godine. Ni nakon 2,5 godine rasprave po ovom pitanju,

305

4.136

86 1.807

431

7.285

2011 2012 2013 2014

Ulaganja u izgranju novih i rekonstrukciju/sanaciju

postojećih zaštitnih vodnih objekata (hiljadama KM)

Izgranja

Rekonstrukcija/ sanacija

0%

20%

40%

60%

80%

100%

Izgradnja Rekon. /sanacija

1% 2%

34%

98%

65%

0% 0%

Struktura ulaganja u izgradnju i rekonstrukciju/sanaciju objekata

Donacije

Namjenskikrediti

Opšti budžetJLS

Fondsolidarnosti

Zakup javnogvodnog dobra

Posebnevodnenaknade



Grafikon broj 10

Nisu sagledani i ispunjeni preduslovi za realizaciju mjera u ovom projektu. Realizaciji građenja i rekonstrukcije zaštitnih vodnih objekata prethode brojni, složeni i dugotrajni postupci, s mogućim preprekama (projektovanje, nesređeno stanje u katastrima i zemljišnim knjigama, rješavanje spornih imovinsko-pravnih poslova, procedure eksproprijacije, dugo trajanje i složena dokumentacija za pribavljanje građevinskih dozvola i sl.). Godinu dana od izvještaja konsultanta EIB-a iz decembra 2010. godine, kada se znalo koje mjere i koji zaštitni vodni objekti će biti predmet rekonstrukcije, pa do potpisivanja ugovora o finansiranju u oktobru 2011. godine, nije ništa urađeno na sagledavanju i ispunjenju preduslova za realizaciju ovog projekta. Bilo je potrebno 2 godine od potpisivanja kreditnog aranžmana sa EIB i definisanju prava i obaveza sa konsultantom COWI za tehničku pomoć EK da se djelimično ispune preduslovi za ulazak u realizaciju svega nekoliko mjera. Tokom cijelog posmatranog perioda, pristup ispunjavanju preduslova i realizaciji mjera je ostao isti. Nije izvršena prioritetizacija mjera iz projekta prema potencijalnim štetama po život i ljudsko zdravlje, njihovu imovinu, privredne aktivnosti i životnu sredinu, te podrške i spremnosti mjera za realizaciju sa tehničkih i finansijskih aspekata.44 Jedini uslov za odabir mjera za realizaciju je postojanje spremne tehničke dokumentacije bez obzira na njenu starost. Prema Instrukciji za realizaciju projekta45, TIP, odnosno JU su bili u obavezi da za svaku tranšu kredita izvrše proces selekcije mjera iz Ugovora o finansiranju, i to u zavisnosti od stepena spremnosti konkretne mjere za realizaciju u smislu: posjedovanja potrebnih dozvola, projektne dokumentacije, riješenih imovinsko-pravnih odnosa i drugih neophodnih pretpostavki potrebnih za realizaciju konkretne mjere. Međutim, identifikacija mjera spremnih za realizaciju je prepuštena konsultantu COWI, koji je, u svom izvještaju iz januara 2012. godine, naveo da je bilo svega 5 spremnih mjera za realizaciju od predviđene 134

nije sačinjena detaljna analiza (dugoročnih) efekata pojedinih opcija (zamijena svih, zamjena i/ili remont pojedinih CS) u pogledu održavanja, obučavanja upravljanjem, utroška pogonske energije i sl, niti je objavljena javna nabavka za njihovu zamjenu i/ili rekonstrukciju. 44 Priručnik za prioritetizaciju projekata je napravljen tek u maju 2014. godine od strane konsulatanta za tehničku pomoć EK, te predat MPŠV kao i alat i pomoć u ovom procesu. Nema podataka da je priručnik, prateća baza podataka i softver korišten u periodu do kraja 2014. godine od strane nadležnih institucija u pogledu promjene pristupa ovoj tematici. 45 Instrukcija o realizaciji projekta “Hitne pomoći i zaštite od poplava u RS” (Službeni glasnik RS, broj 114/12 i 1/14-specijalni broj)

2011IV I II III IV I II III IV I II III IV I II III IV

Plan realizacije mjeraHitne i kratkoročne mjereSrednjoročne

Početak realizacije mjera - uveden izvođač u posaoHitne i kratkoročne mjere 7 3 26 2Srednjoročne

134

2013 2014 20152012

5 SPREMNO JANUAR 2012

134 MJERE



33

mjere. S obzirom da je bilo veoma malo spremnih mjera za realizaciju, gore pomenuti uslovi su olabavljeni i u konačnici svedeni na jedan, a to je postojanje bilo kakve spremne tehničke dokumentacije. Uzimajući u obzir navedeno, konsultant je kandidovao 18 mjera "spremnih" za realizaciju (za koje su objavljeni tenderi u drugoj polovini 2013. godine), iako je starost tehničke dokumentacije datirala i tri decenije unazad. Pomenuto se jasno vidi iz dole date tabele.

Tabela broj 1

Mjere za koje je

objavljen oglas javne nabavke u

2013.

Spremnost TD u

januaru 2012.

Datum izrade TD

Starost TD u

januaru 2012.

Riješeni imovinsko-

pravni odnosi u januaru 2012.

Mjere za koje je potrebno pribavljanje građevinskih

dozvola

Spremni za realizaciju

897 DA 1988 24 NE DA 899 DA 2007 5 NE DA

900.1 DA 2007 5 NE DA 920 DA 2009 3 DA 941 DA 2010 2

Realizacija u toku

947.1 DA 2010 2 NE DA 927 DA 2011 1

Nove mjere

NP1 DA 2011 1 NE DA NP2 DA 2011 1 DA NP3 DA 1985 27 NE DA NP4 DA 1988 24 NE

Uskoro spremne za realizaciju

974.1 DA 1980 32 NE DA 969 DA 1980 32 NE DA

964 NE u toku izrada 0

WA109 NE u toku izrada 0

WA110 NE u toku izrada 0

925 DA 2011 1 NE DA 926 DA 2011 1 NE DA

Ukupno

15 spremnih

od 18

Prosječna starost TD

9 godina

11 neriješenih

od 18

12 potrebnih od 18

Na dan 31.12.2014. godine, od 5 mjera koje bile identifikovane kao spremne za realizaciju u januaru 2012. godine, stepen realizacije za 4 mjere je 0, odnosno 1%.

Osnovni uslov za ulazak u realizaciju mjera iz projekta je i dalje postojanje spremne tehničke dokumentacije, a rješavanju imovinsko-pravnih odnosa i izdavanju građevinskih dozvola se pristupa tokom same realizacije konkretne mjere.

Nisu adekvatno sagledane obaveze nadležnih institucija za realizaciju mjera. Značajne obaveze u realizaciji ovog projekta su prebačene na JLS, a da prethodno nisu sagledane njihove kadrovske i finansijske mogućnosti i to, po pravilu, za objekte za koje one nisu nadležne.



S obzirom da RS nije (blagovremeno) obezbijedila potrebna finansijska sredstva za realizaciju projekta, TIP je u nekoliko navrata u toku 2012. godine tražio upotrebu odobrenih sredstava od EIB-a i EK za realizaciju aktivnosti u vezi sa projektom, a koji su bili obaveza RS. Svrhe za koje su tražena kreditna sredstva su: za refundaciju završenih mjera unazad tri godine (3 mjere) i nastavak već započetih mjera po lokalnim procedurama javnih nabavki (4 mjere, npr. rijeka Miloševica u Prijedoru), za vršenje nadzora nad realizacijom, za reviziju tehničke dokumentacije, za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, a iz odobrenih grant sredstava: za prevod tenderske dokumentacije i zapošljavanje osoba na određeno vrijeme u JU (zahtjev u 2013. godini). EIB je samo udovoljila zahtjevu da se nadzor za realizaciju mjera finansira iz kredita, a EK iz granta prevod tenderske dokumentacije.

Pomenutom instrukcijom Vlade iz decembra 2012. je predviđeno da su JLS na projektnom području u obavezi da o svom trošku riješe imovinsko-pravne odnose, ukoliko je to neophodno, obezbijede potrebne dozvole i ispune sve druge neophodne uslove za neometanu realizaciju projekta na svojoj teritoriji. U cilju obezbjeđenja izvršenja ovih obaveza zaduženo je MPŠV da sa svakom JLS na projektnom području zaključi memorandum o realizaciji ovog projekta. Potpisivanju istog sa 12 od 22 JLS sa projektnog područja je pristupljeno u periodu jul-novembar 2013. godine. U to vrijeme je već bilo objavljeno 5 tendera sa gore pomenutih 18 „spremnih“ mjera, a čija je uspješna realizacija upravo zavisila od ispunjenja ovih obaveza koje su nametnute JLS. Da postojanje memoranduma nije neophodan preduslov, govori i podatak da je početak realizacije 10 od 38 mjera, na kojima se trenutno radi u projektu, krenuo na teritoriji pojedinih JLS bez potpisanog memoranduma.46

Insistiranjem na neprihvatljivom i neodrživom rješenju po pitanju nadzora nad realizacijom mjera, nadzorni organ je izabran i uveden u posao tek nakon skoro 2 godine od potpisivanja ugovora o zaduženju, iako je to bio preduslov za uvođenje izvođača u posao i početak realizacije definisane 134 mjere. Razlog za pomenuto je što je stav TIP-a iz decembra 2011. godine bio da će nadzor nad realizacijom mjera raditi AORS Save, a za složenije projekte konsultant COWI, bez ikakvog razmatranja važećih procedura i stavova EIB-a. Potom u februaru 2012. godine je tražena upotreba kreditnih sredstava za tu svrhu jer AORS Save nija osposobljena i nema kapacitete za vršenje nadzora. Kada su predstavnici EIB-a jasno iznijeli stav da je za njih neprihvatljivo da AORS Save bude i investitor i nadzor u projektu, te da insistiraju na sprovođenju međunarodnog javnog tendera koji će dovesti do angažovanja nezavisne i stručne firme, TIP je predložio da RS

46 Prilog broj 7 - Projekat EIB – Opis projekta

MPŠV/JU JLS



35

finansira nadzor vlastitim sredstvima. Međutim, EIB je bez obzira na način finansiranja za koji bi se TIP odlučio, ostala pri svom stavu da se nadzor mora izabrati putem procedure javne nabavke u okviru projekta, pa je TIP dao svoj pristanak na tendersku dokumentaciju i objavu tendera u decembru 2012. godine. U septembru 2013. godine je potpisan ugovor i uveden u posao francusko-španski konzorcijum SAFAGE&ADASA.

Predstavnicima nadležnih institucija je trebalo 2 godine od upućivanja inicijative EIB-u, odnosno godinu dana od potpisivanja ugovora o zaduženju da se odluče koja od procedura javnih nabavki (FIDIC, Svjetska banka ili ZJN BiH) će se primjenjivati u ovom projektu. Nisu vršene analize kako bi primjena razmatranih procedura uticala na efikasnost i efektivnost samog projekta. Prema komparativnoj analizi koju je uradio TIP za potrebe odlučivanja TUP-a, vidljivo je da je najvažniji osnov za odabir FIDIC procedure javnih nabavki bio prag koji predstavlja maksimalni iznos za objavu domaćeg tendera.47 Prema navedenoj analizi ključni teret realizacije tih poslova su trebale da obavljaju naše, odnosno domaće firme, jer su iste, i bile uključene u izgradnju navedenih objekata, koje su najbolje poznavale stanje na terenu, čiji su zaposleni radnici i stručnjaci, takođe bili uključeni u navedene aktivnosti. Međutim, najveću vrijednost dodijeljenih poslova do kraja 2014. godine su dobile firme koje, po svojim referencama nisu učestvovale niti u izgradnji, niti bilo kakvim drugim radovima na objektima koji su bili obuhvaćeni mjerama ovog projekta. Učesnicima u realizaciji projekta odabrana FIDIC procedura je bila potpuno nepoznata, a što je uzrokovalo značajne probleme u kasnijoj realizaciji projekta na terenu. Nadležne institucije generalno nisu propisale uslove za odabir izvođača radova u ovom sektoru. Nije urađena analiza i sagledavanje koji obim posla u ovoj oblasti bi mogla da iznese domaća građevinska operativa (i koja je to operativa), a za šta bi se morala tražiti regionalna/međunarodna građevinska operativa radi prenošenja znanja i iskustva. Poslove u ovoj oblasti su gotovo u cjelosti radila javna VP do prestanka njihovog fukcionisanja. Uvođenje privatne inicijative, koja nije imala iskustva u ovoj oblasti, je bilo stihijskog karaktera. Za potrebe ovog projekta, na zajedničkom sastanku konsultanta i TIP-a od 7.3.2013. godine je donesena konačna odluka kojim su definisani sljedeći uslovi za kvalifikaciju ponuđača: specifično iskustvo u građenju minimalno 50% procijenjene vrijednosti koštanja radova u proteklih 5 godina, godišnji promet u 100% iznosu procijenjene vrijednosti koštanja radova u protekle 3 godine, te da ponuđač mora obezbijediti dokaze za posjedovanje dovoljnih sredstava za građenje u trajanju od minimalno 3 mjeseca.

Iz dole date tabele je vidljivo da se definisani uslovi nisu poštovali i da su primjenjeni uslovi uglavnom bili značajno niži. Tako se u slučaju 68% mjera, za koje su objavljeni oglasi za javnu nabavku, nije tražilo dovoljno specifično građevinsko iskustvo. Godišnji promet u građevinarstvu se u 70% mjera tražio ispod 100% procijenjene vrijednosti ugovorene mjere, a u 86% mjera se nije tražila dovoljna vrijednost raspoloživih sredstava koja će garantovati nesmetano izvođenje radova u trajanju od 3 mjeseca.

47 Mišljenje u vezi odabira procedura za provođenje javne nabavke po Projektu "Hitne pomoći i zaštite od poplava" prema članovima TUP, broj 12.07-2437/12 od 25.09.2012. godine, sa prilogom-komparativnom analizom u kojem stoji sljedeće obrazloženje TIP-a TUP-u:... "mišljenja smo da bi bilo najbolje rješenje za izbor procedure javne nabavke ići na raspisivanje javnog oglasa koji će maksimalno koristiti vrijednosti domaćeg razreda...", .... "mislimo da bi procedura javnih nabavki po FIDIC pravilima bila najprihvatljivije rješenje, imajući u vidu iznos domaćeg vrijednosnog razreda - 5.000.000 evra..." (Svjetska banka 2.000.000 dolara, a ZJN BiH 2.000.000 KM)



Tabela broj 2

TG Datum tendera Šifra mjere u Projektu EIB

Traženo specifično

građevinsko iskustvo u odnosu na procjenu

COWI u %

Traženi godišnji

promet u građevinar. u odnosu na

procjenu COWI u %

Tražena raspoloživa sredstva za izvođenje radova u

odnosu na procjenu

COWI u % 1 18.12.2012 Nadzor SAFEGE+ADASA

2 21.1.2013 969 58% 116% 35% 21.1.2013 974.1 106% 211% 63%

3

4.6.2013 927 40% 79% 24% 4.6.2013 925/926 53% 104% 32% 4.6.2013 NP1 54% 108% 32% 4.6.2013 NP4 61% 121% 36%

4 4.6.2013 964 29% 58% 18% 4.6.2013 NP3 43% 86% 26% 4.6.2013 NP2 52% 100% 31%

5

24.9.2013 947.1 32% 63% 20% 24.9.2013 920 32% 65% 21% 24.9.2013 897/899 38% 77% 25% 24.9.2013 900.1 44% 86% 29% 24.9.2013 WA109 64% 127% 45% 24.9.2013 WA110 104% 204% 67%

6 9.12.2013 941 56% 111% 33% 7 23.6.2014 WA 108/PC 887/PC 968 36% 72% 18%

8 25.2.2014 960/960.1/960.2/960.3/961/961.1 29% 58% 15% 25.2.2014 WA 111/964.1 78% 155% 39%

9 25.3.2014 WA 112/950A/956A/952.3 11% 23% 6% 25.3.2014 883/884/883.1/888.1/890/891 38% 76% 19%

10 25.2.2014 WA118/930 176% 353% 88% 13 24.11.2014 NP11/NP12/NP17 49% 98% 25%

11-176% 23-353% 6-88%

Primjenjeni uslovi nisu bili ujednačeni ni prema vrsti posla, ni u okviru iste TG, ni kako je vrijeme odmicalo u smislu povećanja ili smanjenja njihove restriktivnosti. Pojedini izvođači radova, koji su angažovani na izvođenju više mjera, su ispunjenje uslova specifičnog iskustva u građenju dokazivali istim referencama u više lotova i TG. Ako se uzme u obzir prethodno rečeno, ispunjenost postavljenih uslova kod takvih izvođača je u kumulativu bila još niža. Priložene reference pojedinih odabranih izvođača za realizaciju određenih mjera su tek neznatno veće od postavljenih uslova u pogledu traženog specifičnog građevinskog iskustva.

Nedovoljno precizna definicija specifičnog iskustva u građenju zaštitnih vodnih objekata je ostavila prostora za diskreciono pravo imenovane komisije za javne nabavke u tumačenju ispunjenosti ovog kvalifikacionog uslova. Nedosljednost pomenute komisije u tumačenju istih je izazvala i neslaganja između komisije i TIP-a u pogledu izbora izvođača radova za pojedine TG.



37

Vrijeme od objave tendera do uvođenja odabranih izvođača u posao je bilo veoma dugo, u prosjeku oko 7 mjeseci. Komisija za javne nabavke je odlučivala, a potom TIP davao saglasnost na evaluacioni izvještaj sa otvaranja ponuda u trajanju od 12 pa do 169 dana. Period od datuma potpisivanja ugovora do dana uvođenja izvođača u posao je trajao od 14 do 161 dan48.

Procjenjene vrijednosti koštanja mjera su značajno varirale u zavisnosti ko i kada je vršio procjenu. Takođe, značajne su razlike između najnižih i najviših ugovorenih cijena za iste vrste radova u projektu i po pravilu su značajno više od cijena po kojima su javna VP vršila održavanje zaštitnih vodnih objekata. U izvještaju konsultanta iz decembra 2010. godine49, koji je bio angažovan od strane EIB-a, navodi se da su okvirne procjene vrijednosti koštanja mjera u toj analizi urađene na osnovu usmenih podataka zaposlenih AORS Save. Isti se ograđuje za tačnost procjene koštanja radova u definisanim hitnim i kratkoročnim mjerama zbog njihove niske pouzdanosti jer mu nisu prezentovani metodološki utvrđeni kalkulativni elementi, te sugerisao nadležnim institucijama RS formalni pristup u utvrđivanju jediničnih cijena koštanja različitih vrsta radova u hidrogradnji. AORS Save je raspolagala kalkulativnim elementima za izradu predračuna na ugovaranju tekućeg i investicionog održavanja zaštitnih vodnih objekata iz 2009. godine, ali je nepoznato zašto ih nije dostavila konsultantu EIB-a. Od prvobitne procjene vrijednosti koštanja mjera koju je dao konsultant, naredne procjene od strane konsultanta COWI i planovima nabavke TIP-a za ovaj projekat su značajno varirale i naviše i naniže. Takođe, ugovorena vrijednost mjera je značajno oscilirala naniže, ali u nekoliko slučajeva i značajno naviše u odnosu na prethodno izvršene procjene vrijednosti koštanja mjera.50

Poređenjem cijena iz kalkulativnih elemenata iz 2009. godine i prosječnih cijena po pojedinim vrstama radova iz ugovora sa odabranim izvođačima radova u projektu do decembra 2014. godine, možemo uočiti da su cijene znatno više51 u odnosu cijene iz 2009. godine.

Grafikon broj 11

48 Prilog broj 7a - Projekat EIB – Trajanje procesa ugovaranja u projektu 49 Emergency Measures following 2010 Flooding in Republika Srpska, prepared for European Investment Bank, ECRi (Environmental & Community Risk International Pty Ltd) Brisbane, Australia, December 2010 50 Prilog broj 7b - Projekat EIB - Oscilacije u procjeni vrijednosti koštanja mjera i razlike između ugovorene vrijednosti radova u projektu 51 Prilog broj 7v - Projekat EIB - Poređenje srednjih vrijednosti cijena ugovorenih u projektu sa cijenama iz 2009. po kojima su radila VP RS i VP u Srbiji u 2014.

31% 56% 60% 74% 106% 134% 146% 193% 420% 507%

2233%

Mašinski

iskop

zemljanog

materijala

Sječenje

drveća fi 30-

50 cm

Krčenje

izraslina,

šiblja, korova i

drugog

rastinja

Vađenje

panjeva fi 30-

50 cm

Vađenje

panjeva fi 20-

30 cm

Sječenje

drveća fi 20-

30 cm

Sječa šiblja i

drugog

rastinja

Vađenje

panjeva fi 10-

20 cm

Sječenje

drveća fi 10-

20 cm

Ručno

košenje trave

Mašinsko

košenje trave

Poređenje ugovorenih jediničnih cijena radova u projektu EIB sa kalkulativnim elementima za radove u vodoprivredi iz 2009. godine



Takođe, primjećeno je da su razlike između najnižih i najviših ugovorenih cijena52 za iste vrste radova u projektu zaista velike i da one značajno osciliraju.

RS nije izradila adekvatne dokumente niti preduzela odgovarajuće aktivnosti kako bi ispunila ugovorene obaveze prema EIB-u u pogledu izvještavanja o održavanju objekata koji su predmet ugovora. Prema odredbama Ugovora o finansiranju, RS je bila u obavezi da do sredine 2012. godine EIB-u dostavi metodologiju troškova funkcionisanja, održavanja i zamjene infrastrukture za zaštitu od poplava u RS, te na osnovu pomenute metodologije dostavlja godišnja obavještenja banci o: obračunatim troškovima funkcionisanja, održavanja i zamjene infrastrukture za zaštitu od poplava u RS, mehanizmu finansiranja tih troškova, dodijeljenim sredstvima koja će biti dostupna za finansiranje tih troškova. Ova obaveza do 31.12.2014. godine nije ispunjena od strane nadležnih institucija RS. Ukoliko se ne bude vršilo odgovarajuće održavanje ovih objekata, zbog njihove prirode, postoji opasnost da povučena i uložena kreditna sredstva, do isteka ugovorenog grejs perioda, postanu “izgubljena” investicija.

3.3.4. Mjere iz naredbi Republičkog štaba za vanredne situacije Nakon poplavnog događaja iz 2014. godine, pristupilo se definisanju i realizaciji urgentnih mjera za sanaciju, rekonstrukciju i izgradnju zaštitnih vodnih objekata bez sveobuhvatne i analitičke procjene šteta53 i sačinjenog Programa sanacije54. Ugovaranje realizacije urgentnih mjera je vršeno na način koji ne osigurava dovoljan stepen transparentosti i izvjestan odgovarajući nivo kvaliteta izvršenih radova. MPŠV je uputilo Vladi RS na razmatranje Informaciju55 u kojoj je dat prijedlog 22 urgentne mjere, kao i transfera JU u pogledu pomoći u snošenju troškova odbrane od poplava i povećani utrošak električne energije na crpnim stanicama (1 mjera u iznosu od 2.600.000 KM). Pomenute mjere su osim sanacije, obuhvatile i rekonstrukciju, pa čak i izgradnju novih zaštitnih vodnih objekata.

52 Prilog broj 7g - Projekat EIB – Kalkulativni elementi za izradu predračuna na ugovaranju poslova sanaconih radova, tekućeg i investicionog održavanja vodoprivrednih objekata u 2015. godini, JU, decembar 2014. godine (ugovorene cijene iz projekta EIB) 53 Jedinstveni registar šteta do 31.12.2014. godine nije u cjelosti uspostavljen, tako još uvijek ne postoje precizne i pouzdane procjene šteta nastalih u poplavnim događajima iz 2014. godine. JU je dostavila na uvid revizorskom timu dve varijante okvirne procjene štete za 6 vrsta zaštitnih vodnih objekata (jedna stranica), koje su prema izjavama zaposlenih u JU sastavljanje za potrebe izvještavanja međunarodne zajednice, ali bez naziva dokumenta čijeg je procjena sastavni dio, te u sintetičkom obliku od kojih jedna glasi na iznos od 44.042.700 KM, a druga na 112.462.650 KM. 54 Prema članu 103. ZoV („Službeni glasnik RS, broj 50/06, 92/09 i 121/12) sanacija posljedica štetnog djelovanja voda se izvodi na osnovu Programa sanacije, kojeg priprema MPŠV, uzimajući u obzir planove upravljanja vodama i rezultate rada komisija za procjenu šteta. Komisija za procjenu šteta priprema i prijedloge za otklanjanje posljedica štetnog djelovanja voda u skladu sa propisima o vodama i propisima o zaštiti od prirodnih i drugih nepogoda. Vlada, na prijedlog MPŠV, usvaja program sanacije, najkasnije u roku od šest mjeseci od prestanka štetnog djelovanja voda. 55 Vlada je na 77. sjednici održanoj 10.09.2014. godine razmatrala Informaciju o realizaciji aktuelnih projekata zaštite od poplava u RS sa prijedlogom novih projektnih mjera nakon majskih poplava i donijela Zaključak da se odmah preduzmu mjere na sanaciji vodoprivrednih objekata koji nisu u okviru projektnih aktivnosti finansiranih kroz kreditna sredstva EIB i Svjetske banke. Pomenutim zaključkom, Vlada je zadužila MPŠV, da u saradnji sa Ministarstvom finansija i JU, odmah utvrdi način i dinamiku obezbjeđivanja neophodnih sredstava za realizaciju projekata urgentnih mjera sanacije vodoprivrednih objekata, te JU da odmah uspostavi komunikaciju sa svim JLS na čijem području će se realizovati urgentne mjere sanacije vodoprivrednih objekata.



39

Tokom trajanja vanredne situacije u RS56, RŠVS je donio naredbu kojom je JU naložio da privremeno sanira otvor u nasipu dužine cca 850 m koje štiti naselje Dobor u opštini Modriča.

RŠVS nastavlja da operativno djeluje i poslije trajanja vanredne situacije57, te narednu naredbu JU izdaje 17.09.2014. godine, odnosno do 20.11.2014. godine izdaje još 8 naredbi za sanaciju, rekonstrukciju i izgradnju zaštitnih vodnih objekata i 3 naredbe za upotrebu sredstava Fonda solidarnosti za obnovu RS.

U 9 naredbi su naložene ukupno 64 urgentne mjere za izgradnju, sanaciju i rekonstrukciju zaštitnih vodnih objekata (22 bile prvobitno naložene). Od 11 mjera se odustalo, dodate su 42 mjere, te je njih još 11 izmijenjeno u pogledu obima, lokacije i vrijednosti radova, što je na kraju dalo za rezultat 53 mjere za ugovaranje58. Pojedine mjere su pretrpile i do 3 izmjene.59 RŠVS je na dan 20.11.2014. godine donio polovinu naredbi, sa kojima je naložio upotrebu sredstava Fonda solidarnosti za obnovu RS60, te dodao 35 novih mjera, od 11 prethodno naloženih odustao, te 10 mjera izmijenio. Haotičnost u izdavanju naredbi i nalaganju urgentnih mjera od 23.05, odnosno 17.09. pa do 20.11.2014. godine, se najbolje vidi na grafikonu broj 12:

Od 22 mjere predviđene Informacijom, samo njih 6 je ugovoreno u obimu, iznosu i lokaciji kako je prvobitno predviđeno.

Pojedine urgentne mjere se u određenom dijelu preklapaju sa mjerama definisanim u projektu EIB-a.

RŠVS je u izdatim naredbama, naložio JU da, odmah, uvede u posao izvođače radova61 sa kojima ima zaključene godišnje ugovore za održavanje vodoprivrednih objekata62

56 Vanredna situacija u RS je bila na snazi od 17. do 26.05.2014. godine, odnosno do 20.06.2014. godine za gradove Doboj i Bijeljina, te opštine Vukosavlje, Modriča, Šamac, Srebrenica, Donji Žabar i Šekovići. 57 U prambuli naredbi, kao osnov za djelovanje RŠVS, su navedeni članovi 47. i 113 ZoZS (Službeni glasnik RS, broj. 121/12). Pomenuti članovi se odnose na nadležnost RŠVS da naređuje štabovima JLS, koji su mu podređeni. Prema odredbi člana 45. tačka d) istog zakona, RŠVS je ovlašten da izdaje naredbe za upotrebu snaga za zaštitu i spasavanje, koje čine i JU, za vrijeme trajanja vanredne situacije. Nakon prestanka vanredne sitaucije, prema tačkama g) i i) prethodno pomenutog člana je propisana nadležnost RŠVS da prati stanje i organiziaciju zaštite i spasavanja i predlaže Vladi mjere za njihovo poboljšanje, odnosno da donosi prijedloge, zaključke i preporuke. 58 Prilog broj 8 – Projekat urgentnih mjera RŠVS – Opis projekta 59 Kao npr. 3 mjere na području grada Banjaluke, čija je realizacija naložena naredbom br.27-3/14 od 01.10.2014. godine, su zamijenjene naredbom br. 29-4/14 od 20.11.2014. godine sa 14 mjera u istom iznosu kao prvobitne 3, od kojih je 13 bilo novih, dok je kod jedne smanjen obim posla. Naredbom br. 29-8/14 od istog datuma kao prethodno pomenuta, je umjesto 3 mjere od 13 dodatnih novih, naložena realizacija nove 2 mjere. 60 Prema odredbama Zakona o FS za obnovu RS („Službeni glasnik RS“, broj 52/14) – Sredstva za finansiranje obnove RS koriste se za obnovu RS, odnosno isključivo za sanaciju štete izazvane poplavama u maju 2014. godine nastale na, između ostalog, i objektima vodozaštite i hidromelioracionim objektima. Uslove, način, korisnike, postupak, oblik i obim korišćenja sredstava za sanaciju štete propisuje Vlada svojim aktima, na prijedlog Upravnog odbora Fonda. 61 Prilog broj 8 – Projekat urgentnih mjera RŠVS – Opis projekta

23.05.2014.

• 1 mjera (za vrijeme trajanja vanredne situacije)

17.09.2014.

• 10 mjera iz Informacije

01.10.2014.

• 12 mjera iz Informacije + 4 dodatne

05.11.2014.

• 2 dodatne mjere i 1 izmjena

20.11.2014.

• 35 dodatnih mjera, od11 se odustalo, izmjenjeno 10



(samo u naredbi br. 27-3/04 od 01.10.2014. godine su dodati i ugovori za pružanje usluga odbrane od poplava), a tamo gdje nema zaključene ugovore provede postupak odabira izvođača radova u skladu sa članom 11. stav 4 tačka a) tada važećeg ZJN BiH.

JU je realizciju za 69% mjera ugovorila putem dodjele ugovora bez objavljivanja obavještenja o nabavci sa pozivanjem samo jednog – diskreciono odabranog kandidata na pregovore, a što se vidi u dole datoj tabeli broj 3:

Način ugovaranja mjera iz naredbi RŠVS

Broj zaključenih

ugovora

Broj mjera za koji je

otpočela JN

Učešće u % u zaključenim

ugovorima

Učešće u % mjerama za

koje je otpočela JN

Ukupno (1+2+3+4) 34 52 100% 100% 1. Pregovarački postupak bez

objavljivanja obavještenja o nabavci (1 PONUĐAČ)

21 36 62% 69%

2. Okvirni sporazum 11 14 32% 27% 2.1. sa aneksom 5 8 45% 57% 2.2. sa nalogom za postupanje 6 6 55% 43%

3. Javni oglas u otvor. postupku 1 1 3% 2% 4. Konk. zahtjev za dostavu ponuda 1 1 3% 2%

Kriterij komisije za vrednovanje i prihvatanje ponuda po predmjeru i predračunu radova odabranih izvođača radova je u 91% slučajeva bio da se dostavljena ponuda uklopi u finansijski okvir određen od strane RŠVS, bez daljeg vođenja postupka pregovaranja. Proces ugovaranja odvijao sa istim ponuđačem63 po pravilu sve dok se nije postigao određeni kompromis, bilo da je ponuđač smanjivao vrijednost ponude, bilo da je RŠVS povećavao visinu finansijskog okvira.64 U 31% ugovora nema odstupanja između njihove ugovorene vrijednosti i datog finansijskog okvira u naredbama, odnosno u 69% slučajeva odstupanje ugovorene vrijednosti radova od finansijskog okvira iz naredbe je do 50 KM. U 4% ugovora je premašen finansijski okvir dat naredbom.

U pozivima za dostavljanje ponuda nije precizirana potrebna licenca65 za realizaciju urgentnih mjera. JU je zaključila ugovor i sa firmom, koja ne posjeduje nijednu od važećih licenci iz oblasti građevinarstva, a na osnovu ugovora o poslovno-tehničkoj saradnji sa drugom firmom koja ima licencu za hidrotehničke radove.

Poredeći datume na pozivima za dostavljanje ponuda, datuma naredbi sa konačnim izmjenama, te datuma završetka radova, od 34 procesa ugovaranja, 1/2 je počela prije datuma na naredbama, dok je realizacija 2 mjere završena prije nego što su iste „ugovorene“. U okviru ranije otpočetih postupaka pregovaranja od datuma na naredbama su i 2 mjere čiju je realizaciju JU ugovorila preko javnog oglasa u otvorenom postupku i konkurentskog zahtjeva za dodjelu ugovora.66 Preostalih 11 ugovora za 14 mjera je

62 JU nema okvirne ili godišnje ugovore za održavanje zaštitnih vodnih objekata 63 Prilog broj 8a - Projekat urgentnih mjera RŠVS – Dugotrajan proces ugovaranja sa istim ponuđačem 64 Prilog broj 8b - Projekat urgentnih mjera RŠVS – Slučaj gdje je RŠVS povećao visinu finansijskog okvira 65 U pozivu za dostavljanje ponuda je traženo: „Rješenje/licenca izdata od strane nadležnog organa za obavljanje predmetnih poslova“ 66 Datumi objave za pomenute dvije mjere su 04.08. i 26.08.2014. godine, a mjere su naložene u naredbi RŠVS broj 26-1/14 od 17.09.2014. godine



41

dodijelila po automatizmu firmama sa kojima je ima(la) zaključene okvirne sporazume za izvođenje radova redovne i vanredne odbrane od poplava67 (što nije sinonim za tekuće i investiciono održavanje vodnih objekata koje su naredbe uglavnom uobzirile). Od toga je za njih 5 slala zahtjev za dostavljanje ponude i zaključila aneks za izvođenje predviđenih mjera, a kod njih 6 je dala nalog za postupanje prema sklopljenim okvirnim sporazumima. Nalog za postupanje za sve pomenute radove glasi na datum od 31.07.2014. godine kada više nije bila na snazi vanredna situacija, osim za sanaciju otvora u nasipu koji štiti naselje Dobor u Modriči koji glasi na 14.06.2014. godine dok je vanredna situacija u toj JLS još bila na snazi.

Ugovorene cijene za realizaciju urgentnih mjera su imale visoku varijabilnost između minimalnih i maksimalnih cijena za istu vrstu radova. Takođe, ugovorene cijene su značajno veće u odnosu na cijene istih radova finansiranih iz kredita EIB u preko 80% vrsta radova i to od 6% do 388% u zavisnosti koja je vrsta radova u pitanju68, iako je MPŠV69 zatražilo od JU da obezbijedi usaglašenost ugovorenih jediničnih cijena između dva projekta kako ne bi bilo značajnijih odstupanja.

Grafikon broj 13

67 Nakon gašenja VP, koja su bila zadužena za redovnu i vanrednu odbranu od poplava, uvođenje privatne inicijative u oblast redovne i vanredne odbrane od poplava je urađeno stihijski i to bez prethodno definisanih uputstava i obaveza izvođača u pogledu načina postupanja, te opremljenosti mehanizacijom i ljudstvom. 68 Prilog broj 8v - Projekat urgentnih mjera RŠVS - Odnos između minimalnih i maksimalnih jediničnih cijena, te njihovo poređenje sa ugovorenim jediničnim cijenama iz Projekta EIB 69 Dopis MPŠV JU, broj 12.07-337-458/14 od 20.10.2014. godine

-80% -71% -67%

-39% -5%

6% 17% 18% 29% 29% 31%

54% 61% 70% 72% 73%

109% 112%

128% 209%

232% 244% 255%

290% 333% 388% Pumpanje vode iz rova muljnom pumpom

Mješovito ručno/mašinsko dokopavanje površina, kosina i dna rovovaOperativni poligon- trasaZatrpavanje objekta ili depresijaIzrada nasipaMašinski iskop zemljanog materijala II i III kategorijeIskop zemljanog materijala II i III kategorije - RučnoMašinsko skidanje humusaHumusiranje i zatravljivanjeOdvoz viška materijala iz iskopa i drugog otpadaŠljunčanjeSječenje i košenje trave, žbunja i šibljaBetoniranje objekta betonom MB 20Sječa drveća Ø10-Ø20 cmIskop zemljanog materijala II i III kategorije - MašinskiČelična armatura - MrežeBetoniranje objekta betonom MB 30Sječa drveća Ø20-Ø30 cmMašinsko vađenje panjeva Ø20-Ø30 cmMašinsko vađenje panjeva Ø10-Ø20 cmČelična armatura - Pojedinačne šipkeOperativni poligon-profilMašinsko vađenje panjeva Ø30-Ø50 cmSječa drveća Ø30-Ø50 cmMašinsko vađenje panjeva ˃Ø50 cm Sječa drveća ˃Ø50 cm



Realizaciji urgentnih mjera se uglavnom pristupalo prema elaboratima sa predmjerima i predračunima radova, a koji ne predstavljaju odgovarajuću tehničku dokumentaciju.

Značajan dio obaveza je prebačen na JLS iako su objekti, koji su bili predmet urgentnih mjera, u nadležnosti JU. Tako je svega za 16% mjera elaborate sačinila JU, a za 84% mjera iste su sačinile JLS (većim dijelom samostalno, manjim angažujući licenciranu firmu). Ugovorima za realizaciju projekta je predviđeno da nadzorni organ za praćenje realizacije mjera imenuje JLS na čijoj teritoriji se izvode radovi, a JU kao investitor takođe prati realizaciju ugovora. Zaključkom Vlade70 je naloženo da nadzor izvrši i Republička direkcija za obnovu i razvoj RS, pa ostaje nejasno čija je krajnja odgovornost za praćenje realizacije i kvalitet izvršenih radova.

Četvrtina mjera je ugovorena bez preciziranog roka završetka radova, dok su u 3/4 slučajeva, gdje su isti ugovoreni, oni veoma kratki i najčešće se kreću od 25 do 40 dana od dana uvođenja izvođača u posao. Tipskim članom 6. zaključenih ugovora za realizaciju urgentnih mjera, je predviđeno da će se u slučaju kašnjenja po zaključenom ugovoru izvođačima radova obračunati kazneni penali od 2% od ukupne vrijednosti ugovorenih radova za svaki dan kašnjenja, a najviše do 5% vrijednosti ugovorenih radova. Pomenutim je potpuno obesmišljeno koliko će izvođač kasniti sa njihovom realizacijom (npr. 3 dana ili 3 mjeseca). U pomenutom članu takođe stoji i odredba da izvođač garantuje za izvršene radove, ali ova odredba nije detaljnije razrađena u pogledu načina i roka garancije na izvršene radove, niti je traženo obezbjeđivanje garancije od strane izvođača za dobro izvršen posao u procesu ugovaranja. S obzirom na kalendarsko izdavanje naredbi od strane RŠVS, datume potpisivanja ugovora sa izvođačima radova (3/4 radova su ugovoreni od druge polovine oktobra do kraja decembra 2014. godine), te naredbe da se izvođači sa kojima su potpisani ugovori odmah uvedu u posao, radovi na realizaciji velikog broja urgentnih mjera su sprovođeni u zimskom periodu kada nije građevinska sezona i pogodno vrijeme za izvođenje hidrotehničkih zahvata, što je takođe moglo imati značajan uticaj na kvalitet izvedenih radova.

70 Zaključak Vlade RS, broj 04/1-012-2-428/14 od 26.02.2015. godine



43

4. ZAKLjUČCI

GSRJS RS je izvršila reviziju učinka na temu funkcionisanja prevencije od poplava u RS. Problem poplava i funkcionisanje prevencije su od velikog značaja za RS i sve njene građane. Predmet je interesovanja građana, javnosti, medija nadležnih institucija, naročito nakon velikih poplavnih događaja. Učestalost poplava i ogromne negativne posljedice poplavnih događaja iz 2010. i 2014. godine podstakle su nadležne institucije u RS da se aktivnije suoče sa ovim problemom. Generalno se ovoj problematici dao veći značaj i pristupilo se traženju dodatnih finansijskih sredstava i uključivanju u različite projekte iz ove oblasti. Ključ uspješne borbe sa poplavama su upravo odgovarajuće radnje prevencije u cilju smanjenja rizika od poplava i ublažavanja njihovih posljedica. Ova borba je veliki izazov i za mnogo ekonomski bogatija i sistemski uređenija društva od RS. Zato je sistematičan, sveobuhvatan, stručan i planski pristup, koji uvažava potrebe, ali i mogućnosti našeg društva, od izuzetne važnosti. Ograničene resurse je neophodno usmjeravati u priorite, te realizivati ih na način kojim će biti ostvareni najveći pozitivni efekti po društvo u cjelini. Problem zaštite od poplava je veoma širok i komplekasan, tako da ga je nemoguće u cjelosti saledati jednim ovakvim istraživanjem. U tom kontekstu, revizija se bavila ispitivanjem funkcionisanja prevencije od poplava u RS, prevashodno sa aspekta stvaranja odgovarajućih pretpostavki za njeno uspješno funkcionisanje, potuno svjesna da postoje i brojni problemi i uticaji koji nisu obuhvaćeni ovim ispitivanjem. U prethodnom poglavlju predstavljeni su nalazi, a u ovom poglavlju su prezentovani zaključci do kojih je revizija učinka došla provodeći ispitivanja na navedenu temu. Postojeći strateški, regulatorni i planski okvir, način planiranja, finansiranja i realizacije mjera prevencije od poplava ne obezbjeđuju pouzdanu osnovu za efikasnu i efektivnu zaštitu od poplava. 4.1 Prevencija od poplava se odvija u uslovima nepostojanja odgovarajućeg strateškog i nepotpunog i neusklađenog planskog okvira. Ovo je posebno važno imajući u vidu da je pitanje prevencije od poplava u nadležnosti vlasti RS i lokalnih vlasti sa naglašenim ulogama i odgovornostima brojnih institucija na različitim nivoima društvenog organizovanja. Jasna strateška opredjeljenja i koncizni planovi bi trebali biti osnova za efikasno i efektivno upravljanje javnim sredstvima. Mnogi strateški i planski dokumenti nisu usvojeni ili su u proceduri donošenja. Posebno se izdavaja Strategija, kojom se utvrđuju ključni pravci razvoja i djelovanja u oblasti voda, strateška opredjeljenja i strateški ciljevi vlasti RS. Shodno tome, ne postoje ni konkretni planovi koji bi strateška opredjeljenja konkretizovala. Određena strateška opredjeljenja su sadržana u OPRV RS, ali isti nije detaljno razrađen, niti je suštinski praćena njegova realizacija. Proces izrade, usaglašavanja i usvajanja ovih dokumenata je neefikasan, vremenski dugo traje, angažuju se brojni resursi bez vidljivih rezultata, angažovana su značajna finansijska sredstva, a proces je opterećen i nizom proceduralnih poteškoća. Na nivou RS ne postoje strateški i operativni planovi odbrane od poplava. Oko 1/2 JLS ne posjeduje planove zaštite od poplava, dok procjenu ugroženosti od poplava nema njih 2/3, a ovaj dokument bi trebao biti osnova za izradu plana zaštite od poplava. Činjenice pokazuju da nema sistemskog pristupa planiranju, da postojeći planovi nisu međusobno usklađeni, da izradi planova ne prethode određene procjene i analize, te da je postupanje po postojećim planovima sa upitnim efektima. 4.2 Regulatorni okvir u kom funkcioniše prevencija od poplava je nepotpun i nedovoljno jasan. Većina akata, bitnih za prevenciju, čije je donošenje predviđeno ZoV, nije doneseno ni godinama nakon isteka rokova u kojima je to bilo predviđeno



da se učini. Takođe, organizacija vodoprivrede i uloge i nadležnosti institucija u ovoj oblasti nisu jasno definisane. Važećim ZoV nije precizno regulisana prevencija od poplava, u smislu jasno definisanih mjera, aktivnosti, radova, nosilaca i sl, a što je praksa zemalja u okruženju. Oko 4/5 akata, koji bi na određen način, mogli doprinijeti jasnijem pozicioniranju i sprovođenju aktivnosti prevencije od poplava, nije donesen. Obaveza izrade Plana upravljanja poplavnim rizikom, kao ključnim dokumentom u oblasti prevencije od poplava, nije prenesena u ZoV. Sama izrada ovog plana je opterećena brojnim problemima. RS nema jasan model organizacije vodoprivrede, a izmjene ZoV, bez odgovarajućih analiza, su tome dodatno doprinijele. Napušten je jedan koncept, zasnovan na AORS i javnim VP i prije nego što je u cjelosti izgrađen. Novi koncept, baziran na JU i sa orjentacijom na privredna društva u privatnom vlasništvu, nije detaljno definisan i do kraja osmišljen, što se negativno odražava na funkcionisanje prevencije od poplava. Postojeći regulatorni okvir, u pojedinim segmentima, kao što je upravljanje vodotocima i vodnim objektima, provođenje odbrane od poplava i sl, ne definiše jasno nadležnosti, uloge i odgovornosti institucija. Otuda koordinacija i komunikacija između nadležnih institucija nije sistemski uređena i ne funkcioniše na potrebnom nivou. 4.3 Nadležne institucije nisu analizirale i preispitivale postojeći način finansiranja u smislu njegove adekvatnosti, stabilnosti i dugoročne održivosti, niti su učinili dovoljan napor da ga poboljšaju. Nisu donijele niz propisa i akata koji su neophodni za sveobuhvatno sagledavanje i ocjenu postojećeg načina finansiranja. Ne raspolažu ni detaljnim procjenama potreba za finansiranjem po segmentima, a i samo trošenje sredstava u ovoj oblasti se ne prati na način koji bi omogućio donošenje pouzdanih odluka. Prikupljena sredstva od vodnih naknada nisu u cjelosti usmjeravana u sektor voda. Postojeći sistem finansiranja prevencije od poplava nije analiziran, preispitivan i prilagođavan aktuelnim uslovima i okolnostima. Institucije iz oblasti voda, prije svega MPŠV i JU, godinama ukazuju na nedovoljnost postojećih sredstava, što je sa aspekta deklarisanih potreba tačno. U uslovima ograničenih sredstava, iste nisu činile značajne napore da jasno definišu prioritete i izvrše odgovarajuću raspodjelu sredstava kako bi ista bila usmjerena u najvažnije oblasti i poslove. Propisane obaveze, u vezi sa redefinisanjem raspodjele i predlaganjem odluke o raspodjeli sredstava, s ciljem postizanja održivog upravljanja i održavanja sistema integralnog upravljanja vodama, MPŠV nije izvršavalo. Akti od značaja za planiranje potreba za finansiranjem, kao što su vodni registri i programi održavanja vodnih objekata nisu doneseni, što znatno otežava mogućnost sagledavanja stvarnih finansijskih potreba u ovoj oblasti. Naknada za zaštitu od voda je definisana u ZoV, ali nisu ispunjeni potrebni preduslovi da se ona zaista može i primjenjivati u praksi. Iako je zaštita od poplava, a posebno, građenje i održavanje zaštitnih vodnih objekata uglavnom nadležnost RS, ova naknada je predviđena kao prihod JLS. Značajan dio sredstava od vodnih naknada se ne raspodjeli u sektor voda. U posmatranom periodu, oko 7 miliona KM je zadržano u Budžetu RS, čime je JU ostala uskraćena za gotovo jedan svoj godišnji budžet. 4.4 Tekućem i investicionom održavanju zaštitnih vodnih objekata se ne pristupa organizovano, planski i sistemski. Nisu uspostavljene pouzdane evidencije o broju, vrsti i stanju zaštitnih vodnih objekata koje bi bila osnova za sačinjavanje programa tekućeg i investicionog održavanja. Potreba organizovanog i planskog pristupa tekućem i investicionom održavanju posebno je izražena u uslovima učestalih poplavnih događaja, postojećeg stanja zaštitnih vodnih objekata i ograničenih finansijskih mogućnosti.



45

MPŠV i JU nisu uspostavile registar, niti posjeduju potpune podatke o zaštitnim vodnim objektima. Propisani akti, poput pravilnika kojim se utvrđuju elementi plana i kriterijumi za održavanje, te programi održavanja vodnih objekata nisu doneseni, niti postoji bilo kakav dokument koji pobliže opisuje tekuće i investiciono održavanje. Stoga je i nejasno koji poslovi trebaju biti obuhvaćeni tekućim i investicionim održavanjem, u kom obimu, kada se realizuju i sl. Održavanje objekata je izuzetno malog obima, a posebno investiciono, koga u 2014. godini gotovo da nije ni bilo. Kroz planska dokumenta nije dovoljno prepoznat značaj tekućeg i investicionog održavanja za funkcionalnost zaštitnih vodnih objekata. Tekuće i investiciono održavanje, pored nedostatka finansijskih sredstva, značajno je opterećeno i pitanjima vlasništva nad vodnim objektima, odnosno neriješenim imovinsko-pravnim odnosima, nepotpunim evidencijama i nepostojanjem katastra vodnih objekata, te se utvrđivanje stvarne nadležnosti postavlja se kao veliki problem. Nejasno je, posebno sa dugoročnog aspekta, ko i pod kojim uslovima treba da vrši ove poslove. Najveći dio poslova održavanja su obavljala VP, a nakon prestanka njihovog funkcionisanja veći dio poslova, bez jasno definisanih uslova, preuzela su privatna privredna društva, a dio i sama JU. 4.5 Rekonstrukciji i izgradnji zaštitnih vodnih objekata se pristupa bez odgovarajućih planskih dokumenata, utvrđenih prioriteta i dinamike u realizaciji, kao i poznatih očekivanih efekata koji se žele postići. Bez sistemskog pristupa, postoji rizik da velika ulaganja u ovoj oblasti postanu „skupa investicija“ bez ostvarenih odgovarajućih dugoročnih efekata. Vlada i MPŠV nisu izvršili potrebne pripreme i ispunili osnovne preduslove za realizaciju složenih projekata u ovoj oblasti. Nisu sveobuhvatno definisane mjere, odnosno aktivnosti koje treba preduzeti, nisu definisani prioriteti i kriterijumi za njihovo utvrđivanje. Za mjere utvrđene Projektom EIB-a, nije se pristupilo cjelovitom sagledavanju njihove spremnosti za realizaciju, identifikaciji ključnih problema i njihovom sistemskom rješavanju. Problemi, poput nedostatka odgovarajuće tehničke dokumentacije, nerješenosti imovinsko-pravnih odnosa, odsustva definisanih radova u vodoprivredi i uslova za njihovu realizaciju, planskih cijena i sl, se rješavaju stihijski po pojedinim mjerama. Urgentnim mjerama, koje je nalagao RŠVS, aktivnosti sanacije nisu jasno razdvojene od aktivnosti rekonstrukcije i izgradnje zaštitnih vodnih objekata. Određivanju ugentnih mjera i njihovoj realizaciji se pristupalo nedovoljno transparentno i bez potpunog uvažavanja propisanih procedura.



5. PREPORUKE

Preventivno djelovanje je od ključne važnosti za uspješnu zaštitu od poplava. Prevenciju od poplava treba posmatrati, ne samo na nivou RS, već i u širem kontekstu, prije svega, preuzetih međunarodnih obaveza, rješenja u okruženju i evropskih direktiva i standarda koje se odnose na ovu problematiku.

U ovom dijelu izvještaja, a na temelju prezentovanih nalaza i iznesenih zaključaka, revizija daje preporuke šta treba činiti u oblasti prevencije u cilju stvaranja preduslova za njeno uspješnije funkcionisanje. Preporuke su usmjerene ka republičkom nivou vlasti, koji je dominantno bio u fokusu ovog istraživanja. Navedene preporuke mogu biti pouzdana osnova, ali prije svega podsticaj, nadležnim institucijama da kreiraju sistem u kom će prevencija od poplava efikasno i efektivno funkcionisati.

Preporuke se odnose na Vladu, MPŠV i JU.

5.1 Vlada treba intenzivirati aktivnosti na izradi strateškog okvira i odgovarajućih planova koji će proisteći iz njega radi definisanja ključnih opredjeljenja i pravaca razvoja, te strateških i operativnih ciljeva. Strategija treba da definiše ključna opredjeljenja, ciljeve i pravce razvoja RS u oblasti voda. Ista treba biti, što je moguće više, rezultat konsenzusa struke i ključnih korisnika i otuda u njenoj izradi treba aktivirati sve stručne kapacitete RS, ali i javnost i druge zainteresovane subjekte. Strategija treba biti osnov za planiranje, ne samo u oblasti voda, već i drugim blisko vezanim oblastima kao što su prostorno planiranje, zaštita životne sredine, šume, hidroenergetika i sl. Jasna i realna strateška opredjeljenja su važan preduslov za definisanje odgovarajućih mjera i aktivnosti prevencije od poplava.

Kroz izradu odgovarajućih programa i planova, Vlada treba strateška opredjeljenja razraditi do nivoa godišnjeg planiranja. Takođe, potrebno je donijeti strateške i operativne planove odbrane od poplava sa jasno definisanom organizacijom, aktivnostima, nosiocima odbrane od poplava, njihovim nadležnostima, odgovornostima i obavezama. Planiranje na svim nivoima treba biti međusobno uvezano i koordinisano.

5.2 Vlada treba preispitati i kompletirati postojeći regulatorni okvir sa podzakonskim propisima i drugim neophodnim aktima, vodeći računa o međusobnoj usklađenosti propisa i njihovom uticaju na sistemski pristup prevenciji od poplava i uspješnosti institucija u ostvarivanju njihovih uloga, nadležnosti i odgovornosti. Potrebno je pristupiti detaljnoj analizi i preispitivanju postojećeg regulatornog okvira u cilju definisanja mjera i aktivnosti prevencije od poplava i jasnih pravila i procedura za njihovo planiranje i realizaciju. Kroz regulatorni okvir treba jasno da budu definisane i razgraničene nadležnosti i odgovornosti institucija na svim nivoima, a posebno JU, te isti treba da omogući stvarno uspostavljanje i funkcionisanje izabranog modela organizacije vodoprivrede. U skladu sa karakterom JU, definisati njenu organizaciju, kapacitete, način upravljanja i druga pitanja bitna za ostvarivanje njene uloge. 5.3 Vlada treba kreirati model finansiranja u skladu sa budućim strateškim opredjeljenjima i donesenim planovima, a koji će sa značajnom izvjesnošću obezbijediti finasijske pretpostavke za njihovu realizaciju. Strateška opredjeljenja i operativno planska akta trebaju biti podržana i odgovarajućim modelom finansiranja, kako bi se ista zaista i realizovala. Ključni izvori finansiranja prevencije od poplava trebaju biti kontinuirani, stabilni i dugoročni. Neophodno je, prije svega, realno sagledati stvarne potrebe u dugom roku, i na bazi toga izvršiti analizu i



47

preispitivanje postojećeg načina finansiranja, te donijeti odgovarajuće prijedloge za poboljšanje. Usvojena rješenja trebaju biti prilagodljiva izmjenama i novim zahtjevima u ovoj veoma dinamičnoj oblasti.

Utvrđeni model finansiranja treba regulisati propisima, obezbijediti njegovu dosljednu implementaciju, uspostaviti kontrolu nad namjenskim trošenjem finansijskih sredstava i postignutim efektima mjera i aktivnosti koje su finansirane tim sredstvima.

5.4 MPŠV, kao nosilac vodne politike, treba obezbijediti da mjere prevencije od poplava budu definisane i realizovane na način kojim će se postići efikasna i efektivna zaštita od poplava. Mjere i aktivnosti prevencije od poplava trebaju biti sveobuhvatne, uz značajnije uključivanje aktivnih i neinvesticionih, a ne dominantno pasivnih mjera kao do sada. Mjere trebaju imati jasne ciljeve i definisane indikatore učinka koji omogućavaju praćenje i ocjenu postignutih efekata. Iste je potrebno realizovati na bazi jasno utvrđenih prioriteta, vremenske dinamike i zahtjeva struke, uz definisanje odgovarajućih procedura i njihovo dosljedno sprovođenje. 5.5 JU, kao organizacija koja integralno upravlja vodama, treba obezbijediti stručnu i tehničku podršku MPŠV i Vladi kroz sistemsko prikupljanje i analizu podataka, praćenje realizacije mjera i aktivnosti važnih za prevenciju od poplava. JU, koja dominantno obavlja operativne aktivnosti prevencije od poplava, treba sistemski pristupiti prikupljanju informacija i izradi baza podataka. Prije svega neophodni su Vodni informacioni sistem, a u okviru toga i katastar objekata za zaštitu od poplava. Zatim, programi održavanja i izgradnje zaštitnih vodnih objekata kao osnova za djelovanje u ovom dijelu.

U provođenju mjera, JU treba postupati u skladu sa dobrim poslovnim i upravljačkim praksama u ovoj oblasti radi primjene principa 3E i postizanja rezultata koji su u funkciji ostvarivanja postavljenih ciljeva.

Potrebno je obezbijediti odgovarajuću komunikaciju i koordinaciju u planiranju i realizaciji mjera prevencije od poplava sa drugim institucijama značajnim za ovu oblast. JU treba kontinuirano pratiti realizaciju mjera i ostvarenje njihovih efekata i o tome pravovremeno informisati nadležne institucije.

Vođa revizorskog tima

Mladenko Marković, s.r.



6. PRILOZI UZ IZVJEŠTAJ

Prilog broj 1 – Proces izrade i donošenja Strategije integralnog upravljanja vodama Donošenje strategije kojom se definiše okvirna politika integralnog upravljanja vodama i ključni elementi koje ona treba da sadrži definisani su važećim ZoV iz 2006. godine. Strategiju za područje RS usvaja NS RS, na prijedlog Vlade, a MPŠV istu priprema. Rok u kome Strategija mora biti donesena ZoV nije eksplicitno definisao. AP OPRV RS je predviđena izrada Strategije do 2010. godine.

Aktivnosti na izradi Strategije započele su sredinom 2010. godine kada je MPŠV izradilo Projektni zadatak za izradu Strategije i dostavilo ga avgusta iste godine AORS. Komisija za pripremu neophodnih elemenata za određivanje okvira za izradu Strategije, koju je imenovao direktor AORS Save, sačinila je istog mjeseca Izvještaj (u kojim je definisan vremenski okvir izrade Strategije 31.12.2012. godine i finansijski okvir u iznosu maksimalno 700.000,00 KM). MPŠV je sa istim bilo saglasno i zahtjevalo je u što kraćem roku preduzimanje narednih koraka.

AORS Save je, oktobra 2010. godine, Zavodu za vodoprivredu d.o.o. Bijeljina (u daljem tekstu Zavod) dostavila projektni zadatak i tražila ponudu za izradu Strategije, koju je Zavod ubrzo i dostavio. Ugovor o izradi Strategije zaključen je 09.11.2010. godine između AORS i Zavoda – vrijednost Ugovora 683.788,00 KM, rok 31.12.2012. godine.

Na zahtjev MPŠV, uz obrazloženje da je Planom rada Vlade predviđeno da se o Strategiji u nacrtu raspravlja u oktobru 2012. godine, dana 30.03.2012. godine, zaključen je aneks osnovnog ugovora kojim se skraćuje rok za izradu Strategije (do 30.06.2012. godine).

Zavod je periodično izvještavao AORS o toku izrade Strategije, a komisije imenovane rješenjima direktora AORS Save su iste razmatrale, prihvatale i predlagale nastavak aktivnosti na izradi Strategije.

Zavod je 13.06.2012. godine dostavio MPŠV i AORS Nacrt Strategije - prvu iteraciju, a 13.07.2012. godine i usaglašenu verziju Nacrta Strategije. Komisija za praćenje izrade Strategije, imenovana rješenjem Ministra, je 05.07.2012. godine sačinila Izvještaj sa 7 zaključaka i isti dostavila MPŠV, AORS i Zavodu navodeći da je Strategija u ovoj fazi prihvatljiva, da je urađena u skladu sa Projektnim zadatkom i da ista može biti dostupna javnom uvidu i predlažu da se postavi na internet stranicu MPŠV i AORS. Pošto usklađivanje Strategije prema tački „e“, člana 25. ZoV, izrada sižea Strategije, procedura i troškovi javnog oglašavanja i javnih rasprava nisu obuhvaćeni Ugovorima, Zavod je tražio naknadu troškova po tom osnovu te je na zahtjev AORS Save i dostavio ponudu, septembra 2012. godine, na iznos od 77.395,70 KM (usklađivanje i izrada sižea 33.176,90 KM i prezentacija i javna rasprava 44.218,80 KM). Navedene ponude nisu plaćene. MPŠV je obavjestilo AORS i Zavod da je 25.10.2012. godine zakazana Stručna rasprava o prednacrtu Strategije, kada je ista i održana.

Predloženi nacrt Strategije u RS 2014 – 2024. od strane Vlade, NS RS je, u decembru 2013. godine, usvojila i isti je upućen u javnu raspravu. Javna rasprava je provedena tokom februara 2014. godine.

JU je, sredinom aprila 2014. godine, pokrenula javnu nabavku (konkurentski zahtjev) za odabir najpovoljnijeg ponuđača za učešće u javnim raspravama u regionalnim centrima RS (koje su već provedene februara 2014. godine), analizu dostavljenih primjedbi i sugestija sa javnih rasprava i dostavljenih sugestija pismenim putem, dopune i korekcije dokumenta i formiranje konačne verzije Strategije. Postupak javne nabavke je proveden (bila tri ponuđača) i krajem aprila je izabran najpovoljniji ponuđač, Zavod, sa kojim je zaključen ugovor 12.05.2014. godine u vrijednosti 48.850 KM. Krajem maja 2014. godine,



49

Zavod je MPŠV i JU dostavio finalnu verziju Strategije 2014-2024. godine. JU je 02.06.2014. godine sačinila Izvještaj o realizaciji ugovora u kojem se konstatuje da je Zavod ispunio svoje obaveze po ugovoru.

Vlada je na sjednici održanoj 30.04.2014. godine donijela Zaključak da se utvrđuje prijedlog Strategije u RS 2014 – 2024 i dostavlja NS RS na razmatranje. Prijedlog nije dostavljen NS RS na razmatranje u roku od šest mjeseci, čime se može smatrati da je predlagač odustao.

Vlada je na sjednici održanoj 22.01.2015. godine donijela Zaključak da se utvrđuje nacrt Strategije u RS 2015 – 2024 i dostavlja NS RS na razmatranje. Do 31.03.2015. godine isti nije dostavljen NS RS na razmatranje.



Prilog broj 2 - Akti (strategija, pravilnici, planovi, odluke i sl.) u vezi sa prevencijom od poplava čije je donošenje obavezno po ZoV

R. br. Naziv akta: Ko donosi akt: Rok za donošenje: Donesen

(DA/NE): Datum donošenja:

1 Strategija integralnog upravljanja vodama NS RS nije eksplicitno naveden NE

2 Pravilnik kojim se utvrđuju elementi plana i kriterijumi za održavanje vodnih objekata MPŠV 2 godine tj. do

08.06.2008. NE

3 Program održavanja vodnih objekata subjekt koji upravlja objektom uz saglasnost nadležnih institucija nije naveden NE

4 a

Pravilnik o obimu i načinu dislokacije i vađenja materijala u koritima i vodnom zemljištu MPŠV 2 godine tj. do

08.06.2008. NE

4 b

Podzakonski akt / Pravilnik o načinu održavanja riječnih korita i vodnog zemljišta* MPŠV 2 godine tj. do

08.06.2008. NE

5 Metodologija za određivanje ugroženih područja i način razvrstavanja zemljišta u kategorije ugroženosti MPŠV nije naveden NE

6 Program zaštite od štetnog djelovanja voda na ugroženom području

operateri koji upravljaju zaštitnim sistemima (nasipi, brane itd) uz saglasnost MPŠV

nije naveden NE

7 Plan zaštite od štetnog djelovanja voda Vlada nije naveden NE 8 Uredba o sadržaju planova zaštite od štetnog djelovanja voda Vlada nije naveden NE

9 Godišnji plan zaštite od štetnog djelovanja voda i poplava Vlada nije naveden NE

10 Poseban akt kojim se propisuju uslovi za nastanak i prestanak povećanog stepena ugroženosti i detaljne mjere MPŠV nije naveden NE

11

Posebni akti kojim se određuju detaljne mjere, način njihovog sprovođenja i djelovanja institucija kojima su povjerena javna ovlaštenja u zaštiti od štetnog djelovanja voda u slučaju nesreća izazvanih štetnim djelovanjem voda

MPŠV nije naveden NE



51

12 Program sanacije posljedica štetnog djelovanja voda Vlada 6 mjeseci od prestanka štetnog djelovanja voda

NE

13 Podzakonski propisi u vezi sa Informacionim sistemom MPŠV nije naveden NE

14 Poseban akt koji određuje organizaciju, sastav, poslove, način rada i broj članova Savjeta za pojedini oblasni riječni sliv

JU (prije posljednje izmjene ZoV MPŠV) nije naveden NE

15 Odluka o stopama posebnih vodnih naknada Vlada nije naveden DA 12.3.2008

16 Uredba o načinu, postupku, rokovima obračunavanja, plaćanja i odgađanju plaćanja posebnih vodnih naknada Vlada nije naveden DA 13.8.2009

17 Procjena potrebe redefinisanja raspodjela vodnih naknada u odnosu prema JLS MPŠV svake 2 godine NE

18 Odluka Vlade o usvojenoj raspodjeli vodnih naknada Vlada nije naveden NE 19 Posebna odluka kojom Vlada utvrđuje korišćenje sredstava Vlada nije naveden NE

20 Posebna odluka za objekte i aktivnosti iz nadležnosti JSL / Program utroška sredstava od vodnih naknada JLS nije naveden Djelimično svake

godine

21 MPŠV koordinira i prati namjenski utrošak sredstava MPŠV do kraja 4.kvartala tekuće godine DA

22 Elaborat kojim će MPŠV definisati status postojećih preduzeća sa većinskim državnim kapitalom i dostaviti Vladi MPŠV 3 mjeseca, tj. do

08.09.2006. g. NE

23 Poseban akt kojim određuje broj preduzeća, naziv, pripadnost ORS, obim odgovornosti, potrebna sredstva i dr. **

MPŠV nije naveden NE

24 Odluka o osnivanju ili nastavku rada javnih preduzeća, njihovom ukidanju, usvaja izvještaje o radu i izvještaje o realizaciji planova **

Vlada nije naveden NE

* koristi se pravilnik donesen po prethodno važećem zakonu ** izmjenama i dopunama ZoV krajem 2012. godine, dijelovi članova kojima je propisana ova obaveza su izbrisani



Prilog broj 3 – Proces izrade Plana upravljanja poplavnim rizikom

Donošenje Plana upravljanja poplavnim rizikom u RS nije predviđeno u ZoV, niti u OPRV RS. Predviđeno je AP OPRV RS, te AP OUPR (detaljnije opisane pojedine faze, navedeni rokovi izrade propisani Direktivom EU o procjeni i upravljanju rizicima od poplava 2007/60/ES, finansijska projekcija izrade i ažuriranja Plana upravljanja poplavnim rizikom razrađena po godinama u periodu 2010-2021. godine a ukupno iznosi 6.073.735,00 KM).

Aktivnosti na izradi Plana upravljanja poplavnim rizikom su započete sredinom 2008. godine:

• Republička direkcija za vode (u daljem tekstu Direkcija) se obratila dana 28.07.2008. godine Zavodu za vodoprivredu d.o.o. Bijeljina (u daljem tekstu Zavod) sa zahtjevom za dostavu ponude za realizaciju Plana upravljanja poplavnim rizikom. Naknadno je tražena i dopuna ponude. Zavod je dostavio Ponudu za izradu plana upravljanja poplavnim rizikom na području RS (kasnije i dopunu ponude) kojom je realizacija plana predviđena od početka 2008. do kraja 2021. godine, a ukupna vrijednost ponude je 6.285.070,00 KM. • Nakon razmatranja ponude i dopune ponude od strane Komisije za procjenu ponude koju je imenovao direktor Direkcije i prijedloga da se ponuda prihvati, zaključen je, dana 02.12.2008. godine, Ugovor o izradi dokumenta – Plan upravljanja poplavnim rizikom na području RS između Direkcije i Zavoda (vrijednost ugovora je 105.557,00 KM, a period realizacije je od zaključenja ugovora do 31.12.2009. godine). • Zavod je izradio dokument AP OUPR, a Vlada je 04.03.2010. godine donijela Zaključak kojim se isti prihvata i zadužuje MPŠV, AORS i drugi subjekti da realizuju plan i o tome izvještavaju Vladu. • Dana 15.11.2010. godine zaključen je Ugovor o izradi dokumenta – Plan upravljanja poplavnim rizikom na području RS za 2010. godinu, između Agencija ORS i Zavoda (vrijednost ugovora je 170.000,00 KM, a period realizacije je od zaključenja ugovora do 31.03.2011. godine). • Dana 29.07.2011. godine zaključen je Ugovor o izradi dokumenta – Plan upravljanja poplavnim rizikom na području RS za 2011. godinu između Agencije ORS Sava i Zavoda (vrijednost ugovora je 60.000,00 KM, a period realizacije je od zaključenja ugovora do 31.12.2011. godine). • Poslije 2011. godine nisu zaključivani novi ugovori sa Zavodom u vezi izrade Plana. • Zavod je 21.12.2012. godine obavijestio AORS Save da je u predviđenom roku, tj. do 22.12.2012. godine uradio Preliminarnu procjenu rizika od poplava na području RS i da istu neće moći isporučiti dok se ne završi procedura oko njenog ugovaranja (navodi da je urađen i dio aktivnosti koji se odnose na izradu „Mapa poplavnog rizika“). • MPŠV se 11.07.2013. godine obratilo dopisom Zavodu u kome navodi da je upoznato sa stepenom realizacije Plana upravljanja poplavnim rizikom na području RS, da je ugovorom sa EIB-om preuzeta obaveza da se uradi Preliminarna procjena poplavnog rizika do kraja 2012. godine, a da bi se daljna realizacija Plana upravljanja poplavnim rizikom, izrada mapa poplavnog rizika i plana upravljanja poplavama realizovala iz kreditnih sredstava, te da suočen sa ovim problemom TIP iznalazi modalitete sa EIB-om za nastavak realizacije Plana upravljanja rizikom od poplava. • Dana 24.01.2014. godine JU je sačinila Informaciju o stepenu realizacije poslova na izradi Strategije za upravljanje rizikom od poplava u RS i dostavila je TUP-u i TIP-u, Ministru poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede (u daljem tekstu Ministar) i Ministru finansija. U Informaciji se navodi se da, ponudom od strane Zavoda, predviđena vrijednost izrade i predaje dokumenta Preliminarna procjena poplavnog rizika iznosi 734.504,00 KM, da su sa Zavodom zaključivani ugovori u periodu 2008-2011. godine, da je Zavodu plaćeno 335.557,00 KM za izvršene radove i da je potrebno još platiti 398.947,00 KM za preuzimanje



53

preliminarne procjene koja je već urađena. Ministar je JU dostavio dopis 24.02.2014. godine navodeći da je ugovorom sa EIB-om preuzeta obaveza izrade dokumenta Preliminarna procjena poplavnog rizika te da bi se daljnja izrada Plana upravljanja poplavnim rizikom finansirala iz kreditnih sredstava, a postojanje Preliminarne procjene je uslov za povlačenje druge tranše kredita. • Direktor JU donio je 03.03.2014. godine rješenje da se pokrene postupak javne nabavke za izradu dokumenta „Preliminarna procjena poplavnog rizika u RS“ (procjenjena vrijednost nabavke je 400.000,00 KM). Nakon toga je proveden postupak javne nabavke u kojem je kao izvođač izabran upravo Zavod. Vrijednost radova je 398.947,00 KM, tj. tačno onoliko koliko je ranije neophodno bilo platiti da bi se od Zavoda preuzela preliminarna procjena. Zavod je 13.06.2014. godine dostavio prvo Preliminarnu procjenu poplavnog rizika (bez uključenog poplavnog događaja iz 2014. godine) i zahtjev za produženje roka za izradu da bi se uključio i poplavni događaj iz 2014. godine, a 08.07.2014. godine i Preliminarnu procjenu poplavnog rizika koja uključuje i poplavni događaj iz maja 2014. godine (nakon potpisivanja Aneksa ugovora za izradu Preliminarne procjene kojim je produžen rok). • Direktor JU donio je 18.11.2014. godine rješenje da se pokrene postupak javne nabavke za pružanje usluga revizije dokumenta „Preliminarna procjena poplavnog rizika u RS“. Javna nabavka je provedena putem konkurentskog zahtjeva. Procijenjena vrijednost javne nabavke iznosi do 35.000 KM. Komisija za procjenu ponuda, koju je imenovao direktor rješenjem od 18.11.2014. godine, je nakon otvaranja ponuda 05.12.2014. godine konstatovala da nijedna od tri dostavljene ponude nije kvalifikovana i predložila direktoru da se postupak obustavi. Direktor je, dana 05.12.2014. godine donio odluku da se postupak javne nabavke obustavi. Do 31.03.2015. godine nije ponovo pokrenuta javna nabavka niti je reviziji data informacija ili dokument da se to planira učiniti. • Druga faza izrade Plana upravljanja poplavnim rizikom, tj. izrada mapa poplavnog rizika, predviđeno je da se finansira iz projekta EIB-a: 7 mjera u 7 JLS u ukupnom iznosu 3.682.000 eura, odnosno 7.201.366 KM: WA 126 - Šamac, 526.000 eura; WA 124 - Prijedor, 526.000 eura; WA 122 Derventa, 526.000 eura; WA 125 - Prnjavor, 526.000 eura; WA 121 - Čelinac, 526.000 eura; WA 123 - Laktaši, 526.000 eura i WA 127 – Srbac, 526.000 eura. Ovim mjerama nije obuhvaćenja cijela RS i iznos je veći nego što je iznosila ponuda Zavoda za izradu kompletnog plana sa ažuriranjem planova do 2021. godine (sama izrada mapa poplavnog rizika po ponudi Zavoda trebalo je da košta oko 3 miliona KM). TIP je, jula 2013. godine, predlagao EIB-u da se nastavi sa aktivnostima izrade Plana upravljanja poplavnim rizikom sa već odabranim izvođačem (tj. Zavodom), što nije odobreno. Takođe se navodi da je 22,10 % aktivnosti za izradi mapa rizika od poplava realizovano, a nije plaćeno.

Napomena: Prema izjavama nadležnih u MPŠV, izrada mapa poplavnog rizika se neće finansirati iz kredita EIB-a, već iz bespovratnih sredstava koje EK dodjeljuje BiH.



Prilog broj 4 - Finansijska projekcija za realizaciju OPRV RS - segmenti iz AP OPRV RS važni za prevenciju od poplava Agencije - tekući poslovi i izrada planova

Finansijska projekcija (KM) Vrijeme izvršavanja Izvor finansiranja

R.br. Naziv aktivnosti Godišnje Ukupno

1. Agencije tekući poslovi i izrada planova 2.800.000 28.000.000 2007-2016 Posebne vodoprivredne

naknade

Tekuće i investiciono održavanje izgrađenih vodoprivrednih objekata za zaštitu od poplava Finansijska projekcija (KM) Vrijeme

izvršavanja Izvor finansiranja R.br. Naziv aktivnosti Godišnje Ukupno

2. Tekuće i investiciono održavanje izgrađenih vodoprivrednih objekata

5.800.000 58.000.000 2007-2016 Posebne vodoprivredne naknade

Aktivnosti zaštite od poplava Finansijska projekcija (KM) Vrijeme

izvršavanja Izvor finansiranja R.br. Naziv aktivnosti Revitalizacija Novi sistemi

3.1. Zaštita od vanjskih voda 18.500.000 22.900.000 2007-2016 Budžet RS

3.2. Zaštita od unutrašnjih voda 6.600.000 33.500.000 2007-2016 Budžet RS

3.3. Zaštita od slivnih voda 1.800.000 8.500.000 2007-2016 Budžet RS

3.4. Uređenje riječnih korita - period 2007-2016

5.670.000 90.000.000 2007-2016 Budžet RS 15% i koncesije za elektro-energetske objekte 85%

3.4.a Uređenje riječnih korita - period 2017-2025

6.930.000 110.000.000 2017-2025 Budžet RS 15% i koncesije za elektro-energetske objekte 85%

3.5. Zaštita kraških polja 16.500.000 29.800.000 2007-2012 Koncesije, Sredstva Elektroprivrede RS

3.6. Zaštita od erozija i bujica 4.800.000 6.300.000 2007-2016 Budžet RS

3. Ukupno 60.800.000 301.000.000 2007-2025



55

Prilog broj 5 – Prikupljanje i raspodjela posebnih vodnih naknada

Godina

Prikupljena i raspodjeljena sredstva po osnovu vodnih naknada Doznačena sredstva iz

Budžeta RS JU / AORS Save i Trebišnjice Ukupno JLS Fond za ZŽS

i EE Budžet RS

2011 17.374.616 5.212.385 1.746.782 10.415.449 9.753.000

2012 16.022.513 4.806.754 1.706.530 9.509.229 8.272.000

2013 17.926.800 5.378.040 1.747.343 10.801.417 8.149.000

2014 18.413.978 5.524.193 1.856.181 11.033.603 8.349.000

Zbir 69.737.907 20.921.372 7.056.837 41.759.699 34.523.000

Prilog broj 6 – Održavanje kanala i nasipa u nadležnosti JU u 2014. godini Programom rada i finansijskim planom JU za 2014. godinu planirano je 872.190,00 KM za održavanje (jedno košenje godišnje) nasipa i kanala angažovanjem izvođača putem javnih nabavki. JU je objavila javnu nabavku 17.03.2014. godine (17 LOT-ova ukupno 744.903,10 KM), a ista je poništena 28.04.2014. godine uz obrazloženje: "Zbog nemogućnosti obezbjeđenja finansijskih sredstava potrebnih za realizaciju navedenog posla, a koji se nisu mogli predvidjeti prilikom raspisivanja postupka javne nabavke, JU je primorana poništiti predmetnu javnu nabavku". Odluka o poništenju je donesena na dan otvaranja ponuda potencijalnih izvođača. Tendersku dokumentaciju je preuzelo 25 privrednih društava, a ponude je dostavilo 7.

Nova javna nabavka objavljena je 21.07.2014. godine za 7 LOT-ova na ukupan iznos od 167.745,70 KM. Održavanje nasipa i kanala koji se odnose na 10 LOT-ova za koje nije ponovo objavljena javna nabavka prema Izmjenjenom programu rada i finansijskom planu (na koji je Vlada dala saglasnost u decembru 2014. godine) planirano da uradi sama JU. Poslovi koje je trebalo da uradi JU su samo djelimično urađeni do kraja 2014. godine. JU, pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta, nema predviđena radna mjesta i na njima zaposlene izvršioce za vršenje ovih poslova. Oprema za obavljanje ovih poslova je preuzeta/zakupljena od bivših VP i po tvrdnjama zaposlenih u veoma je lošem stanju (nedovoljno održavana, neregistrovana i sl.), što predstavlja veliki rizik po one koji je koriste. Vodni inspektori su krajem 2014. godine donijeli veliki broj rješenja kojima se nalaže izvršenje tekućeg održavanja objekata gdje to nije učinjeno. Zbog nemogućnosti realizacije većeg broja naloženih mjera rokovi za uklanjanje zelene mase su produženi do 30.07.2015. godine. Od 7 LOT-ova za koje je raspisana javna nabavka, izvođači su realizovali košenje samo na tri. Za dva LOT-a niko nije dostavio ponude, a javna nabavka nije ponovo objavljivana. Radovi na preostala dva LOT-a (LOT 4 – područje Modriče i LOT 7 – područje Lončara) nisu realizovali uopšte iz razloga što su na ovim objektima u isto vrijeme izvođeni



radovi u projekta EIB.71 Aktivnosti iz projekta EIB, na području Modriče, su započele početkom 2014. godine, a izvođač je uveden u posao već u junu 2014. godine, tj. prije raspisivanja javne nabavke za tekuće održavanje. Za LOT-ove 4 i 7 ponudu je dostavio samo jedan ponuđač i isti je i izabran. Sa izvođačem je 03.10.2014. godine zaključen ugovor, čiji je predmet održavanje osnovnih vodoprivrednih objekata, obodnih kanala - jedno košenje, na području Modriče (LOT 4) i području Lončara (LOT 7) u cilju odbrane od poplava i to sve prema predmjerima i predračunima radova tekućeg održavanja i funkcionisanja osnovnih vodoprivrednih objekata. Period realizacije ugovora je 7 radnih dana od dana uvođenja izvođača u posao. Uslovi i način plaćanja – po ispostavljenoj okončanoj situaciji 155 dana. Ponuđeni i ugovoreni period realizacije od sedam dana je apsurdan, imajući u vidu da je trebalo pokositi oko 1,36 miliona m2, što je blizu 10% svih površina kanala i nasipa koji se kose. Pri tome, košenje se vrši ručno 30% i mašinski 70%. Rok plaćanja je 155 dana, iako se maksimalni broj bodova po ovom osnovu mogao dobiti i za ponuđeni rok od 90 dana. Inače, izvođač je kao dokaze o ispunjavanju zadatih uslova, između ostalog, dostavio i ugovor o poslovno-tehničkoj saradnji i ugovor o zakupu opreme sa drugom firmom. Kao dokaz o tehničkoj i profesionalnoj sposobnosti i uspješnom iskustvu osnovnog ugovarača u realizaciji najmanje jednog ugovora tekućeg ili investicionog održavanja ili izgradnje vodnih objekata dostavio je potvrdu JU da je izvršio sanaciju puta pored Istočno lateralnog kanala na području opštine Donji Žabar. Reviziji nisu dostavljeni dokumenti da je izvođač uveden u posao ili da je navedeni ugovor raskinut.

71 Izvještaj o radu za 2014. godinu, JU , februar 2015. godine



57

Prilog broj 7 – Projekat EIB – Opis projekta Nakon poplava u maju i junu 2010. godine, kada je porasla svijest o mogućim štetnim posljedicama i lošem stanju zaštitnih vodnih objekata, vlasti RS su se obratile EIB-u za odobrenje kredita za finansiranje radova unapređenja ključne infrastrukture za zaštitu od poplava duž plavnog područja rijeke Save i njenih pritoka. EIB je poslala svoju misiju od 13. do 22. septembra 2010. godine, u cilju da sa predstavnicima RS definiše projekat koji će biti predmet finansiranja. Konsultant EIB-a je zajedno sa predstavnicima MPŠV, tadašnje AORS Save i JLS u roku od 6 dana posjetio ukazane kritične tačke i na osnovu dobijenih, uglavnom usmenih, informacija, u svom izvještaju72 napravio prijedlog projekta, procijenjene vrijednosti od 98,4 miliona evra. Finansiranje projekta je osmišljeno kreditnim sredstavima EIB-a od 74 miliona evra, uz predviđeno učešće u finansiranju od strane RS od 21,6 miliona evra, te sredstva EU za tehničku pomoć od 2,8 miliona evra.

U Ugovoru koji je potom potpisan u oktobru 2011. godine između BiH/RS i EIB, EIB je odobrila RS prvi kredit u iznosu od 55 miliona evra za finansiranje realizacije 134 hitne i kratkoročne mjere za rehabilitaciju zaštitnih vodnih objekata u RS identifikovanih od strane konsultanta EIB-a. U tehničkom opisu Priloga A Ugovora o finansiranju su iste detaljnije opisane, kao i rokovi za njihovu realizaciju. Banka je ostavila mogućnost odobravanja daljnjeg kreditiranja za realizaciju srednjoročnih i dugoročnih mjera u ovom projektu. EIB je kredit RS odobrio pod sljedećim uslovima: rok otplate 30 godina, period odgode plaćanja od 7 godina, povlačenje kredita u maksimalno 15 tranši u minimalnom iznosu od 2.000.000 evra uz konačni datum raspoloživosti sredstava do 30. juna 2017. godine.

Nakon poplava u decembru 2010. godine RS je zatražila uvrštavanje dodatnih 10 kratkoročnih mjera (od kojih su 4 uvrštene u 18 „spremnih“ mjera od strane konsultanta u januaru 2012. godine i za koje se raspisao tender krajem 2013. godine), a zatim nakon poplava iz maja i avgusta 2014. godine je zatražila dodatno uključivanje još 7 kratkoročnih mjera (od kojih su 3 mjere objavljene u TG 13 krajem 2014. godine), čime se broj mjera za realizaciju popeo sa 134 na 151.

72Emergency Measures following 2010 Flooding in Republika Srpska prepared for European Investment Bank, Environmental & Community Risk International Pty Ltd, Brisbane, Australia, December 2010

21.190.400 20.127.200

11.775.367 11.118.908

4.447.600

2.205.800 975.000

Procijenjena vrijednost mjera po vrsti radova u projektu "Hitne pomoći i zaštita od poplava u RS" u evrima

Sanacija i izgradnja nasipa

Održavanje i izgradnja kanala

Regulacija riječnih obala ikoritaPopravka, zamjena i sanacijapumpnih stanicaMape rizika i monitoring

Popravka puteva, propusta imostovaSanacija klizišta



Najveći dio, odnosno 90% procijenjene vrijednosti mjera se odnosi na rekonstrukciju i izgradnju nasipa, održavanje i izgradnju kanala, regulaciju riječnih obala i korita, te popravku i zamjenu crpnih stanica. Skoro polovina procijenjene vrijednosti mjera odnosi se ne mjere koje se realizuju na području 3 JLS: Kozarske Dubice, Broda i Bijeljine, od 22 JLS obuhvaćene u ovom projektu.

JLS Definisani broj mjera

Procijenjena vrijednost

COWI

Učešće u ukupnoj

vrijednosti mjera u %

Broj mjera čija je realizacija u toku

Potpisan Memorandum o

pravima i obavezama u

projektu između MPŠV i

JLS Kozarska Dubica 14 13.884.900 19% 6 DA

Brod 13 11.976.000 17% 2 DA Bijeljina 20 7.784.288 11% 6 DA Gradiška 10 5.352.813 7% 2 DA

Srbac 18 4.320.088 6% 2 DA Modriča 8 3.981.000 6% 6 NE Prijedor 11 3.049.900 4% 3 DA Šekovići 1 2.782.279 4% 0 NE Šamac 8 2.557.807 4% 2 DA Doboj 2 2.150.000 3% 0 NE

Rogatica 1 2.125.000 3% 0 NE Čelinac 5 1.993.200 3% 2 DA

Novi Grad 8 1.750.700 2% 0 DA Laktaši 7 1.368.700 2% 1 NE

Derventa 6 1.336.100 2% 2 DA Istočna Ilidža 1 1.300.000 2% 1 DA

Kostajnica 8 1.049.600 1% 1 NE Banjaluka 1 940.000 1% 0 NE Prnjavor 4 879.200 1% 1 NE Bratunac 1 700.000 1% 1 NE

Teslić 3 353.700 0% 0 DA Pale 1 205.000 0% 0 NE

Ukupno 151 71.840.275 100% 38 22

Potpisale 12

Nisu potpisale 10

Preko polovine procijenjene vrijednosti mjera se odnosi na neposredni sliv rijeke Save, a 1/3 na slivove njenih pritoka: Bosnu, Unu sa Sanom i Vrbas.



59

Do kraja 2014. godine je objavljeno 11 TG sa 24 LOT-a i 45 mjera, a ugovoreno 9 TG sa 22 LOT-a/ugovora sa 39 mjera, gdje se prva TG, odnosno mjera odnosi na nadzor nad realizacijom mjera, dok za TG 7 i TG 13 nije završen postupak ugovaranja. Ugovoreno je oko 18,7, a fakturisano oko 5 miliona evra, dok povučena kreditna sredstva (u dvije tranše) zaključno sa 31.12.2014. godine su iznosila 10 miliona evra.

Za realizaciju 38 mjera iz projekta, u procedurama javnih nabavki do 31.12.2014. godine je angažovano 9 izvođača radova, čiji je pregled dat u donjoj tabeli:

Izabrani izvođač radova

Broj zaključenih

ugovora

Broj ugovorenih

mjera

Lokacije izvođenja radova

Vrijednost zaključenih

ugovora u KM bez PDV-a

Učešće u ukupnoj

vrijednosti zaključenih

ugovora u % Eko Euro Tim

Krupa na Vrbasu

5 8 Čelinac, Gradiška, Laktaši, Šamac,

Bijeljina 11.366.554,36 32,9%

MG Mind Mrkonjić Grad 2 10

Kozarska Dubica, Srbac, Derventa,

Brod 9.681.704,70 28,0%

Higra Bijeljina/ Hidrokop Banjaluka

2 2 Bijeljina 3.455.058,29 10,0%

Bijeljina put Bijeljina 4 4 Bijeljina, Čelinac 3.154.154,81 9,1%

Keso promet Zvornik 2 2 Bratunac, Derventa 2.372.277,19 6,9%

Geokop Derventa 1 6 Modriča 1.898.556,09 5,5%

Radis Istočno Sarajevo 1 1 Istočna Ilidža 1.539.986,96 4,5%

Niskogradnja Marjanović

Prijedor 3 4 Prijedor, Kostajnica 1.036.753,90 3,0%

Gradis Invest Srbac 1 1 Srbac 87.790,00 0,3%

Ukupno 21 38 15 34.592.836,30 100%

39.890.208

8.952.900 7.187.100 7.110.100

4.359.667 2.215.300 2.125.000

Procijenjena vrijednost mjera u evrima prema procjeni COWI-ja po slivovima u projektu "Hitne mjere na zaštiti od poplava u RS"

Neretva

Ukrina

Drina

Vrbas

Una/Sana

Bosna

Sava



U dole datoj tabeli je pregled mjera za koje je objavljen tender do 31.12.2014. godine:

Tenderska grupa

Lot Mjera

1 1Nadzor nad realizacijom projekta sa konzorcijumom francusko-španskih kompanija SAFEGE+ADASA - teritorija Republike Srpske

1 974.1: Podizanje nivoa savskog nasipa na Rači, Semberija, Bijeljina2 969: Podizanje nivoa savskog nasipa pored ušća kanala Dašnica u Savu (Visoč), Bijeljina1 NP1-Rekonstrukcija ruševne obale rijeke Željeznice, Istočna Ilidža2 NP4 - Regulacija rijeke Križevica, Bratunac

3 925 - Zaštita od erozije na rijeci Vrbanji, Čelinac 926 - Popravka parapetnog zida u zapadnom Čelincu

4 927 - Stabilizacija obala, popravka puta i mosta na rijeci Ukrini, Čelinac1 NP2 - Rekonstrukcija nasipa pored rijeke Save u blizini CS Topolovac, Bijeljina2 NP3 - Regulacija kanala Janjica, Bijeljina3 964 - Rekonstrukcija Glavnog obodnog kanala, Bijeljina1 947.1 - Sanacija obala rijeke Ukrine, Derventa2 WA109 - Čišćenje glavnih lateralnih kanala Jablanica-Jurkovica i Jablanica-Topola, Gradiška3 WA110 - Čišćenje glavnih lateralnih kanala Osorna-Borna-Ljevčanica, Gradiška

4 897- Izgradnja parapetnog zida na vodotoku Sana-Gomjenica, Tukovi, Prijedor899 - Izgradnja desnog nasipa na Sani u centru Prijedora

5 900.1 - Izgradnja drenažnog i odvodnog kanala u Gomjenicu, Prijedor6 920-Nadogradnja glavnog kolektorskog kanala, Kostajnica

6 941 - Izgradnja mosta na željezničkom prelazu Gornja Ina, Srbac

7WA 108 - Podizanje nivoa savskog nasipa kroz Kozarsku Dubicu887 - Sanacija obala rijeke Save, Kozarska Dubica - Dubička ravan968 - Podizanje nivoa savskog nasipa kod lokacije CS Domuz Skela, Bijeljina, Semberija

1

960 - Popravke kanala Dobrinja u Modriči960.1 - Produbljivanje kanala Dobrinja, Modriča960.2 - Izgradnja lateralnog kanala u Modriči960.3 - Sanacija kanala u Modriči961 - Popravka nasipa na Zapadnom lateralnom kanalu, Modriča961.1 - Sanacija klizišta u Modriči

2WA 111 - Sanacija i čišćenje lateralnog obodnog kanala u Šamcu964.1 - Izgradnja mosta preko GOK-a, Bijeljina

1

883 - Nadogradnja lateralnog kanala - Međeđa, Kozarska Dubica884 - Nadogradnja kanala - Međeđa, Kozarska Dubica883.1 - Podizanje nivoa nasipa - Međeđa, Kozarska Dubica888.1 - Čišćenje odvodnog kanala PS Glavinac, Kozarska Dubica890 - Kompletno održavanje glavnih obodnih kanala Draksenić-Kozarska Dubica (Rakovića potok)891 - Sanacija krune nasipa i pomoćne saobraćajnice uz Glavni obodni kanal, Draksenić-Kozarska Dubica (R k ić t k)

2

WA 112 - Dodatno čišćenje lateralnih kanala rijeke Save u Srpcu950 - Rekonstrukcija propusta u kanalu Sava-Ukrina, Brod-Derventa956 - Održavanje kanala Sava-Ukrina, Brod952.3 - Rekonstrukcija ili zamjena drvenog mosta preko kanala, Brod

10WA118 - Izgrada obaloutvrde na lokaciji "Daulije" na rijeci Bosni, Šamac930 - Izgradnja obaloutvrde na lokaciji "Otoka" na lijevoj obali Vrbasa, Laktaši

13NP11 - Sanacija obala i korita rijeke Paljanska Miljacka, PaleNP12 - Sanacija korita rijeke Rakitnice, RogaticaNP17 - Sanacija obala i korita rijeke Japra, Novi Grad

11 24 39

2

3

4

5

8

9



61

Uvidom u ugovorene rokove završetka radova, te dostavljene podatke o fizičkom stepenu realizacije istih do 31.3.2015. godine, revizorski tim je utvrdio da je od 21 zaključenog ugovora za realizaciju 38 mjera na pomenuti datum:

- U 9 već prekoračeni ugovoreni rokovi, - Da će kod 8 najvjerovatnije doći do prekoračenja ugovorenih rokova (od toga 5 njih

se odnosi na sklopljene ugovore iz 2013. godine kojima je zbog poplava produžen rok završetka radova za godinu dana iako je prvobitni rok izvođenja radova bio pola godine),

- Za 3 ugovora se očekuje realizacija u ugovorenom roku, - 1 ugovor je suspendovan od strane EIB-a uslijed uvažavanja prigovora jednog od

ponuđača u okviru tenderske procedure (za NP1).

Neki od problema koje su istakli učesnici u realizaciji projekta su sljedeći: ugovori rađeni prema Crvenoj FIDIC knjizi, a koje zahtijevaju čitav niz dokumenata koji su potpuno bespotrebni za jednostavne radove tipa čišćenja i manjih sanacija kanala i koje opterećuju i izvođača i nadzor, nepoznavanje FIDIC procedura i engleskog jezika od strane domaćih izvođača radova, veoma kratki vremenski rokovi za realizaciju i nepovoljni vremenski uslovi su usporavali realizaciju radova, poplave u maju i avgustu 2014. godine koje su nanijele štetu na započetim radovima u 2013. godini, manjkavosti u projektnoj dokumentaciji (11 ugovora), neriješeni-imovinsko pravni odnosi (10 ugovora), kašnjenje u izdavanju ili nepotpune građevinske dozvole (5 ugovora), minska polja, nelegalni objekti, te smeće i otpad na projektovanim trasama radova.

Treba istaći da je za realizaciju projekta formiran TUP, koji je bio tročlano tijelo za odlučivanje u projektu čiji su članovi bili ministar finansija, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, te direktor JU. Nakon majskih poplava 2014. godine, Vlada je donijela odluku da nadležnost TUP-a prenese na TIP, a da implementaciju projekta umjesto TIP-u povjeri JU. Personalna rješenja u TIP-u (od 26.5.2014. TUP), tijela sastavljenog od strane vladinih službenika kojima su ove aktivnosti bile sekundarne, su se mijenjala 5 puta od njegovog oformljenja u decembru 2011. do kraja 2014. godine, tako da su od prvobitne postavke ostala samo dva ista čovjeka. Ovako složen sistem odlučivanja i učestale izmjene su značajno usporavale proces odlučivanja u projektu. Pojedina lica se ponavljaju u nekoliko, a jedno lice je zastupljeno u svim relevantnim tijelima za odlučivanje u projektu (TUP, TIP-rukovodstvo JU, Komisija za javne nabavke, kontakt osoba sa konsultantom i kontakt osoba sa nadzorom).

Ugovori čijarealizacija kasni

Ugovori čijarealizacija

potencijalnokasni

Ugovori čija jerealizacija upredviđenim

rokovima

Projekat koji jesuspendovan od

strane EIB-a

9 8

3 1



Prilog broj 7a – Projekat EIB – Trajanje procesa ugovaranja u projektu do 31.12.2014. godine

Tenderska grupa Projekat

Datum objave

tendera

Datum otvaranja tendera

Obavještenje o dodjeli

ugovora

Potpisivanje ugovora Izvođač

Datum uvođenja izvođača u

posao

Trajanje tendera (datum

otvaranja-datum

objave)

Trajanje odlučivanja

(datum obavještenja-

datum otvaranja)

Trajanje potpisivanja

ugovora (datum

potpisivanja-datum

obavještenja)

Trajanje uvođenja izvođača u

posao (datum uvođenja -

datum potpisivanja)

Trajanje procedure od

objave tendera do uvođenja izvođača u

posao (datum uvođenja-

datum objave)

1 Nadzor SAFEGE+ADASA 18.12.2012 5.7.2013 2.9.2013 13.9.2013 13.9.2013 199 59 11 0 269974.1 21.1.2014 14.3.2014 8.5.2014 31.5.2014 HIGRA 4.9.2014 52 55 23 96 226969 21.1.2014 14.3.2014 8.5.2014 31.5.2014 HIGRA 18.8.2014 52 55 23 79 209NP1 (pod suspenzijom EIB-a) 4.6.2013 19.7.2013 9.9.2013 31.5.2014 RADIS 18.8.2014 45 52 264 79 440NP4 4.6.2013 19.7.2013 9.9.2013 23.9.2013 KESO 18.10.2013 45 52 14 25 136925/926 4.6.2013 19.7.2013 9.9.2013 23.9.2013 EET 22.11.2013 45 52 14 60 171927 4.6.2013 19.7.2013 9.9.2013 23.9.2013 BNPUT 15.11.2013 45 52 14 53 164NP2 18.6.2013 2.8.2013 9.9.2013 23.9.2013 BNPUT 7.10.2013 45 38 14 14 111NP3 18.6.2013 2.8.2013 9.9.2013 23.9.2013 BNPUT 8.11.2013 45 38 14 46 143964 18.6.2013 2.8.2013 9.9.2013 23.9.2013 BNPUT 23.10.2013 45 38 14 30 127947.1 24.9.2013 8.11.2013 26.3.2014 11.4.2014 KESO 27.5.2014 45 138 16 46 245WA109 24.9.2013 8.11.2013 7.4.2014 24.4.2014 EET 18.6.2014 45 150 17 55 267WA110 24.9.2013 8.11.2013 7.4.2014 24.4.2014 EET 18.6.2014 45 150 17 55 267897/899 24.9.2013 8.11.2013 26.4.2014 12.05.2014 NIMAR 20.8.2014 45 169 16 100 330900.1 24.9.2013 8.11.2013 26.4.2014 12.05.2014 NIMAR 3.9.2014 45 169 16 114 344920 24.9.2013 8.11.2013 26.4.2014 12.05.2014 NIMAR 25.8.2014 45 169 16 105 335

6 941 9.12.2013 5.2.2014 18.3.2014 15.4.2014 GRADIS 4.8.2014 58 41 28 111 2387 WA 108/PC 887/PC 968 23.6.2014 8.8.2014 NE NE NE 46 <145 <145 <145 <145

960/960.1/960.2/960.3/961/961.1 25.2.2014 24.4.2014 14.5.2014 2.6.2014 GEOKOP 15.7.2014 58 20 19 43 140WA 111/964.1 25.2.2014 24.4.2014 14.5.2014 2.6.2014 EET 18.8.2014 58 20 19 77 174883/884/883.1/888.1/890/891 25.3.2014 19.5.2014 31.5.2014 16.6.2014 MG MIND 15.8.2014 55 12 16 60 143WA 112/950A/956A/952.3 25.3.2014 19.5.2014 31.5.2014 16.6.2014 MG MIND 2.9.2014 55 12 16 78 161

10 WA118/930 25.2.2014 25.4.2014 31.5.2014 16.6.2014 EET 24.11.2014 59 36 16 161 27213 NP11/NP12/NP17 24.11.2014 12.1.2015 NE NE NE 49

2

3

4

5

8

9



63

Prilog broj 7b – Projekat EIB – Oscilacije u procjeni vrijednosti koštanja mjera i razlike između ugovorene vrijednosti radova u projektu u odnosu na procijenjene do 31.12.2014. godine

TG Mjera

Procjena konsultanta

EIB decembar 2010. u evrima

Procjena konsultanta

COWI januar 2012. u evrima

Plan nabavke u evrima od 28.11.2012.



Plan nabavke u evrima od

15.09.2014.


(zadnji važeći do

31.12.2014.)

Ugovorena vrijednost u

2013. i 2014. u evrima

Razlika između plana

nabavke 7.11.2014. i procjene

COWI (plan -COWI)

Razlika između

ugovorene vrijednosti i

procjene COWI (UV -

COWI)

Razlika između

ugovorene vrijednosti i

plana nabavke od 7.11.2014. (UV-plan)

1 Nadzor SAFEGE+ADASA2 969 684.000 605.000 512.821,00 609.594,00 609.594,00 573.688,27 4.594,00 -31.311,73 -35.905,732 974.1 947.000 947.000 1.196.581,00 1.726.998,00 1.726.998,00 1.192.854,98 779.998,00 245.854,98 -534.143,023 927 126.000 126.000 102.564,00 102.564,00 102.564,00 57.643,69 -23.436,00 -68.356,31 -44.920,313 925/926 820.600 1.200.000 1.255.385,00 1.255.385,00 1.255.385,00 1.190.548,02 55.385,00 -9.451,98 -64.836,983 NP1 1.300.000 1.376.266,00 1.376.266,00 1.376.266,00 787.382,83 76.266,00 -512.617,17 -588.883,173 NP4 700.000 854.701,00 854.701,00 854.701,00 879.266,65 154.701,00 179.266,65 24.565,654 964 947.000 950.000 555.556,00 555.556,00 555.556,00 388.270,65 -394.444,00 -561.729,35 -167.285,354 NP3 700.000 597.826,00 597.826,00 597.826,00 319.648,52 -102.174,00 -380.351,48 -278.177,484 NP2 1.300.000 1.339.668,00 1.339.668,00 1.339.668,00 847.130,89 39.668,00 -452.869,11 -492.537,115 947.1 474.000 601.500 376.491,00 376.491,00 376.491,00 333.659,41 -225.009,00 -267.840,59 -42.831,595 920 21.100 310.000 197.436,00 197.436,00 197.436,00 272.062,21 -112.564,00 -37.937,79 74.626,215 897/899 359.700 339.000 264.957,00 264.957,00 264.957,00 160.523,68 -74.043,00 -178.476,32 -104.433,325 900.1 505.000 350.000 310.256,00 310.256,00 310.256,00 97.497,97 -39.744,00 -252.502,03 -212.758,035 WA109 671.000 671.000 854.675,00 854.675,00 854.675,00 368.758,33 183.675,00 -302.241,67 -485.916,675 WA110 671.000 671.000 1.370.752,00 1.370.752,00 1.370.752,00 508.951,79 699.752,00 -162.048,21 -861.800,216 941 21.100 45.000 50.000,00 50.000,00 50.000,00 50.000,00 44.886,31 5.000,00 -113,69 -5.113,697 WA 108/PC 887/PC 968 6.841.500 6.670.000 6.670.000,00 6.670.000,00 4.862.224,00 4.862.224,00 -1.807.776,008 960/960.1/960.2/960.3/961/961.1 3.646.000 3.431.000 3.431.000,00 3.431.000,00 2.044.871,00 2.044.871,00 970.716,31 -1.386.129,00 -2.460.283,69 -1.074.154,698 WA 111/964.1 723.600 1.029.000 1.029.000,00 1.029.000,00 1.584.708,00 1.584.708,00 1.005.131,81 555.708,00 -23.868,19 -579.576,199 WA 112/950A/956A/952.3 2.679.100 3.519.000 1.174.000,00 1.174.000,00 875.799,00 875.799,00 1.896.521,53 -2.643.201,00 -1.622.478,47 1.020.722,539 883/884/883.1/888.1/890/891 2.722.900 3.156.900 3.048.900,00 3.048.900,00 2.414.014,00 2.414.014,00 3.053.655,48 -742.886,00 -103.244,52 639.641,4810 WA118/930 798.000 850.000 3.119.658,00 3.119.658,00 3.119.658,00 3.119.658,00 2.738.237,01 2.269.658,00 1.888.237,01 -381.420,9913 NP11/NP12/NP17 2.652.000 2.652.000,00

Ukupno 32.123.400 29.396.399,00 -2.727.001,00 -5.114.363,65 -4.195.138,65

1.550.000,00

3.209.032,00

3.216.869,00

2.701.494,00



Prilog broj 7v – Projekat EIB – Poređenje srednjih vrijednosti cijena ugovorenih u projektu sa cijenama za izvođenje radova tekućeg i investicionog održavanja zaštitnih vodnih objekata iz 2009. po kojima su radila VP i cijena po kojima su radila VP u Srbiji u 2014. godini

Opis posla Jedinica mjere

2009 - VP u RS

2014 - VP u Srbiji (prema kursu

Centralne banke BiH od 30.04.2015.

godine)

2013/2014 - EIB (srednja

vrijednost ugovorenih

cijena)

Poređenje cijena EIB

2013/2014 u odnosu na VP RS 2009. u %

Poređenje cijena VP u

Srbiji 2014. u odnosu na VP RS 2009. u %

Poređenje cijena EIB

2013/2014 u odnosu na VP u Srbiji 2014.

u %

Vađenje panjeva fi 20-30 cm komad 9,6 14,78 19,76 106% 54% 34%

Vađenje panjeva fi 10-20 cm komad 5,4 14,78 15,84 193% 174% 7%

Vađenje panjeva fi 30-50 cm komad 13,7 24,8 23,9 74% 81% -4%

Krčenje izraslina, šiblja, korova i drugog rastinja m2 0,57 0,43 0,91 60% -25% 112%

Mašinski iskop zemljanog materijala m3 3,93 2,1 5,16 31% -47% 146%

Mašinsko košenje trave m2 0,039 0,05 0,91 2233% 28% 1720%

Ručno košenje trave m2 0,15 0,05 0,91 507% -67% 1720%

Sječa šiblja i drugog rastinja m2 0,37 0,43 0,91 146% 16% 112%

Sječenje drveća fi 10-20 cm komad 3,75 4,91 19,51 420% 31% 297%

Sječenje drveća fi 20-30 cm komad 9,4 12,27 21,97 134% 31% 79%

Sječenje drveća fi 30-50 cm komad 18 32,72 28,09 56% 82% -14%



65

Prilog broj 7g – Kalkulativni elementi za izradu predračuna na ugovaranju poslova sanacionih radova, tekućeg i investicionog održavanja vodoprivrednih objekata u 2015. godini, JU, decembar 2014 (ugovorene cijene iz Projekta EIB-a)



1% 2% 3% 4% 5%

11% 13%

19%

28%

Vrijednost mjera iz naredbi RŠVS prema teritorijalnom rasporedu

KostajnicaKotor VarošGradiškaLopareKozarska DubicaBrodLaktašiČelinacŠamacModričaNovi GradDobojPrijedorBanjalukaBijeljina

2% 3%

5% 7%

13%

29%

34%

Vrijednost mjera iz naredbi RŠVS prema vrsti radova/objekata

Saobraćajnica

Most

Crpna stanica

Obaloutvrda/parapetni/kejski zidKlizište*/starače

Obodni kanal

Nasip

Korito rijeke/ potoka

Prilog broj 8 – Projekat urgentnih mjera RŠVS – Opis projekta U pogledu vrijednosti za realizaciju urgentnih mjera, RŠVS je izdao naredbe za realizaciju 53 mjere izgradnje, rekonstrukcije i sanacije zaštitnih vodnih objekata u vrijednosti od 10.321.193,57KM, od kojih se 72% odnosilo na realizaciju mjera u gradovima Bijeljina, Banjaluka, Prijedor i Doboj, odnosno 63% na regulaciju, čišćenje i sanaciju obala rijeka i potoka, te izgradnju, rekonstrukciju i sanaciju nasipa.

Najveći dio mjera se odnosi na sliv rijeke Vrbas i to 47%, međutim vrijednost mjera je nešto viša za sliv rijeke Save (28%) u odnosu na sliv rijeke Vrbas (26%).

Sliv Broj mjera Vrijednost mjera

Učešće u ukupnom

broju mjera u %

Učešće u ukupnoj vrijednosti mjera u %

Ukrina 1 60.000,00 2% 1%

Bosna 3,5 1.754.558,92 7% 17%

Drina 5 1.000.966,95 9% 10%

Una 8 1.901.493,90 15% 18%

Sava 10,5 2.877.419,80 20% 28%

Vrbas 25 2.726.754,00 47% 26%

Ukupno 53 10.321.193,57 100% 100%



67

Pregled urgentnih mjera koje je RŠVS naredio u toku 2014. godine je dat u tabeli ispod:

Opis mjere

Privremena sanacija otvora u nasipu dužine cca 850 m koji štiti naselje Dobor od velikih voda rijeke Bosne na području opštine Modriča

Realizacija prve faze rekonstrukcije parapetnog zida na savskom nasipu od P42 do P56; Rekonstrukcija nasipa uz Bosnu u Šamcu u dužini od cca 540 m

Podizanje nivoa nasipa kanala Berek u dužini l=380 m, Prijedor

Izgradnja nasipa na rijeci Sani uzvodno od ušća u dužini od l=300 m, Prijedor

Nivelisanje krune nasipa na rijeci Gomjenici od mosta do ušća u dužini od l=500 m, Prijedor

Podizanje postojećeg nasipa na desnoj obali Sane iznad Žegerskog mosta, Prijedor

Čišćenje rijeke Miloševice u dužini od 3,0 km, Prijedor

Sanacija nasipa i obaloutvrde uz rijeku Vrbanju, naselje Česma, Banjaluka

Rekonstrukcija visećeg pješačkog mosta Priječani, Banjaluka

Sanacija ruševne obale rijeke Vrbas ulica Zdravka Dejanovića, Banjaluka

Sanacija ruševne obale rijeke Vrbas u blizini Rebrovačkog groblja, Banjaluka

Sanacija ruševne obale na rijeci Vrbanji u blizini Avalske ulice, Banjaluka

Regulacija dijela Kočićevog potoka, Banjaluka

Regulacija Široke rijeke od mosta u ul. Mlađe Ćosića u dužini 2,4 km, Banjaluka

Sanacija obaloutvrde na desnoj obali rijeke Vrbanje u blizini Žutog mosta, Banjaluka

Sanacija dijela nasipa i obaloutvrde rijeka Vrbanja, naselje Česma, Banjaluka

Sanacija klizišta Ponir 2, Rebrovac-Ponir, Banjaluka

Sanacija klizišta Ponir 1, Rebrovac-Ponir, Banjaluka

Sanacija klizišta u Bastasima, Karanovac-Bastasi, Banjaluka

Sanacija obale rijeke Krupe od ušća u Vrbas do mosta na magistralnom putu Banja Luka Jajce, Banjaluka

Uređenje lijeve obale rijeke Vrbanje u blizini ulice Veljka Mlađenovića, Banjaluka

Sanacija korita Mahovljanske rijeke, intervencija na uskim grlima, Laktaši

Sanacija dijela rijeke Turjanice u svrhu zaštite od poplava na području Klašnica, Laktaši

Sanacija visećih mostova Trgovište-Dragotina i Vitkovci-Petkovac, Novi Grad

Sanacija kejskog zida, Novi Grad

Sanacija klizišta desnog savskog nasipa u selu Mačkovac, izgradnja lijevog nasipa rijeke Mature i izrada cjevastog propusta na ulazu Mature u kanal Osorna-Barna-Ljevačnica, Gradiška

Izrada desnog nasipa na kanalu Osorna-Borna-Ljevačnica u dužini 92 m na ušću r. Mature u kanal, Gradiška

Sanacija savskog nasipa kod CS Liman, Gradiška

Regulacija i čišćenje rijeke Jošavke u naselju Jošavka, Čelinac

Sanacija oštećenog puta i obale rijeke Vrbanje, lokalitet Vrla Strana, Čelinac

Regulacija i čišćenje potok Rijeka, Čelinac

Sanacija oštećenog puta i obale Marjanovića potoka u naselju Miloševo, Čelinac

Čišćenje nanosa iz rijeke Vrbanje od ušća Jošavka prema mostu u Marjanovićima, Čelinac (u procesu ugovaranja)



Sanacija mosta na potoku Balta, Čelinac

Sanacija mosta preko rijeke Ukrina u Šnjegotini Velikoj, Čelinac

Sanacija odrona na putu Gornje Liplje-Donje Liplje, Kotor Varoš

Sanacija obaloutvrde na rijeci Vrbanji, Kotor Varoš

Izdizanje saobraćajnice komunikacije,na kotu plavljenja na lokalitetu „Tri dlake“, Bijeljina

Zatvaranje napuštenih starača na lokalitetu „Orlovo polje“, Bijeljina

Sanacija drinskog nasipa, Bijeljina

Sanacija savskog nasipa, Bijeljina

Sanacija kanala Drina Glogovac, Bijeljina

Sanacija obodnog kanala Selište, Bijeljina

Izrada parapetnog zida na kanalu GOK u dužini od 100 m, Bijeljina

Regulacija dijela vodotoka Janje, Bijeljina

Injekcioni radovi na gravitacionom ispustu CS Begov put, Bijeljina (u procesu ugovaranja)

Projekat:“Aktivno upravljanje vodama na kanalu Dašnica,na lokalitetu spoja sa MOK“, Bijeljina (nije ugovoreno)

Sanacija oštećenja na regulisanom koritu rijeke Gnjice, Lopare

Sanacija oštećenja i čišćenje potoka Tavija, Bubnjarica i Rakovac, Kostajnica

Sanacija ruševnih obala dijela vodotoka Mlječanice na lokalitetima sela Vrioci i Hajderovci i izgradnja desnog zaštitnog nasipa u dužini od 1200 m, Kozarska Dubica

Sanacija tri klizišta na savskom nasipu – poplavno područje Ivanjskog polja, Brod

Nastavak uređenja korita rijeke Bosne u smislu povećanja proticajnog proticajnog profila u nizvodnom dijelu naselja Bare, Doboj

Uklanjanje uskih grla u minor i major koritu rijeke Bosne sa regulacijom dijela rijeke Lukavice, od ušća u Bosnu do starog puta Doboj – Modriča (cca 1,0 km) i regulacija kanala – potoka Liješanj u dužini od 200 m, Doboj

Prema dostavljenim podacima, realizacija urgentnih mjera iz naredbi RŠVS, zaključno sa 31.3.2015. godine, je sljedeća:

Za 13 mjera odabrani izvođač nije uveden u posao, Za 4 mjere realizacija kasni do 30 dana od ugovorenog roka završetka posla, Za 8 mjera realizacija kasni od 30 do 90 dana, Za 5 mjera realizacija kasni preko 90 dana, Za 5 mjera nije preciziran rok završetka radova (za 4 mjere radovi završeni, a za 1

nisu), 13 mjera je završeno u predviđenom roku, 2 mjere su završene prije nego što su “ugovorene”, 3 mjere nisu ugovorene.



69

Pregled angažovanih izvođača radova na realizaciji Projekta urgentnih mjera RŠVS su dati u tabeli ispod:

Izvođači radova Broj

zaključenihugovora

Broj ugovorenih

mjera

Vrijednost zaključenih

ugovora

Učešće u ukupnoj

vrijednosti zaključenih

ugovora u %

Sloga doo Kozarska Dubica 1 1 48.426,30 1%

Zeljić komerc doo Čelinac 1 1 55.995,52 1%

Graditelj Prom doo Čelinac 1 1 59.558,70 1%

Dis kompani doo Bijeljina 2 2 287.765,55 3%

Ciklon duo doo Srbac 2 4 382.000,00 4%

Vudrag doo Brod 1 1 408.376,00 4%

Buk promet doo Bijeljina 2 2 525.761,39 6%

Eko Euro Tim doo Banjaluka 4 5 595.594,55 6%

VD Ušće Bosne ad Šamac 2 2 817.244,22 9%

Trgotrans doo Doboj 3 3 938.150,94 10%

Bijeljina put ad Bijeljina 6 6 1.530.237,92 16%

Niskogradnja Marjanović doo Prijedor 3 7 1.850.301,60 19%

Niskogradnja doo Laktaši 6 17 2.023.272,84 21%

Ukupno 34 52 9.522.685,53 100%



Prilog broj 8a – Projekat urgentnih mjera RŠVS – Dugotrajan proces ugovaranja sa istim ponuđačem* Prema naredbi br. 29-4/14 od 20.11.2014. godine za realizaciju mjere čišćenja nanosa uz rijeke Vrbanje od ušća Jošavka prema mostu u Marjanovićima predviđenog finansijskog okvira od 70.000 KM, JU je 05.11.2014. godine ušla u pregovarački postupak bez objavljivanja obavještenja o nabavci. Postupak je tekao na sljedeći način:

*od 34 postpuka ugovaranja za realizaciju urgentnih mjera samo u 3 slučaja je komisija za javne nabavke imala primjedbu na visinu jediničnih cijena, a ovo je primjer jednog od njih

• 13.11.2014. - zapisnik o razmatranju ponude prije datuma naredbe • Iznos 193.800 KM - značajno prevazilazi iznos određen naredbom RŠVS - poziv za korekciju ponude

Razmatranje ponude br.1

• 14.11.2014. • Ponuđač odgovara da nije u mogućnosti da koriguje ponudu, te predlaže smanjenje obima radova


• 22.12.2014. • Opština Čelinac dostavila predmjer smanjenog obima radova, ponuda ponuda ponuđača 79.365 KM - i dalje prevazilazi iznos određen naredbom RŠVS - poziv na korekciju ponude


• 26.12.2014. • Vrijednost ponude se uklapa u okvir - 69.465 KM, međutim komisija za javne nabavke konstatuje da su jedinične cijene date u ponudi previsoke


• 12.1.2015. • Vrijednost ponude se uklapa u okvir - 67.700 KM, ali komisija i dalje ostaje pri stavu da su jedinične cijene date u ponudi previsoke


• 23.1.2015. • Naručilac šalje poziv ponuđaču da koriguje svoje jedinične cijene, na šta ponuđač 3.2.2015. odgovara da nije u mogućnosti da isto učini jer su to njegove važeće cijene po kojima izvodi radove


• Prema informaciji koja je 07.05.2015. godine upućena od strane JU Vode Srpske prema MPŠV, izvođač je pristupio izvođenju radova i trenutna realizacija u tehničkom smislu 40% iako proces ugovaranja nije završen. Prema istom izvoru, radovi se trenutno ne izvode

Napomena



71

Prilog broj 8b – Projekat urgentnih mjera RŠVS – Slučaj gdje je RŠVS povećao visinu finansijskog okvira Za realizaciju mjera na području grada Prijedora prema naredbi 26-1/14 od 17.09.2014. godine, JU je 05.11.2014. uputila poziv za učešće u pregovaračkom postupku bez objavljivanja obavještenja o nabavci. RŠVS naredbom broj 29-3/14 od 20.11.2014. godine povećava vrijednost predviđenog finansijskog okvira za 379.493,90 KM jer je uvažio obrazloženje odabranog izvođača radova, grada Prijedora i projektanta, nakon čega je zaključen ugovor. U dole datoj tabeli su date mjere i predviđeni finansijski okviri prema naredbama:

Mjera Vrijednost prema naredbi 26-1/14 od

17.09.2014.

Vrijednost prema naredbi 29-3/14 od

20.11.2014.

Podizanje nivoa nasipa kanala Berek 80.000 110.514,69

Izgradnja nasipa na rijeci Sani 300.000 549.237,16

Nivelisanje (dosipanje) krune nasipa na rijeci Gomjenici 150.000 160.781,40

Podizanje postojećeg nasipa na desnoj obali Sane iznad Žegerskog mosta 300.000 388.960,65

Ukupno 830.000 1.209.493,90

Povećanje finansijskog okvira za realizaciju mjera +379.493,90

Proces ugovaranja je tekao na sljedeći način:

Realizacija 1 od pomenute 4 mjere je potpuno završena, za 2 mjere odabrani izvođač radova još nije uveden u posao, a za 4-tu mjeru iako je uveden 10 dana nakon sklapanja ugovora, do 31.03.2015. godine stepen realizacije je bio 0%.

• 13.11.2014. • Ponuda u iznosima od 109.672,29; 549.237,16; 149.640,66; 379.226,25 za koje komisija konstatuje da prevazilaze date iznose u naredbi, osim stavke 3

Razmatranje ponude br. 1

• 20.11.2014. • RŠVS donosi naredbu 29-3/14 kojim povećava finansijski okvir za sve 4 mjere Napomena

• 27.11.2014. • Ponuda u iznosima110.514,69; 549.237,16; 160.781,40; 388.960,65 (u stavkama 1,3 и 4 ponude više u odnosu na prethodnu ponudu). Komisija konstatuje da je RŠVS prihvatio obrazloženje grada Prijedora, projektanta i predstavnika JU i izmjenio iznose u naredbama na one ponuđene, te da je ponuda sada u okviru zadatog finansijskog okvira

Razmatranje ponude br. 2

• 28.11.2014. • Ugovor zaključen uz službenu zabilješku predsjednika komisije da su cijene previsoke

Napomena



Prilog broj 8v – Projekat urgentnih mjera RŠVS – Odnos između minimalnih i maksimalnih jediničnih cijena iz urgentnih mjera po naredbama RŠVS, te njihovo poređenje sa ugovorenim jediničnim cijenama iz projekta EIB

Vrsta radova Min

cijene EIB

Min cijene RŠVS

Max cijene

EIB

Max cijene RŠVS

EIB sred.

vrijed.

RŠVS sred.

vrijed.

Povećanje/ smanjenje jediničnih

cijena radova

RŠVS/EIB

Odnos između max i min cijena

RŠVS

Operativni poligon- trasa 0,1 0,5 5 15 0,84 3,29 290% 30 Operativni poligon-profil 2 1,1 100 50 14,20 13,52 -5% 45 Mašinsko skidanje humusa 0,2 2,15 6 4,5 1,28 2,92 128% 2 Sječenje i košenje trave, žbunja i šiblja 0,13 0,4 2,1 3 0,91 1,56 72% 8

Sječa drveća Ø10-Ø20 cm 4 3,9 40 70 19,51 31,42 61% 18 Sječa drveća Ø20-Ø30 cm 4 5 60 46 21,97 28,30 29% 9 Sječa drveća Ø30-Ø50 cm 8 8,1 80 23 28,09 9,25 -67% 3 Sječa drveća ˃Ø50 cm 30 8,1 100 10 46,00 9,05 -80% 1 Mašinsko vađenje panjeva Ø10-Ø20 cm 4 5 30 48 15,84 18,58 17% 10

Mašinsko vađenje panjeva Ø20-Ø30 cm 4 5,75 40 46 19,76 23,34 18% 8

Mašinsko vađenje panjeva Ø30-Ø50 cm 7,53 5,75 46 23 23,90 14,50 -39% 4

Mašinsko vađenje panjeva ˃Ø50 cm 30 5,75 56 15 35,20 10,38 -71% 3

Mašinski iskop zemljanog materijala II i III kategorije 0,5 7,55 10 20,5 3,24 10,77 232% 3

Iskop zemljanog materijala II i III kategorije - Mašinski 1,9 2,2 10 15,9 5,16 7,96 54% 7

Iskop zemljanog materijala II i III kategorije - Ručno 3,27 2,5 8,3 25 5,38 16,65 209% 10

Mješovito ručno/mašinsko dokopavanje površina, kosina i dna rovova

0,4 4,3 4,1 15 1,68 7,27 333% 3

Pumpanje vode iz rova muljnom pumpom 8 39 10 39 8,00 39,00 388% 1

Izrada nasipa 2,6 3,3 12,5 69 5,83 20,05 244% 21 Zatrpavanje objekta ili depresija 0,37 1,71 1,5 5,5 0,99 3,50 255% 3

Šljunčanje 7 9 60 104 19,89 34,48 73% 12 Humusiranje i zatravljivanje 0,5 1 5 11 1,82 3,86 112% 11 Odvoz viška materijala iz iskopa i drugog otpada 1,2 2,6 5,85 10 3,12 6,53 109% 4

Betoniranje objekta betonom MB 30 80 200 440 400 230,0

0 296,5

2 29% 2

Betoniranje objekta betonom MB 20 80 130 350 320 118,1

4 200,9

4 70% 2

Čelična armatura - Pojedinačne šipke 0,95 1,75 3,6 2,15 1,78 1,89 6% 1

Čelična armatura - Mreže 0,95 1,75 1,86 1,95 1,48 1,95 31% 1



73

Prilog broj 9 – Lista referenci

1. Zakon o vodama (Službeni glasnik RS, br. 50/06, 92/09 i 121/12); 2. Zakon o republičkoj upravi (Službeni glasnik, RS br. 118/08, 11/09, 74/10, 86/10,

24/12 i 121/12); 3. Zakon o Vladi RS (Službeni glasnik RS, br. 118/08); 4. Zakon o lokalnoj samoupravi (Službeni glasnik RS, br. 101/04, 42/05, 118/05 i

98/13); 5. Zakon o zaštiti i spasavanju u vanrednim situacijama (Službeni glasnik RS, br.

121/12); 6. Zakon o civilnoj zaštiti (Službeni glasnik RS, br. 26/02, 39/03 i 29/10); 7. Zakon o sistemu javnih službi (Službeni glasnik, RS br. 68/07 i 109/12); 8. Zakon o javnim preduzećima (Službeni glasnik RS, br. 75/04 i 78/11); 9. Zakon o uređenju prostora i građenju (Službeni glasnik RS, br. 40/13); 10. Zakon o Fondu solidarnosti za obnovu RS (Službeni glasnik RS, br. 52/14); 11. Zakon o koncesijama (Službeni glasnik RS, br. 59/13); 12. Zakon o koncesijama (Službeni glasnik RS, br. 25/02, 91/06 i 92/09); 13. Zakon o javnim nabavkama BiH (Službeni glasnik BiH, br. 49/04, 19/05,52/05,

08/06, 24/06, 70/06, 12/09 i 60/10); 14. Uredba o jedinstvenom registru šteta (Službeni glasnik RS, br. 59/14); 15. Uredba o načinu učešća javnosti u upravljanju vodama (Službeni glasnik RS, br.

35/07); 16. Uredba o sadržaju i načinu izrade plana zaštite od elementarne nepogode i druge

nesreće (Službeni glasnik RS, br. 68/13); 17. Uredba o načinu, postupku, rokovima obračunavanja, plaćanju i odgađanju

plaćanja posebnih vodnih naknada (Službeni glasnik RS, br. 7/14); 18. Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Ministarstvu

poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede (Službeni glasnik RS, br. 87/10 i 51/13); 19. Pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Javnoj ustanovi

„Vode Srpske“ (2013 i 2014. godina); 20. Pravilnik o uslovima za izdavanje i oduzimanje licenci učesnicima u građenju

(Službeni glasnik RS, br. 70/13); 21. Pravilnik o tehničkim mjerama i uslovima za izgradnju objekata za odbranu

(Službeni list SFRJ, br. 2/70, koji se odnose na objekte za odbranu od poplava koji su izgrađeni nakon 31. januara 1970. godine);

22. Uputstvo o jedinstvenoj metodologiji za procjenu šteta od elementarnih nepogoda (Službeni glasnik RS, br. 16/04);

23. Odluka o proglašenju vanredne situacije za teritoriju RS (Službeni glasnik RS, br. 1/14-specijalni broj);

24. Odluka o prestanku važenja Odluke o proglašenju vanredne situacije na teritoriji RS (Službeni glasnik RS, br. 41/14);

25. Odluka o prestanku vanredne situacije za gradove Doboj i Bijeljina, te opštine Vukosavlje, Modriča, Šamac, Srebrenica, Donji Žabar i Šekovići (Službeni glasnik RS, br. 53/14);



26. Odluka o osnivanju Republičkog štaba za vanredne situacije (Službeni glasnik, RS br. 32/13 i 1/14-specijalni broj);

27. Odluka o osnivanju Javne ustanove „Vode Srpske“ (Službeni glasnik RS, br. 2/13);

28. Odluka o stopama posebnih vodnih naknada (Službeni glasnik RS, br. 53/11 i 119/11);

29. Zaključak Narodne skupštine RS da se Nacrt strategije integralnog upravljanja vodama RS 2014-2024 uputi na javnu raspravu (Službeni glasnik RS, br.109/13);

30. Okvirni plan razvoja vodoprivrede (Službeni glasnik RS, br. 111/06); 31. Akcioni plan za realizaciju okvirnog plana razvoja vodoprivrede RS, planski period

2007-2016. godine (Službeni glasnik RS br. 56/07); 32. Akcioni plan za održivo upravljanje poplavnim rizikom u slivu rijeke Dunav sa

aplikacijom na podsliv rijeke Save područje RS, planski period 2010-2021. godine; 33. Program primjene Zakona o vodama (Službeni glasnik RS, br. 77/06); 34. Procjena ugroženosti RS od elementarne nepogode i druge nesreće (Službeni

glasnik RS, br. 3/14); 35. Preliminarna procjena rizika od poplava na području RS, Bijeljina, juni 2014; 36. Ekonomske politike RS za period 2011-2015. godine; 37. Budžeti RS za period 2011-2015; 38. Konsolidovani izvještaj o izvršenju budžeta RS za period 2011-2013; 39. Naredbe o Glavnom operativnom planu odbrane od poplava za 2011-2015; 40. Planovi odbrane od poplava u RS za period 2011-2015; 41. Dokument o politici dodjele koncesija (Službeni glasnik RS, br. 31/06); 42. Direktiva 2007/60/EC Evropskog parlamenta i vijeća od 23.10.2007. godine o

procjeni i upravljanju rizicima od poplava; 43. Program EU IPA 2007, Podrška vodnoj politici u BiH; 44. Procjena potreba za oporavkom i obnovom u BiH, poplave 14-19. maj 2014.; 45. Konvencija za zaštitu rijeke Dunav; 46. Sporazum o slivu rijeke Save; 47. Zakonska regulativa zemalja u okruženju iz ove oblasti; 48. Dokumentacija u vezi sa projektom „Hitne pomoći i zaštite od poplava“

finansiranom iz kredita Evropske investicione banke; 49. Dokumentacija u vezi sa urgentnim mjerama iz naredbi Republičkog štaba za

vanredne situacije u 2014. godini, finansiranim iz sredstava Fonda solidarnosti za obnovu RS;

50. Informacije Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede prema Vladi RS u periodu 2011-2014;

51. Zaključci Vlade RS u periodu 2011-2014 u oblasti vodoprivrede; 52. Godišnji planovi i programi, te izvještaji o radu revidiranih subjekata.

izvještaj revizije učinkaprojekat "hitne pomoći i zaštite od poplava” finansiran iz...

Documents