1

Selska cesta 112a, 10 000 Zagreb, tel/fax: 482 00 94; cms@cms.hr; www.cms.hr

Izvještaj Centra za mirovne studije za 2014. godinu

1. NARATIVNI IZVJEŠTAJ

1.1. Organizacijski razvoj

Rad Izvršnog odbora

U prošloj godini Izvršni odbor CMS-a u prosjeku se sastajao dva puta mjesečno, ukupno se sastao 19

puta, dok se dva puta sastala programska policy koordinacija. Zapisnike IO-a , kao i sve izjave za

javnost, slali smo redovito članstvu na uvid. Tijekom 2014. godine Izvršni odbor donio je odluku o

prestrukturiranju članova Izvršnog odbora, kao i o novoj raspodjeli odgovornosti određenih pozicija u

organizaciji. Imali smo redovito godišnje operativno planiranje u siječnju kada smo izradili operativni

plan s distribucijom aktivnosti po programima, vremenskom distribucijom te zaduženjima osoba, te

mini operativno planiranje u srpnju zbog potrebe prestrukturiranja programa i Izvršnog odbora.

U Izvršni odbor su na redovnoj skupštini u travnju 2014. godine izabrani: Gordana Borić (voditeljica

financija), Zrnka Kušen (projektna voditeljica), Sandra Benčić (programska voditeljica), Gordan

Bosanac (voditelj timova Razvojna suradnja i Ljudska sigurnost), Iva Zenzerović (voditeljica tima

Građanski odgoj i obrazovanje i Mirovni studiji), Julija Kranjec (voditeljica Azil tima), Mirjana Mikić

Zeitoun (voditeljica tima Međuetnički odnosi i interkulturalizam), Sara Lalić (voditeljica tima

Suzbijanje diskriminacije) i Lovorka Bačić (voditeljica tima Građanski odgoj i obrazovanje). Od

listopada Izvršni odbor činili su Gordan Bosanac (Program društvena solidarnost, ljudska sigurnost i

razvojna suradnja), Sara Lalić (Program borbe protiv rasizma, ksenofobije i etničkog ekskluzivizma),

Emina Bužinkić (Program transformacije sukoba i afirmacije nenasilja), Zrnka Kušen (projektna

voditeljica), Gordana Borić (voditeljica financija) i Julija Kranjec (organizacijska voditeljica).

Odluci o promjeni strukture prethodili su razgovori oko strukture IO-a i opisa radnog mjesta

programske voditeljice. Iz razgovora se iskristalizirao konsenzus da se jača programska koordinacija

na način da se postave voditelji programa koji će preuzeti dio opisa posla programske voditeljice.

Postoji i konsenzus da se dosadašnji opis radnog mjesta programske voditeljice transformira u opis

posla organizacijske voditeljice koji bi se većinski sastojao od razvoja organizacije, ljudskih resursa,

koordinacije programskih voditelja, brige o namicanju sredstava u suradnji s fundraising timom te

koordinacije Radne grupe SOKNO, čime je novom preraspodjelom poslova osiguran fokus na

unapređenje rada iste, a do sada se pokazalo kako takva pozicija doprinosi boljem razumijevanju

organizacijskih procedura i ukupnom funkcioniranju organizacije. Osim toga, odlučeno je da se timovi

u programima spajaju te se ukidaju pozicije voditelja timova. Program društvene solidarnosti,

ljudske sigurnosti i razvojne suradnje bi se prirodno trebao razdijeliti na dva programa, ali to u ovoj

godini zbog nedostatka kapaciteta i početnog stadija u razvoju ekonomsko-socijalnih tema nije bilo

moguće. Iz istih promišljanja proizašlo je i kako Programska koordinacija (voditelji programa +

organizacijska voditeljica) čini dio IO-a koji na Programskoj koordinaciji zasebno donosi programske

2

odluke te o tome izvještava ostatak IO-a, ali da IO i dalje donosi sve druge ključne odluke vezane za

organizacijski razvoj.

Policy - programska koordinacija zamišljena je tako da osigurava sustavan i prepoznatljiv rad

organizacije, prati i nadzire programsko poslovanje organizacije, strateški se određuje prema

aktualnim događajima, odgovorna je za stvaranje strateških partnerstava s drugim organizacijama, i

dr. Kroz ovo tijelo smatramo da će se osigurati ne samo dodatna sinergija programa unutar CMS-a,

već i jači zagovarački utjecaj, budući će svi članovi istog biti odgovorni za te zadatke. Ujedno, članovi

koordinacije su istaknuti članovi CMS-a te eksperti u svojim područjima.

2014. bila je vrlo dinamična godina u programskom i institucionalnom smislu, usmjerena na

stabilizaciju programa i ljudi, konsolidiranje organizacijske administracije i daljnjeg povećanja

kvalitete upravljanja organizacijom. S obzirom na značajan porast i u smislu proračuna i broja ljudi,

tijekom ove godine stabilizirali smo institucionalne funkcije koje su planirane da prate rast zaposlenih

te rast administrativnih zahtjeva i broja projekata, u čemu su nam uvelike pomogle institucionalne

potpore koje smo ostvarivali od Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva i Instituta Otvoreno

društvo. Prije svega se tu radi o Timu za provedbu projekata, ali i započetom procesu razmišljanja i

osmišljavanja nove institucionalne pozicije - voditelj odnosa s javnostima. Tom pozicijom imali smo

želju unaprijediti vidljivost CMS-a, svih naših outputa, ali i ekspertiza zaposlenih. U 2014. godinu ušli

smo s 20 zaposlenih na puno radno vrijeme, a tijekom godine u CMS-u su svoj doprinos dali i: Emina

Bužinkić, koja je prva tri mjeseca bila stalna vanjska suradnica a potom zaposlena na puno radno

vrijeme, Lana Jurman, koja je bila na stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa, Ela

Meh, koja je bila na internshipu, Jasna Račić, Ela Naranđa i Matija Putak na honorarnom radu za

potrebe projekta, Sunčica Brnardić na honorarnom radu na poziciji pravnice u organizaciji te Mitre

Georgiev kao zamjena Vanji Bakalović na porodiljnom dopustu. U prosincu smo započeli proces

zapošljavanja voditelja/ice za odnose s javnošću koja je zaposlena od siječnja 2015. U 2015. godinu

ušli smo s 22 zaposlena.

Tako je u 2014. godini programska shema izgledala ovako:

- Program Transformacija sukoba i afirmacija nenasilja:

Lovorka Bačić, Emina Bužinkić, Lana Jurman, Jasna Račić, Iva Zenzerović

- Program Društvene solidarnosti, razvojne suradnje i ljudske sigurnosti

Gordan Bosanac, Sandra Benčić, Mirjana Mikić, Petra Jurlina, Ela Naranđa, Matija Putak

- Program Borba protiv rasizma, ksenofobije i etničkog ekskluzivizma

Sunčica Brnardić, Emina Bužinkić, Vanja Bakalović, Mitre Georgiev, Julija Kranjec, Lucija Kuharić, Sara

Lalić, Cvijeta Senta , Tea Vidović

- Tim za provedbu projekata

Gordana Borić, Petra Tomašić, Zrnka Kušen, Nemanja Popović

Ovo nam je bila i zadnja godina da dobivamo institucionalnu potporu Instituta Otvoreno društvo

(OSI), no s obzirom na njihova interna preslagivanja i uspostavu nove strukture, u drugoj polovici

godine su radili screening svih organizacija korisnica njihove potpore. Nakon provedene provjere

CMS-a, kako financijske tako i programske, prošli smo eligibility check što znači da se bez dodatnih

3

administrativnih zahtjeva možemo prijavljivati na njihove natječaje. Osim toga, za 2015. godinu su

nam odobrili još polovicu dosadašnjeg iznosa institucionalnih troškova.

Iako je Strateški plan napravljen za razdoblje od 2013. do 2016., u 2014. godini postignuta je većina

željenih proizvoda. U sklopu strateškog cilja Povećanja otvorenosti društva prema različitostima

uspostavili smo metodologiju za longitudinalno istraživanje o prevalenciji rasizma i ksenofobije u

Hrvatskoj, proveli javnu medijsku kampanju protiv rasizma i ksenofobije baziranoj na rezultatima

istraživanja, izradili policy preporuke za novi Akcijski plan za integraciju koji uključuje borbu protiv

rasizma i ksenofobije, vodili sedam strateških slučajeva fokusiranih na pitanja stranaca, azilanata i

povratnika te formulirali prijedloge rješenja sukoba ekstradicijskog prava, INTERPOL-a i prava

izbjeglica. Kroz različite kulturne događaje (festivale, filmove, diskusije, izložbe, radionice i dr.)

podizali smo svijest o interkulturalnom dijalogu, a za narednu 2015. godinu isplanirani su brojni

follow up i novi događaji kojima se kreće u smjeru artikulacije interkulturalne politike i integracijskih

politika. Pokazatelji uspjeha su prepoznatljivost i relevantnost istraživanja i godišnjih izvještaja (citati,

utjecaj na javne politike, evaluacija od strane korisnika), korištenje nalaza od strane EU partnera

(ECRE, FRA, UN). CMS postaje sve prepoznatljiviji među građanima, medijima, civilnim društvom i

policy makerima kao jedna od rijetkih organizacija koja se bavi borbom protiv rasizma, ksenofobije i

time povezane diskriminacije, o čemu govore brojni medijski nastupi na te teme, ali i sve veći broj

upita od stanovnika potencijalnih žrtvi i pruženih pravnih informacija.

Posljednje dvije godine radimo na uspostavi zajedničkog monitoring mehanizma za diskriminaciju,

rasizam, ksenofobiju, manjinska prava, strance i azil, te smo i ove godine napisali zajednički izvještaj

CMS-a o navedenim temama. Osim toga, za naredni period nas očekuje uspostava medijacijskog tima

za diskriminaciju te osnivanje Interkulturalnog centra u Zagrebu.

U drugoj polovici 2014. postali smo implementacijski partner za Fundamental Rights Agency (FRA) u

narednom ciklusu. FRA je agencija Europske unije za istraživanje, monitoring i izvještavanje o stanju

ljudskih prava u državama članicama. Za potrebe prikupljanja podataka u svakoj državi na temelju

javnog natječaja, FRA odabire jednu organizaciju/konzorcij za kontakt točku za naredne tri godine.

Osim što će nam FRA metodologija pomoći i u našem izvještavanju, ovaj odabir vidimo i kao priliku za

dodatnu samoodrživost. Time smo prepoznati kao stabilna, jaka i ekspertna organizacija, ali će

uvelike unaprijediti naš zagovarački potencijal, kao i prilike za umrežavanjem na EU razini.

U strateškom cilju podizanja kapaciteta društva za nenasilje dali smo doprinos kurikulumu za

obrazovanje nastavnika za GO, definirali trening pakete za stručno usavršavanje nastavnika u dijelu

mirovnog obrazovanja i obrazovanja za ljudska prava, pilotirali metodologiju i uspostavili partnerstva

za rad sa „problematičnim“ skupinama (navijači), nastavili kampanju Nasilje ostavlja tragove, osvježili

program Mirovnih studija i osmislili program MS-a u gostima. Kako bi osnažili Mirtu, CMS je

participirao u troškovima edukacije Emine Bužinkić koja je upisala DPPO – Dopunsko pedagoško-

psihološki obrazovni program na Sveučilištu u Rijeci koji traje do lipnja 2015., svakog petka i subote.

Taj program bi joj osim korisnosti sadržaja, omogućio da od iduće jeseni bude formalno kvalificirana

za ravnateljicu ustanove.

Još uvijek se radi na osnivanju zajedničkog Centra za izobrazbu nastavnika sa Sveučilištem, certifikaciji

Mirovnih studija kroz program obrazovanja za odrasle, pregledu ratova globalno i prijedlozima za

vanjsku politiku RH oko pozicioniranja u odnosu na te sukobe, te na osmišljavanju i implementiranju

obrazovnog programa Centra znanja u području izgradnje mira i nenasilja.

4

U sklopu strateškog cilja afirmiranja principa društvene solidarnosti i suradnje formirana je

nacionalna mreža OCD-a za razvojnu pomoć - CROSOL te je CMS postao prepoznat kao važan akter u

definiranju principa i mijenjanju načina funkcioniranja razvojne pomoći. Osim toga, radili smo na

afirmaciji ljudske sigurnosti sa naglaskom na slobodu od nasilja u javnim politika RH te na praćenju i

utjecaju na zakone i ostale dokumente iz područja ljudske sigurnosti, rada policije i tajnih službi. Dio

cilja koji se odnosi na afirmaciju društvene solidarnosti osmišljen je na način da uvodi potpuno novu

komponentu rada i strateški pravac CMS-a, te smo na tom području još uvijek u pripremi resursa za

implementaciju ciljeva.

I u 2014. godini sa radom je nastavila Radna grupa SOKNO u čijem su radu sudjelovali: Drago Župarić

Iljić, Andrijana Parić, Aneta Lalić, Josipa Lulić, Zrnka Kušen, Cvijeta Senta, Lovorka Bačić, Mirela

Travar, Duška Pibičević Gelb, Mirjana Bilopavlović i Julija Kranjec. Neki od najvažnijih doprinosa

SOKNO grupe bili su: pilotiranje sustava (samo)evaluacija i priprema sljedeće, prijedlog i uvođenje

novih koeficijenata za plaće, izrada opisa odgovornosti i suodgovornosti na temelju promijenjene

strukture, prijedlozi za unapređenje monitoringa financijskog poslovanja, i dr.

U 2014. godini pokrenuli smo i izmjenu vizualnog identiteta zbog kontinuiranih pritužbi dizajnera na

tešku aplikabilnost aktualnog loga. Nakon izmjene loga, odlučili smo izmijeniti i web stranicu te

izraditi knjigu standarda. Osim toga, na vidljivosti smo radili i aktivnijim pristupom na društvenim

mrežama, pa smo osim dinamičnijeg angažmana na Facebook-u, otvorili i Twitter te LinkedIn račun.

Tijekom cijele godine održavali smo redovite uredske sastanke petkom koji su nam služili za bolje

informiranje o aktivnostima, razmjenu organizacijskih očekivanja te rješavanju tekućih uredskih

pitanja. Radi lakšeg praćenja brojnih aktivnosti i odlazaka na teren dogovorili smo izradu Google

kalendara CMS-a, koji će se puniti jednom mjesečno.

Nastavili smo organizirati i menadžerirati volontere te smo ove godine imali stalnu grupu od 34

volontera koji su svoj doprinos dali u integraciji izbjeglica i zajedno s volonterskim satima zaposlenih

u CMS-u odradili ukupno 3068 volonterskih sati.

Donirali smo sredstva i podržali rad Ane Dane Beroš, arhitektice koja je bila izabrana da izlaže na

Venecijanskom bijenalu ne temu nedokumentiranih migracija. Također, odlučili smo donirati

financijska sredstva trima obiteljima s poplavljenih područja.

Ove godine bili smo aktivni i u pokretanju, iniciranju i podršci nekim novim i inovativnim modelima i

oblicima organiziranja i rada na društvenoj promjeni. Tako smo osnivali Ustanovu za mirovno

obrazovanje i građanski aktivizam – Mirta, sudjelovali u osnivanju Zadruge za etično financiranje i

Platforme za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske (CROSOL), dali podršku osnivanju prve

imigrantske organizacije Društvo Afrikanaca u Hrvatskoj (DAH) i Nogometnog kluba Zagreb 041, dok

je u procesu osnivanja kulinarko-vrtno-jezična zadruga.

Suradnja s drugim organizacijama i ad hoc inicijativama

Centar za mirovne studije je član sljedećih mreža, inicijativa i koalicija:

- Kuća ljudskih prava

- Platforma 112

- Zagovaračka mreža

5

- GOOD Inicijativa za sustavno i kvalitetno uvođenje odgoja i obrazovanja za ljudska prava i

demokratsko građanstvo u odgojno-obrazovni sustav

- Mediteranska migracijska mreža

- Koordinacija za integraciju

- Koordinacija za azil

- Anti-diskriminacijska mreža organizacija civilnog društva neformalnog karaktera

- Koalicija za REKOM

- Svi mi - Za Hrvatsku svih nas

- Građani glasaju protiv

- Ne damo naše autoceste!

- Mreža mladih Hrvatske

- Anna Lindth Foundation

- CONCORD

- CROSOL

- UNITED for Intercultural Action

- FRA – European Union Agency for Fundamental Rights

- ECRE - European Council for Refugees and Exiles

- ENAR - European Network Against Racism

- Koalicija za međunarodni kazneni sud

- REKOM- Regionalna komisija za utvrđivanje činjenica o svim žrtvama ratnih zločina i drugih

teških kršenja ljudskih prava počinjenih na teritoriju bivše SFRJ u razdoblju od 1991.-2001.

- IDC- International Detention Coalition

- SOLIDAR

I ove godine smo veliku pažnju davali uspostavi partnerskih odnosa, kako među organizacijama

civilnog društva, tako i u međusektorskoj suradnji. Tijekom godine inicirali smo nekoliko aktivnosti

(javna priopćenja, tiskovne konferencije, zajedničko komentiranje zakonodavstva i dr.) za veću

suradnju OCD-a u područjima zaštite ljudskih prava, suzbijanja diskriminacije, radu na integracijskim

politikama azilanata i stranaca, zagovaranju za uvođenje obrazovanja za demokratsko građanstvo i

formaliziranju platforme OCD-a za razvojnu pomoć.

Također na dnevnoj bazi surađujemo sa zagovaračkim organizacijama na ad hoc inicijativama

vezanim za demokratizaciju RH, kao što je inicijativa „Ne damo naše autoceste!“, koja je ujedno

inicijativa organizacija civilnog društva, ali i inicijativa povezivanja sa sindikatima.

Osim toga, nastavili smo aktivno raditi unutar Platforme 112 i na njenoj koordinaciji. Najznačajnije

aktivnosti unutar Platforme bile su usmjerene na izbore za Europski parlament povodom koje su

GONG, SSSH, Grupa 22 i CMS organizirali tematsku debatu o mogućnostima obnove europskog

socijalnog modela u narednom mandatu EP i EK „Socijalna Europa – strateška investicija, a ne

trošak!“. Krajem godine Platforma je načinila izvještaj Ocjena reformskih kapaciteta Vlade RH u

protekle tri godine mandata u odnosu na zahtjeve Platforme 112. Iako svjesni ambijenta političke

polarizacije u kojoj se ratne traume recikliraju u svrhu političkih manipulacija, a konzervativna

desnica raspiruje strahove i strasti te pronalazi krivce u drugima i drugačijima, tom prilikom objavili

smo da niti jedan naš zahtjev nije u potpunosti ostvaren, a da su zadovoljavajući pomaci vidljivi u tek

16 zahtjeva, što zbirno čini tužnih 14%.

6

I tijekom 2014. godine bili smo uključeni u inicijativu Svi mi - Za Hrvatsku svih nas, gdje nas je u grupi

za dodatno obrazovanje i interkulturni dijalog reprezentirala Mirjana Mikić Zeitoun. Također, uključili

smo se u inicijativu za pokretanje Antifašističke lige i potpisali Povelju Antifašističke lige (9. svibnja

2014.), koja je tijekom 2014. djelovala kao neformalna platforma. U drugoj polovici godine počela se

razvijati ideja o formaliziranju Antifašističke lige kao mreže, što je i ostvareno u ožujku 2015. Neke od

najznačajnijih aktivnosti Antifašističke lige tijekom godine bila su priopćenja, obilježavanje 76.

godišnjice Kristalne noći u Zagrebu i Vukovaru te Međunarodni dan borbe protiv fašizma i

antisemitizma, javna osuda postavljanja spomenika HOS-u u Splitu na Dan pobjede nad fašizmom, te

održana prosvjedna sjednica u Glini povodom odluke glinskog Gradskog vijeća kojom se zabranjuje

održavanje komemorativnih skupova ispred Spomen doma u Glini.

CMS je dio Centra znanja Kuće ljudskih prava te je u 2014. najuža suradnja uspostavljena kroz

financijsku potporu manjem dijelu programa Mirovnih studija. Za 2015. godinu planira se veća

koordinacija aktivnosti na razini Kuće ljudskih prava, kako bi se s više učinka razvijala ideja Centra

znanja: povezivanje istraživanja, edukacije i aktivizma.

Međusektorska suradnja podrazumijeva suradnju s državnim tijelima, tijelima javne uprave i

jedinicama lokalne samouprave, te suradnju s akademskim sektorom. Članovi smo sljedećih

međusektorskih tijela:

- Nacionalnog odbora za provedbu Kampanje Vijeća Europe „Pokret protiv govora mržnje na

internetu“,

- Povjerenstva za ljudska prava Vlade Republike Hrvatske,

- Vijeća Predsjednika RH za socijalnu pravdu,

- Savjeta za razvoj civilnog društva pri Vladinom Uredu za udruge,

- Povjerenstva za prosudbu usklađenosti udžbenika s etičkim zahtjevima pri MZOS-u,

- Radne skupine za praćenje zločina iz mržnje pri Vladinom uredu za ljudska prava i prava

nacionalnih manjina,

- Radne skupine za izradu Nacionalnog plana za borbu protiv diskriminacije 2015.- 2020.,

- Međuresorne radne skupine za razvojnu suradnju i humanitarnu pomoć u inozemstvu pri

MVPEU-u,

- Odbora za novčane naknade žrtvama kaznenih dijela (zamjenica članice),

- Radne skupine za operativnu provedbu zadaća Stalnog povjerenstva za provedbu integracije

stranaca u hrvatsko društvo,

- Stručnog povjerenstva za pripremu provedbe Građanskog odgoja i obrazovanja u šk. god.

2014./2015.,

- Odbora za praćenje Operativnog programa "Konkurentnost i kohezija 2014. - 2020.".

U 2014. godini postali smo aktivniji i na razini Europske unije kroz (aktivno) članstvo nekoliko važnih

europskih mreža u područjima kojima se bavimo. Angažman u tim mrežama zahtijevao je dodatne

kapacitete i vrijeme koje je nužno uključiti prilikom planiranja opisa poslova u narednim godinama.

Ekspertiza CMS-a bila je prepoznata i od domaćih i međunarodnih aktera te smo tijekom 2014.

godine izradili Izvještaj o zdravstvenoj zaštiti migranata za Međunarodnu organizaciju za migracije

(IOM), Istraživanje o poznavanju međunarodnih i nacionalnih instrumenata za provođenje manjinskih

prava u Hrvatskoj za Council of Europe (Strasbourg), Social Progess Watch o ekonomskoj situaciji u

7

Hrvatskoj za SOLIDAR te Godišnji izvještaj o temeljnim pravima za FRA. CMS je u suradnji s

europskom mrežom ENAR (European Network Against Racism) proveo istraživanje o rasno

motiviranim zločinima za period od 1. siječnja do 31. prosinca 2013. godine.

Izvještaj iz Hrvatske će tvoriti osnovu za ENAR-ov Europski alternativni izvještaj (European Shadow

Report). Krajem 2014. godine sudjelovali smo na edukaciji o praćenju i izvještavanju o zločinima iz

mržnje u organizaciji ENAR-a i ODIHR-a (Office for Democratic Institutions and Human Rights) koja je

bila namijenjena autorima izvještaja.

Također, dali smo osvrt na preporuke European Commission Against Racism and Intolerance (ECRI)

za interim izvještaj na njihov četvrti izvještaj o Hrvatskoj.

Vidljivost u javnosti

Tijekom 2014. godine bilo je najmanje 450 objava u medijima, dok je ukupan broj posjeta mrežnoj

stranici bio 57.246.

Posebnu pažnju u medijima izazvala su dva strateška slučaja naših članica - Ivane Radačić i Sandre

Benčić. Slučaj Ivane Radačić je okončan odlukom Matičnog odbora za područje društvenih znanosti

kojom se potvrđuje mišljenje i prijedlog Stručnog povjerenstva o izboru dr.sc. Ivane Radačić u zvanje

znanstvenog suradnika u znanstvenom području društvenih djelatnosti - polje prava. Tom odlukom

okončan je dugotrajni postupak inače standardnog postupka kojim se znanstvenici biraju u područje

svoga djelovanja. Ova odluka je važna i iz razloga što predstavlja promjenu prakse prilikom izbora u

znanstvena zvanja: bez izbora u određenu granu moguće je biti izabran u pojedino polje znanosti.

Time je učinjen korak prema osuvremenjivanju hrvatske znanosti koja je do sada njegovala zastarjeli

način klasifikacije znanosti. Ustavni sud RH je usvojio sve tužbene zahtjeve i utvrdio kršenje prava na

privatnost i prava na efikasan pravni lijek čime je okončan slučaj Sandre Benčić nakon punih sedam

godina i dvije negativne presude nižih sudova.

Kao članovi mreža i inicijativa oglasili smo se u zajedničkim izjavama oko raznih tema, a samostalno

smo izjave za javnost pisali šest puta (povodom Međunarodnog dana migranata, povodom

ostvarivanja azilanata, povodom prosvjeda navijača, povodom saborske rasprave o prijedlogu

proračuna RH za 2015. godinu, povodom vojnog napada na Gazu, te osudom javnog progona prof.

Dejana Jovića).

Gotovo svakodnevno smo u razdoblju kampanje „Znam, razmišljam, sudjelujem“ bili prisutni u

medijima zagovarajući uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja u škole.

Veliku su medijsku pozornost plijenile kulinarske aktivnosti, medijska kampanja „Okus doma“ i

publikacija kuharica Okus doma.

CMS je nakon brojnih odaslanih pritužbi za neprofesionalno izvještavanje o izbjeglicama, u 2014.

godini napokon od Vijeća Hrvatskog novinarskog društva dobio povratnu informaciju o dosuđenoj

težoj opomeni novinarki Jutarnjeg lista.

U 2014. publicirali smo:

Zbornik Prvih deset godina razvoja sustava azila u Hrvatskoj (s osvrtom na sustave azila u

regiji);

Kome propadaju bivše vojne nekretnine? Iskustva prenamjene u Hrvatskoj;

Izazovi integracije - izvještaj je za 2013. godinu o rasizmu, ksenofobiji i etničkom

ekskluzivizmu u hrvatskom društvu;

Kulturna baština i politike sjećanja;

8

Mali miritelji;

Nasilje ostavlja tragove - zvoni za nenasilje!- prikaz rezultata istraživanja o vršnjačkom nasilju

i pregled programa prevencije vršnjačkog nasilja;

Dobrodošli u hrvatsko društvo - brošura za izbjeglice;

Transparentnost javnih nabava u obrambenom sektoru Republike Hrvatske;

Deliberacija o prijedlogu Zakona o radu;

Prijedlog tema za raspravu Vijeća za nacionalnu sigurnost - policy paper;

Unapređenje transparentnosti sigurnosno-obavještajnog sustava u RH - policy paper;

Policy paper s deliberacije Ostvarivanje prava manjina - integracija ili sukob i podjela?;

Volonteri i interkulturalna praksa;

Interkulturalne prakse - s izbjeglicama i za izbjeglice;

Praktični vodič - ekstradicija i azil;

Analiza kvalitete presuda Upravnog suda u Zagrebu u postupcima azila za 2012. i 2013.

godinu;

Kuharica Okus doma;

Vodič kroz socio-ekonomska prava izbjeglica;

Preporuke za zapošljavanje izbjeglica - policy paper.

Producirali sljedeće TV spotove:

Porijeklo hrane (ko-produkcija s Fade In-om),

Stop rasizmu i nasilju na stadionima!

Stop rasizmu i govoru mržnje na stadionima!

te radijski spot 'Integracija počinje razumijevanjem' (ko-produkcija s Fade In-om).

1.2. Program Transformacija sukoba i afirmacija nenasilja

Kratko o programu

Program 'Transformacija sukoba i afirmacija nenasilja' usmjeren je ka osnaživanju pojedinaca i

grupa za izgradnju mira u zajednici putem promicanja vrijednosti nenasilja i poticanja dijaloga, a

osnovni princip rada jest obrazovanje kao promjena. Osnovni je cilj podići kapacitete društva i

institucija za nenasilnu društvenu promjenu, odnosno podići javnu svijest o važnosti nenasilja i

nenasilne transformacije društvenih, grupnih i osobnih odnosa.

Program počiva na:

● višegodišnjem neformalnom obrazovnom programu Mirovnih studija kao jedinstvenom

prostoru za analizu, razumijevanje i kritičko propitivanje nasilja i sukoba u društvu te

kapacitiranje i osnaživanje sudionika za društvenu promjenu;

● zagovaranju institucionalizacije građanskog i mirovnog obrazovanja u hrvatskom

obrazovnom sustavu uz programe stručnog usavršavanja nastavnika i stručnih suradnika i

osnaživanja učenika, te

● obrazovnim treninzima i dijaloškim formatima jačanja potencijala za nenasilnu

transformaciju sukoba u lokalnim zajednicama.

Sadržaji ovoga programa uključuju mirovne i stručne edukacije, javne kampanje, istraživanja i

javno zagovaranje, a razvijaju se u suradnji s brojnim domaćim i međunarodnim akterima u polju

obrazovanih politika, istraživanja u obrazovanju, društvenog aktivizma i rada u zajednici.

9

Okosnicu ovog programa u 2014. činili su Mirovni studiji, osnivanje Ustanove za mirovno

obrazovanje i građanski aktivizam - Mirta, kampanja za kvalitetno uvođenje građanskog odgoja i

obrazovanja u škole - ‘Znam, razmišljam, sudjelujem’ te provedba IPA projekta „Nasilje ostavlja

tragove – zvoni za nenasilje!“.

Dvogodišnji projekt obuhvatio je veći broj aktivnosti i ciljeva programa. Glavni cilj bio nam je

doprinijeti prevenciji nasilja među djecom i mladima kroz cjeloviti pristup uključivanja zajednice i

poticanje aktivnog angažmana mladih. Aktivnosti su nam bile usmjerene na obrazovanje,

aktivizam, povezivanje relevantnih dionika i jačanje suradnji. Radili smo na povećanju kapaciteta i

znanja građana, institucija i obrazovnih djelatnika/ca za aktivan doprinos izgradnji mira i prevenciji

nasilja te nastojali utjecati na lokalne dionike važne za prevenciju kako bi ojačali napore i suradnju

u smanjenju nasilja. Također, nastavili smo raditi na povećanju kapaciteta škola za provođenje

Građanskog odgoja i obrazovanja i prevenciju nasilja te aktivan angažman u zajednici. Radili smo

sa školama, udrugama, studentima, nastavnicima, učenicima i lokalnim upravama.

Kroz program je nastavljeno i uspostavljeno niz suradnji. Kampanju ‘Znam, razmišljam,

sudjelujem’ provodimo u suradnji s GOOD Inicijativom, a glavni su nam partneri Mreža mladih

Hrvatske, GONG, Forum za slobodu odgoja, Hrvatsko debatno društvo, Zagreb Pride i Institut za

društvena istraživanja, koji čine i koordinaciju Inicijative. Osim s GOOD Inicijativom, specifične

suradnje Mirovni studiji uspostavili su s Documentom, kolektivom WHW, Inicijativom Nemirni

studiji iz Rijeke, Skripta TV-om, Bazom za radničku inicijativu i demokratizaciju, Inicijativom Ne

damo naše autoceste! i Toolbox for Education and Social Action. Kroz IPA projekt “Nasilje ostavlja

tragove - zvoni za nenasilje!” partneri su nam bili Savjetovalište „Luka Ritz“, Centar za podršku i

razvoj civilnog društva „Delfin“, udruga „Pokretač“, Miramida Centar, a suradnici Istraživačko-

obrazovni centar za ljudska prava i demokratsko građanstvo FFZG-a i OŠ „Milan Brozović“ iz

Kastva. Škole koje su sudjelovale u projektu: OŠ dr. Franje Tuđmana (Korenica), OŠ Zrinskih i

Frankopana (Otočac), OŠ dr. Jure Turića (Gospić), SŠ Otočac, Strukovna škola Gospić, Gimnazija

Gospić, OŠ Lipik, OŠ braće Radića (Pakrac), OŠ fra Kaje Adžića (Pleternica), Srednja škola Pakrac,

Obrtnička škola Požega, Ekonomska i turistička škola (Daruvar), te iz Zagreba: OŠ Frana Galovića

Dugave, OŠ Žitnjak, OŠ Stenjevec, Grafička škola, XVIII. Gimnazija, Centar za odgoj i obrazovanje

„Slava Raškaj”.

Članice programa

Lovorka Bačić, voditeljica projekta ‘Nasilje ostavlja tragove - Zvoni za nenasilje!’ i

koordinatorica tima za GOO do rujna 2014.

Emina Bužinkić, Koordinatorica kampanje za GOO i koordinatorica tima od rujna 2014.

Lana Jurman, suradnica projekta ‘Nasilje ostavlja tragove. Zvoni za nenasilje!’

Jasna Račić, suradnica na Mirovnim studijima

Iva Zenzerović, voditeljica Mirovnih studija, privremena ravnateljica ustanove Mirta

Ključne aktivnosti

Edukacija

Mirovni studiji

U 2014. održan je drugi semestar radne godine 2013./14. i početak 17. generacije 2014./15. Uz

redovna predavanja za upisanu generaciju, Mirovni studiji su (pro)vodili sljedeće aktivnosti:

● održane su mentorske grupe u kojima su polaznici programa radili praktične radove,

● organizirana su javna predavanja,

10

● stvoreni su preduvjeti za mogući alumni program kroz objedinjavanje mailing grupe i

zajedničke Facebook stranice (trenutno su na razini razmjena informacija),

● poboljšan je intranet Mirovnih studija kojem imaju pristup polaznici i voditelji, a na kojem

se pohranjuju informacije vezane uz program i radni materijali s predavanja,

● organizirane su pripreme za verifikaciju programa,

● suorganizirani su MIRamiDAni, a

● volonteri Mirovnih studija aktivno su sudjelovali u akciji Ne damo naše autoceste!.

Uspostavljeno je i redovnom se dinamikom sastaje Programsko vijeće kojega čine koordinatori

obrazovnih modula/programskih cjelina CMS-a:

● Uvod u razumijevanje i transformaciju sukoba (Lovorka Bačić/Lana Jurman),

● Ljudska prava: teorija i praksa (Tatjana Vlašić),

● Izgradnja mira (Emina Bužinkić),

● Suzbijanje rasizma i ksenofobije (Julija Kranjec), te

● Društvena solidarnost (Iva Zenzerović).

Voditelji kolegija na Mirovnim studijima su aktivisti CMS-a i drugih inicijativa i organizacija:

Andrijana Parić, Lovorka Bačić, Lana Jurman, Tatjana Vlašić, Ivana Radačić, Duška Gelb, Sara Lalić,

Cvijeta Senta, Gordan Bosanac, Vesna Teršelič, Goran Božičević, Ana Raffai, Otto Raffai, Gordan

Bosanac, Amir Hodžić, Emina Bužinkić, Julija Kranjec, Drago Župarić Iljić, Dražen Šimleša, Jovica

Lončar, Jelena Miloš, Iva Zenzerović, Ankica Čakardić.

Popis svih kolegija, predavača i detaljan program nalazi se na sljedećoj poveznici:

http://www.cms.hr/hr/mirovni-studiji/mirovni-studiji-2014-15-upisi-do-12-10-2014

Praktični radovi sudionika provedeni su kroz sljedeće mentorske grupe:

1. Analiza rada Europskog suda za ljudska prava: Implementacija presuda ESLJP u RH s

obzirom na čl. 6. st.1. - aspekt razumnog trajanja postupka (mentorice: Tatjana Vlašić,

Ivana Radačić);

2. Okus doma - kulinarske aktivnosti kao doprinos integraciji izbjeglica (pripreme za

dokumentarni film i kuharicu Okus doma) te show kitchen „Grah na svjetske načine“

održan 1. maja u Dugavama (mentorica Emina Bužinkić);

3. Doprinos kampanji za Građanski odgoj i obrazovanje - niz javnih događaja veznih uz javnu

raspravu o uvođenju Građanskog odgoja i obrazovanja u škole: aktivnosti u parku za

građane naselja Špansko, 2 javne tribine za roditelje i građane (Travno i Špansko), okrugli

stol u Saboru RH, analiza medijske konstrukcije u vrijeme trajanje javne rasprave

(mentorica: Lovorka Bačić, podrška: Lana Jurman);

4. Istraživački rad: Kontinuitet društvenih sukoba: Štrajk radnika Borova 1988. u kontekstu

uspona nacionalizma u SFRJ: analiza 1988. i 1989. godine (mentori: Snježana Ivčić, Sven

Cvek).

U 2014. nastavili smo s organizacijom javnih predavanja za zainteresirane građane. Njihov je cilj

rad Mirovnih studija učiniti javnim te ‘se otvoriti’ prema potencijalnim polaznicima i novim

11

suradnicima. Također, ovime se otvaraju i aktualne teme koje je teže integrirati u redovni program

koji se planira na godišnjoj razini. Težnja je da svaki obrazovni modul održi barem jedno

predavanje. U 2014. održana su 3 pojedinačna javna predavanja i 2 ciklusa:

● „Podrška civilnim žrtvama rata“, Ljiljana Gehrecke. Govorili su i Marina Petras iz

Documente i Gordan Bosanac iz Centra za mirovne studije;

● „Ekonomska demokracija“, Goran Jeras, osnivač zadruge i banke za etično financiranje;

● „Religija i društvo“, Branko Sekulić, (3 susreta) te

● „Aktivističke prakse i civilno društvo“, (3 susreta) u Galeriji Nova u suradnji s kolektivom

WHW. Ciklus od 3 javna predavanja (Društveni konteksti i aktivističke prakse: Valovi

aktivizma, društveni pokreti 80-tih i grass-root mirovni pokret; Antiratni aktivizam i

prostori otpora 90-tih, Javno zagovaranje nakon 2000.-te, nove prakse i novi prostori

suradnje). Govorili su: Paul Stubbs, Vesna Teršelič, Ben Perasović, Vesna Janković, Dražen

Šimleša, Sven Cvek, Gordan Bosanac, Teo Celakoski, Jelena Miloš, Tomislav Medak.

Predavanje su snimljena i objavljena na Skripta TV. Do sada ih je pogledalo ukupno 1670

ljudi. Predavanja su dostupna na sljedećoj poveznici:

https://www.youtube.com/results?search_query=aktivisti%C4%8Dke+prakse

Kroz navedene aktivnosti Mirovnih studija, predavanja i javne događaje je u 2014. bilo uključeno

preko 650 osoba.

MiramiDAni 2014. organizirani su u suradnji Mirovnih studija i MIRamiDA Centra. Tema

MIRamiDAna bila je Pregaženo nacionalnim i naš pristanak: Aktivizmom i obrazovanjem (p)o

generatorima nasilja. Bavili su se 'zanemarenim' temama Izgradnje mira. Program MIRamiDAna

sastojao se od: okruglog stola u Bujama „Manifestacije nasilja među mladima“ (prezentacija

istraživanja i publikacije Nasilje ostavlja tragove), razgovora: „Razumijevanje anti/fašizma i

djelovanje danas“ (Vesna Teršelič, Lovorka Bačić, Bojan Vujaković), „Sloboda izbora u religiji i

vjeri“ (Branko Sekulić), „Radnička prava – Zašto smo ih se najednom zasramili? Nova suradnja

sindikata i udruga“ (Mario Iveković, Novi sindikat i Jovica Lončar, BRID), radionica: „Borovo: jučer,

danas, sutra“ (Sven Cvek), „Mirovno i građansko obrazovanje“ (Emina Bužinkić), „Vjera i nenasilje“

(Otto Raffai), „Mirovno obrazovanje u post-YU zemljama“ (Goran Božičević) te ponoćnih razgovora

(Sniježana Matejčić, Branimir Šloser). Na MIRamiDAnima je sudjelovalo 40 osoba: aktivista,

nastavnika, suradnika i drugih zainteresiranih - vrlo spremnih na razgovor i dileme. Više o

MIRamiDAnima na sljedećoj poveznici:

http://miramida.org/u-fokusu/5.-dani-izgradnje-mira---miramidani-2014

Edukacija nastavnika

Radili smo na podizanju kapaciteta nastavnica i stručnih suradnica za provedbu mirovnog

obrazovanja kroz Građanski odgoj i obrazovanje (predmet, međupredmetno i izvannastavne

aktivnosti). U tom segmentu pripremili smo i održali:

● Trening za trenere (16 osoba osposobilo se za rad s nastavnicima);

● Stručno usavršavanje nastavnica i stručnih suradnica (60 osoba x 50 sati edukacije,

ukupno održano 150 sati edukacije);

● Mentorski rad - praktičan rad nakon stručnog usavršavanja i provedba obrazovanja za

nenasilje u 18 škola (sveukupno 40 sati);

● Edukacija i studijska posjeta za prosvjetne radnice/ke u Rijeku i OŠ „Milan Brozović”

iz Kastva (40 osoba, 12 sati rada);

● Razvijanje i provedba formalne edukacije za buduće nastavnike/ce – kroz suradnju

s Istraživačko-obrazovnim centrom za ljudska prava i demokratsko građanstvo FFZG-a te

gostovanje na kolegiju prof. Spajić Vrkaš.

Kako bi omogućili daljnji rad na podršci obrazovnim institucijama u provođenju GOO-a i aktivnosti

prevencije krenuli smo u verifikaciju programa stručnog usavršavanja obrazovnih

djelatnika te revitalizaciju i proširenje web stranice Istraživačko-obrazovnog centra za

12

ljudska prava i demokratsko građanstvo FFZG-a kao stručne podrške obrazovnim

djelatnicama u samoobrazovanju i pripremi sadržaja za nastavu.

Osnaživanje djece i mladih za nenasilje

2014. godine u okviru IPA projekta ‘Nasilje ostavlja tragove - zvoni za nenasilje!’ održali smo tri

Škole ljudskih prava za srednjoškolce iz devet partnerskih škola. Kroz više od 120 sati

edukacije, mladi su učili i diskutirali o temama ljudskih prava, identiteta, različitosti, stereotipa,

diskriminacije, nasilja, te razvijali vještine nenasilne komunikacije, suradnje i timskog rada,

mapiranja zajednice i pokretanja vlastitih akcija. U Školama je sudjelovalo 53 srednjoškolaca/ki od

kojih su mnogi aktivno radili u školskim kampanjama koje su adresirale pitanja prevencije nasilja.

Radili smo i na izgradnji kapaciteta grupe mladih (polaznika Škola ljudskih prava) za provedbu

lokalnih aktivnosti koje promiču volonterstvo i mirovno obrazovanje te za vršnjačku edukaciju, a

organizirali smo i naprednu aktivističku edukaciju i studijsku posjetu mladih institucijama i

organizacijama koje se bave zaštitom ljudskih prava i izgradnjom mira, volonterstvom i aktivizmom

mladih. Radili smo i na promicanju volonterstva kroz povezivanje u lokalnim zajednicama (sastanci,

prezentacije za lokalne dionike) kako bi potakli njihovu podršku učenicima i volonterima koji

provode kampanje protiv nasilja. I ove godine, u suradnji sa udrugom Delfin, organizirali smo

volonterski kamp u Pakracu – mirovni volonterski kamp za mlade.

Istraživanje

Centar za mirovne studije je 2014. godine u suradnji s partnerima proveo istraživanje o

percepciji nasilja u osamnaest osnovnih i srednjih škola s područja Grada Zagreba, zapadne

Slavonije i Like. Sastojalo se od kvantitativnog (upitnici za učenike 8. razreda osnovne škole i 2.

razreda srednje škole) i kvalitativnog dijela u obliku dubinskih intervjua sa stručnim suradnicima,

te fokus grupama s učiteljima, profesorima istih škola. Istraživački izvještaji mogu se pronaći na

stranicama Centra za mirovne studije, dok je interpretacija rezultata istraživanja objavljena u

publikaciji Nasilje ostavlja tragove – zvoni za nenasilje!, koja je dostupna u tiskanom i

elektroničkom obliku. Osim interpretacije rezultata istraživanja u publikaciji su opisani i primjeri

kvalitetnih preventivnih programa drugih organizacija (CESI, DPP, Savjetovalište „Luka Ritz“,

Status M, UR Korak po korak, Mali korak, UNICEF). Istraživanje i primjeri preventivnih programa

predstavljeni su na stručnom skupu koji je okupio škole, institucije i udruge koje se bave

prevencijom. Rezultati istraživanja polučili su velik interes medija, te je istraživanje predstavljeno

na nekoliko televizijskih i radijskih emisija, a gotovo sve nacionalne i regionalne dnevne novine u

svojim su reportažama prenijele rezultate. Gotovo godinu dana nakon prvog predstavljanja

istraživanja, ponude za sudjelovanje na različitim tribinama i stručnim skupovima ne prestaju

dolaziti.

Razvoj javnih politika

Centar za mirovne studije je tijekom 2014. godine bio usmjeren na zagovaranje kvalitetnih

obrazovnih politika kroz uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja i podršku kvalitetnoj

obrazovnoj kurikularnoj reformi.

Kampanja za uvođenje Građanskog odgoja i obrazovanja

U suradnji s GOOD Inicijativom, Centar za mirovne studije tijekom 2014. godine provodio je

kampanju 'Znam, razmišljam, sudjelujem'. Kampanja, koja se nastavlja i u 2015. godini,

podržava sustavno i kvalitetno uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja jer djeca i mladi

imaju pravo razviti svoju građansku kompetenciju kao jednu od ključnih kompetencija potrebnih za

svakodnevni život u demokratskom društvu, a država kao zajednica ima odgovornost osigurati im

uvjete za to unutar odgojno-obrazovnog sustava. Uvođenje Građanskog odgoja i obrazovanja

13

trebalo bi uvesti promjene, ne samo u smislu novih sadržaja, već i pristupu obrazovanju. Građanski

odgoj i obrazovanje mladim ljudima treba omogućiti da se razviju u aktivne, informirane i

odgovorne građane koji uvažavaju druge, kritički promišljaju svijet oko sebe i temeljem toga

aktivno sudjeluju u životu svoje zajednice. Uvođenjem novog sustava više pozornosti trebalo bi

pružiti orijentiranosti na kompetencije učenika i ishode učenja.

Kampanja je dio višegodišnjih napora zagovaranja kvalitetnog uvođenja i provedbe sadržaja,

metodike i vrijednosti koje promiču ljudska prava, političku pismenost i participaciju,

interkulturalnost, ekologiju i gospodarsku pravednost. Višemjesečna kampanja provodila se putem

mainstream medija kroz prikazivanje triju medijskih spotova te medijskih gostovanja aktivista i

suradnika GOOD Inicijative, tiskovnih konferencija i priopćenja za medije, zatim putem društvenih

mreža, javnih rasprava i konferencija u više od 15 gradova u Hrvatskoj te širenja i osnaživanja

suradničke mreže organizacija civilnoga društva, nastavnika, učenika, roditelja, sveučilišnih

profesora, novinara i drugih.

Više informacija o kampanji nalazi se na www.goo.hr i Facebook/građanski odgoj i obrazovanje.

Kampanja ‘Nasilje ostavlja tragove’

Kampanja 'Nasilje ostavlja tragove. Zvoni za nenasilje!’ započeta je u 2014. godini te se nastavila

u prvom tromjesečju 2015. Kampanja je doprinos prevenciji nasilja među djecom i mladima kroz

cjeloviti pristup uključivanja zajednice i poticanje aktivnog angažmana mladih. Kampanja se

sastojala od: suradnje sa školama i podrške u provedbi građanskog odgoja i obrazovanja te

posebno kampanje škola i učenika provedenih u 17 škola; suradnje, u tri regije, s lokalnim

organizacijama i uspostave suradnje s donositeljima odluka i akterima značajnima za doprinos

prevenciji nasilja (kroz pripremne sastanke i okrugle stolove); konferenciju koja je okupila

relevantne državne i lokalne institucije, škole i udruge. U medijskom dijelu kampanje koristili smo

ranije napravljene produkte: video spot i radio jingle ‘Nasilje ostavlja tragove’.

● Video spot 'Nasilje ostavlja tragove' - Poveznica

● Radijski jingle 'Nasilje ostavlja tragove' - Poveznica

Kampanju zajednički provode Centar za mirovne studije i partneri: Savjetovalište „Luka Ritz“ iz

Zagreba, Udruga za podršku i razvoj civilnoga društva Delfin iz Pakraca i udruga Pokretač iz

Korenice te 18 osnovnih i srednjih škola iz Hrvatske.

14

Strategija znanosti, obrazovanja i tehnologije i zakonodavne promjene

Sredinom prošle je godine usvojena Strategija znanosti, obrazovanja i tehnologije. Prema stavu

GOOD Inicijative i Centra za mirovne studije, ista je zanemarila potencijal građanskog odgoja i

obrazovanja, unatoč istaknutom ishodu: „razvoj sposobnosti za aktivno sudjelovanje u društvenim i

kulturnim zbivanjima te osposobljenost za prihvaćanje i sudjelovanje u izgradnji sustava vrijednosti

primjerenog načelima suvremene demokracije; osposobljenost za komunikaciju u multikulturnoj i

mnogojezičnoj međunarodnoj zajednici...“. „Naime, bez sustavnog uvođenja građanskog odgoja i

obrazovanja u sve škole, i kao predmeta i kao međupredmetnog sadržaja, ne može se osigurati

razvoj socijalne i građanske kompetencije učenika, niti postići pomak u demokratizaciji škola što su

ciljevi ove Strategije. U Strategiji je neophodno jasno definirati uvođenje građanskog odgoja i

obrazovanja i kao predmeta i kao međupredmetnog sadržaja kako bi se jasno i nedvojbeno

pokazala namjera RH da svaki učenik bude educiran za donošenje odluka za život u zajednici te

građanin koji zna i razumije svoja prava i odgovornosti“, stoji u priopćenju Inicijative.

Tijekom procesa savjetovanja o nacrtu prijedloga iskaza o procjeni učinaka Nacrta prijedloga

Zakona o srednjoškolskom odgoju i obrazovanju, CMS se založio za donošenje

jedinstvenog Zakona o odgoju i obrazovanju koji će urediti područja predškolskog,

osnovnog i srednjeg odgoja i obrazovanja, visoko školskog obrazovanja i cjeloživotnog

obrazovanja i tako definirati formalne okvire unaprjeđenja kvalitete sadržaja, metodike rada i

inkluzivnosti kao principa svakodnevnog rada škola. Smatrali smo potrebnim prvo donijeti opći

zakon, a tek potom utvrditi postoji li potreba i za usvajanjem zasebnog Zakona o srednjoškolskom

odgoju i obrazovanju i drugih zakonskih rješenja ili se specifičnosti vezane uz konkretne obrazovne

prakse trebaju urediti specifičnim pravilnicima i drugim podzakonskim aktima. Predložili smo

zakonodavcu definiranje razlike između kurikularnog pristupa i Nastavnog plana i programa s

obzirom da se radi o dva potpuno različita pristupa definiranju obrazovne prakse (dok prvi polazi od

ishoda, drugome su temelj konkretne nastavne aktivnosti).

Ključni rezultati

Redovni program Mirovnih studija upisuje 30 osoba po generaciji. U prošloj godini održano je

preko 240 sati predavanja i praktičnih radova, 25 polaznika sudjelovalo je u programu do kraja, od

čega je 17 osoba uspješno završilo, a 8 pohađalo program.

15

Na javnim predavanjima i javnim događajima te MIRamiDAnima prisustvovalo je preko 650 osoba.

Publiciran je detaljni kurilulum programa u programskoj brošuri Mirovni studiji 2014.-15., te su

tiskani promotivni plakat i letak. Uspostavljena je inicijalna suradnja sa Toolbox for Education and

Social Action na prilagodbi suradničke društvene igre Coopoly. Više na poveznici:

http://store.toolboxfored.org/co-opoly-the-game-of-co-operatives/

Krajem prošle godine, točnije 25. studenoga 2014. registrirana je Mirta - Ustanova za mirovno

obrazovanje i građanski aktivizam, kojoj je CMS osnivač. Uspostavljena je strateška

suradnja s organizacijama čiji će se programi provoditi kroz ustanovu MIRTA. To su: Volonterski

centar Osijek, Mreža mladih Hrvatske i SMART (suradnja sa srodnim programima: Demo-akademija

Volonterskog Centra Osijek, Studija o mladima za mlade Mreže mladih Hrvatske i Akademije

menadžmenta neprofitnih organizacija - udruge SMART). Uspostavljena je i suradnja s GOOD

Inicijativom koja se zalaže da uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja u škole i Antifašističkom

ligom u izradi nastavnih materijala.

Kroz obrazovne aktivnosti za nastavnike prošlo je 60 osoba, a kroz mentorski rad i studijsku

posjetu Rijeci po 40 osoba. Sveukupno smo, u tim segmentima, proveli oko 100 sati edukacije.

Edukacija 70 mladih organizirana je kroz više aktivnosti, ukupno oko 140 sati rada. U

kampanjama škola sudjelovao je jako velik broj učenika, što kao organizatori, što kao sudionici u

aktivnostima, a od nastavnika/ca u kampanji je sudjelovalo njih 26. Uspostavljena je suradnja s

18 škola, a u aktivnostima prevencije nasilja u zajednici uspostavljena je suradnja s MUP-om,

Vijećima za prevenciju, centrima za socijalnu skrb i drugim lokalnim dionicima.

Publicirane su sljedeće publikacije:

● Nasilje ostavlja tragove - zvoni za nenasilje! - Prikaz rezultata istraživanja o

vršnjačkom nasilju i pregled programa prevencije vršnjačkog nasilja;

● Mali miritelji (brošura za osnovne škole s pregledom programa prevencije koju je razvila

OŠ „Milan Brozović“ iz Kastva).

Publikacije se mogu pronaći na sljedećoj poveznici: http://www.cms.hr/hr/publikacije

Tijekom kampanje za kvalitetno uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja uspostavljena

je suradnja s nizom nastavnika, učitelja, roditelja, učenika, studenata, umjetnika, novinara i

organizacija civilnoga društva.

u 2014. godini, Centar za mirovne studije postao je nacionalni koordinator aktivnosti

Globalnog obrazovanja, programa pod vodstvom North-South Centra Vijeća Europe. Globalno se

obrazovanje shvaća kao holističko obrazovanje koje se bavi sve većom povezanošću lokalnog i

globalnog. Nastoji razviti obrazovne zajednice u kojima se stručnjaci potiču na suradnju i razvijanje

vještina potrebnih za globalno participativno građanstvo. Kroz globalno obrazovanje učenici bi

trebali uvidjeti da njihov uspjeh i napredak ovise i o uspjehu i napretku njihovih sugrađana, kao i o

stanju njihovog prirodnog okruženja. Jačanjem osjećaja pripadnosti zajednici, u kojoj se

individualna i kolektivna prava i odgovornosti prepoznaju i poštuju, globalno obrazovanje

promovira načela pluralizma, nediskriminacije i socijalne pravde.

Rad programa u 2014. obilježilo je:

Izazovi oko uvođenja građanskog odgoja i obrazovanja i prekid suradnje institucija i OCD-a

Nakon dvogodišnje provedbe projekta 'Novo doba ljudskih prava i demokracija u školama' od

strane Mreže mladih Hrvatske, Centra za mirovne studije i GONG-a, a koji je omogućio

eksperimentalnu provedbu Kurikuluma GOO u 6 škola, činilo se kako postoje snažne osnove za

uspostavljanje trajnog suradničkog modela između civilnih organizacija i ministarstva u procesu

uvođenja GOO u škole, kao i njegovoj kvalitetnoj provedbi. Osnovano je Stručno povjerenstvo,

tada još pod ravnanjem ministra Jovanovića, u koje su uključeni stručnjaci i praktičari iz različitih

16

formalnih i neformalnih obrazovnih praksi, pa tako i OCD-i. Povjerenstvo je pripremilo Kurikulum

građanskog odgoja i obrazovanja, prijedlog literature, prijedlog modela obrazovanja nastavnika,

kao i prijedlog modela uvođenja GOO u škole. Prijedlozi su bili u javnoj raspravi mjesec dana u

travnju i svibnju ove godine, a rezultati javne rasprave nikada nisu objavljeni. Sastanci

Povjerenstva više nisu organizirani, izuzev onoga nakon izbora ministra Mornara koji je predstavio

odluku o među-predmetnom uvođenju. Ta je odluka bila jednako tako u javnoj raspravi, a javnost

nikada nije vidjela rezultate ni te javne rasprave. Suradnja s nadležnim ministarstvom ne postoji

već mjesecima, točnije od onoga trenutka kada je ministar Mornar stupio na čelo ministarstva.

Ministar je povukao dotadašnji proces izrade Kurikuluma građanskog odgoja i obrazovanja koje je

predložilo Stručno povjerenstvo osnovano upravo s tim ciljem uz dodatan cilj uvođenja GOO kao

modela obveznog predmete u višim razredima osnovnih i srednjih škola, a koje će pratiti među-

predmetna provedba na svim razinama osnovnog i srednjeg obrazovanja.

Bez obzira na ili unatoč ovim preprekama u radu, program je obilježila i jako dobra suradnja s

obrazovnim djelatnicama, njihovo zadovoljstvo našim radom i podrškom koju smo im pružili u

stručnom usavršavanju za provođenje sadržaja GOO-a i izvannastavnih aktivnosti te njihova želja

za nastavak suradnji i podrške u radu.

U toku projekta, a korelirajući sa promjenom ministra znanosti, obrazovanja i sporta, Agencija za

odgoj i obrazovanje (AZOO) prekinula je suradnju s organizacijama civilnoga društva pa tako nije

više bila voljna izdavati nastavnicima potvrde o stručnom usavršavanju koje je između ostaloga

provodi i CMS. Kroz zajedničke napore organizacija udruženih u GOOD Inicijativu nastojali smo, i

nastavljamo, zagovarati da se nastavnicima omogući kvalitetna priprema za provođenje sadržaja iz

građanskog odgoja i obrazovanja, a također nastavljamo zagovarati i uspostavljanje kriterija i

jasnih procedura AZOO-a za odobravanje programa usavršavanja nastavnika/ca koje provode

udruge.

Drugi izazovi ticali su se suradnje lokalnih uprava i relevantnih dionika u provođenju preventivnih

programa kao i podrške mladima i školama u radu na prevenciji. Ovo se uglavnom odnosi na

manjak responzivnosti u ovim aktivnostima.

Unutarnje promjene

U siječnju prošle godine nakon operativnog planiranja Centra za mirovne studije tim je podijeljen

na dva pod-tima koja su koordinirale Lovorka Bačić i Iva Zenzerović. U ožujku je u tim došla Emina

Bužinkić kao koordinatorica kampanje za uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja. Početkom

rujna, s obzirom na proces restrukturacije, tim je konsolidiran kao jedan, a koordinira ga Emina

Bužinkić, koja postaje i članicom Izvršnog odbora organizacije. U listopadu nam se u tim pridružuje

Jasna Račić kao suradnica u programu Mirovnih studija. Izuzev spomenutih, tim čini i Lana Jurman

odgovorna za rad s mladima.

1.3. Program društvene solidarnosti, razvojne suradnje i ljudske sigurnosti

Kratko o programu

Program društvene solidarnosti, razvojne suradnje i ljudske sigurnosti osmišljen je na strateškom

planiranju CMS-a kao program koji okuplja različite aktivne teme u CMS-u te kao svojevrsna odskočna

daska (inkubator) za nove teme kojima se CMS odlučio baviti. Tu se primarno misli na teme vezane uz

socijalno–ekonomska prava, područje koje nije ranije bilo od primarnog interesa za rad CMS-a, a koje

razvijamo s obzirom na nove oblike društvene nepravde i diskriminacije koji se javljaju prema

građanima RH u okviru socijalno-ekonomskih prava. Jednako tako, kroz program smo radili na

daljnjem razvoju politika međunarodne razvojne suradnje, teme koja se posebno aktualizirala nakon

17

ulaska RH u EU. Konačno, program se bavio i tradicionalnom temom ljudske sigurnosti u segmentima

nadzora nad sigurnosnim sustavom RH, kao i promocijom koncepta ljudske sigurnosti.

Tijekom 2014. godine u programu je radilo pet osoba:

Gordan Bosanac – voditelj programa,

Sandra Benčić (do rujna 2014.),

Mirjana Mikić,

Petra Jurlina,

Ela Naranđa (od travnja 2014.).

Ključne aktivnosti i rezultati

U sklopu teme ljudske sigurnosti najviše se radilo na unapređenju transparentnosti sigurnosnog

sustava RH i to kroz IPA projekt „PINS – Javni interes, nije za prodaju“. Projekt se je fokusirao na dva

segmenta: 1. istraživanje i unapređenje transparentnosti procesa konverzija vojnih nekretnina iz

vojne u civilnu namjenu i 2. unapređenje sustava javnih nabava u sigurnosnom sektoru. Projekt se

provodio u partnerstvu sa Transparency International – Defence and Security Program, Transparency

International Hrvatske, Transparency International Madžarske, Odsjekom za sociologiju Filozofskog

fakulteta u Zagrebu, Zelenom Istrom i udrugom Eko-Zadar. Usko se je surađivalo i sa udrugom OBRIS

– Obrana i sigurnost koja je medijski pratila projekt na portalu www.obris.org te zajedno s Odsjekom

za sociologiju i Eko-Zadrom provodila istraživanje o konverziji vojnih nekretnina. Upravo je tema

konverzija najviše odjeknula u javnosti te smo kroz projekt PINS uspjeli inicirati nekoliko građanskih

akcija, ali i policy prijedloga za unapređenje sustava konverzija. Kroz projekt i našeg partnera Zelenu

Istru podržavali smo građansku akciju „Volim Pulu“ koje se glasno aktivirala oko prenamjene bivšeg

vojnog prostora na poluotoku Muzil u Puli. U suradnji s Hrvatskim dizajnerskim društvom tematizirali

smo i budućnost bivše vojne bolnice u Vlaškoj ulici u Zagrebu – primjera loše konverzije. Naš lokalni

partner iz Zadra kroz javne tribine i podrške alternativnom lokalnom festivalu radio je na oživljavanju

ove teme u gradu Zadru.

Projekt je bio usmjeren i na unapređenje javnih politika upravljanja državnom imovinom, te smo

aktivno sudjelovali u javnim raspravama oko strateških dokumenata novoosnovanog Državnog ureda

18

za upravljanje državnom imovinom (DUUDI) koji je prihvatio dio naših komentara. Konačno, izdana je

i publikacija Kome pri(o)padaju bivši vojni prostori? – četiri studije slučaja vojnih konverzija u

Hrvatskoj. Pred kraj projekta razvili smo i pilot verziju on-line baze podataka bivših vojnih nekretnina

koja ima interaktivnu komponentu komunikacije s građanima. Baza je napravljen u suradnji s

kolektivom Rational International, te smo nakon završetka projekta nastavili raditi na njenom

unapređenju.

U segmentu transparentnosti sigurnosnog sektora najviše se radilo na analizi zakonodavstva vezanog

uz javne nabave u sigurnosnom sustavu i izradi policy prijedloga za unapređenje sustava. U suradnji s

Institutom Ruđer Bošković testirali smo i računalnu metodu analize većih baza podataka tzv. „data

mining“ na bazi ugovora koje je MORH sklopio s privatnim sektorom u 2013. godini. Analiza je imala

za cilj računalnim putem detektirati ugovore koji se po nekom od indikatora ističu od većine ugovora,

kako bi se uočile eventualne nepravilnosti u bazi podataka. Metoda se pokazala uspješnom, te

nastavljamo na njenom daljnjem razvoju. Rezultati analize predstavljeni su na konferenciji o

transparentnosti javnih nabava u području obrane u srpnju 2014. Konferencija se održala u

prostorijama Hrvatskog vojnog učilišta.

Kroz IPA projekt PINS uspostavili smo i odličnu suradnju s TIUK-Defense and Security programom koji

su nam uvelike pomogli ojačati vlastite kapacitete u segmentu praćenja transparentnosti

obrambenog sektora, te je i troje predstavnika OCD-a iz Hrvatske boravilo na studijskoj posjeti TIUK-u

u Londonu. Suradnja se nastavila i izradom izvještaja Indeks obrane – globalnog izvještaja

Transparency Internationala o transparentnosti obrane pojedinih zemalja. CMS je radio izvješće za

Hrvatsku, a isto će biti prezentirano u 2015. godini.

Tokom 2014. godine aktivno smo nastavili raditi i na zagovaranju jačeg građanskog nadzora nad

sigurnosnim sustavom – posebno policijom. Naime, u 2014. godini ponovno se otvorio problem

građanskog nadzora nad policijom, te se pristupilo uvođenju dodatnog nadzora nad tajnim mjerama

19

prikupljanja podataka od strane policije. Dio naših prijedloga je usvojen, ali ne i prijedlog da se nadzor

nad policijom i tajnim službama objedini u jedinstveno profesionalno i neovisno građansko tijelo. Ipak

treba istaknuti da je došlo do pomaka u nadzoru nad policijom. Paralelno smo radili i na slučajevima

povrede ljudskih prava od strane policije, pomažući žrtvama da njihov slučaj dođe do javnosti te smo

im pružali pravnu pomoć.

Tema međunarodne razvojne suradnje nastavila se razvijati unutar ovog programa. Vjerojatno

najvažniji iskorak desio se u veljači 2014. godine kada je osnovana Platforma za međunarodnu

građansku solidarnost Hrvatske (CROSOL). Platforma domaćih OCD-a koje su aktivne ili se žele baviti

međunarodnom razvojnom suradnjom i humanitarnom pomoći.

CMS je cijelo vrijeme pružao logističku podršku osnivanju Platforme, a Gordan Bosanac izabran je za

predsjednika Upravnog odbora CROSOL-a. Tijekom 2014. CMS je nastavio podržavati CROSOL, te je

horizontalno kroz svoje programe nastavio raditi na pitanjima međunarodne razvojne suradnje. Kroz

CROSOL, umrežili smo se s OCD-ima iz EU aktivnim u području međunarodne razvojne suradnje, a i u

partnerstvu sa palestinskom organizacijom PalThink razvili zajednički projektni prijedlog čije je

financiranje odobrilo Ministarstvo vanjskih i europskih poslova (MVEP). Krajem 2014. godine odobren

nam je i projekt razvojne suradnje s BiH na kojemu nam je partner Mirovna akademija iz Sarajeva.

Kroz CROSOL radilo se i na unapređenju operativnog plana međunarodne razvojne suradnje MVEP-a.

Jednako tako, program transformacije nasilja aktivno se uključio u promociju obrazovanja za razvoj.

Sudjelovali smo i u akciji solidarnosti s mađarskim aktivistima koji su se našli pod pritiscima

madžarske vlade.

U narednom periodu želja nam je da se CROSOL osamostali te da CMS ravnopravno s drugim

članicama djeluje kroz CROSOL. U suradnji s Beogradskim centrom za bezbedonosnu politiku i

norveškim Institutom za vanjske poslove, napravili smo analizu civilnih kapaciteta RH za mirovne

misije, te smo zagovarali donošenje Zakona o civilnim stručnjacima u mirovnim misijama. Prvi nacrt

Zakona predstavljen je u 2014. godini ali još nije ušao u saborsku proceduru.

Najmlađa komponenta ovog programa društvena solidarnost strateški se razvijala kroz 2014. godinu

te su planirani i pisani projekti. Kroz 2014. godinu uspostavljeni su kontakti s različitim dionicima iz

20

područja ekonomije (sindikati, udruge, stručnjaci, i dr.) te smo probno radili manje interne aktivnosti

za bolje razumijevanje ekonomskih politika, kao što je npr. analiza proračuna RH. Ostvarena je

odlična suradnja s europskom mrežom SOLIDAR – krovnom mrežom koja prati socijalne politike EU. U

suradnji s drugim udrugama iz Hrvatske sastavili smo prvi izvještaj Social Progess Watch o

ekonomskoj situaciji u Hrvatskoj i isti predstavili u Europskom parlamentu. Također, povodom izbora

za Europski parlament sa sindikatima i drugim udrugama suorganizirali smo javnu raspravu o

europskoj socijalnoj politici. Suradnju sa SOLIDAR-om nastavljamo i u 2015. godini.

Najveći projekt u sklopu ove programske teme bio je IPA projekt deliberacije pod nazivom „Neka se i

glas građana čuje“. Ususret prvoj planiranoj deliberaciji u Hrvatskoj, 8. i 9. svibnja 2014. godine

Centar za mirovne studije je na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu ugostio dvije predavačice sa

Stanfordovog Centra za deliberativnu demokraciju. Putem ex cathedra predavanja i radionica, dr.

Alice Siu i Kathleen Giles predstavile su model deliberativnog javnog mnijenja (deliberative polling)

koji je razvio njihov centar. Radi se o metodi istraživanja javnog mnijenja i rasprave u kojima sudjeluju

građani, ali na novi način. Građane se bira kao reprezentativni uzorak, a ključno je da ih stručnjaci

informiraju o temi kako bi mogli ravnopravno sudjelovati u raspravama. Cilj je da građani, koji u

svakodnevnim životima nemaju vremena promišljati o pojedinim politikama i temama, donose

zaključke koji nisu isključivo bazirani na ideološkoj ili racionalnoj podlozi, eventualno promjene

mišljenje i stavove nakon što čuju argumentirane odgovore na svoja pitanja.

Prva deliberacija održana je u lipnju i bavila se prijedlogom novog Zakona o radu. Dvadeset i

jednog sudionika je slučajnim uzorkom odabrala agencija za ispitivanje javnog mnijenja Target. Oni su

pripremili i pitanja za sudionike: prije i poslije deliberacije, da usporedimo koliko su se njihovi stavovi

o zadanoj temi promijenili vezano za rad u malim grupama i odgovore koje su dobili od stručnjaka za

temu. Stručnjaci uvijek moraju biti i za i protiv, te je izuzetno važno da su u stanju argumentirano

odgovarati na pitanja sudionika.

Naša druga deliberativna rasprava bila je u listopadu i ticala se ostvarivanja prava manjina te

vodi li ono integraciji ili sukobu i podjeli. Obzirom da za deliberaciju biramo teme koje su baš u tom

trenutku aktualne i dijele društvo, ne određujemo ih unaprijed, ovo je bila vruća tema. Pristupili smo

joj neposredno nakon što je Ustavni sud donio odluku da referenduma oko mijenjanja Ustavnog

zakona o pravima manjina neće biti. A ticalo se to skidanja dvopismenih ploča u Vukovaru i drugdje.

21

Specifičnost procesa je i u tome da stvarno široki tim priprema i provodi deliberaciju: s jedne strane

to smo mi i naši partneri, Srpsko narodno vijeće, Institut za javne financije i Grupa mladih Dalj, ali i

suradnici na projektu: Target, kojeg smo već spomenuli, FADE IN, koji svaki put snimi kratki film,

novinari Novosti, koji objavljuju članke s deliberacije, stručnjaci koji dolaze i iz OCD-a i iz Vlade, ali i iz

akademske zajednice, FPZG kojeg zastupa profesorica Ana Matan i voditelji (moderatori) malih grupa

i plenuma iz Hrvatskog debatnog društva. Unaprijed smo shvatili da, obzirom da nisu ispunjeni svi

metodološki kriteriji (jer deliberacija predviđa sto i više sudionika, a mi smo raspolagali sredstvima za

puno manji broj) ne možemo govoriti o pravoj deliberativnoj raspravi, kako ju je razvilo Sveučilište u

Stanfordu, ali svakako možemo o pilotu koji nam može poslužiti za dalji rad. Za 2015. predviđene su

još tri deliberativne rasprave. Najvažnije je približiti građanima ovu metodu koja u Hrvatskoj

nedostaje. Više o deliberaciji na: www.cms.hr/deliberacija

1.4. Program Borba protiv rasizma, ksenofobije i etničkog ekskluzivizma

Kratko o programu

U prvom dijelu 2014. godine u ovome su programu funkcionirala dva tima – Tim azila i Tim suzbijanja

diskriminacije. Sredinom godine odlučili smo se i organizacijski te strukturno posvetiti integraciji i

jačem povezivanju ova dva tima u jedan zajednički program – Borba protiv rasizma i ksenofobije, koji

bi, osim rada na uspostavljenom zajedničkom programskom cilju koji smo 2012. godine definirali kao

„otvaranje društva prema različitostima“, funkcionirao integrirano kao organizacijska i radna cjelina.

Uvidjeli smo kako dotadašnja podjela na tim azila i tim suzbijanja diskriminacije možda nije

najoptimalnije rješenje za nas – u prvom redu zato što su ti timovi u smislu vještina ljudi unutar tima

nedostatni, te jer nam jedan okrupnjeni tim daje veću mogućnost za međusobnu podršku i

pokrivanje svih potreba koje imaju naši korisnici te ciljeva koje smo si kao organizacija zadali. Osim

ovoga, prepoznali smo da je borba protiv rasizma i ksenofobije vrlo široko područje koje ne možemo

odgovarajuće zahvatiti podjelom na dosadašnja dva tima, čije je djelovanje do sada ipak bilo uže od

onoga što smo si zadali kao opći cilj programa.

2014. godinu u programu Borba protiv rasizma i ksenofobije obilježili su velike promjene unutar tima.

U prvoj polovici godine pravnica Vanja Bakalović je otišla na porodiljni dopust, a na tom ju je mjestu

zamijenio Mitre Georgiev, te nas je polovicom godine napustila dugogodišnja pravnica Lucija Kuharić,

da bi se timu na jesen priključila Sunčica Brnardić, bivša studentica Mirovnih studija i volonterka u

radu s izbjeglicama. Također, timu se na pola radnog vremena ponovno i službeno priključila Emina

Bužinkić, koja je tijekom prethodnih godina bila aktivna vanjska suradnica. Do neke se mjere u

programu smanjio angažman Julije Kranjec, koja je sada organizacijska voditeljica Centra za mirovne

studije. Sara Lalić je preuzela koordinaciju programa. Tim sada čine: Sunčica Brnardić, Emina

Bužinkić, Mitre Georgiev, Julija Kranjec, Sara Lalić, Cvijeta Senta i Tea Vidović, a neke su aktivnosti

u području suzbijanja etničkog ekskluzivizma radile i Mirjana Mikić te Petra Jurlina. Osim ovoga

tima zaposlenih, imamo i nezanemariv broj volontera koji su najviše angažirani u području azila i

integracije, a veliku nam podršku daju i vanjski suradnici, poput CMS-ovog člana Drage Župarića Iljića

te brojnih odvjetnika okupljenih oko pitanja azila i diskriminacije, među kojima smo prošle godine

najviše surađivali s Lovorkom Kušan, Lidijom Horvat, Ivom Barunom i Jasminkom Biloš. Također, u

2014. vrlo vrijedna članica tima bila Ela Meh, koja je u CMS-u bila na internshipu pet mjeseci.

22

Ključne aktivnosti

U 2014. godini dobar dio našega rada funkcionirao je kroz nekoliko projekata koje smo provodili:

projekt „Refugees Welcome - Improving conditions for asylum migrants reception and integration“

financiran kroz program EIDHR Europske komisije, projekt „In the Name of Equality“ financiran kroz

program PROGRESS Europske komisije, „Supporting Refugeees – from Practice to Policies“ financiran

od strane UNHCR, „Asylum cookbook: Taste of Home“ financiran od strane Heinrich Bӧll Stiftung, „EP

elections 2014 - disclosing hate speech and discrimination“ financiran od strane Open Society

Initiatives for Europe i „Quality Integration Solutions for Refugees“ financiran kroz program IPA

Europske komisije. Naravno, osim ovoga, provodili smo i sudjelovali u nizu drugih aktivnosti.

U 2014. intenzivno smo pratili sudske postupke u području azila. Monitoring ročišta redovno vršimo

u suradnji s Pravnom klinikom Pravnog Fakulteta u Zagrebu, u svrhu čega smo razvili metodologiju i

radili na podizanju kapaciteta Grupe za pomoć azilantima i strancima. Također, izradili smo i iscrpnu

studiju o kvaliteti presuda Upravnog suda u Zagrebu koju smo početkom 2015. u prostorima

Pravosudne akademije prezentirali sucima upravnih sudova u zemlji.

Prošle smo se godine nastavili baviti pitanjem ekstradicije, na kojem smo prethodnih godina

intenzivno radili kroz direktan rad na medijski eksponiranim slučajevima Başak Şahin Duman i Vicdan

Özerdem, dvjema turskim državljankama kojima je prijetilo izručenje. U 2014. godini bavili smo se

slučajem crnogorskog državljanina koji je imao status izbjeglice u Italiji, a bio je pritvoren u Puli zbog

međunarodne tjeralice. Na sreću, u ovom se slučaju radilo o slučaju koji je riješen u svega nekoliko

dana, što uvelike pripisujemo pritisku koji smo postigli kroz prethodne slučajeve. Osim rada na

konkretnim slučajevima, izrazito je važno da smo se prošle godine intenzivno bavili i rješavanjem

ovoga problema na sustavnoj razini – nacionalno i međunarodno. U 2014. godini povezali smo se s

organizacijom Fair Trials koja se ovim pitanjima bavi, te sastavili preporuke za poboljšanje sustava

ekstradicije, odnosno institucionalni okvir koji bi osigurao zaštitu izbjeglica od daljnjeg progona.

Krunu toga zagovaračkog rada predstavlja međunarodna konferencija “Conflicts of extradition law

and refugee protection law: mutual recognition of asylum and non-refoulement among EU Member

States”, koja se održala početkom prosinca u Zagrebu, na kojoj su sudjelovali priznati stručnjaci iz

Hrvatske i inozemstva. Izdali smo publikaciju Ekstradicija i azil: praktični vodič koja postaje važan

resurs u smjeru rješavanja problema koji se tiču sukoba ekstradicijskog i azilnog prava.

U zagovaračkom smislu, tijekom 2014. imali smo nekoliko važnih inicijativa. Sudjelovali smo u

javnoj raspravi o Zakonu o životnom partnerstvu, pri čemu smo se zalagali za izjednačavanje prava

stranaca i izbjeglica s pravima hrvatskih državljana, što nam je uvelike uspjelo te su naši prijedlozi koji

idu u tome smjeru prihvaćeni. Također, budući da se već dugo bavimo pravom izbjeglica na brak, koje

često nije omogućeno zbog raznih administrativnih zahtjeva koje izbjeglice ne mogu ispuniti, slali smo

svoje komentare i amandmane prilikom donošenja novoga Obiteljskog zakona, koji su također

usvojeni, ali s obzirom da je cijeli zakon srušen na Ustavnom sudu, te odredbe više nisu na snazi. Naši

su prijedlozi uvršteni i u novi prijedlog Obiteljskog zakona, ali ćemo, dok se taj zakon ne usvoji, ulagati

zagovaračke kapacitete da se omogući stupanje u brak i izbjeglicama.

Tijekom cijele godine, mnogo smo radili i na monitoringu i unapređenju integracijskih politika. U

lipnju smo organizirali konferenciju „Dobrodošli - stvaranje preduvjeta i pronalaženje kvalitetnih

23

rješenja za integraciju izbjeglica u Hrvatskoj“ koja je održana u Hrvatskom saboru, a na kojoj su

sudjelovali predstavnici relevantnih institucija, međunarodnih organizacija i organizacija civilnog

društva. Na konferenciji smo predstavili i policy paper Preporuke za zapošljavanje izbjeglica. Krajem

godine organizirali smo i okrugli stol „Jezične barijere u integraciji izbjeglica“, s obzirom da nismo

zadovoljni nedovoljnim angažmanom nadležnih institucija da organiziraju učenje hrvatskog jezika za

izbjeglice. Tijekom cijele godine, Julija Kranjec i Tea Vidović sudjelovale su u radu Radne skupine za

integraciju. Također, prošle smo godine pripremili prijedloge integracijskih politika na temelju kojih

ćemo sljedeće godine zagovarati promjene u dizajnu i implementaciji javnih politika za integraciju i

suzbijanje diskriminacije te monitorirati i evaluirati njihovu provedbu. Priliku za zagovaranje tih

prijedloga imat ćemo i u 2015. godine, s obzirom da će se raditi na novoj Migracijskoj strategiji i

Akcijskom planu za integraciju. U 2014. godini smo objavili i izvještaj Izazovi integracije u kojem smo

upozorili na rasističke prakse u hrvatskim institucijama i društvu. Osim integracijskih politika, radili

smo i na politikama suzbijanja diskriminacije. Sredinom godine osnovana je Radna skupina za izradu

Nacionalnog plana za borbu protiv diskriminacije 2015. – 2020. u kojoj sudjeluje Sara Lalić kao

predstavnica CMS-a.

Krajem smo godine povodom Međunarodnog dana migranata javnost upozorili na pogubne

posljedice restriktivne migracijske politike u Europskoj uniji putem izjave za medije. Istoga su se dana

na našu inicijativu brodovi Jadrolinije oglasili sirenama i spustili zastave na pola jarbola u znak žalosti

za sve one koji su izgubili svoje živote u potrazi za sigurnim domom.

U 2014. godini i prvom dijelu 2015. godine smo s Fade In-om, kao nositeljem projekta, i CEDRA-om,

NESsT-om, Iskrom i Izazovom, kao partnerima, provodili projekt „Quality intergation solutions for

refugees“, kojem je fokus bio na jačanju kapaciteta za (samo)zapošljavanje izbjeglica i osoba

migrantskog podrijetla te razvoju ideja socijalnog poduzetništva koje počivaju na interesima i

kompetencijama tih osoba. U prvom smo dijelu godine radili na okupljanju i mapiranju interesa te

vještina grupe izbjeglica i osoba migrantskog podrijetla. Naše suradnice Romana Pozniak i Tanja

Duraković su pod uredničkom supervizijom Emine Bužinkić sastavile Izvještaj o iskustvima

zapošljavanja izbjeglica, a izdali smo i Vodič kroz socio-ekonomska prava izbjeglica, koji je, osim na

hrvatskom jeziku, dostupan i na još sedam jezika koje izbjeglice u Hrvatskoj koriste u najvećoj mjeri.

Partnerima NESST-u i CEDRA-i smo dali logističku podršku u četiri radionice za podizanje kapaciteta u

području društvenog poduzetništva i sastancima za dodatno motiviranje sudionika ovoga programa.

Također, u izradi je i priručnik Vodič za osnivanje i djelovanje zadruga koji radimo skupa sa Cedrom.

Izrazito važna inicijativa koju smo pokrenuli je pokretanje kulinarko-vrtno-jezične zadruge, koja će

uskoro imati svoju osnivačku skupštinu. Na osnivanju zadruge rade i volonteri CMS-a te izbjeglice i

osobe migrantskog podrijetla pod mentorstvom CEDRA-e. Osnivanje zadruge usko je vezano za veliki

set senzibilizacijskih i integracijskih aktivnosti kojima smo se bavili prošle godine. Kroz javne

prezentacije i radionice, intenzivno smo radili na pripremi kuharice Okus doma, koju smo izdali

krajem godine. Ova kuharica sadrži životne priče tražitelja azila i azilanata, informacije o povijesnom i

političkom kontekstu njihovih zemalja podrijetla, kulturnom nasljeđu, popularnim jelima, podrijetlu

začina i njihovih migracija, koje smo zajedno s volonterima prikupili kroz intervjue s 20-ak izbjeglica iz

Irana, Iraka, Pakistana, Afganistana, Nigerije, Konga, Kameruna, Zimbabwea, Senegala, Somalije,

Sudana, Sirije, Tunisa, Alžira, Moroka, Libije, Etiopije, Kosova i Armenije. Javne prezentacije hrane,

tzv. „showkitchen“ u kojima su izbjeglice kuhale zajedno s volonterima i prezentirali jela iz svojih

zemalja u zajednici, održale su se nekoliko puta tijekom godine: nekoliko puta u Dugavama -

prvomajski grah na svjetske načine i prilikom akcije Okusi dom u lipnju; jednom, u lipnju u Kutini;

24

Bliski okusi istoka na Bundekfestu; Festival hrane u Plavom loncu, te smo obilježili Dan migranata

kroz dvije javne prezentacije u Zagrebu, kada su izbjeglice kuhale zajedno s učenicima Ugostiteljsko-

turističke škole u Utrinama. Kulinarske aktivnosti protegnule su se na pripremu hrane za festival Vox

Feminae, konferenciju Libera, Povorku ponosa Zagreb Pride-a, Transpozij Transaida i druge. Osim

svega ovoga, radili smo i na pripremi web stranice www.okus-doma.hr, radijskog spota Integracija

počinje razumijevanjem i video spota Porijeklo hrane, koji su prezentirani početkom 2015. godine.

Rad na “kulinarskom” aktivizmu jako nas je ohrabrio, jer primjećujemo da je to vrlo uspješna metoda

senzibilizacije javnosti te integracije izbjeglica i osoba migrantskog podrijetla, te smo tijekom cijele

godine dobili brojne pozitivne komentare te se osnažili na osnivanje zadružnog cateringa. Nositelj

projekta 'Kvalitetni koraci ka integraciji izbjeglica' je Fade In s kojima je CMS u ko-produkciji izradio

dokumentarni film i medijsku kampanju 'Okus doma'.

U 2014. godini nastavili smo voditi Koordinaciju za integraciju, neformalnu koaliciju organizacija koje

imaju kapacitete pružanja integracijske podrške izbjeglicama u hrvatskom društvu. Tijekom 2014.

godine, Koordinacija je održala četiri sastanka koji se su ticali uklanjanja prepreka za održivu

integraciju azilanata u hrvatsko društvo. Koordinaciji su se u 2014. godini pridružile socijalne radnice

iz podružnica Centra za socijalnu skrb Zagreb te organizacije civilnog društva koje su osnaživale

izbjeglice u osnivanju zadruge. Izdali smo publikaciju Interkulturalne prakse - s izbjeglicama i za

izbjeglice, kojom smo željeli informirati civilno društvo o dosadašnjim aktivnostima Koordinacije te ih

potaknuti da nam se u budućnosti pridruže. Neke članice Koordinacije za integraciju (Attack, Zagreb

Pride, Fade In, CEDIM, CNI, Crveni križ, DPP, DAH, Iskra, IRMO, UNHCR) te predstavnici državnih

institucija (Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Ministarstvo rada i mirovinskoga

sustava, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, Hrvatski zavod za zapošljavanje, Državni ured za

obnovu i stambeno zbrinjavanje, Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, Ministarstvo

socijalne politike i mladih, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Ministarstvo regionalnoga

razvoja i fondova Europske unije, Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike

Hrvatske) sudjelovali su na studijskom putovanju u Beč, gdje smo posjetili austrijske integracijske

centre i udruge koje pružaju integracijsku podršku izbjeglicama, što se pokazalo kao vrlo dobra

metoda za prijenos kvalitetnih integracijskih praksi. Društvo za psihološku pomoć nakon studijskog

posjeta nastavilo je komunicirati s bečkom organizacijom HEMAYAT koja pruža psihološku podršku

izbjeglicama te su sličan tip podrške razvili u Hrvatskoj. Važno za istaknuti jest kako su članice

Koordinacije zajedničkim aktivnostima obilježile Svjetski dan izbjeglica u Tjednu IZBJEGLICAma! koji je

održan od 12.06. do 20.06.2014. godine na raznim lokacijama u gradu Zagrebu. Ista praksa planira se

nastavljati u sljedećim godinama.

U 2014. godini smo, kao i do sada, pružali direktnu integracijsku asistenciju izbjeglicama. Tijekom

cijele godine volonteri/ke CMS-a održavali su interkulturalne radionice i radionice hrvatskog jezika u

prostorijama Kuće ljudskih prava i u Prihvatilištu za tražitelje azila u Zagrebu. Izdali smo i brošuru za

izbjeglice Dobrodošli u hrvatsko društvo, koja je namijenjena njihovom bazičnom upoznavanju s

povijesnim, političkim i kulturnim kontekstom Hrvatske i upoznavanju s mogućnostima ostvarivanja

temeljnih prava koje imaju kao izbjeglice. Isto tako, izbjeglicama smo pružali informacije o načinima

ostvarivanja njihovih prava te organizirali brojna javna i kulturna događanja usmjerena na integraciju

tih skupina i senzibilizaciju lokalnih zajednica. To je uključivalo: prezentacije zemalja iz kojih dolaze

izbjeglice, održane od strane izbjeglica – Irana (Pula), Malija (Zagreb), Kameruna (Zagreb) i Konga

(Zagreb, Kutina). Neke od prezentacija održane su na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, što

smatramo posebno važnim jer otvara prostor razmjene među studentima i akademskom zajednicom

25

- za to su zaslužne volonterke CMS-a. Također, intenzivirali smo suradnju s umjetnicima raznih profila

te ih podržali u organizaciji nekoliko izložba, performansa i javnih diskusija koje se bave umjetnošću i

izbjeglicama: izložbu serije fotografija "Sveti ljudi" fotografa Davora Konjikušića i javnu diskusiju

„Iskorištava li umjetnost izbjeglice?“ (SC Zagreb), javnu diskusiju "Umjetnička praksa i izbjeglice"

(HNK Rijeka), bubnjarsku radionicu i performans (VIP club Zagreb).

Krajem 2013. godine potpisali smo sporazum o suradnji s Ministarstvom unutarnjih poslova, a u

veljači 2014. godine dobili službene termine za provođenje integracijskih aktivnosti u Prihvatilištu za

tražitelje azila u Zagrebu. Aktivnosti provode volonterke/i dva puta tjedno u večernjim satima te na

taj način doprinose spektru psihosocijalnih aktivnosti koje se nude izbjeglicama u samom

Prihvatilištu. Na taj način smo u direktnom kontaktu s izbjeglicama te pravovremeno možemo

utjecati na probleme s kojima se suočavaju tijekom svog boravka u Hrvatskoj.

Također, i ove godine provodimo monitoring Prihvatnog centra za strance koji se nalazi u Ježevu.

Tamo su smješteni iregularni migranti i tražitelji azila kojima je ograničena sloboda kretanja. U 2014.

godini ostvarili smo četiri posjeta tijekom kojih smo komunicirali sa zaposlenicima i zatvorenicima u

Prihvatnom centru. Kroz monitoring Ježeva ostvarujemo uvid u još jedan aspekt sustava koji se

odnosi na strance.

U 2014. značajno je bilo osnivanje Društva Afrikanaca u Hrvatskoj, koje je zajedno s nekoliko kolega

osnovao naš suradnik i član CMS-a Prince Wale Soniyiki, pri čemu smo im davali podršku. Ovo je

izrazito važno jer je ovime strancima i izbjeglicama u Hrvatskoj otvoren teren da se i samostalno bave

svojim pravima te da se okupljaju oko svojih društvenih i kulturnih interesa i potreba na vlastitu

inicijativu. Istodobno, CMS je dobio značajnog partnera s kojim će surađivati u narednim godinama.

Kroz cijelu godinu imali smo ogromnu podršku volontera/ki koji su bili angažirani na interkulturalnim

radionicama, kulinarskim prezentacijama i prikupljanju recepata, integracijskoj podršci i mnogim

drugim stvarima. Kako bismo ljude dodatno potakli na volontiranje u ovome području, a i kako bismo

pomogli postojećim volonterima da se bolje i lakše ovime bave, izdali smo krajem godine priručnik

Volonteri i interkulturalna praksa. Prošle je godine interes za volontiranje u ovome području značajno

porastao, a neki od naših volontera počeli su se i samostalno baviti integracijskom podrškom i

osmišljavati vlastite inicijative u ovome području.

U proljeće 2014. godine, u periodu travanj – svibanj, u Hrvatskoj je trajala predizborna kampanja za

izbor zastupnika/ca za Europski parlament. U tom periodu, CMS je dio svojih aktivnosti vezao za taj

događaj želeći upozoriti na opasnost diskriminatornog govora i govora mržnje u javnom prostoru koji

je obilježio prošle i prve izbore za Europski parlament. Na ovome smo radili u bliskoj suradnji s

GONG-om. Dio aktivnosti bio je istraživačkog karaktera: kroz praćenje medijskih objava tijekom

predizborne kampanje za Europski parlament od 14. travnja do 21. svibnja sustavno su se pratile sve

objave izjava svih kandidata i lidera stranaka sa šest izbornih lista, za koje smo temeljem postojećih

istraživanja javnog mnijenja procijenili da imaju šanse ući u Europski parlament. Rezultati su pokazali

da tri četvrtine izjava uopće nisu imale veze s europskim izborima, a polovica njih otpada na

ekonomsku, elementarnu i korupcijsku nepogodu koja je zadesila Hrvatsku. Više o rezultatima

istraživanja možete pročitati ovdje. Također, u suradnji s GONG-om i kroz Platformu 112 sudjelovali

smo i u izradi dokumenta „Predizborni aktivistički inventar za EU do 2020. - Inovacije za više

demokracije, solidarnosti i održivog razvoja!“ u kojemu smo se obratili svim kandidatima na izborima

za Europski parlament, s prijedlozima inovacija za više demokracije, jednakosti, sigurnosti i održivog

26

razvoja na razini Europske Unije, a time i na razini svake pojedine države članice, ali i našeg

susjedstva te ukupnih međunarodnih odnosa. Satirični dio kampanje za izbore za zastupnike EP činio

je lik političara Branka Đapića s Nezavisne liste koji je kreiran u suradnji sa satiričnim portalom News-

bar. Uz News-bar, surađivali smo i s muzičarom Kandžijom koji je s Brankom snimio promotivni spot

za pjesmu „Sitni zub“. Više o Brankovim aktivnostima u predizbornoj kampanji pogledajte ovdje.

Obratili smo se i mlađim generacijama, motivirajući ih za sudjelovanje na izborima i/ili na

promišljanje o diskriminatornom, zapaljivom i uvredljivom govoru u javnosti i njegovoj štetnosti kada

ga se ignorira, a ne reagira na njega, kroz niz koncerata angažiranih bendova u Dalmaciji (Split –

Kocka, suradnja s udrugom Koalicija udruga mladih, Rijeka – Palach, Zadar – staro Kazalište lutaka,

suradnja s udrugom Šigureca, koncert benda Fakofbolan), Slavoniji, u Osijeku u klubu Epic suradnja

na koncertu bendova Abergaz i Pasmaters te suradnja s Mladim antifašistkinjama Zagreba kada je u

Klubu Močvara nastupio legendarni oi-punk bend Oppressed iz Velike Britanije.

Sudjelovali smo i na konferenciji mreže UNITED against racism „Your vote can unite“ koja se održala u

Ateni početkom travnja 2014. godine, a na kojoj je bilo riječi o izborima i predizbornoj kampanji za EP

te aktivnostima organizacija civilnog društva usmjerenim na praćenje i prijavljivanje govora mržnje,

rada s imigrantima na procesu integracije i ostalim aktivnostima usmjerenim na suzbijanje rasizma i

ksenofobije.

U lipnju 2014. godine organizirali smo dvodnevnu edukaciju o situacijskom testiranju, to jest, o

njegovoj praktičnoj primjeni. Situacijsko testiranje je metoda koja je zanimljiva i korisna u kontekstu

suzbijanja diskriminacije i to, ili kao korištenje dokaza na sudu, ili kao test određenog propisa ili

pravila (prakse). Edukaciju je vodila stručnjakinja iz organizacije Migration Policy Group, a više o

situacijskom testiranju se može naći na njihovim stranicama, na kojima se nalazi i priručnik na čijem

prevođenju trenutačno radimo.

U 2014. godini smo vrlo intenzivno radili na jednom od prioriteta detektiranih na strateškom

planiranju 2012. godine, a to je rad na suzbijanju nasilja i rasizma među navijačima, u kojem smo

tijesno surađivali s Udrugom navijača nogometnog kluba Zagreb “Bijeli anđeli”. Početkom smo

godine organizirali dvodnevni okrugli stol o rasizmu, ksenofobiji i diskriminaciji na kojem su, osim

domaćih navijača, sudjelovali i navijači iz Njemačke, Danske i Ujedinjenog Kraljevstva te predstavnici

FSE, FARE i Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. Također, organizirali smo i tri trodnevna

treninga za trenere za rad s nasilnim navijačkim skupinama i prevenciju nasilja i rasizma među

mladima. Teme treninga su bile navijačko nasilje i policijska represija, diskriminacija na nogometnim

stadionima te demokratizacija nogometnih klubova i navijačkih skupina. Također, u 2014. godini

provodili smo i kampanju protiv nasilja, rasizma i ksenofobije na stadionima, u sklopu koje smo za

vrijeme nogometnog prvenstva objavili video-spot „Stop rasizmu i govoru mržnje na stadionima!“ u

kojem sudjeluju poznate osobe koje se javno deklariraju kao navijači. Također, pripremili smo i video-

spot Stop rasizmu i nasilju na stadionima! u kojem strani nogometaši koji igraju u Hrvatskoj

nogometnoj ligi progovaraju o svom doživljaju rasističkih uvreda koje im se upućuju s tribina, a koji je

objavljen u ožujku 2015. Ova je kampanja bila vrlo dobro pokrivena u medijima, te smo ostvarili više

gostovanja na televizijama. Također, važan iskorak navijača u 2014. godini bile su inicijative nekih

navijačkih skupina koje se kreću u smjeru demokratizacije nogometa u Hrvatskoj, pri čemu smo im

krajem godine dali i javnu podršku.

27

Osim ovoga, u suradnju s Bijelim anđelima organizirali smo tri nogometna turnira – u Zagrebu, Sisku i

Rijeci. Također, Bijeli anđeli su oformili nogometni tim Wazilanti, koji se sastoji od navijača i tražitelja

azila/azilanata, a koji je tijekom 2014. sudjelovao na turnirima u Zagrebu, Sloveniji, Njemačkoj i Italiji.

Uz kulinarske i umjetničke aktivnosti, ovo je bio još jedan važan tip integracijskog rada koji bismo

voljeli nastaviti i u budućnosti.

Tijekom cijele godine pružali smo pravne savjete u području diskriminacije i statusnih pitanja te smo

u 2014. godini bili uključeni u sedam slučajeva za koje smo smatrali da su od strateške važnosti.

Bavili smo se pravima tražitelja azila i osoba pod međunarodnom zaštitom, i to pravom na sklapanje

braka, budući da tražitelji azila i izbjeglice često nisu u mogućnosti ostvariti pravo na brak zbog

administrativnog zahtjeva da izvod iz matične knjige rođenih ne smije niti stariji od 3 mjeseca. Protiv

jedne takve odluke matičnog ureda pokrenuli smo upravni spor koji je završio na Ustavnom sudu.

Novi Obiteljski zakon iz 2014. godine predvidio je iznimku za osobe pod međunarodnom zaštitom –

dostatnost ovjerene izjave – što je uostalom bilo u skladu i s našim zagovaračkim naporima i s ciljem

ovog sudskog postupka. Nažalost, stavljanje Zakona izvan snage od strane Ustavnog suda dovelo je u

pitanje i ovu odredbu, tako da očekujemo da ćemo se tim pitanjem još baviti. Također, kroz strateško

parničenje bavili smo se i pravom na vlasništvo, što je u suštini vrlo sličan problem - da pravo ne pravi

razliku između izbjeglica i „običnih stranaca“ – a pojavljuje se i u slučaju kada kod stjecanja vlasništva

nad nekretninom ne postoji reciprocitet s državom iz koje azilant dolazi. U slučaju N.H., azilanta iz

Afganistana, uknjižba stana brisana je na zahtjev državnog odvjetnika zbog nepostojanja odobrenja

Ministarstva pravosuđa. Postupak je još uvijek u tijeku pred Županijskim sudom u Slavonskom Brodu,

pri čemu smo se pozivali na odredbe Ženevske Konvencije o izbjeglicama koje predviđaju iznimku od

reciprociteta za izbjeglice nakon tri godine boravka u državi koja pruža zaštitu. Također, asistirali smo

dvojici tražitelja azila u ostvarivanju prava na besplatnu pravnu pomoć u postupku pred Upravnim

sudom u kojem su osporavali odluku Ministarstva unutarnjih poslova kojom im je uskraćeno pravo na

smještaj u Prihvatilište za strance u Dugavama na temelju činjenice da su u trenutku ulaska u

Hrvatsku posjedovali određena sredstva. Upravni sud pravilno je utvrdio da u trenutku kada su

zatražili azil više nisu bili u posjedu adekvatnih sredstava i poništio odluku Ministarstva u obje

presude.

Na temelju Europske Konvencije za zaštitu ljudskih prava i sloboda te Konvencije o pravima djeteta

štitili smo pravo na spajanje obitelji i na privatni i obiteljski život nigerijskog državljana u vezi s

hrvatskom državljankom s kojom ima maloljetno dijete, nakon što je od policijske postaje Dugo Selo

dobio rješenje o protjerivanju u roku od 30 dana. Na temelju naše tužbe, Upravni sud je donio

privremenu mjeru kojoj je naložio odgodu izvršenja do rješenja spora.

Sudjelovali smo i kao umješači u dva slučaja etničke diskriminacije. U prvom slučaju radilo se o tužbi

koju je državljanin RH jordanskog podrijetla podnio protiv poslodavca - državne službe, zbog toga što

nisu poduzete mjere kako bi ga se zaštitilo nakon što je prijavio ozbiljne prijeteće poruke na račun

njegova arapskog porijekla, a koje su mu ostavljane na ormariću na radnom mjestu. Privremena

mjera premještaja u drugi tim, koju je zbog zaštite zdravlja podnio odvjetnik, je odbijena. Dva

postupka o istoj stvari već su tri godine u tijeku pred Općinskim radnim sudom u Zagrebu. U drugom

slučaju, pripadnika srpske nacionalne manjine iz Ogulina, koji već 20 godina ne uspijeva dobiti posao,

pokrenuli smo reviziju zbog potvrđivanja prvostupanjske presude u kojoj je eksplicitno navedeno da

je teret dokazivanja na tužitelju, suprotno važećim odredbama Zakona o suzbijanju diskriminacije,

koji taj teret prebacuje na poslodavca. Odluku o dopuštenosti revizije uskoro bi trebao donijeti

28

Vrhovni sud. Napokon, nakon 13 godina, uskoro će biti zatvoren i slučaj o kojem već godinama

pišemo u izvještajima. Milica Miladinović dobila je pravnu bitku za povrat imovine (kuće) koja joj je

oduzeta u ‘90-ima za vrijeme izbjeglištva. Slučaj koji smo pokrenuli pred Europskim sudom za ljudska

prava 2012. završen je nagodbom.

U sklopu EU projekta “Kula Jankovića: spomenik kulture, pokretač održivog razvoja Ravnih kotara”

Sveučilišta u Zagrebu, CMS je i u 2014. godini s velikim užitkom organizirao Festival kulture i snova,

druženje s umjetnicima, aktivistima, piscima na teme bliske CMS-u, a koje u svom radu i inače

afirmiraju, i o kojima smo ovom prigodom progovorili kroz prizmu kulture i umjetnosti: međuetnički

odnosi, putovanja, granice, suočavanje s prošlošću, obiteljske i nacionalne povijesti i mitovi. Na

Festivalu je gostovala glumica i spisateljica Mira Furlan, pjesnikinje i spisateljice Olja Savičević

Ivančević, Ivana Simić Bodrožić te grupa zadarskih pisaca: Stanislava Nikolić Aras, Natalija Miletić i

Želimir Periš. Redovna gošća bila je i Borka Pavićević iz Beograda (Centar CZKD) kao i perspektivni

pisac Bojan Krivokapić iz Novog Sada. Razgovore su moderirali filmska kritičarka i spisateljica Mima

Simić i pisac/voditelj Srđan Sandić. Bio je to jedan svojevrstan književni maraton: upoznavanje

autorica i autora različitih poetika i estetika, ali zajedničkih politika: nenasilnih, feminističkih, politika

rizika, eksperimenta – u konačnici, politika otvorenosti prema novom, drugom i drugačijem. U tom su

maratonu sudjelovali, kako sami autori i autorice, tako i publika, kreirajući ambijent u kojem

književnost ostvaruje jednu od svojih osnovnih funkcija, a to je da propituje, otvara, te spaja – ljude i

događaje, priče i povijesti, strahove i nadanja, kulturu i snove.

Udruga pisaca i spisateljica s područja grada Zadra publici su govorili o važnosti udruženog djelovanja

u polju kreiranja te osnaživanja suvremene književne produkcije, te su naravno čitali svoju prozu i

poeziju. Razgovaralo se i o vezi između kazališta, kao načina reakcije i slanja poruke širim krugovima

društva, i kazališta kao umjetničke forme koja bi trebala biti neopterećena svakodnevnicom.

Događaj je prošao iznad očekivanja, te smatramo da smo zbog novonastale poveznice s krugom

pisaca iz Zadra stvorili dobre temelje za približavanje Kule Zadru – što je bio naš cilj još iz sada davnog

i prvog projekta u Kuli, iz 2008. godine. Također, događaji poput ovog važni su jer približavaju ljude

istog sentimenta i osjećaja za (ne)pravdu i uopće ljude koji slično ili isto proživljavaju društveni

trenutak načinu na koji ga proživljavamo i mi u CMS-u. Nije važno jesu li to stanovnici Ravnih kotara i

mjesta iz okolice Kule ili pisci i umjetnici iz cijele Hrvatske i svijeta – nama je drago nam je da svake

godine širimo i učvršćujemo taj krug ljudi u magičnom prostoru kao što je kula Janković.

Više: http://www.h-alter.org/vijesti/kula-kulture-i-snova

http://www.novilist.hr/Kultura/Kazaliste/Mira-Furlan-Sve-je-ovo-dio-mene-ovdje-se-spajam-sa-

svojom-mladoscu

29

U sklopu istog projekta u 2014. godini izašla je publikacija Kulturna baština i politike sjećanja/ The

Politics of Heritage and Memory s istoimene konferencije u Zadru godinu dana ranije. Knjiga je

predstavljena široj javnosti u Francuskoj Medijateci, 4. studenoga. Knjigu je uredila Petra Jurlina koja

je tom prigodom razgovarala s dvoje suradnika/autora radova, prof. Vjeranom Pavlakovićem,

pročelnikom katedre za Kulturalne studije Sveučilišta u Rijeci i Sašom Šimpragom, autorom projekta

Vizualni muzej Dotrščina i knjige Zagreb – javni prostor.

Večer s Bekimom Sejranovićem. Razgovor s piscem obilježio je Tjedan borbe protiv rasizma i rasne

diskriminacije koji je Centar za mirovne studije organizirao u Zagrebu, Puli i Splitu. Petra Jurlina i

Mirjana Mikić su s Bekimom razgovarale o okolnostima njegova odlaska iz Hrvatske 1993. godine i

početku (tada izbjegličkog) života u Norveškoj, kao i o novom Sejranovićevom romanu koji povezuje

Mississippi Marka Twaina i Bekimovu Savu. Razgovor je održan u književnom klubu Booksa 1. travnja

2014. godine.

U srpnju 2014. godine MMZ i PJ su u mjestu Đulovac nedaleko Daruvara i Bjelovara organizirale su

fokus grupu s desetak žena iz zajednice Kosovara naseljenih u to nekoć mahom srpsko, a ranije (do

nakon Prvog svjetskog rata) mahom mađarsko selo. Razgovarali smo o tome kako su živjeli do

preseljenja u Hrvatsku, što im je obećano te kako žive danas i kako (i ako) čuvaju svoje običaje i jezik.

Dio je to veće ambicije mapiranja izbjegličkih iskustva različitih zajednica i rodnih, dobnih te

etnokofesionalnih profila s područja bivše Jugoslavije.

Mirjana Mikić Zeitoun radila je istraživanje o poznavanju međunarodnih i nacionalnih instrumenata

za provođenje manjinskih prava u Hrvatskoj. Istraživanje je naručio Council of Europe (Strasbourg) za

svoj projekt “Promoting human rights and minority protection in SE Europe“. Obavljeno je u šest

gradova (Čakovec, Gračac, Kneževi Vinogradi, Bogdanovci, Pula, Pakrac). Upitnike od 40-ak pitanja

ispunilo je 150 ispitanika, a rezultati ukazuju da ni pripadnici manjina ni predstavnici jedinica lokalne

samouprave koji se manjinama bave ne poznaju ili nedovoljno poznaju pravni okvir kojim se manjine

štite.

30

Dan mira obilježili smo u ponedjeljak, 22. rujna 2014. godine u Francuskoj medijateci, prikazivanjem

kratkog dokumentarnog filma Snajka traži sreću autorice i CMS-ovke Tee Vidović. Film, koji se bavi

intimnim pogledom u kulturološke razlike jedne mlade i nove obitelji, bio je uvod u razgovor s Teom,

kao i s njezinom kolegicom Mirjanom Mikić Zeitoun, o tome koliko je Hrvatska danas multikulturalno

društvo, u čemu se sve susreću u svom radu s osjetljivim skupinama koje žive u Hrvatskoj (ili ovdje

pokušavaju osnovati dom) te kako se naše mahom homogeno društvo nosi s onim što percipiramo

kao veće kulturološke razlike, s kojima bi se u nadolazećim vremenima mogli susretati sve više.

Na 23. godišnjicu ubojstva Josipa Reihla-Kira, u utorak 1. srpnja u 13:20h, Centar za mirovne studije,

Inicijativa mladih za ljudska prava i Srpsko narodno vijeće na ulazu u osječko naselje Tenja prisjetili su

se načelnika Policijske uprave u Osijeku koji je u ljeto 1991. godine ubijen zbog svojih višemjesečnih

mirovnih napora.

2. FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

I CMS PRIHODI 2014

VRSTA PRIHODA IZNOS %

a)    državni proračun - MZOS, MK, MVEP, MF 580.264,00 kn 10,31%

b)    proračun jedinica lok. i pod. samouprave - Grad Zagreb 52.500,00 kn 0,93%

c)    prihod od trgovačkih društva i pravnih osoba - Nacionalna zaklada 419.260,00 kn 7,45%

d)    prihod od trgovačkih društva i ostalih pravnih osoba 50.850,00 kn 0,90%

e)    prihodi od prodaje roba i usluga 55.871,00 kn 0,99%

f)    članarine 18.650,00 kn 0,33%

g)    donacije partn. org. u RH 71.098,00 kn 1,26%

h)    donacije građana/građanki RH 0,00 kn 0,00%

i)     donacije iz EU fondova 2.941.333,00 kn 52,25%

j)    donacije međ. donatora/ OSI 935.877,00 kn 16,62%

k)    donacije međ. donatora/ UNHCR 311.096,00 kn 5,53%

l)  donacije međ. donatora/ HBS 39.860,00 kn 0,71%

m)    ostale donacije međ. donatora/US 8.500,00 kn 0,15%

n) prihod od imovine 80.401,00 kn 1,43%

o) prihod od refundacija 63.900,00 kn 1,14%

UKUPNO 5.629.460,00 kn 100,00%

Ukupni prihodi Centra za mirovne studije u 2014. godini iznose 5.629,460,00 kune.                                                                                                                                                                       Veći dio 

prihoda se odnosi na donacije međunarodnih organizacija i inozemnih vlada - 75,26 % (od toga EU 52,25%, OSI 16,62%, UNHCR 5,53%, HBS 0,71%, te US Embassy 0,15%), dok se ostatak 

prihoda odnosi na donacije iz proračuna RH i jed. lokalne i područne samouprave - 11,24% što su velikom većinom sredstva za sufinanciranje EU projekata, te na donacije Zaklade za razvoj 

civilnog društva (7,45%) - za institucionalnu potporu i projekt razvojne suradnje sa BIH.  Ostatak prihoda iznose donacije partnerskih organizacija za provedbu zajedničkih programa (2 

organizacije - 1,26%), donacije  poslovnog sektora te prihodi od prodaje roba i pružanja usluga i prihodi od refundacije i članarina 

Selska cesta 112a, 10 000 Zagreb, tel/fax: ++385 1 4820 094; cms@cms.hr;

www.cms.hr OIB 08770925700

a) državni proračun - MZOS, MK, MVEP, MF 10,44%

b) proračun jedinica lok. i pod. samouprave - Grad Zagreb 0,94%

c) prihod od trgovačkih društva i pravnih osoba - Nacionalna

zaklada 7,54%

d) prihod od trgovačkih društva i ostalih pravnih osoba 0,91%

e) prihodi od prodaje roba i usluga 1,01%

f) članarine 0,34%

i) donacije iz EU fondova 52,92%

j) donacije međ. donatora/ OSI16,84%

k) donacije međ. donatora/ UNHCR 5,60%

l) donacije međ. donatora/ HBS0,72%

m) ostale donacije međ. donatora/US 0,15%

n) prihod od imovine 1,45%

o) prihod od refundacija 1,15%

CMS PRIHODI 2014

NAZIV IZNOS

PLAĆE - DOPRINOSI  720.622,10

PLAĆE - POREZ i PRIREZ 252.085,55

HONORARI - DOPRINOSI 128.921,68

HONORARI - POREZ I PRIREZ 82.697,54

URA - PDV 73.774,91

UKUPNO DAVANJA DRŽAVI 1.258.101,78 kn

UKUPNI RASHODI CMSa 5.465.143,00 kn

PRIHODI OD DRŽAVNOG PRORAČUNA I

PRORAČUNA JED LOK. SAMOUPRAVE 632.724,00 kn

UKUPAN PRIHOD CMS-a u 2014 5.629.460,00 kn

DAVANJA DRŽAVI U 2014. godini

Selska cesta 112a, 10 000 Zagreb, tel/fax: ++385 1 4820 094; cms@cms.hr; www.cms.hr

OIB 08770925700

-

200.000,00

400.000,00

600.000,00

800.000,00

PLAĆE - DOPRINOSI PLAĆE - POREZ i PRIREZ HONORARI - DOPRINOSI HONORARI - POREZ I PRIREZ URA - PDV

CMS - davanja državi u 2014.

632.724,00 kn ; 10%

5.629.460,00 kn ; 90%

Udio prihoda iz Državnog proračuna u ukupnim prihodima u 2014.

PRIHODI OD DRŽAVNOGPRORAČUNA I PRORAČUNAJED LOK. SAMOUPRAVE

UKUPAN PRIHOD CMS-a u2014

1.258.101,78 kn ; 19%

5.465.143,00 kn ; 81%

Udio davanja državi u ukupnim rashodima u 2014.

UKUPNO DAVANJA DRŽAVI

UKUPNI RASHODI CMSa

STRUKTURA RASHODA u 2014. godini Iznos

I. RASHODI ZA RADNIKE 42,99%

Plaće i doprinosi 2.278.286,00

Naknade za prijevoz 70.956,00

2.349.242,00

II. RASHODI ZA PROJEKTNE AKTIVNOSTI 51,43%

Naknade za obav. aktivnosti - honorari 455.261,00

Troškovi putovanja i smještaja sudionika aktivnosti 747.988,00

Troškovi službenih putovanja zaposlenih 159.534,00

Najamnine 36.030,00

Intelektualne i osobne usluge 314.865,70

Odvjetničke i javnobilježničke usluge 3.470,00

Usluge dizajna, tiska i kopiranja 167.314,30

Usluge revizije i evalucije 102.418,00

Donacije partnerskim org. za projekte u provedbi 533.642,00

Usluge promidžbe i informiranja 201.067,00

Troškovi opreme i materijala 80.153,00

Računalne usluge 8.731,00

2.810.474,00

III. UREDSKI TROŠKOVI 3,98%

Pošta, telefon 73.724,00

Tekuće održavanje 21.660,00

Knjige, novine 583,00

Komunalne usluge 8.236,00

Energija 36.133,00

Sitni inventar i auto gume 21.309,00

Osiguranje 2.513,00

Računovodstvene usluge 44.243,00

Ostale usluge 9.193,00

217.594,00

IV. FINANCIJSKI RASHODI 0,54%

Bankarske usluge platnog prometa 14.365,00

Negativne tečajne razlike 15.164,00

29.529,00

V. OSTALI MATERIJALNI RASHODI 1,05%

Članarine 7.618,00

Donacije građanima i pravnim osobama 5.000,00

Rashodi amortizacije 44.686,00

57.304,00

UKUPNO 5.464.143,00 100,0%

Postotak u ukupnim

rashodima

II CMS RASHODI 2014

Selska cesta 112a, 10 000 Zagreb, tel/fax: ++385 1 4820 094;

cms@cms.hr; www.cms.hr OIB 08770925700

Ukupni rashodi CMS-a u 2014. godini iznose 5.464.143,00 kune. Dio rashoda je pokriven iz prenesnog viška prihoda iz 2013. godine koji je 

iznosio 214.378,00 kune. Rashodi za radnike čine 42,99% ukupnih rashoda. U 2014. godini prosječan broj zaposlenih je bio 21, dok je 

prosječna isplaćena neto plaća iznosila 6.800,00 kuna. U 2014. je zaposlen jedan radnik na stručnom usavršavanju (mjera HZZ). Rashodi za 

provođenje projektnih aktivnosti iznose 51,43 % ukupnih rashoda, dok se ostatak rashoda odnosi na uredske troškove u iznosu u 3,98%, 

financijske rashode u iznosu od 0,54%, te ostale materijalne rashode u ukupnom iznosu od 1,05% od uskupnih rashoda. U 2014. godini

isplaćeno je  5.000,00 kuna donacije fizičkim osoba u poplavljenim područjima (Gunja i okolica),  od prihoda za usluge (radionica za prijavu 

na ESF natječaje) . Višak prihoda u iznosu od 379.695,00 kuna prenosi se u narednu godinu za pokriće tekućih rashoda za započete projekte 

u 2014. godini.

I. RASHODI ZA RADNIKE42,99%

II. RASHODI ZA PROJEKTNE AKTIVNOSTI

51,43%

III. UREDSKI TROŠKOVI3,98%

IV. FINANCIJSKI

RASHODI0,54%

V. OSTALI MATERIJALNI

RASHODI1,05%

CMS RASHODI 2014

I. RASHODI ZA RADNIKE II. RASHODI ZA PROJEKTNE AKTIVNOSTI III. UREDSKI TROŠKOVI

IV. FINANCIJSKI RASHODI V. OSTALI MATERIJALNI RASHODI

PRIHODI RASHODI

2010 2.952.449,00 3.948.551,00

2011 3.575.074,00 3.305.801,00

2012 3.714.992,00 3.804.575,00

2013 4.523.673,00 4.672.169,00

2014 5.629.460,00 5.464.143,00

2015 6.200.000,00 6.200.000,00

2016 6.400.000,00 6.400.000,00

2017 6.500.000,00 6.500.000,00

Selska cesta 112a, 10 000 Zagreb, tel/fax: ++385 1 4820 094; cms@cms.hr; www.cms.hr, OIB 08770925700

2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017

PRIHODI 2.952.449,00 3.575.074,00 3.714.992,00 4.523.673,00 5.629.460,00 6.200.000,00 6.400.000,00 6.500.000,00

RASHODI 3.948.551,00 3.305.801,00 3.804.575,00 4.672.169,00 5.464.143,00 6.200.000,00 6.400.000,00 6.500.000,00

-

1.000.000,00

2.000.000,00

3.000.000,00

4.000.000,00

5.000.000,00

6.000.000,00

7.000.000,00CMS 2010. -2017.

PRIHODI RASHODI

I PRIHODI % % %

1. Planirani dio prihoda od donacija 6.096.000,00 98,32% 6.200.000,00 96,88% 6.250.000,00 96,15%

2. Prihodi od vlastite djelatnosti 80.000,00 1,29% 170.000,00 2,66% 200.000,00 3,08%

3. Prihodi od imovine 24.000,00 0,39% 30.000,00 0,47% 50.000,00 0,77%

UKUPNO planirani PRIHODI: 6.200.000,00 100,00% 6.400.000,00 100,00% 6.500.000,00 100,00%

II RASHODI

1. IZDACI POSLOVANJA

1.1. Izdaci za zaposlene (plaće i prijevoz) - 21-23 zaposlenika  2.830.000,00 45,65% 2.900.000,00 45,31% 2.970.000,00 45,69%

1.2. Izdaci za službena putovanja (zaposlenici)  350.000,00 5,65% 370.000,00 5,78% 380.000,00 5,85%

1.3. Izdaci za usluge (komunikacijske usluge, tekuće i investicijsko 

održavanje, komunalne usluge, odvjetničke usluge, računalne usluge, 

grafičke usluge, amortizacija i dr.) 350.000,00 5,65% 370.000,00 5,78% 385.000,00 5,92%

1.4. Izdaci za materijal i energiju (ured. materijal, sitni inventar, el. energija,

plin) 120.000,00 1,94% 130.000,00 2,03% 135.000,00 2,08%

1.5. Izdaci za opremu 66.100,00 1,07% 75.000,00 1,17% 75.000,00 1,15%

1.6. Izdaci za najam 72.000,00 1,16% 75.000,00 1,17% 75.000,00 1,15%

1.7. Izdaci za edukaciju zaposlenika 8.000,00 0,13% 10.000,00 0,16% 10.000,00 0,15%

1.8. Izdaci za provedbu aktivnosti 1.800.000,00 29,03% 1.830.000,00 28,59% 1.830.000,00 28,15%

1.9. Donacije partnerskim organizacijama 550.000,00 8,87% 575.000,00 8,98% 575.000,00 8,85%

1.10. Članstvo u medjunarodnim mrežama i lokalnim inicijativama  14.000,00 0,23% 20.000,00 0,31% 20.000,00 0,31%

1.11. Financijski rashodi 39.900,00 0,64% 45.000,00 0,70% 45.000,00 0,69%

UKUPNO planirani RASHODI: 6.200.000,00 100,00% 6.400.000,00 100,00% 6.500.000,00 100,00%

Selska cesta 112a, 10 000 Zagreb, tel/fax: ++385 1 4820 094; cms@cms.hr; www.cms.hr, OIB

08770925700

FINANCIJSKI PLAN CMS-a za 2015 -2017.

2015 2016 2017