izvješće za 2014. godinu o praćenju provedbe preporuka iz ... · jukka nurmio, elisabeth...

Tematsko izvješće Izvješće za 2014. godinu o praćenju provedbe preporuka iz tematskih izvješća Europskog revizorskog suda

HR 2016 BR. 02

EUROPSKIREVIZORSKISUD

EUROPSKI REVIZORSKI SUD 12, rue Alcide De Gasperi 1615 Luxembourg LUKSEMBURG

Tel. +352 4398-1

E-pošta: [email protected] Internet: http://eca.europa.eu

Twitter: @EUAuditorsECA YouTube: EUAuditorsECA

Više informacija o Europskoj uniji dostupno je na internetu (http://europa.eu).

Luxembourg: Ured za publikacije Europske unije, 2016.

Print ISBN 978-92-872-3986-0 ISSN 2315-0548 doi:10.2865/651315 QJ-AB-15-026-HR-CPDF ISBN 978-92-872-3964-8 ISSN 2315-2230 doi:10.2865/144956 QJ-AB-15-026-HR-NEPUB ISBN 978-92-872-3969-3 ISSN 2315-2230 doi:10.2865/850151 QJ-AB-15-026-HR-E

© Europska unija, 2016.Umnožavanje je dopušteno uz uvjet navođenja izvora.

Izvješće za 2014. godinu o praćenju provedbe preporuka iz tematskih izvješća Europskog revizorskog suda

(u skladu s člankom 287. stavkom 4. drugim podstavkom UFEU-a)

Tematsko izvješće

HR 2016 BR. 02

02Revizorski tim

U tematskim izvješćima Suda iznose se rezultati revizija uspješnosti i usklađenosti koje su provedene za posebna prora-čunska područja ili teme povezane s upravljanjem. U odabiru i osmišljavanju takvih revizijskih zadataka Sud nastoji postići što veći učinak uzimajući u obzir rizike za uspješnost ili usklađenost, vrijednost predmetnih prihoda ili rashoda, predstoje-će razvojne promjene te politički i javni interes.

Ovu reviziju uspješnosti provelo je revizijsko vijeće CEAD („Koordinacija, evaluacija, jamstvo i razvoj”), kojem je na čelu član Suda Igors Ludboržs.

Reviziju su predvodili glavni rukovoditelj John Sweeney i voditelj radnog zadatka Csaba Hatvani, a potporu i dopri-nos reviziji pružili su i ravnatelji Neil Usher i Philippe Froidure, glavni rukovoditelji Paul Stafford i Emmanuel Rauch te Jukka Nurmio, Elisabeth Türk-Saggel, Eddy Struyvelt, Katja Mattfolk, Hubert Deville, Stéphane Clot, Ivo Koppelmaa, Ramona Bortnowschi, Carlos Sanchez Rivero, Jesús Nieto Muñoz, Maciej Szymura, Niels Sorensen, Alison Ballantine-Smith, Danielle Pottier, Gediminas Macys i Shane Enright.

Kao izvjestitelj za ovo izvješće bio je zadužen član Suda Kevin Cardiff.

Slijeva nadesno: K. Cardiff, J. Sweeney, H. Deville, Cs. Hatvani, J. Nurmio.

03Sadržaj

Odlomak

Pokrate

I.–VI. Sažetak

1.–4. Uvod

5.–8. Opseg i pristup

9.–12. Mjere koje je Komisija poduzela u pogledu 44 preporuke

9.–11. Uvod

12. Provedba preporuka dovela je do poboljšanja u financijskom upravljanju, ali i dalje postoje izazovi u pogledu daljnjeg unaprjeđenja

13.–23. Revizija sustava i postupaka koje Komisija primjenjuje u pogledu daljnjeg postupanja po preporukama

13.–15. Uvod

16.–18. Mehanizmi Komisije za unutarnju kontrolu

19. Komisija je uvela određena poboljšanja u svoj sustav i postupke koje primjenjuje u pogledu daljnjeg postupanja po preporukama Suda, ali i dalje postoje znatni nedostatci

20. Prikladnost i pouzdanost informacija o upravljanju

21.–23. Praćenje djelomično provedenih preporuka

24.–25. Najbolji primjeri iz prakse koji se odnose na druge sustave i postupke

26.–29. Zaključci i preporuka

04Sadržaj

Prilog I. — Pregled preporuka koje je Sud provjerio

Prilog II. — Poljoprivreda: instrumenti upravljanja koji su primijenjeni na tržište mlijeka i mliječnih proizvoda

Prilog III. — Poljoprivreda: reforma tržišta šećera

Prilog IV. — Posebne mjere u korist najudaljenijih regija i Egejskih otoka

Prilog V. — Kohezija: sredstva iz Europskog socijalnog fonda za radnike starije životne dobi

Prilog VI. — Vanjsko djelovanje: doprinosi usmjereni preko organizacija UN-a

Prilog VII. — Vanjsko djelovanje: siguran pristup hrani

Prilog VIII. — Vanjsko djelovanje: sustav CRIS

Prilog IX. — Unutarnje politike: državna potpora

Prilog X. — Opći kriteriji za djelotvoran sustav daljnjeg postupanja po preporukama

Odgovori Komisije

05Pokrate

ABAC: računovodstveni sustav Komisije utemeljen na načelu nastanka poslovnog događaja

CRIS: zajednički informacijski sustav za vanjske odnose

ERF: Europski razvojni fond

LISO: lokalni službenik za informacijsku sigurnost (engl. Local Information Security Officer)

MMO: Promatračka skupina za tržište mlijeka (engl. Milk Market Observatory)

PETRA: aplikacija za evidenciju radnog vremena radi upravljanja projektnim troškovima (engl. Project Expense Time Reporting Application)

POSEI: Programme d’Options Spécifiques à l’Éloignement et l’Insularité – najudaljenije regije EU-a ostvaruju koristi u poljoprivrednom sektoru zahvaljujući programu POSEI

RAD: preporuke, mjere, razrješnica (engl. Recommendations, Actions, Discharge) – informatički alat za praćenje

SAM: projekt modernizacije državnih potpora (engl. State Aid Modernisation)

SARI: sučelje za izvješćivanje o državnoj potpori (engl. State Aid Reporting Interface)

UFEU: Ugovor o funkcioniranju Europske unije

06Sažetak

IU ovom se izvješću iznose rezultati četvrte provjere daljnjeg postupanja Komisije po preporukama Suda iz pret-hodnih tematskih izvješća. Nakon konsolidiranih izvješća za 2011. (tematsko izvješće br. 19/2012) i 2012. godinu (tematsko izvješće br. 19/2013) o toj temi, sažetak rezultata za 2013. godinu prikazan je u odlomcima 10.53.–10.55. godišnjeg izvješća.

IIProcijenili smo je li Komisija poduzela potrebne mjere kako bi prikladno postupila u pogledu preporuka Suda i pro-vela te preporuke postavivši dva potpitanja: je li Komisija poduzela prikladne mjere u pogledu preporuka revizora iz odabranih tematskih izvješća i je li imala pouzdan sustav daljnjeg postupanja po preporukama?

IIIProvjerom smo obuhvatili ispitivanje daljnjeg postupanja Komisije u pogledu 44 preporuke iz osam tematskih izvješća koja je Sud objavio u razdoblju 2009.–2012. Za te smo preporuke procijenili trenutačno stanje provedbe kao i povezane informacije Komisije o upravljanju.

IVProvjerom koju smo obavili pokazalo se da je Komisija potpuno provela 60 % preporuka Suda, 29 % u većoj mjeri, 8 % u određenoj mjeri, a 3 % preporuka nije provela.

VKomisija je uvela određena poboljšanja u svoj sustav i postupke koje primjenjuje u pogledu daljnjeg postupanja po preporukama, posebno u pogledu izrade, informacija, usklađenosti s propisima te jednostavnosti uporabe informa-tičke aplikacije za praćenje provedbe preporuka. Međutim, sustavom trenutačno nije u potpunosti zajamčen dosta-tan revizijski trag poduzetih mjera i nije omogućena unutarnja procjena prikladnosti tih mjera ili praćenje preporuka koje su provedene djelomično.

VIU kontekstu nedostataka koji su utvrđeni u trenutačnom sustavu Komisije za daljnje postupanje po preporukama, kao i toga da je već potvrdila potrebu za poboljšanjima, Komisija bi trebala uvesti potrebna poboljšanja (tematsko izvješće br. 19/2013) kako bi svoju praksu uskladila s relevantnim standardima unutarnje kontrole.

07Uvod

01 Prema međunarodnim revizijskim standardima praćenje provedbe preporuka iz revizijskih izvješća završna je faza u ciklusu revizije uspješnosti koji se sastoji od planiranja i provedbe revizije te praćenja provedbe preporuka. Praćenje proved-be preporuka iz izvješća Suda o revizijama uspješnosti ključan je element u lancu odgovornosti i pridonosi tome da se Komisiju potakne na djelotvornu provedbu preporuka iz izvješća Suda.

02 Ovo je treće konsolidirano izvješće Suda o praćenju provedbe preporuka. Opa-žanja u okviru praćenja provedbe preporuka koje smo obavili za 2013. godinu objavljena su u obliku sažetog prikaza u godišnjem izvješću za 2013. godinu.

03 U prvom izvješću o provedbi preporuka iz 2012. godine (tematsko izvješće br. 19/2012) utvrdili smo da Komisija treba unaprijediti provedbu revizijskih pre-poruka Suda. U drugom izvješću o provedbi preporuka objavljenom 2013. godine (tematsko izvješće br. 19/2013) preporučili smo Komisiji da usavrši svoj informatič-ki alat za daljnje postupanje po preporukama, odnosno aplikaciju „RAD” (prepo-ruke, mjere, razrješnica), kako bi se u njemu bolje odražavale preporuke koje su provedene samo djelomično.

04 U ovom se izvješću iznose rezultati naše provjere za 2014. godinu u vezi s daljnjim postupanjem Komisije po preporukama iznesenim u našim prethodnim temat-skim izvješćima, kao i izmjenama koje su uvedene u aplikaciju RAD.

08Opseg i pristup

05 Postavljena su dva cilja: (a) u ograničenom opsegu obaviti provjeru mjera koje je Komisija poduzela u pogledu provedbe preporuka na temelju uzorka preporuka Suda iz tematskih izvješća i (b) obaviti reviziju kako bismo procijenili je li sustav Komisije za daljnje postupanje po preporukama (u smislu tehničkih aspekata i po-stupaka) pouzdan, i to provjerom prikladnosti i pouzdanosti trenutačnog sustava te utvrđivanjem područja u kojima su moguća poboljšanja.

06 Revizijom sustava Komisije ispitali smo izmjene koje su uvedene u sustav (RAD) od naše zadnje provjere 2012. godine. Također smo usporedili funkcioniranje i mogućnosti sustava RAD s drugim sustavima daljnjeg postupanja po preporuka-ma u službama Komisije kako bismo utvrdili primjere dobre prakse.

07 Svrha provjere mjera poduzetih u pogledu naših prethodnih preporuka bila je utvrditi trenutačno stanje provedbe preporuka, pravodobnost njihove provedbe, te otvorena i/ili nova relevantna pitanja (ako postoje) koja je potrebno riješiti. Odabrano je osam tematskih izvješća, u prvom redu na temelju toga jesu li od nji-hove objave prošle barem dvije godine kako bi Komisija imala dovoljno vremena da poduzme mjere u pogledu preporuka, a potom na temelju relevantnosti pred-metnih preporuka u dužem roku. Tematska izvješća koja su obuhvaćena ovom provjerom navedena su u tablici 1.

08 Za procjenu statusa provedbe preporuka koristimo se sljedećim kategorijama: „potpuno provedena”, „provedena u većoj mjeri”, „provedena u određenoj mjeri”, „nije provedena”, „nije moguće provjeriti” i „više nije relevantna”.

09Opseg i pristup

Popis odabranih tematskih izvješća

Br. Izvješće br. Naslov

1. 14/2009 Jesu li ostvareni glavni ciljevi instrumenata upravljanja koji su primijenjeni na tržište mlijeka i mliječnih proizvoda?

2. 6/2010 Jesu li ostvareni glavni ciljevi reforme tržišta šećera?

3. 10/2010 Posebne poljoprivredne mjere u korist najudaljenijih regija Unije i manjih Egejskih otoka

4. 25/2012 Jesu li uspostavljeni instrumenti za praćenje djelotvornosti uporabe sredstava iz Europskog socijalnog fonda za radnike starije životne dobi?

5. 3/2011 Učinkovitost i djelotvornost doprinosa EU-a usmjerenih preko organizacija Ujedinjenih naroda u zemljama pogođenima sukobom

6. 1/2012 Djelotvornost razvojne potpore Europske unije za siguran pristup hrani u supsaharskoj Africi

7. 5/2012 Zajednički informacijski sustav za vanjske odnose (CRIS)

8. 15/2011 Jamči li se postupcima Komisije djelotvorno upravljanje kontrolom državnih potpora?

Tabl

ica

1.

10Mjere koje je Komisija poduzela u pogledu 44 preporukeUvod

09 U ovom se odjeljku iznose rezultati provjere koju je Sud obavio u vezi s mjerama koje je Komisija poduzela u pogledu 44 preporuke iz osam odabranih tematskih izvješća koja je Sud objavio u razdoblju 2009.–2012. U prilogu I. prikazani su rezultati pojedinačnih procjena sve 44 preporuke koje je Sud ispitao, a u prilo-zima od II. do IX. sažeto su prikazane relevantne revizije, preporuke, mjere koje je Komisija potom u pogledu njih poduzela te sva preostala pitanja koja je i dalje potrebno riješiti.

10 Od 44 ispitane preporuke tri više nisu bile relevantne1, a za tri preporuke nije bilo moguće provjeriti mjere poduzete u pogledu njih jer su potrebni dokazi bili dostupni isključivo ili najvećim dijelom na razini država članica2.

11 Za preostalih 38 preporuka za koje je bilo moguće obaviti procjenu utvrdili smo da je Komisija potpuno provela 60 % naših preporuka3, 29 % je provela u većoj mjeri, 8 % u određenoj mjeri, a 3 % preporuka nije provela.

Provedba preporuka dovela je do poboljšanja u financijskom upravljanju, ali i dalje postoje izazovi u pogledu daljnjeg unaprjeđenja

12 U nastavku se iznose primjeri poboljšanja koja su ostvarena i izazova koji su preo-stali slijedom mjera poduzetih u pogledu naših revizijskih preporuka.

Okv

ir 1

. Bolja regulativa i praćenje (vidjeti priloge II. i III.)

U sektorima mljekarstva i proizvodnje šećera zabilježeno je poboljšanje regulative i pomnije praćenje. Kad je riječ o tržištu mlijeka, postupna deregulacija u spoju s nadzorom koji je Komisija provodila te nizom mjera koje su stavljene na raspolaganje državama članicama omogućili su bolje prilagođavanje proizvodnje mlijeka u EU-u potražnji na tržištu te pridonijeli tome da se izbjegne povratak na subvencioniranu i strukturnu pre-komjernu proizvodnju. Međutim, proizvođači mlijeka i dalje bi se mogli kratkoročno suočavati s nestabilnom potražnjom i cijenama. Komisija i dalje pomno prati cijene mlijeka i šećera, no njezin je utjecaj na te cijene ograničen.

1 Kad je riječ o 1. preporuci iz tematskog izvješća br. 6/2010, primjena sustava kvota za šećer završava 2016./2017. godine, kad je riječ o 3. preporuci iz tematskog izvješća br. 5/2012, Komisija je donijela novu, drukčiju strategiju za informacijsku tehnologiju, a kad je riječ o 1. preporuci iz tematskog izvješća br. 5/2012, sustav CRIS zamijenit će se računovodstvenim sustavom ABAC.

2 3. preporuka iz tematskog izvješća br. 10/2010 te 5. i 6. preporuka iz tematskog izvješća br. 6/2010.

3 U ovu je vrijednost uključena preporuka koju je Komisija prvotno odbila (11. preporuka iz tematskog izvješća br. 15/2011).

11Mjere koje je Komisija poduzela u pogledu 44 preporuke

Okv

ir 2

.O

kvir

3.

Bolja kvaliteta podataka

(a) Pružanje dostatnih informacija službenicima UN-a i Komisije koji su zaduženi za programe EU-a te odgo-varajuće osposobljavanje tih službenika od ključne su važnosti. Na primjer, na temelju naših preporuka dionici koji sudjeluju u provedbi mjera za siguran pristup hrani sada su redovito obaviješteni o pitanjima koja se odnose na borbu protiv gladi te se za njih redovito održavaju osposobljavanja o toj temi (vidjeti prilog VII.). Osim toga, sada se također pružaju informacije o troškovima koji nastaju usmjeravanjem fi-nancijskih sredstava preko organizacija UN-a u zemljama pogođenima sukobom kako bi se mogla procije-niti isplativost takvog usmjeravanja sredstava pri provedbi budućih mjera (vidjeti prilog VI.).

(b) Upravljanje podatcima ima sve važniju ulogu u upravljanju politikama i programima EU-a. Na primjer:

i. Kad je riječ o zajedničkom informacijskom sustavu za vanjske odnose (CRIS), koji je Komisija usposta-vila radi pružanja potpore upravljanju vanjskim djelovanjem, došlo je do poboljšanja kontrole kvali-tete podataka te su jasnije razgraničene zadaće u pogledu upravljanja sigurnošću podataka (vidjeti prilog VIII.).

ii. Poboljšani su informacijski sustavi za kontrolu državne potpore zahvaljujući unaprjeđenju aplikaci-je za evidenciju radnog vremena radi upravljanja projektnim troškovima (aplikacija PETRA) koja se koristi za izradu izvješća o radnom vremenu i upravljanju, kao i sučelja za izvješćivanje o državnoj potpori (sučelje SARI) koje se koristi kao alat za komunikaciju između država članica i Komisije, a u uporabi je od 2012. godine (vidjeti prilog IX.).

Kvalitetnije informacije o uspješnosti

(a) Upotreba obveznih pokazatelja uspješnosti u godišnjim izvješćima država članica dovela je do znatnog poboljšanja određenih sustava upravljanja uspješnošću kad je riječ o programu POSEI/programu za Egej-ske otoke, programima za nezaposlene radnike starije životne dobi i programima u području sigurnog pristupa hrani.

Međutim, države članice suočavaju se s izazovima u pogledu pružanja dostatnih te dosljednih i pouzda-nih podataka (vidjeti priloge IV., V. i VII.).

(b) Kad je riječ o području sigurnog pristupa hrani (vidjeti prilog VII.), zahvaljujući 50 detaljnih profila zema-lja sada je moguće imati opći pregled za svaku pojedinačnu zemlju s pokazateljima koji obuhvaćaju kon-tekst sigurnog pristupa hrani. Osim toga, kad je riječ o programima usmjerenima na pronalaženje rješenja za potrebe radnika starije životne dobi (vidjeti prilog V.), Komisija je uvela novoizrađene kontrolne popise za razdoblje 2014.–2020. te je time povećala broj obuhvaćenih mjera i poboljšala njihovo dokumentiranje.

(c) Preporučili smo da se poboljšaju obveze u pogledu izvješćivanja o doprinosima EU-a koji se usmjeravaju preko organizacija UN-a, uključujući pokazatelje koji ispunjavaju kriterije „SMART”, komparativna izvješća, detaljne planove rada te razumljive i detaljne proračune. Navedeno je sada obuhvaćeno „Zajedničkim smjernicama” koje su izdane 2011. godine (vidjeti prilog VI.).

12Revizija sustava i postupaka koje Komisija primjenjuje u pogledu daljnjeg postupanja po preporukamaUvod

13 Prema Standardima Komisije za unutarnju kontrolu4 (ICS) uprava je dužna utvrditi mjere nadzora kojima će zajamčiti učinkovitu i djelotvornu provedbu aktivnosti koja je u skladu s važećim odredbama (ICS 9 o nadzoru upravljačkih tijela). To obuhvaća sljedeće uvjete:

(a) Uprava je dužna voditi računa o glavnim pitanjima i zajamčiti daljnje postu-panje po prihvaćenim preporukama revizora i drugim preporukama. Nadzor upravljačkih tijela obuhvaća aspekte povezane i sa zakonitošću i s pravilno-šću, kao i operativnu uspješnost, te uključuje nadzor nad vanjskim tijelima kojima su povjerene zadaće izvršenja proračuna.

(b) „Ravnatelji su dužni obavijestiti odgovornog povjerenika o svim potencijalno važnim pitanjima povezanima s unutarnjom kontrolom i revizijom […] kao i značajnim proračunskim i financijskim pitanjima koja mogu imati učinak […] na dobro upravljanje odobrenim sredstvima za obveze ili koja mogu otežati ostvarivanje utvrđenih ciljeva”.

14 Predmetnim se standardom između ostalih utvrđuju i sljedeći kriteriji koje uprava može uzeti u obzir pri procjeni djelotvornosti kontrole:

(a) poduzimaju li se sustavno mjere u pogledu važnih pitanja koja su utvrđena provedbom nadzornih aktivnosti;

(b) je li odgovorna služba Komisije uvela odgovarajući nadzor ili postupke praće-nja u slučajevima u kojima su za provedbu mjera zadužena provedbena tijela (npr. u državama članicama ili agencijama).

15 Smjernicama za rad u okviru Međunarodnih standarda za stručnu provedbu unu-tarnje revizije5 također je predviđeno da unutarnji revizori „obavljaju evaluaciju prikladnosti, djelotvornosti i pravodobnosti mjera koje je uprava poduzela u po-gledu iznesenih opažanja i preporuka, uključujući opažanja i preporuke vanjskih revizora i drugih subjekata”.

4 Unutarnja kontrola postupak je koji je osmišljen radi pružanja razumnog jamstva o postizanju ciljeva u pogledu djelotvornosti i učinkovitosti poslovanja, pouzdanosti financijskog izvještavanja i usklađenosti s važećim zakonima i propisima, http://www.coso.org/resources.htm (Odbor sponzorskih organizacija Povjerenstva Treadway). Standardi Komisije za unutarnju kontrolu i okvir na kojemu se oni temelje opisani su u sljedećem dokumentu: „Komunikacija o izmjeni standarda unutarnje kontrole i povezanog okvira – jačanje djelotvornosti kontrola (SEC(2007)1341)”.

5 Međunarodni standardi za stručnu provedbu unutarnje revizije (Standardi). Primarni povezani standard 2500.A1 i preporuka za rad 2500.A1.1: proces praćenja. Služba Komisije za unutarnju reviziju obavlja svoj rad u skladu s tim standardima.

http://www.coso.org/resources.htm

http://www.coso.org/resources.htm

13Revizija sustava i postupaka koje Komisija primjenjuje u pogledu daljnjeg postupanja po preporukama

Mehanizmi Komisije za unutarnju kontrolu

16 Praćenje provedbe preporuka koje je iznio Sud, kako je propisano standardom unutarnje kontrole br. 9, u prvom je redu zadaća same uprave. Službe Komisije unose informacije o daljnjem postupanju po našim preporukama i po zahtjevima tijela zaduženog za davanje razrješnice u aplikaciju RAD te one služe kao temelj za sastavljanje odjeljka godišnjeg izvješća o radu6 koje se odnosi na daljnje po-stupanje po preporukama i zahtjevima.

17 Komisija također priprema godišnje izvješće o zahtjevima koje su iznijeli Europski parlament i Vijeće7 u svojoj ulozi tijela koje daje razrješnicu za izvršenje prora-čuna Europske unije. Nekoliko službi Komisije8 nastavlja se koristiti i lokalnim aplikacijama za praćenje preporuka i revizijskih nalaza koji se odnose na područ-ja koja su pod njihovom odgovornošću (vidjeti odlomke 24. i 25.). Predmetnim nizom modula lokalnih aplikacija olakšava se upravljanje (uključujući planiranje, praćenje i izvješćivanje) i provedba mjera na temelju preporuka i zahtjeva koje su iznijeli relevantni dionici (Služba Europske komisije za unutarnju reviziju, Europski revizorski sud, Europski parlament, Vijeće) objedinjavanjem povezanih informaci-ja i akcijskih planova za glavne uprave i službe u jedinstvenoj bazi. Njima se tako-đer podupiru aktivnosti unutarnje kontrole (povezane sa standardima unutarnje kontrole) i ex post kontrole.

18 Do ožujka 2015. u okviru svakog GU-a postojao je odjel za unutarnju reviziju i ko-ordinator unutarnje kontrole čije su zadaće obuhvaćale obavještavanje uprave GU-a o prikladnosti mjera poduzetih radi provedbe preporuka Suda i napretku u njihovoj provedbi. Komisija je u studenome 2014. odlučila centralizirati svoje službe za unutarnju reviziju, slijedom čega su odjeli za unutarnju reviziju ukinuti te je Služba za unutarnju reviziju postala jedini odjel Komisije i njezinih izvršnih agencija zadužen za unutarnju reviziju9.

6 http://ec.europa.eu/atwork/key-documents/index_en.htm

7 Članak 166. stavak 2. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 (SL L 298, 26.10.2012., str. 1.).

8 Uključujući Službu za unutarnju reviziju, GU za poljoprivredu i ruralni razvoj, GU za susjedsku politiku i pregovore o proširenju i GU za istraživanje i inovacije.

9 http://ec.europa.eu/dgs/internal_audit/about/history/index_en.htm

http://ec.europa.eu/atwork/key-documents/index_en.htm



http://ec.europa.eu/dgs/internal_audit/about/history/index_en.htm




Komisija je uvela određena poboljšanja u svoj sustav i postupke koje primjenjuje u pogledu daljnjeg postupanja po preporukama Suda, ali i dalje postoje znatni nedostatci

19 Sustavom informacija o upravljanju u kojem se bilježe sve preporuke revizora i mjere poduzete u njihovom pogledu i kojim se dobro upravlja trebalo bi se olak-šati polaganje računa vanjskim i unutarnjim dionicima kao i praćenje poboljšanja u financijskom upravljanju. Potrebno je da su zabilježene informacije pouzdane, da su prioriteti u pogledu poduzimanja mjera utvrđeni te da postoji revizijski trag kojim se pružaju dokazi o poduzetim mjerama, kao i o slučajevima u kojima nisu poduzete mjere ili su poduzete djelomično te razlozima za to kako bi uprava pri donošenju odluke o preuzimanju rizika povezanog s neprovođenjem preporuka raspolagala potrebnim informacijama. Njime bi se također trebalo omogućiti da uprava pravodobno raspolaže pregledom pitanja na koja su ukazali revizori (unu-tarnji i vanjski) u pogledu utvrđenih rizika i nedostataka i povezanih preporuče-nih mjera te bi odgovornim upraviteljima trebao olakšavati daljnje poduzimanje mjera kao i praćenje i provjeru tih mjera koji potom slijede.

Prikladnost i pouzdanost informacija o upravljanju

20 Informacije o upravljanju koje su pružene sustavom RAD općenito su bile pouz-dane. Međutim, utvrđeni su nedostatci u pogledu 11 od 24 kriterija (prilog X.) kojima smo se koristili za procjenu djelotvornosti sustava daljnjeg postupanja po preporukama. Ti su nedostatci uključivali sljedeće:

(a) Kad je riječ o cjelovitosti revizijskih tragova, utvrdili smo da je popratna dokumentacija (npr. akcijski planovi o zadatcima koje je potrebno obaviti na temelju preporuka) navedena u bazi podataka samo u nekoliko slučajeva. Te su informacije važne jer odgovori Komisije koji se objavljuju s tematskim izvješćima ne sadrže u svim slučajevima konkretne mjere koje namjerava poduzeti u pogledu preporuka.

(b) Iako su preporuke koje su upućene državama članica u pravilu obuhvaćene sustavom RAD te se kategoriziraju kao „prihvaćene” ili „odbijene”, Komisi-ja ne prati njihovu provedbu. U skladu sa standardom unutarnje kontrole br. 9 o nadzoru upravljačkih tijela, u slučajevima kada su države članice i agencije odgovorne za poduzimanje mjera u pogledu preporuka, službe Ko-misije trebaju provesti odgovarajući nadzor ili provjeriti provedbu preporuka.

(c) Informacijama koje sadrži sustav RAD može se precijeniti mjera u kojoj su predmetne preporuke provedene10. Na primjer, od 39 preporuka u susta-vu RAD koje su potpuno provedene („završeno”), njih 14 (36 %) ocijenili smo kao samo djelomično provedene („provedena u većoj mjeri” ili „provedena u određenoj mjeri”).

10 Ta razlika između procjene koju je obavila Komisija u odnosu na procjenu koju je obavio Sud može se djelomično objasniti činjenicom da je sustav RAD do 2015. godine sadržavao samo četiri kategorije za procjenu. Slijedom toga u sustavu nije bilo moguće zabilježiti slučajeve u kojima su preporuke provedene samo djelomično.


(d) Osim velike količine informacija koje su obuhvaćene godišnjim izvješćima o radu11 glavnih uprava, ne izrađuje se nijedno drugo izvješće o upravljanju i ne utvrđuju se pokazatelji kojima bi se pružile konkretne informacije o unu-tarnjoj procjeni glavnih uprava Komisije ili njezine Službe za unutarnju revi-ziju u pogledu prikladnosti, djelotvornosti ili pravodobnosti mjera poduzetih u pogledu preporuka naših revizora, kako je preporučeno međunarodnim revizijskim standardima.

Praćenje djelomično provedenih preporuka

21 Komisija je poduzela nekoliko koraka kako bi unaprijedila sustav u pogledu njegova kapaciteta za praćenje, uključujući izradu godišnjih planova za praćenje napretka. Komisija je 2014. godine uvela novi status preporuka, odnosno „djelo-mično provedena”. Međutim, službe Komisije tu kategoriju i dalje upotrebljavaju tek u ograničenoj mjeri.

22 Komisija ne obrađuje nanovo preporuke koje je Sud procijenio kao „djelomično provedene”, a zabilježene su kao „završene” u sustavu RAD, te ne vrši njihovu ponovnu klasifikaciju. Osim toga, ne postoji postupak za procjenu dugoročne relevantnosti starih preporuka iz baze podataka koje nisu provedene. U skladu s time, ni za jednu od 86 preporuka iz 21 tematskog izvješća koje je Sud prethod-no procijenio kao „djelomično provedene” nije izmijenjen status u sustavu RAD.

23 Komisija je u svojim odgovorima na naše izvješće o praćenju provedbe preporuka iz 2013. godine (br. 19/2013) već potvrdila potrebu za istraživanjem mogućnosti da se usklade kategorije za procjenu provedbe koje koriste Komisija i Sud te da se aplikacija RAD unaprijedi kako bi se upravi pružale kvalitetnije informacije. Naža-lost, s obzirom na druge prioritete, Komisija dosad nije mogla ostvariti napredak u pogledu pronalaska rješenja za te potrebe.

11 I, od lipnja 2015., izvješćima „RAD Business objects”.

16Najbolji primjeri iz prakse koji se odnose na druge sustave i postupke24 Proveli smo sustavnu usporedbu načina na koji nekoliko glavnih uprava Komisije obrađuje preporuke Suda i Službe za unutarnju reviziju kako bismo utvrdili pri-mjere dobre prakse. Usporedba je obuhvaćala ispitivanje sustava i postupaka koji se primjenjuju u pogledu daljnjeg postupanja po preporukama na temelju uzorka preporuka iz tematskih izvješća uzimajući u obzir šest GU-ova: GU za poljoprivre-du i ruralni razvoj, GU za međunarodnu suradnju i razvoj, GU za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključivanje, GU za susjedsku politiku i pregovore o proširenju, GU za regionalnu i urbanu politiku te GU za istraživanje i inovacije, te je imala za cilj usporediti funkcionalnosti sustava12. Pregled funkcionalnosti tih sustava prikazan je u okviru 4.

25 Ti različiti sustavi Komisije za daljnje postupanje po preporukama izrađeni su kako bi se njima uzele u obzir pojedinačne i posebne potpore predmetnih glav-nih uprava. U usporedbi sa sustavom RAD, provjerom različitih sustava naglašena su njihova brojna pozitivna obilježja u pogledu pružanja potpore u postizanju zadovoljavajuće razine odgovornosti i dobrog upravljanja.

Okv

ir 4

. Primjeri drugih sustava daljnjeg postupanja po preporukama u službama Komisije

(a) Aplikacija za praćenje koju koristi Služba Komisije za unutarnju reviziju pod nazivom „GRC Issue Track” pouzdan je sustav u kojem se bilježe i redovito prate sva pitanja. Izvješća se podnose svaka tri mjeseca, a naglasak je na visokorizičnim pitanjima koja je već bilo potrebno riješiti. Akcijski planovi i sva popratna dokumentacija lako su dostupni u sustavu. Postoji nekoliko izvješća, uključujući godišnje izvješće unutar-njeg revizora (ARIA), godišnje izvješće o radu Službe za unutarnju reviziju i izvješća Odbora za praćenje tijeka revizije. U okviru praćenja obavlja se ponovna procjena preostalog rizika na temelju koje se može smanjiti razina važnosti preporuke. Revizorski subjekti redovito se podsjećaju na neriješena pitanja, čime se jamči visoka razina vidljivosti takvih preporuka i redovito daljnje postupanje po tim preporukama.

(b) Komisija (GU za poljoprivredu i ruralni razvoj) se koristi alatom ICM (engl. Internal Control Management, upravljanje unutarnjom kontrolom) koji djeluje kao zajednički radni prostor. Na taj se način omogućava mjesečno prenošenje odabranih podataka iz sustava RAD. Predmetna aplikacija ima nekoliko prednosti u odnosu na sustav RAD, uključujući prilagođenost korisnicima (revizorima i upraviteljima), upravljanje akcijskim planovima i povezanim mjerama, mogućnost da revizijski subjekt i revizor dokumentiraju status te nekoliko gotovih izvješća o preporukama čiji rok za provedbu uskoro istječe ili je istekao. Alat ICM pomaže revizijskim subjektima u izradi jasnih i ostvarivih akcijskih planova s rokovima provedbe. Također sadrži izvješća kojima se opisuje trenutačno stanje u pogledu preporuka iznesenih u okviru revizija odjela za unutarnju reviziju, Službe za unutarnju reviziju i Europskog revizorskog suda kao i zahtjeva koje su izni-jeli Europski parlament i Vijeće. Ta se izvješća svakodnevno automatski ažuriraju zahvaljujući čemu uvijek sadrže najnovije informacije.

(c) Sustav „ASUR” GU-a za istraživanje i inovacije i sustav „ARGO” GU-a za susjedsku politiku i pregovore o proširenju nude dodatne mogućnosti u odnosu na sustav RAD. Na primjer, obuhvaća obvezan standar-dni akcijski plan te dobro upravljanje rokovima i popratnom dokumentacijom. Oba sustava sadrže modul za planiranje i za analizu rizika te su fleksibilni i u velikoj mjeri prilagodljivi.

12 Jedini alat koji sadrži preporuke Suda je ICM (engl. Internal Control Management, upravljanje unutarnjom kontrolom) GU-a za poljoprivredu i ruralni razvoj te se podatci iz njega svaki mjesec prenose u sustav RAD.

17Zaključci i preporuka

26 Naša provjera daljnjeg postupanja Komisije u pogledu 44 preporuke iz naših tematskih izvješća pokazuje da je Komisija potpuno provela 60 % preporuka Suda, dok je 29 % provela u većoj mjeri, a 8 % u određenoj mjeri, što je pridonije-lo poboljšanju financijskog upravljanja u nizu područja obuhvaćenih proračunom EU-a (vidjeti odlomak 12. i priloge od II. do IX.).

27 Revizijom prikladnosti i pouzdanosti aplikacije RAD kojom se Komisija služi utvrdili smo da su informacije koje ona sadržava općenito pouzdane. Međutim, u aplikaciji i dalje postoje nedostatci kao što je nedovoljno konkretnih informa-cija o poduzetim mjerama (odlomak 20. točka (a)), nepostojanje odgovarajućeg nadzora ili daljnjeg postupanja po preporukama u slučajevima kada su države članice odgovorne za provedbu mjera (odlomak 20. točka (b)) te nedostatak ka-snijeg praćenja i prilagođavanja djelomično provedenih preporuka (odlomak 20. točka (c)).

28 Komisija mora imati opći pregled mjera koje su poduzete kao odgovor na ne-dostatke koje su utvrdili Sud i tijelo zaduženo za davanje razrješnice, a koji su uključeni u kontrolu i nadgledanje, u skladu sa standardima Komisije za unutar-nju kontrolu i unutarnjim smjernicama o najboljoj revizijskoj praksi. Kao što je Komisija već prethodno potvrdila, potrebno je uskladiti kategorije za procjenu dostatnosti poduzetih mjera te unaprijediti aplikaciju RAD kako bi se povećala kvaliteta informacija koje se pružaju upravi. To je potrebno nadopuniti unaprje-đenjem daljnjeg postupanja po preporukama, čime bi se poboljšalo izvješćivanje o prikladnosti i pravodobnosti poduzetih korektivnih mjera te bi Komisija trebala imenovati službu koja će biti zadužena za tu zadaću. Kada bi se sustav daljnjeg postupanja po preporukama unaprijedio, omogućio bi pružanje dostatnih, po-uzdanih i relevantnih informacija o poboljšanjima koja su ostvarena na temelju revizijskih preporuka Suda, čime bi se doprinijelo dobrom financijskom upravlja-nju proračunom EU-a.

18Zaključci i preporuka

29 U kontekstu nedostataka koji su utvrđeni u trenutačnom sustavu Komisije za daljnje postupanje po preporukama, kao i toga da je već potvrdila potrebu za poboljšanjima (tematsko izvješće br. 19/201313), preporučujemo Komisiji da uvede potrebna poboljšanja u sustave kako bi svoju praksu uskladila s relevantnim stan-dardima unutarnje kontrole, uključujući:

(a) pojašnjenje i/ili dokumentiranje statusa mjera poduzetih u pogledu preporuka;

(b) provjeru mjera koje su države članice i agencije poduzele kao odgovor na preporuke revizora;

(c) potpunije izvješćivanje u godišnjim izvješćima o radu ili drugim dokumenti-ma o mjerama koje su poduzete u pogledu preporuka;

(d) provjeru preporuka koje je Sud procijenio kao djelomično provedene i, ako je potrebno, njihovo prilagođavanje kako bi se prikazao njihov stvaran status.

Ovo je izvješće usvojilo revizijsko vijeće CEAD, kojim predsjeda član Revizorskog suda Igors LUDBORŽS, na sastanku održanom u Luxembourgu 19. siječnja 2016.

Za Revizorski sud

Vítor Manuel da SILVA CALDEIRA Predsjednik

13 Vidjeti sažetak, odlomak VI.

19PriloziPr

ilog

I. Pregled preporuka koje je Sud provjerio

Tematsko izvješće

Br. po revizijama Odlomak RAD Potpuno

provedena

ProvedenaNije

provedena

Nije bilo moguće

provjeriti

Više nije relevantnaU većoj

mjeriU određe-noj mjeri

br. 14/2009Mlijeko

1. 66. Završeno X

2. 67. Završeno X

3. 69. Završeno X

4. 72. Završeno X

br. 6/2010Šećer

1. 99./1. Završeno X

2. 99./2. Završeno X

3. 101. Završeno X

4. 102. Završeno X

5. 108. Odbijeno X

6. 108. Odbijeno X

br. 10/2010Najudaljenije regije

1. 80. Završeno X

2. 81. Završeno X

3. 82. Završeno X

4. 83. Završeno X

5. 84. Završeno X

br. 25/2012Radnici starije životne dobi

1. 62. Završeno X

2. 62. Završeno X

3. 63. Završeno X

4. 64. Završeno X

5. 64. Završeno X

br. 3/2011UN

1. 48. Završeno X

2. 50. Završeno X

3. 52. Završeno X

br. 1/2012Siguran pristup hrani

1. 68. Završeno X

2. 68. Završeno X

3. 68. Završeno X

4. 68. Završeno X

5. 68. Završeno X

6. 68. Završeno X

20Prilozi

Prilo

g I.

Tematsko izvješće

Br. po revizijama Odlomak RAD Potpuno

provedena

ProvedenaNije

provedena

Nije bilo moguće

provjeriti

Više nije relevantnaU većoj

mjeriU određe-noj mjeri

br. 5/2012Sustav CRIS

1. 76. Završeno X

2. 79. Završeno X

3. 80. Otkazano X

4. 81. Završeno X

br. 15/2011Državna potpora

1. 96. (a) Završeno X

2. 96. (b) Završeno X

3. 96. (c) Završeno X

4. 98. (a) Odbijeno X

5. 98. (b) Završeno X

6. 98. (c) Završeno X

7. 98. (d) Završeno X

8. 98. (e) Završeno X

9. 98. (f) Završeno X

10. 100. (a) Završeno X

11. 100. (b) Odbijeno X

UKUPNO 44 44 23 11 3 1 3 3

PROCIJENJENO 38 60 % 29 % 8 % 3 %

21Prilozi

Prilo

g II. Poljoprivreda: instrumenti upravljanja koji su primijenjeni na tržište mlijeka i mliječ-

nih proizvoda

1. U tematskom izvješću br. 14/2009 postavljeno je pitanje jesu li ostvareni glavni ciljevi instrumenata upravljanja primijenjenih na tržište mlijeka i mliječnih proizvoda.

„Proizvodnja mlijeka od ključne je važnosti za poljoprivredno gospodarstvo Europske unije. Više od milijun proizvođača svake godine isporuči 148 milijuna tona mlijeka čija vrijednost pri napuštanju poljoprivrednog gospodarstva iznosi otprilike 41 000 milijuna eura. U sektoru prerade mlijeka (čiji su glavni proizvodi sir, maslac i mlijeko za piće) zaposleno je otprilike 400 000 radnika, a promet koji se u njemu ostvaruje iznosi 120 000 milijuna eura.”

(Izvor: priopćenje za medije ECA/09/63)

2. U predmetnom tematskom izvješću Europski revizorski sud provjerava u kojoj je mjeri Europska komisija bila djelotvorna u upravljanju tržištem mlijeka i mliječnih proizvoda od uvođenja kvota za šećer 1984. godine uzimajući u obzir glavne ciljeve politike EU-a o mlijeku i mliječnim proizvodima. Također ističemo ključna pitanja koja je potrebno razmotriti u vezi s postupnom deregulacijom sektora mlijeka, koja je započela 2003. godine.

3. Politika EU-a o mlijeku osmišljena je kako bi se njome ostvario niz ciljeva, a posebno (a) kako bi se postigla ravnoteža na tržištu, (b) kako bi se stabilizirale cijene mlijeka i mliječnih proizvoda, (c) kako bi se zajamčio primjereni životni standard proizvođača i (d) kako bi se povećala konkurentnost.

22Prilozi

Prilo

g II. Preporuke Suda

Preporuka Status provedbe Procjena koju je obavio Sud

(1) Komisija mora nastaviti s nadzorom razvoja tržišta mlijeka i mliječnih proizvoda tako što će provoditi mjere potrebne kako bi se zajamčilo da deregulacija sektora ne dovede do ponovnog pojavljivanja prekomjer-ne proizvodnje. U slučaju da Komisija u tome ne uspije, njezin cilj da održi regulativu na najmanjoj mogućoj razini, u obliku sigurnosnog mehanizma, ubrzo se može pokazati neostvarivim.

Potpuno provedena

Deregulacija tržišta i pristup usmjeren na tržište koje je Komisija primjenjivala omogućili su da proizvodnja mlijeka u EU-u bolje odgovara potražnji na tržištu, što je pridonijelo ostvarenju cilja Komisije da stabilizira tržište mlijekom i mliječnim proizvodima te da spriječi ponovno pojavljivanje prekomjerne proizvodnje, a posebno trajne strukturne i subvencionirane prekomjerne proizvodnje.

(2) Sud je svjestan toga da je oblikovanje cijena u prehrambenom sektoru posebno složeno, ali smatra da ga Komisija mora redovito pratiti. Komisija i države članice moraju zajamčiti da zbog koncentracije poduzeća za preradu i distribuciju ne dođe do toga da proizvođači mlijeka moraju naprosto prihvatiti ponuđene cijene te da se ne ogra-niči mogućnost krajnjeg potrošača da ostvari dio koristi od smanjenja cijena.

Provedena u većoj mjeri

Kad je riječ o praćenju, nedavno uspostavljena Pro-matračka skupina za tržište mlijeka sveobuhvatan je, pristupačan i koristan izvor podataka o sektoru mlijeka koje svi dionici mogu upotrebljavati za praćenje, analizu i potencijalne intervencije na tržištu. Proizvođačima mlijeka stavljen je na raspolaganje niz mjera (poput uspostave skupina proizvođača) kako bi se ojačao njihov položaj u lancu opskrbe mlijekom radi većeg utjecaja na cijene proizvođača. Već su zabilježeni prvi pozitivni primjeri iskorištavanja tih mogućnosti (npr. u izvješću o provedbi „paketa mjera za sektor mljekarstva”).Međutim, smatramo da bi Komisija mogla aktivnije promicati mjere obuhvaćene „paketom mjera za sektor mljekarstva” koje su usmjerene na jačanje položaja proizvođača mlijeka u lancu opskrbe mlijekom s obzirom na to da se te mjere trenutačno primjenjuju samo jednim dijelom. Daljnji problem čini to što Komisija u vrlo ogra-ničenoj mjeri može utjecati na potrošačke cijene zbog niza razloga kao što su politika u vezi s usmjerenošću tržišta, složenost određivanja cijena u predmetnom sek-toru koja je posebno izražena kod mliječnih proizvoda, kao i prijenos cijene između cijena proizvođača mlijeka i potrošačkih cijena mliječnih proizvoda.

(3) Kad je riječ o sektoru mljekarstva, u praksi ni prethodna politika potpore cijenama ni trenutačna politika izravne potpore dohotku nisu dovoljno regionalno i društveno usmjerene. S obzirom na važnost proizvodnje mlijeka u poljoprivrednom gospodarstvu i njezin učinak na upravljanje ruralnim područjima, Sud preporučuje Komisiji da uloži veće napore u preispitivanje strategija koje bi trebalo primijeniti kako bi riješila:

ο posebne probleme u regijama u kojima je proizvodnja mlijeka ugrože-nija nego u ostalima, osobito u planinskim područjima;

ο posljedice zemljopisne koncentracije proizvodnje mlijeka za okoliš.


Komisija se od objave tematskog izvješća Suda br. 14/2009 usredotočila na područja koja su u nepovolj-nom položaju u pogledu poljoprivrede i aspekte poljopri-vredne politike koji su povezani s okolišem. Komisija je zadržala i poboljšala pravni okvir EU-a koji obuhvaća niz zakonodavnih instrumenata za države članice (posebno kad je riječ o „zelenoj komponenti”).Međutim, uzimajući u obzir (a) da se velik broj gospodar-stava koja se bave proizvodnjom mlijeka nalazi u ugrože-nim područjima i da se mogu pojaviti ozbiljne neželjene posljedice trenutačnih i budućih strukturnih prilagodbi u sektoru te (b) da je Komisija odluku o uporabi dostu-pnih mjera prepustila državama članicama, utvrdili smo da su i dalje prisutni rizici navedeni u odlomku 69. tematskog izvješća br. 14/2009 te postoji mogućnost da trenutačni okvir politike neće biti dovoljan da se održi ista razina proizvodnje u ugroženim područjima.

(4) Za europski sektor mlijeka svjetsko će tržište ostati sekundarno tržište kojemu će biti moguće pristupiti samo u razdobljima visokih svjetskih cijena. Samo će proizvođači sireva i drugih proizvoda s visokom doda-nom vrijednošću moći ostvariti održiv tržišni udio. Stoga je nužno da Komisija i države članice nastave ulagati napore u preusmjeravanje pro-izvodnje mlijeka, i to u prvom redu na ispunjavanje potreba domaćeg europskog tržišta, ali i na proizvodnju sireva i drugih proizvoda visoke dodane vrijednosti koji se mogu izvoziti bez proračunske pomoći.

Potpuno provedena

Od objave tematskog izvješća br. 14/2009 sve veća potražnja na svjetskom tržištu i primjena politika u vezi s usmjerenošću tržišta u EU-u dovele su do toga da je EU u međuvremenu postao jedan od vodećih svjetskih izvoznika mliječnih proizvoda bez izvoznih subvencija.

23Prilozi

Prilo

g III

. Poljoprivreda: reforma tržišta šećera

1. Tematsko izvješće br. 6/2010 bavilo se reformom tržišta šećera.

„EU je 2006. godine započeo provedbu velike reforme svog sektora proizvodnje šećera kako bi povećao usmjerenost na tržište i stabilizirao ga istodobno ispunjavajući međunarodne obveze. Europski revizorski sud obavio je reviziju reforme i zaključuje da, iako je cilj bio potaknuti najmanje konkurentne proizvođače šećera da prestanu primjenjivati svoje kvote, kvote su prestale primjenjivati i konkurentne tvornice. Povećala se ovisnost o uvozu, a istodobno je upitno hoće li pad cijena osjetiti i krajnji korisnici te su stalno prisutna kašnjenja u uvođenju diversifikacije i mjera u vezi s okolišem. Sud također ističe sve veći rizik od razmještanja proizvodnih pogona. U okviru reforme tog sektora došlo je do rasta cijena šećera, a proizvodne kvote sma-njene su za 30 %, što je dovelo do zatvaranja 80 tvornica. Za ublažavanje društvenih i gospodarskih učinaka tih mjera predviđeni su fond za restrukturiranje i potpora diversifikaciji. Sud je u okviru revizije procijenio mjeru u kojoj su do sada ostvareni ciljevi reforme.”

(Izvor: priopćenje za medije ECA/10/30).

Preporuke Suda

2. Sud je iznio dvije preporuke za jamčenje konkurentnosti, dvije za stabilizaciju tržišta i jamčenje dostupnosti zaliha te dvije za rješavanje i ublažavanje problema s prilagodbom.

24Prilozi

Prilo

g III

. Preporuka Status provedbe Procjena koju je obavio Sud(1) Učestali vanjski pritisci sa sobom nose mogućnost da će Ko-

misija morati predložiti daljnje prilagodbe unutarnje proi-zvodnje. Sud u tom slučaju preporučuje da se instrumenti i mjere osmisle na način kojim se jamči opća dosljednost te da se temelje na iscrpnim tehničkim procjenama potreba i ciljeva te nediskriminirajućim kriterijima.

Više nije relevantna

U 1. preporuci Komisiju se poziva na predlaganje daljnjih prilagodbi unutarnje proizvodnje zbog vanjskih priti-saka. Međutim, Komisija nakon reforme nije predložila nijednu važniju prilagodbu unutarnje proizvodnje i kvo-ta. No, nakon završetka primjene sustava kvota za šećer 2017. godine ta preporuka više neće biti relevantna.

(2) S obzirom na važnost proizvodnje šećera za poljoprivredno gospodarstvo, Sud preporučuje Komisiji da predloži mjere kojima će se ukinuti prestroga i ograničavajuća pravila u trenutačnom sustavu kvota koja nepovoljno utječu na konkurentnost uzgajivača i proizvođača.

Potpuno provedenaPrijedlog Komisije iz 2011. godine za ukidanje sustava kvota i njegovih prestrogih i ograničavajućih pravila odobren je.

(3) Sud preporučuje da se pri donošenju budućih odluka koje utječu na proizvodnju šećera u EU-u u obzir uzme razina unutarnje proizvodnje šećera koja se smatra potrebnom uzimajući u obzir ciljeve Ugovora o jamčenju dostupnosti zaliha.


Komisija na temelju Uredbe (EU) br. 1308/2013 raspolaže zakonodavnim ovlastima i sredstvima za intervenciju na tržištu u slučaju nedostatnih ili prekomjernih zaliha šećera. Nedavna izvješća sadrže dokaze o tome da Komisija redovito prati proizvodnju i potrošnju šećera, uvoz i izvoz te njegove početne i završne zalihe kako bi zajamčila njihovu dostupnost na tržištu EU-a u skladu s ciljevima Ugovora. Međutim, velika mjera oslanjanja na uvoz šećera u EU-u utvrđena je kao glavni čimbenik koji može utjecati na dostupnost zaliha šećera te stabilnost tržišta EU-a. EU je danas i dalje neto uvoznik te proizvodi između 83 % i 88 % šećera koji se konzumira u EU-u.

(4) Sud je svjestan toga da je oblikovanje cijena u prehrambe-nom sektoru posebno složeno, ali smatra da ga Komisija mora redovito pratiti. Komisija i države članice moraju se pobrinuti da se u predmetnom sektoru pravilno provodi za-kon o tržišnom natjecanju čime se jamči ispunjavanje cilja iz Ugovora prema kojem potrošači imaju pristup zalihama po razumnoj cijeni.


Komisija mjesečno prati cijene šećera. Ne postoje nikakvi očiti problemi u pogledu razumnosti cijena šećera ili do-stupnosti zaliha. Komisija je također započela provedbu studije o prijenosu cijene na tržištu šećera. Međutim, Komisija je u okviru svog mandata mogla učiniti više kako bi zajamčila provedbu zakonodavstva o tržišnom natjecanju, i to praćenjem neobično niskih ili visokih cijena šećera, procjenjivanjem koncentracije proizvođača šećera i njezinog učinka na pravila tržišnog natjecanja i razmatranjem strategije kojom će poboljšati vertikalni prijenos cijena kako bi potrošači ostvarili razumnu korist od svih smanjenja cijena na razini proizvođača.

(5) Sud preporučuje Komisiji i državama članicama da poduz-mu hitne mjere kako bi zajamčile da se diversifikacija mjera počne primjenjivati u kratkom roku te da se postigne želje-ni učinak promicanja alternativnih mogućnosti proizvodnje šećerne repe i šećera.

Nije bilo moguće provjeriti

Komisija je odbila 5. i 6. preporuku na temelju toga što u skladu s načelom supsidijarnosti države članice snose odgovornost za (a) provedbu mjera diversifikacije i (b) jamčenje usklađenosti s obvezama u vezi s okolišem nakon zatvaranja tvornica. Status provedbe tih preporu-ka nije bilo moguće provjeriti zbog ograničenog opsega provjere daljnjeg postupanja po preporukama kad je riječ o državama članicama.

(6) Sud preporučuje Komisiji i državama članicama da aktivnije rade na jamčenju cjelovitog ispunjavanja obveza u vezi s okolišem koje su preuzele zatvorene tvornice.


25Prilozi

Prilo

g IV

. Poljoprivreda: posebne mjere u korist najudaljenijih regija i Egejskih otoka

1. Tematsko izvješće br. 10/2010 odnosilo se na provedbu posebnih poljoprivrednih mjera u korist naju-daljenijih regija Unije i Egejskih otoka.

2. „Posebne poljoprivredne mjere u korist najudaljenijih regija Europske unije i manjih Egejskih otoka osmišlje-ne su kako bi se u obzir uzelo strukturno, društveno i gospodarsko stanje u predmetnim regijama.

3. Europski revizorski Sud procijenio je djelotvornost posebnih mjera nakon reforme tih mjera 2006. godine.

4. Reforma je obuhvaćala prijelaz na veću razinu uključenosti regija te decentralizaciju i fleksibilnost u donoše-nju odluka na temelju programa koje su države članice predstavljale Europskoj komisiji radi odobrenja.”

(Izvor: priopćenje za medije ECA/10/39)

Preporuke Suda

5. Iznijeli smo dvije preporuke o ispunjavanju posebnih potreba, dvije o provedbi reforme iz 2006. godine i jed-nu preporuku o praćenju.

26Prilozi

Prilo

g IV

. Preporuka Status provedbe Procjena koju je obavio Sud

(1) Komisija bi pri budućoj izradi programa za posebne mjere trebala pomoći državama članicama pri sastavljanju njiho-vih programa promicanjem najbolje prakse i utvrđivanjem usklađenog okvira pokazatelja za praćenje uspješnosti pro-grama. Pokazatelji bi trebali uključivati barem informacije o gospodarskim promjenama (npr. vrijednost proizvodnje i dodana vrijednost) i društvenim promjenama (npr. broj novootvorenih ili očuvanih radnih mjesta).


U kontekstu pružanja pomoći državama članicama Komi-sija je utvrdila okvir zajedničkih pokazatelja za praćenje uspješnosti programa te je 2014. godine uključila popis pokazatelja uspješnosti u zakonodavstvo zajednice.Provedbene uredbe koje su trenutačno na snazi uključuju usklađene zajedničke pokazatelje uspješnosti povezane s ciljevima programa POSEI/programa za Egejske otoke. Države članice obvezne su ih upotrebljavati pri izradi godišnjih izvješća o provedbi programa koja podnose Komisiji.Međutim, države članice suočile su se s poteškoćama u pružanju dostatnih podataka za sve pokazatelje te sadržaj nekih godišnjih izvješća o provedbi ne prati povezani zahtjev Komisije. Općenito gledajući, nije bila dostupna službena dokumentacija o daljnjim koracima Komisije u pogledu razmjene najbolje prakse.

(2) Komisija bi trebala ponovno razmotriti rok za službeno odo-bravanje izmjena programa koji je utvrđen za 1. kolovoza godine n-1 kako bi države članice pri pripremi izmjena mogle raspolagati pouzdanim informacijama o rashodima u prethodnoj godini.

Potpuno provedena

Postupak u okviru kojeg države članice predlažu izmjene sada je fleksibilan te nudi mogućnost odlaganja ili potpunog ukidanja roka koji je prethodno utvrđen za 1. kolovoza godine n-1.

(3) Države članice trebale bi prilagoditi predmetne mjere kako bi otklonile nedostatke navedene u odlomcima 44.–67. tako što će primijeniti pristup „od niže razine prema višoj” u dogovoru s dionicima na terenu. Izvješće Komisije o evaluaciji trebalo bi također omogućiti prepoznavanje nedjelotvornih mjera koje je moguće poboljšati.


Provedbu 3. preporuke koja je najvećim dijelom bila usmjerena na države članice nije moguće provjeriti u okviru provjere daljnjeg postupanja po preporukama čiji je opseg ograničen na razinu Komisije. Međutim, u izvješću Komisije o evaluaciji utvrđene su mjere kojima se ne ostvaruju predviđeni ciljevi (odlomak 4.3.1.) te se državama članicama predlažu načini kako ih poboljšati (poglavlje 8.), što je u skladu s preporukom Suda.

(4) Države članice trebale bi izraditi postupke kontrole koji su prilagođeni svim vrstama mjera. Posebice se moraju po-brinuti da se redovito ažurira njihov sustav za utvrđivanje poljoprivrednih zemljišta. Komisija bi se trebala pobrinuti da predmetni postupci kontrole funkcioniraju djelotvorno.


Novim višegodišnjim programom Komisije za razdoblje 2014.–2017. predviđene su barem dvije revizije pro-grama POSEI/programa za Egejske otoke svake godine, donose se nove smjernice za države članice o prikazi-vanju statistika o kontrolama na transparentniji način te se predviđa prikupljanje informacija i pregledavanje dokumentacije o postupcima kontrole programa POSEI/programa za Egejske otoke koje Komisija treba redovito provoditi. Međutim, revizije koje je provela Komisija zadnje tri godine nisu bile dovoljno učestale te njima u nekim slučajevima nisu obuhvaćena najrelevantnija područja i/ili mjere.

(5) Komisija bi trebala upotrijebiti informacije koje joj pruže države članice kako bi pratila uspješnost programa svake godine, uključujući informacije koje već postoje i informaci-je koje će tek biti poslane u potpunosti.


Komisija od uvođenja zajedničkih pokazatelja za pro-gram POSEI/program za otoke u Egejskom moru svake godine analizira informacije koje države članice pruže u godišnjim izvješćima o provedbi. Međutim, države članice ne upotrebljavaju pokazatelje dosljedno u svojim godišnjim izvješćima te je potrebno poboljšati njihov sadržaj.

27Prilozi

Prilo

g V. Kohezija: sredstva iz Europskog socijalnog fonda za radnike starije životne dobi

1. Tematsko izvješće br. 25/2012 odnosilo se na Europski socijalni fond te se u okviru njega provjerilo postoje li instrumenti za praćenje djelotvornosti potrošnje.

2. Europski socijalni fond (ESF) ključan je instrument koji je osmišljen kako bi državama članicama pomogao ostvariti ciljeve u vezi s politikom EU-a o zapošljavanju. Njegovi su ciljevi promicati uključivanje na tržište rada nezaposlenih pojedinaca i onih koji se nalaze u nepovoljnijem položaju, i to u prvom redu aktivnostima osposobljavanja.

3. Cilj revizije bio je provjeriti jesu li i u kojoj su mjeri države članice i Komisija razvile i upotrebljavale alate koji su potrebni kako bi se procijenilo jesu li ostvareni planirani ciljevi. Sud je u tu svrhu odabrao jednu od glav-nih skupina pojedinaca u nepovoljnijem položaju, a to su radnici starije životne dobi.

28Prilozi

Prilo

g V. Preporuke Suda

Preporuka Status provedbe Procjena koju je obavio Sud(1) Komisija bi od država članica trebala zahtijevati da osmisle

svoje operativne programe na takav način da se može mjeriti uspješnost financijskih sredstava iz Europskog socijalnog fonda. Potrebno je jasno definirati ciljne skupine pojedinaca te izraditi relevantne i kvantirificirane operativ-ne ciljeve i pokazatelje kako bi se mjerili izlazni proizvodi, rezultati i posebni učinci na razini ciljne skupine pojedina-ca. Potrebno je utvrditi prijelazne ključne etape i odrediti hijerarhiju ciljnih vrijednosti. Ciljeve operativnih programa u pogledu rezultata i učinaka potrebno je obuhvatiti na razini projekata, čime bi se pridonijelo ostvarivanju ciljnih vrijednosti i omogućilo povezivanje plaćanja s uspješnošću.


Ove su dvije preporuke provedene u većoj mjeri. Mjerenje uspješnosti u središtu je propisa za razdoblje 2014.–2020., a zajednički pokazatelji izlaznih proizvoda i rezultata postali su obveznima za uobičajenije politike. Međutim, osim kad je riječ o nezaposlenosti mladih, naglasak i dalje nije stavljen na ciljne skupine kojima je pružena pomoć, kao ni na mjerenje djelotvornosti mjera na razini ciljne skupine. Komisija i dalje mora pružiti dokaze o tome da prati rezultate na razini projekata kao i provedbu protučinjeničnih evaluacija.

(2) Komisija bi od država članica trebala tražiti da svoj sustav praćenja i evaluacije osmisle na takav način da se napredak u pogledu ostvarivanja ciljnih vrijednosti može mjeriti pravodobno i na razumljiv način te u odgovarajućim vremenskim razmacima, čime se omogućuje poduzimanje korektivnih mjera i izvlačenje pouka za buduće donošenje odluka. Takvi sustavi omogućavaju pravodobno prikuplja-nje relevantnih podataka koje je moguće provjeriti, pravilan rad sustava za obradu elektroničkih podataka, stalne eva-luacije, uključujući i na razini ciljne skupine, te, kad je riječ o mjerama ESF-a koje su usmjerene na porast zaposlenosti, mjerenje neto učinka zaposlenosti.


(3) Kako bi Komisija mogla pružiti odgovarajuće podatke o sredstvima koja su mobilizirana i rezultatima koji su ostvareni zahvaljujući ESF-u, države članice moraju joj pružiti dosljedne i pouzdane informacije. Točnije, Komisija bi trebala objaviti obvezne zajedničke pokazatelje koje dr-žave članice moraju uključiti u svoje operativne programe, prioritetne teme EU-a trebale bi biti usklađene s njegovim strategijama, a zakonodavac bi trebao jasno definirati njihov sadržaj.

Potpuno provedenaESF je za razdoblje 2014.–2020. usklađen sa strategijom Europa 2020. te su uvedeni obvezni zajednički pokazate-lji izlaznih proizvoda i rezultata.

(4) Komisija bi pri organiziranju procjene sustava upravljanja i kontrole trebala obaviti temeljitu analizu pitanja poveza-nih s uspješnošću.

Potpuno provedena

Planirane revizije podataka o uspješnosti i objavljene smjernice za revizore pokazuju pomak prema uspostavi pouzdanog sustava prikupljanja, bilježenja i pohranjiva-nja podataka o uspješnosti.

(5) Komisija bi trebala poboljšati dokumentiranje provjera koje provodi tako što će zajamčiti postojanje revizijskog traga koji omogućava da se procijeni mjera u kojoj su provedene te provjere te njihova dosljednost.

Potpuno provedenaNovoizrađenim kontrolnim popisima za razdoblje 2014.–2020. povećan je broj obuhvaćenih mjera te je poboljšano njihovo dokumentiranje.

29Prilozi

Prilo

g V

I. Vanjsko djelovanje: doprinosi usmjereni preko organizacija UN-a

1. Tematsko izvješće br. 3/2011 odnosilo se na učinkovitost i djelotvornost doprinosa EU-a usmjerenih preko organizacija UN-a u zemljama pogođenima sukobom.

2. Europska komisija pojačala je svoju suradnju s Ujedinjenim narodima u okviru svoje obveze da bolje koor-dinira potporu. Iznos sredstava iz Glavne uprave EuropeAid koji je usmjeren preko organizacija Ujedinjenih naroda povećao se sa 144 milijuna eura 2001. godine na 935 milijuna eura 2009., a vrhunac je dosegnuo 2006. godine kada je premašio 1 milijardu eura.

3. Ovo je druga faza dvodijelne revizije. U drugoj fazi obavlja se evaluacija mjere u kojoj su ostvareni ciljevi.

4. Opće revizijsko pitanje bilo je ostvaruje li Komisija pri usmjeravanju sredstava preko Ujedinjenih naroda vri-jednost za uloženi novac.

30Prilozi

Prilo

g V

I. Preporuke Suda

5. Sud je preporučio Komisiji da bi trebala uvesti sljedeće izmjene u pogledu načina na koji su osmišljeni pro-jekti, njihove djelotvornosti i održivosti te učinkovitosti:


(1) Komisija bi trebala uvesti sljedeće izmjene u pogledu načina na koji su osmišljeni projekti:

ο Komisija bi trebala zajamčiti da su za projekte za koje su obvezana financijska sredstva postavljeni jasni i određeni ciljevi. Ciljeve bi, kad je to moguće, trebalo kvantificirati kako bi se olakšala provedba i praćenje projekata te Komi-siji pružile korisne povratne informacije. Trebalo bi jasno odrediti vezu između aktivnosti u okviru projekata, njihovih ciljeva te ciljeva u širem smislu;

ο vremenski okvir utvrđen sporazumom o doprinosu potrebno je bolje prilagoditi projektnom okruženju kako bi se izbjeglo da u kasnijoj fazi dođe do dugotrajnih i skupih produženja razdoblja provedbe;

ο s obzirom na to da razina detaljnosti u proračunu čini osnovu za izvješća koja će uslijediti, njime bi se trebale obuhvatiti sve potrebne informacije, posebno kako bi se procijenila učinkovitost financiranih aktivnosti.

Potpuno provedena

Novim zajedničkim smjernicama o obvezama izvješći-vanja u okviru financijskog i administrativnog okvira (FAFA):

ο ponovno se navodi obveza prema kojoj pokazatelji moraju zadovoljavati kriterije „SMART” te prema kojoj izvješća trebaju omogućavati usporedbu sa svakim pojedinačnim aspektom početnog opisa mjere, a Komisija na temelju njih treba dobiti korisne povratne informacije (upravljanje znanjem) o mjerama iste vrste;

ο naglašava se važnost detaljnih planova rada i utvr-đuju načela kojima se jamči njihovo ažuriranje;

ο utvrđuju se načela i postupci kojima se jamči da organizacije UN-a i Komisija na isti način tumače svaki detalj u proračunu te da je količina pruženih informacija dovoljna kako bi se omogućila uspored-ba s opisom mjere.

Te se smjernice ponovno navode na svakom zajedničkom osposobljavanju EU-a/UN-a. Predmetne obveze također se pojašnjavaju tijekom redovitog osposobljavanja.

(2) Komisija bi trebala uvesti sljedeće izmjene u pogledu djelotvornosti i održivosti:

ο ustrajati na tome da joj se potrebna izvješća podnose na vrijeme te nastaviti raditi na tome da zajamči da ta izvješća sadrže informacije koje su joj potrebne kako bi procijenila napredak i uspješnost projekata;

ο daljnje postupanje Komisije trebalo bi tijekom cijele provedbe projekta slijediti bez odgode te bi ono trebalo biti sustavno, potkrijepljeno jasnim dokazima i sveobuhvatno;

ο utvrditi nakon svakog projekta koje su pouke izvučene za buduće intervencije, posebno uzimajući u obzir aspekt održivosti.

Potpuno provedena

Navedenim se smjernicama:

ο naglašava važnost pravodobnog podnošenja izvje-šća na temelju detaljnih planova rada i utvrđenih načela kako bi se zajamčilo da ne dođe do kašnjenja u podnošenju tih izvješća, da je Komisija o tome obaviještena te da izvješća sadrže sve detalje koji su potrebni kako bi se procijenila provedba mjera;

ο utvrđuju načela i postupci kojima se jamči da se potrebne informacije pruže Komisiji na vrijeme, uz relevantne analize i rješenja za sve vrste poteškoća kada se one pojave;

ο obuhvaća (barem u zadnjoj inačici obrasca za doku-mente o mjerama) obvezni pododjeljak posvećen stečenim iskustvima i održivosti mjere.

31Prilozi

Prilo

g V

I. Preporuka Status provedbe Procjena koju je obavio Sud

(3) Komisija bi trebala uvesti sljedeće izmjene u pogledu učinkovitosti:

ο potrebno je obavljati sustavnu procjenu troškova i doku-mentirati njezine rezultate na odgovarajući način. Trebalo bi u većoj mjeri staviti naglasak na učinkovitost te procjena troškova ne bi trebala biti povezana samo s pitanjima prihvatljivosti;

ο kada je to izvedivo, trebalo bi se odrediti referentne vrijed-nosti za uobičajene stavke troškova kako bi se omogućilo da projektni prijedlozi i financijski izvještaji obuhvaćaju procjenu troškova.

Prva točka provedena je potpuno

Druga točka provedena je u određenoj mjeri

Smjernicama su utvrđena načela i postupci kojima se jamči da je količina pruženih informacija dovoljna kako bi se omogućila procjena prihvatljivosti kao i opravdanost predloženih troškova te kako bi se omogućila usporedba s opisom predmetne mjere.

3. preporuka, 2. točka o određivanju referentnih vrijednosti za uobičajene stavke troškova (provedena u određenoj mjeri).

Komisija je dužnosnicima za ovjeravanje dala upute za provjeru opravdanosti troškova pri financiranju proje-kata. Neke delegacije EU-a izrađuju usporedbe troškova na temelju lokalnih gospodarskih studija. Osim toga, Komisija od dužnosnika za ovjeravanje zahtijeva da pri unošenju bespovratnih sredstava i ugovora u sustav CRIS obrazlože razloge za odluku da zaključe ugovor s među-narodnom organizacijom.

Međutim, opravdanost projektnih troškova Komisija ne procjenjuje izravno, već se oslanja na znanje o tržištu kojim raspolažu međunarodne organizacije s kojima zaključuje ugovore.

„Kada je to izvedivo” u tekstu preporuke znači „kada postoje slični slučajevi i kada je moguće lako pristupiti informacijama”. Ukupni trošak odnosi se na rezultat u pogledu količine i jediničnih troškova. Ako jedinični troškovi nisu poznati, moguće je barem usporediti predmetne količine s onima u okviru sličnih mjera koje su financirane u prošlosti kako bi se procijenila oprav-danost nove mjere koju bi trebalo financirati. Bez tih podataka, Komisija se oslanja na izjavu treće strane bez obavljanja ikakve provjere iako raspolaže relevantnom dokumentacijom.

32Prilozi

Prilo

g V

II. Vanjsko djelovanje: siguran pristup hrani

1. Tematsko izvješće br. 1/2012 odnosilo se na djelotvornost razvojne potpore EU-a za siguran pristup hrani u supsaharskoj Africi.

2. Siguran pristup hrani velik je problem u supsaharskoj Africi, u kojoj gladuje 30 % stanovništva.

3. Sud je ispitao je li razvojna potpora Europske unije za siguran pristup hrani u supsaharskoj Africi djelotvorna: odgovara li razvojna potpora EU-a za siguran pristup hrani potrebama i prioritetima predmetnih zemalja te jesu li intervencije EU-a djelotvorne.

4. U središtu revizije bila je razvojna potpora EU-a u odnosu na tri dimenzije sigurnog pristupa hrani, odnosno dostupnost hrane, pristup hrani te njezina uporaba (prehrana). Nije ispitano je li siguran pristup hrani obu-hvaćen svim relevantnim područjima suradnje EU-a kao što su zdravlje, obrazovanje ili voda i sanitarni uvjeti.

33Prilozi

Prilo

g V

II. Preporuke Suda


(1) Komisija i Europska služba za vanjsko djelovanje trebale bi obaviti strukturiranu procjenu stanja u pogledu sigurnog pristupa hrani u svakoj zemlji te sustavno razmotriti poten-cijalni opseg potpore EU-a u tom području (za programsko razdoblje nakon 2013. godine).

Potpuno provedena

Rezultat procjene bila je izrada 50 detaljnih informativ-nih članaka o sigurnom pristupu hrani za 50 različitih zemalja na temelju međunarodnih pokazatelja, u prvom redu iz agencija UN-a (FAO, UNICEF i sl.) te nevladinih organizacija. U tim se informativnim člancima iznosi opći pregled stanja u svakoj zemlji s izračunanim po-kazateljima te se obuhvaća kontekst sigurnog pristupa hrani, primjerice navođenjem indeksa razvoja za predmetnu zemlju te stanja u pogledu prehrane, okoliša i poljoprivrede.

(2) Komisija i Europska služba za vanjsko djelovanje trebale bi, ako je moguće zajedno s drugim razvojnim partnerima, ispitati izvedivost trajnog instrumenta za financiranje hitnih i dodatnih mjera koje bi mogle biti potrebne za reagiranje na posljedice mogućih budućih prehrambenih kriza u zemljama u razvoju.

Potpuno provedena

Službe Komisije osmislile su mehanizam za siguran pristup hrani i metodologiju uz okvirni proračun od 525 milijuna eura (za razdoblje 2014.–2020.) na temelju tehničke analize nesigurnosti pristupa hrani i prehrane koja se treba primjenjivati svake godine kako bi se utvrdile zemlje kojima je potrebna pomoć i predložio njen iznos. Tim bi se mehanizmom trebali ostvariti rezultati koji su u velikoj mjeri slični rezultatima trajnog instrumenta.

(3) Komisija i Europska služba za vanjsko djelovanje trebale bi prehrani dati odgovarajuću prednost pri utvrđivanju strategije za suradnju te pri utvrđivanju i izradi intervencija te pri vođenju političkog dijaloga s partnerskim vladama, posebno u okviru programa proračunske potpore.

Potpuno provedena

Komisija je dala jasan politički poticaj najavom pružanja financijske potpore u visini od 3,5 milijarde eura zajedno s posebnim ciljevima koje je potrebno ostvariti u pogle-du borbe protiv pothranjenosti. U „Akcijskom planu za prehranu” navode se pojedinosti o tome kako će se ta financijska potpora izvršiti.

(4) Komisija bi usto trebala: utvrditi ciljeve u vezi s interven-cijama koji su dovoljno precizni i mjerljivi pokazateljima uspješnosti. Komisija bi se trebala pobrinuti da ciljevi budu ostvarivi tako što će bolje procijeniti rizike i pretpostavke koji su povezani s uspješnom provedbom intervencija.

Potpuno provedena

Referentnim dokumentima predviđeni su mjerljivi ciljevi i posebni pokazatelji zajedno s povezanom metodo-logijom za njihovu provedbu. U tim su dokumentima izneseni i strateški prioriteti koji se temelje na analizi rizika i izazova.Redovito se organizira niz aktivnosti čiji je cilj pružiti informacije relevantnim dionicima i osposobiti ih u području borbe protiv gladi.

(5) Komisija bi trebala bolje podupirati financijsku održivost programa u području poljoprivrede i socijalnih transfera. Komisija bi pri tome trebala staviti veći naglasak na razvoj djelotvornih poljoprivrednih savjetodavnih službi, infra-strukture koja se koristi nakon žetve i ruralnih kredita.

Potpuno provedena

Komisija daje doprinos forumima i organizacijama posvećenima posebnim uslugama koje su od koristi poljoprivrednicima. (Riječ je o točki (a) 5. preporuke iz tematskog izvješća br. 1/2012.)

(6) Komisija bi trebala bolje podupirati financijsku održivost programa u području poljoprivrede i socijalnih transfera. Komisija bi pri tome trebala zajamčiti da se programima socijalnih transfera pruži odgovarajuća potpora razvoju kapaciteta korisnika za ostvarivanje prihoda.

Potpuno provedena

U referentnom dokumentu „Socijalni transferi u borbi protiv gladi” utvrđene su metodologije, prioriteti, ciljevi, ciljne vrijednosti i kvalitetno definirani ključni pokazatelji. U tom se dokumentu upućuje na praktične dokumente koji mogu poslužiti kao potpora u svakom aspektu postupka.Redovito se organizira obavještavanje i osposobljavanje relevantnih dionika. (Riječ je o točki (b) 5. preporuke iz tematskog izvješća br. 1/2012.)

34Prilozi

Prilo

g V

III. Vanjsko djelovanje: sustav CRIS

1. U središtu tematskog izvješća br. 5/2012 bio je zajednički informacijski sustav za vanjske odnose (CRIS).

2. Sustav CRIS informacijski je sustav koji je Komisija izradila za potporu u upravljanju vanjskim djelovanjem.

3. Njime se pružaju podatci o različitim fazama upravljanja, od izrade programa pa do pripreme i praćenja, te on obuhvaća kako operativne tako i financijske aspekte predmetnih mjera. Njime se također unose podatci u računovodstveni sustav Komisije – ABAC.

4. Europski revizorski sud procijenio je u tematskom izvješću br. 5/2012 ispunjavaju li se sustavom CRIS dje-lotvorno potrebe Komisije u pogledu informacija. Sud je posebno procijenio je li sustav CRIS osmišljen na način da djelotvorno ispunjava potrebe Komisije te jesu li informacije koje su njime pružene bile pouzdane.

35Prilozi

Prilo

g V

III.

Preporuke Suda

5. Sud je iznio sljedeće četiri preporuke:

Preporuka Status provedbe Procjena koju je obavio Sud(1) Potrebno je utvrditi koja je uloga predviđena za sustav CRIS

kao informacijski sustav, posebno u pogledu računo-vodstvenog sustava Komisije ABAC. Komisija bi posebno trebala nastojati smanjiti broj funkcija iz sustava ABAC koje se ponavljaju u sustavu CRIS.

Više nije relevantnaI dalje je potrebno utvrditi koja je predviđena uloga sustava CRIS kao informacijskog sustava, posebno s obzi-rom na računovodstveni sustav Komisije ABAC.

(2) Potrebno je pojednostaviti popise oznaka za podatke u sustavu CRIS kako bi te oznake bile jedinstvene te kako se vrijednosti njihovih podataka ne bi preklapale. Povrh toga, potrebno je preispitati postojeće kontrole kvalitete podataka (provjere, procesi) te ih unaprijediti djelotvornim zaštitnim mjerama kako bi se zajamčilo da su podatci pouzdani. Tim bi se mjerama posebno trebalo nastojati za-jamčiti da sustav CRIS djelotvorno i učinkovito pruža zbirne podatke po zemljama korisnicama, područjima politike i financijskim instrumentima.


GU za međunarodnu suradnju i razvoj provodio je nekoli-ko inicijativa u cilju pojednostavnjenja popisa oznaka za podatke u sustavu CRIS (razvoj referentnog podatkovnog sustava, pojednostavnjenje oznaka za podatke te izrada podatkovnog rječnika). Međutim, inicijative za pojed-nostavnjenje popisa oznaka za podatke u sustavu CRIS i dalje je potrebno dovršiti.Unaprijeđene su kontrole kvalitete podataka u susta-vu CRIS, npr. izradom strategije za kvalitetu podataka i glavnog plana o kvaliteti podataka te uspostavom tima za kvalitetu podataka.

(3) Uzimajući u obzir veličinu i raznolikost skupine korisnika sustava CRIS, pri njegovom budućem razvoju potrebno je odgovarajuću pozornost posvetiti tome da se poveća prilagođenost sustava korisnicima.

Više nije relevantna

Većina projekata čiji je cilj bio povećati prilagođenost sustava CRIS korisnicima obustavljeni su početkom 2013. godine zbog čekanja na donošenje i provedbu nove strategije u području IT-a GU-a za međunarodnu suradnju i razvoj.

(4) Potrebno je utvrditi zadaće u pogledu upravljanja sigur-nošću podataka u sustavu CRIS. Potrebno je provesti opću procjenu rizika u području IT-a. Odgovarajuću pozornost posebno je potrebno posvetiti zaštiti osobnih i financijskih podataka.


Zadaće u pogledu upravljanja sigurnošću podataka u sustavu CRIS jasnije su razgraničene.U razdoblju 2012.–2014. provedene su određene aktivnosti procjene rizika u području IT-a, no njihov je opseg bio ograničen te je i dalje potrebno provesti opću procjenu rizika u području IT-a u GU-u za međunarodnu suradnju i razvoj. S obzirom na to da takva procjena nije provedena, nije postojao jasan pregled rizika povezanih sa zaštitom osobnih i financijskih podataka u informacij-skim sustavima GU-a za međunarodnu suradnju i razvoj.

36Prilozi

Prilo

g IX

. Unutarnje politike: državna potpora

1. U tematskom izvješću br. 15/2011 postavljeno je pitanje jamči li se postupcima Komisije djelotvorno upravljanje kontrolom državnih potpora.

2. Državna potpora definirana je u članku 107. Ugovora o funkcioniranju Europske unije te je njezina kontrola važno jamstvo funkcioniranja unutarnjeg tržišta. Komisija snosi opću odgovornost za kontrolu državne pot-pore. Kako bi se zajamčilo da je državna potpora koju dodjeljuju države članice usklađena s unutarnjim trži-štem Europske unije, od država članica EU-a traži se da prvo obavijeste Komisiju o mjerama u okviru potpore kako bi Komisija prije isplate državne potpore dala svoje odobrenje.

3. U našem tematskom izvješću ispituje se je li Komisija provela postupke kojima se omogućuje djelotvorno upravljanje kontrolom državne potpore. U središtu revizije bili su postupci Komisije u vezi s organizacijom, donošenjem odluka i praćenjem u razdoblju 2008.–2010.

37Prilozi

Prilo

g IX

.

Preporuke Suda

4. Preporučili smo Komisiji da preispita raspodjelu i uporabu sredstava namijenjenih upravljanju državnom potporom s ciljem da:


(1) zauzme proaktivniji stav u odnosu s državama članicama te uloži više napora kako bi povećala razinu osviještenosti u pogledu pravila o državnoj potpori razmjenjivanjem najbolje prakse i pružanjem praktičnijih smjernica;

Potpuno provedena

GU za tržišno natjecanje pokrenuo je niz inicijativa, uključujući uspostavu mreže kontaktnih točaka u zemljama, organizaciju osposobljavanja i sastanaka na visokoj razini s državama članicama, objavu smjernica o konceptu državne potpore te uspostavu platforme u okviru koje države članice mogu postavljati pitanja o tumačenju i provedbi.

(2) pojača aktivnosti u vezi s praćenjem, kako u pogledu veličine uzorka tako i u pogledu opsega; Potpuno provedena

Komisija je postupno pojačavala aktivnosti u vezi s pra-ćenjem, kako u pogledu veličine uzorka tako i u pogledu uključenosti u odjelima za obradu predmeta.

(3) organizira svoja ex officio ispitivanja na sustavniji i usmjere-niji način kako bi otkrila nezakonitu potporu. Potpuno provedena

Donošenje i uporaba novih pravnih instrumenata u pore-znim istragama doveli su do pokretanja nekoliko iscrpnih istražnih postupaka.

Također smo preporučili sljedeće:(4) Kako bi povećala transparentnost i ubrzala postupak

donošenja odluka, Komisija bi se trebala obvezati na zaključivanje preliminarne istrage donošenjem odluke ili pokretanjem službenog istražnog postupka u roku od jedne godine nakon primitka početne obavijesti.

Nije provedena

Iako Sud pozdravlja povećanje razine pozornosti koja se pridodaje preliminarnim istragama na čije se rješavanje čeka dulje od devet mjeseci, trenutačnim pravnim okvi-rom Komisiji se i dalje omogućuje da nastavi provoditi preliminarnu istragu dokle god smatra da obavijest nije potpuna te da odgađa pokretanje službenog istražnog postupka koji je transparentniji.

(5) Broj zahtjeva za informacije koji se šalju državama članicama potrebno je smanjiti na najmanji mogući broj te slati isključivo one zahtjeve koji su potrebni za postupak donošenja odluke.

Potpuno provedena

Zbog stalnog podnošenja izvješća o zaostatcima zamjeniku ravnatelja glavne uprave zaduženome za državnu potporu i potrebe za njegovim odobrenjem u slučaju slanja trećeg zahtjeva za informacije, uvedeno je zatraženo ograničenje u pogledu broja zahtjeva koji se šalju državama članicama.

(6) Kako bi se svim dionicima pružila veća pravna sigurnost, potrebno je brzo rješavati neosnovane pritužbe. Provedena u većoj mjeri

Kriterijima za filtriranje koji su uvedeni člankom 20. nove Uredbe o pravilima primjene broj neosnovanih žalbi trebao bi se znatno smanjiti. Bez obzira na to, i dalje nije u potpunosti vidljiv učinak te izmjene.

(7) Podnositelja pritužbe, državu članicu i korisnika potrebno je redovito obavještavati o napretku (ili njegovom izostanku) u svakom pojedinom predmetu kao i o ishodu istražnog postupka.

Potpuno provedena

Kako bi se podnositelja pritužbe, državu članicu i kori-snika moglo redovito obavještavati o napretku u svakom predmetu, sada se, kao što je i preporučeno, šalju pisane obavijesti.

38Prilozi

Prilo

g IX

. Preporuka Status provedbe Procjena koju je obavio Sud

(8) Komisija treba razmotriti može li iz svog postupanja u vezi s financijskom krizom izvući pouke kako bi poboljšala svoje uobičajene metode rada.

Potpuno provedena

GU za tržišno natjecanje pomno je razmotrio pouke koje može izvući iz svog postupanja u vezi s mjerama poduze-tima u pogledu financijske krize. Glavna poruka koju je izvukao bila je da je potrebno ubrzati postupak analize i donošenja odluka. GU za tržišno natjecanje proveo je u okviru svog projekta modernizacije državnih potpora (SAM) nekoliko mjera kako bi se ubrzao postupak dono-šenja odluka i analize u predmetima koji nisu povezani s krizom.

(9) Potrebno je primijeniti poboljšani sustav bilježenja vremena i izvješćivanja o upravljanju kako bi se djelotvorno pratilo vrijeme utrošeno na svaki pojedini slučaj i radno opterećenje službenika zaduženog za pojedini predmet s ciljem optimiziranja uporabe resursa.

Potpuno provedena

GU za tržišno natjecanje uveo je poboljšani sustav (PETRA: aplikacija za evidenciju radnog vremena radi upravljanja projektnim troškovima) za izvješćivanje o radnom vremenu i upravljanju.

Također smo preporučili Komisiji da bi trebala:(10) povećati učinkovitost i pouzdanost svog postupka pri-

kupljanja podataka;Provedena u određenoj mjeri

Sučelje SARI (sučelje za izvješćivanje o državnoj potpori) kao alat za komunikaciju između država članica i GU-a za tržišno natjecanje počelo se upotrebljavati krajem 2012. godine, no potrebno je i dalje uvesti određena poboljšanja u pogledu pouzdanosti sustava, uključujući (a) pravila o potvrđivanju kako bi se izbjeglo da države članice unose nepotpune informacije, (b) bilježenje raznih radnji korisnika u vezi s potvrđivanjem i (c) po-boljšanje mogućnosti pretraživanja.

(11) redovito procjenjivati ex post učinak državne potpore i kon-trole državne potpore na poduzeća, tržišta i cjelokupno gospodarstvo.

Potpuno provedena

Mjere koje su provedene u području procjene ex post učinka državne potpore obuhvaćale su objavu zajedničke metodologije za evaluaciju državne potpore te uključiva-nje mogućnosti da se zatraži evaluacija u nove smjernice o državnoj potpori.Napomena: Komisija je ovu poruku prvotno odbila.

39Prilozi

Prilo

g X

. Opći kriteriji za djelotvoran sustav daljnjeg postupanja po preporukama

Pitanja UvjetiRAD

Potpuno ispunjen

Djelomično ispunjen

Nije ispunjen

1. Je li sustav osmišljen tako da se njime pružaju potrebne informacije?

(a) Uloga predmetnog sustava u strukturi informacijskih sustava Komisi-je definirana je, dokumentirana i odobrena. X

(b) Potrebe u pogledu informacija utvrđene su, analizirane i dokumenti-rane na sustavan način. X

(c) Struktura sustava i način na koji je osmišljen dokumentirani su te se u njima odražavaju utvrđene potrebe. X

2. Je li predmetni sustav osmi-šljen na način da ispunjava uvjete za financijske infor-macijske sustave u pogledu dokumentiranja?

(a) Tehnička dokumentacija o sustavu uključuje opis sadržaja svakog podatkovnog polja. X

(b) Tehnička dokumentacija o sustavu uključuje opis načina na koji sustav obrađuje svaku pojedinačnu operaciju. X

(c) Sustavom se jamči postojanje cjelovitog revizijskog traga za svaku operaciju. X

3. Je li predmetni sustav osmi-šljen na način da ispunjava uvjete u pogledu povjerljivo-sti, dostupnosti i cjelovitosti informacija?

(a) Tehničke i organizacijske mjere kojima se jamči povjerljivost utvr-đene su i dokumentirane te se njima vodi računa o trošku njihove provedbe te rizicima koje sa sobom nose obrada i priroda podataka koji su uneseni u sustav. X

(b) Postupci za dodjelu, održavanje i ukidanje prava pristupa odobreni su i dokumentirani. X

(c) Ciljevi u pogledu razine dostupnosti sustava utvrđeni su, odobreni i dokumentirani. X

(d) Prati se dostupnost sustava, podnose se izvješća o njoj i poduzimaju odgovarajuće mjere kako bi se ispunili povezani ciljevi. X

(e) Izrađen je plan za sigurnosnu pohranu podataka koji je odobren i dokumentiran te se redovito provodi i testira. X

(f) Izrađen je plan oporavka od katastrofa koji je odobren i dokumentiran. X

(g) Sustav po potrebi primjenjuje poslovna pravila (automatske kontrole unosa) kako bi se poboljšala kvaliteta podataka o transakcijama. Te se kontrole nadopunjavaju odgovarajućim „ručnim” kontrolama. X

(h) Utvrđene su relevantne kategorije podataka te su pružene smjernice kako bi se olakšalo i zajamčilo da korisnici redovito unose i pregle-davaju podatke te obavljaju njihovu statističku analizu i izvješćuju o njima. X

(i) Redovito se prati kvaliteta podataka na razini sustava te se poduzi-maju odgovarajuće mjere kako bi se na kontrolirani način otklonili nedostatci koji su utvrđeni.

—1

(j) Redovito se kontrolira kvaliteta izvješća o upravljanju i pokazatelji koji se temelje na podatcima u sustavu. X

1 Predmetne kriterije nismo mogli provjeriti na temelju dostupnih informacija.

40Prilozi

Prilo

g X

.

Pitanja UvjetiRAD

Potpuno ispunjen

Djelomično ispunjen

Nije ispunjen

4. Je li sustav osmišljen na način da bude prilagođen korisnicima?

(a) Dostupna je potpuna i ažurirana korisnička dokumentacija ili pomoć-ne datoteke. X

(b) Prati se zadovoljstvo korisnika te se o njemu redovito podnose izvješća te se uzima u obzir povratne informacije korisnika. X

(c) Korisnicima su stavljeni na raspolaganje lako dostupni i djelo-tvorni alati za pretraživanje i izvješćivanje kako bi mogli doći do informacija. X

5. Jesu li informacije koje se pružaju sustavom cjelovite?

(a) Za svaku transakciju postoji isključivo jedan unos. X

(b) Popunjena su sva relevantna podatkovna polja. X

6. Jesu li informacije koje se pružaju sustavom dosljedne?

U drugim dijelovima informacijskog sustava IT-a ne unose se različite vrijednosti za iste podatke (unutarnja dosljednost IT-a). X

7. Jesu li informacije koje se pružaju sustavom točne?

U informacijama koje su zabilježene u sustavu odražava se stvarno stanje (na temelju papirnatog dokumenta ili izravnog opažanja na terenu). X

8. Jesu li informacije koje su pružene sustavom ažurirane? Informacije se pravodobno bilježe u sustavu. X

41Odgovori Komisije

Sažetak

IVKomisija se obvezala osigurati sustavnu provedbu i praćenje provedbe preporuka Suda iz njegovih tematskih izvje-šća koje je prihvatila.

Komisija ističe da se 3 % preporuka koje su ocijenjene kao „nije provedena” odnosi samo na jednu preporuku iz tematskog izvješća br. 15/2011, koju je Komisija odbacila.

VPostupci u okviru aplikacije „RAD” (preporuke, mjere, razrješnica) uspostavljeni su, evidentirani i dostupni. Za unoše-nje podataka odgovorne su mjerodavne glavne uprave (GU) i službe koje primjenjuju jasna pravila za odgovarajuća savjetovanja među službama, potvrđivanje i odobravanje radnih postupaka na odgovarajućoj hijerarhijskoj razini. Glavne uprave i službe imaju mogućnost uz svoje odgovore učitati prateće dokumente. U aplikaciji RAD može se navesti u kojoj je fazi provedba mjera koje poduzima Komisija. Uveden je novi status preporuka, „djelomično provedena”, koji je u funkciji. Međutim, Komisija i Sud mogu donijeti drugačije zaključke u pogledu učinkovite provedbe preporuka.

Komisija o praćenju provedbe preporuka Suda koje su joj upućene izvješćuje u godišnjim izvješćima o radu glavnih uprava i službi te u godišnjem izvješću o radu Komisije upućenom Europskom parlamentu i Vijeću o praćenju dava-nja razrješnice za relevantnu financijsku godinu.

VIKomisija smatra da su njezini mehanizmi kontrole u skladu s međunarodnim standardima za kontrolu te s najboljom praksom.

Međutim, Komisija se obvezala riješiti druge izazove u pogledu sustava i postupka za praćenje davanja razrješnice.

Odgovori Komisije 42

Uvod

03Komisija se obvezala osigurati sustavnu provedbu i praćenje provedbe preporuka Suda iz tematskih izvješća Suda koje je prihvatila. Pružatelj sustava u Komisiji razvio je i isporučio dodatni status preporuke „djelomično prove-dena” i on je dostupan.

Mjere koje je Komisija poduzela za provedbu 44 preporuke

09Sustavom i postupcima Komisije za praćenje postupka davanja razrješnice obuhvaćena su sva tematska izvješća koja je izdao Sud i koja su važna za Komisiju.

11Komisija se obvezala osigurati sustavnu provedbu i praćenje provedbe preporuka Suda iz tematskih izvješća Suda koje je prihvatila.

Komisija ističe da se 3 % preporuka koje su ocijenjene kao „nije provedena” odnosi samo na jednu preporuku iz tematskog izvješća br. 15/2011, koju je Komisija odbacila.

Okvir 1. – Poboljšanje propisa i praćenja (vidjeti priloge II. i III.)Ograničeni utjecaj Komisije na cijene logična je posljedica pristupa usmjerenog na tržište i promjena u okviru Zajed-ničke poljoprivredne politike (ZPP) s potpore cijenama na potporu dohotku u skladu s odlukom Europskog parla-menta i Vijeća.

Praćenje cijena šećera samo je dio opće ocjene tržišta šećera kojom se nastoje ostvariti ciljevi ZPP-a i reforme tržišta šećera iz 2006. U ciljevima se ne spominje utjecaj na cijene.


Revizija sustava i postupaka Komisije za praćenje provedbe

Zajednički odgovor Komisije na odlomke 13. i 14.Okvir Komisije za unutarnju kontrolu i povezani mehanizmi kontrole razvijeni su posebno za njezino okruženje. Utemeljeni su na međunarodnoj dobroj praksi i nadahnuti okvirom Odbora sponzorskih organizacija Povjerenstva Treadway (COSO).

Okvirom Komisije za unutarnju kontrolu jasno se dodjeljuje odgovornost za upravljanje sustavnim praćenjem važnih pitanja utvrđenih tijekom aktivnosti nadzora.

15Komisija naglašava da se savjetnicima u praksi preporučuju smjernice u skladu s Međunarodnim okvirom profesio-nalnog djelovanja (IPPF) koji je izdao Institut unutarnjih revizora (IIA).

Vidjeti i odgovor Komisije na odlomak 28.

18Vidjeti odgovore Komisije na odlomak 28.

20Aplikacija RAD izrađena je za potrebe i u svrhe postupka davanja razrješnice. Njome se osiguravaju pouzdane, relevantne i važne informacije o stanju mjera koje je Komisija poduzela u pogledu praćenja postupka davanja razr-ješnice. Ona se stalno unaprjeđuje, među ostalim, na temelju preporuka Suda i zahtjeva službi Komisije. Kada bude odlučivala o daljnjem razvoju aplikacije RAD, Komisija će nastaviti uzimati u obzir preporuke Suda.

20 (a)Postupci u okviru aplikacije RAD uspostavljeni su, evidentirani i dostupni, uključujući poveznice na tematska izvje-šća Suda i na službe Komisije zadužene za provedbu preporuka. Za unošenje podataka odgovorne su mjerodavne glavne uprave i službe koje primjenjuju jasna pravila za odgovarajuća savjetovanja među službama, potvrđivanje i odobravanje na odgovarajućoj hijerarhijskoj razini. Glavne uprave i službe imaju mogućnost uz svoje odgovore učitati prateće dokumente.

20 (b)U skladu sa svojim okvirom za unutarnju kontrolu i povezanim mehanizmima kontrole te za posebne slučajeve u okviru podijeljenog upravljanja u kojima ima nadzornu ulogu, Komisija će na odgovarajući način preispitati znatne probleme s državama članicama. Cilj je zajedničke radne skupine Komisije i Suda istražiti načine za bolje praćenje, provedbu i izvješćivanje o praćenju provedbe preporuka Suda.


20 (c)Komisija i Sud mogu donijeti drugačiji zaključak u pogledu učinkovite provedbe prihvaćenih preporuka iz tematskih izvješća. U aplikaciji RAD može se označiti stanje mjere koju su poduzele službe Komisije, uključujući u pogledu očekivanog datuma završetka.

20 (d)Komisija o praćenju provedbe preporuka Suda koje su joj upućene izvješćuje u godišnjim izvješćima o radu glavnih uprava i službi, a u godišnjem izvješću o radu Komisije upućenom Europskom parlamentu i Vijeću o praćenju dava-nja razrješnice za relevantnu financijsku godinu.

Međutim, Komisija potvrđuje da se izvješćivanje može još poboljšati.

21U dopisu od 16. listopada 2014. o puštanju verzije 6.4. aplikacije RAD glavnim upravama i službama navedene su jasne upute o novoj funkcionalnosti „djelomično provedene preporuke”. Na razini svih glavnih uprava i službi osigurano je podizanje razine svijesti i osposobljavanje o novom statusu preporuke „djelomično provedena”.

Komisija smatra da glavne uprave i službe upotrebljavaju ovu novu funkcionalnost ako je potrebno i kada je potrebno.

22Komisija se obvezala osigurati sustavnu provedbu i praćenje provedbe prihvaćenih preporuka Suda iz tematskih izvješća.

Komisija i Sud mogu donijeti drugačiji zaključak u pogledu učinkovite provedbe preporuka. Komisija potvrđuje da se daljnje poboljšanje postupka praćenja može ostvariti za preporuke u odnosu na koje dvije institucije imaju isti zaključak o statusu provedbe.

23Kako je navedeno u odgovoru Komisije na odlomak 26. izvješća o praćenju provedbe preporuka iz 2013. (tematsko izvješće br. 19/2013), usklađivanje kategorija za ocjenjivanje mjera za provedbu preporuka Suda koje upotrebljavaju Komisija i Sud moglo bi biti jedna od tema budućih razgovora između dviju institucija.


Najbolja praksa u pogledu drugih sustava i postupaka

25Aplikacija RAD razvijena je za upravljanje koordinacijom unutar službe u postupku davanja razrješnice, relevantnim odgovorima Komisije tijekom godina i povezanom organizacijom suradnje među službama unutar Komisije. Iako su moguća daljnja poboljšanja i unaprjeđenje IT-a, Komisija smatra da je aplikacija RAD primjereni alat kojim se podu-pire ispunjenje zahtjeva za odgovornost i upravljanje u pogledu postupka davanja razrješnice.

Zaključak i preporuka

26Komisija se obvezala osigurati sustavnu provedbu i praćenje provedbe preporuka Suda iz njegovih tematskih izvje-šća koje je prihvatila.

Sustavom i postupcima Komisije za praćenje postupka davanja razrješnice obuhvaćena su sva tematska izvješća koja je izdao Sud i koja su važna za Komisiju.

27Vidjeti odgovore Komisije na odlomak 20. točke (a), (b) i (c).

28Komisija smatra da se u aplikaciji RAD može dobiti globalni pregled svih preporuka i zahtjeva upućenih Komisiji u pogledu postupka davanja razrješnice.

Kako je navedeno u odgovoru Komisije na odlomak 26. tematskog izvješća br. 19/2013 o praćenju provedbe, usklađi-vanje kategorija za ocjenjivanje mjera za provedbu preporuka Suda koje upotrebljavaju Komisija i Sud moglo bi biti jedna od tema budućih razgovora između dviju institucija.

U pogledu praćenja provedbe preporuka Suda Komisija je odlučila da je ono u nadležnosti uprave i da bi se dodjelji-vanjem zadaće praćenja IAS-u ugrozila njegova neovisnost.


29Komisija smatra da su njezini mehanizmi kontrole u skladu s međunarodnim standardima za kontrolu i s najboljom praksom. Međutim, Komisija se obvezala ukloniti druge izazove u pogledu sustava i postupka za praćenje davanja razrješnice.

Vidjeti i odgovor Komisije na odlomak 28.

29 (a)Komisija prihvaća ovu preporuku.

Komisija će ocijeniti mogućnost poboljšanja informiranja o statusu provedbe poduzetih mjera.

29 (b)Komisija prihvaća preporuku za posebne slučajeve u podijeljenom upravljanju u kojima ima nadzornu ulogu. Komi-sija će na odgovarajući način revidirati važna pitanja s državama članicama. Cilj je zajedničke radne skupine Komisije i Suda istražiti načine za bolje praćenje, provedbu i izvješćivanje o praćenju provedbe preporuka Suda.

29 (c)Komisija prihvaća ovu preporuku.

Komisija se obvezala dodatno unaprijediti izvješćivanje o mjerama u godišnjim izvješćima o radu.

29 (d)Komisija prihvaća ovu preporuku.

Komisija će biti podvrgnuta praćenju provedbe zajedno sa svim glavnim upravama i uključenim službama.


Prilozi

Prilog II.Poljoprivreda: instrumenti upravljanja koji su primijenjeni na tržište mlijekom i mliječnim proizvodima

Odgovori Komisije na preporuke Suda (2)Komisija ovu preporuku smatra potpuno provedenom.

Stvaranje (novih) organizacija proizvođača dugotrajan je postupak čijoj dinamici moraju pridonositi sami poljopri-vrednici, primjerice osnivanjem organizacija proizvođača i, kao sljedeći korak, pokretanjem kolektivnih pregovora. Povoljni razvoj tržišta i izgledi 2012. i 2013. možda nisu potakli poljoprivrednike da se pridruže organizacijama proizvođača.

Povrh brojnih rasprava s državama članicama na razini Komisije i Vijeća u pogledu provedbe „mliječnog paketa” na razini države članice (nadležna tijela i dionici), Komisija je u brojnim formalnim i neformalnim situacijama (npr. prezentacije predstavnika Komisije na sastancima i događajima) aktivno promicala mjere među dionicima, posebno poljoprivrednicima i organizacijama poljoprivrednika.

O „mliječnom paketu” redovito se razgovaralo s dionicima u okviru savjetodavnih skupina za mlijeko u kojima organizacije poljoprivrednika (Copa-Cogeca, European Coordination Via Campesina, European Milk Board) imaju velik broj predstavnika. O „mliječnom paketu” razgovaralo se i na zajedničkim sastancima upravnog odbora i savje-todavne skupine za mlijeko, održanima 2011. i 2012. Komisija je sudjelovala i na dva seminara (2012. i 2014.) u organi-zaciji organizacije Copa-Cogeca o provedbi „mliječnog paketa” na kojima je poticala poljoprivrednike (organizacije) da iskoriste „mliječni paket” (organizacije proizvođača itd.). Nadalje, o „mliječnom paketu” razgovaralo se i 2013. na konferenciji „SEKTOR MLIJEKA I MIJEČNIH PROIZVODA EU-a: RAZVOJ NAKON 2015.” na kojoj su svi dionici imali svoje predstavnike.


U skladu s načelom supsidijarnosti zakonodavci su smatrali da su države članice isključivo nadležne za utvrđivanje vrsta poljoprivrede ili poljoprivrednih sektora koji će se podupirati izravnim plaćanjima zbog određenih teškoća s kojima se suočavaju. Smatralo se da će one najlakše utvrditi regije ili sektore na svojem području u kojima postoje poteškoće i utvrditi najvažnije potrebe na koje treba usmjeriti potporu uzimajući u obzir i specijaliziranost regija za određene sektore.

Zakonodavci su predvidjeli da države članice moraju u svaki program ruralnog razvoja uključiti SWOT analizu situacije i navesti potrebe koje treba zadovoljiti u zemljopisnom području obuhvaćenom programom. Mora se uključiti opis strategije iz kojeg je razvidno da su uzete u obzir posebne potrebe povezane s posebnim uvjetima na regionalnoj ili podregionalnoj razini te da su konkretno zadovoljene s pomoću odgovarajuće kombinacije mjera ili tematskog potprograma. Ako je potrebno, države članice moraju navesti nedostatke i prijetnje u sektoru mlijeka te poljoprivrednicima pružiti mjere koje će im pomoći da zadovolje svoje potrebe.

U pogledu višestruke usklađenosti i nove ekologizacije izravnih plaćanja potrebno je državama članicama ostaviti prostora za djelovanje kako bi mogle uzeti u obzir lokalne potrebe i ograničenja te posebna pitanja zaštite okoliša. To se načelo stoga primjenjivalo i nastavlja se primjenjivati u zakonodavstvu EU-a.


Prilog III.Poljoprivreda: reforma tržišta šećerom


Reformom tržišta šećerom iz 2006. nastojalo se, među ostalim, uskladiti s obvezama Unije koje proizlaze iz međuna-rodnih sporazuma i uključiti međunarodne dogovore, kao što je pristup najmanje razvijenih zemalja tržištu EU-a bez carina i kvota u okviru Unijine politike za međunarodnu trgovinu i razvoj. Stoga se ne može smatrati da je procjena Suda da je EU sada neto uvoznik šećera i da se oslanja na uvoz šećera u suprotnosti s ciljem osiguranja dostupnosti opskrbe iz Ugovora.


Komisija je pokrenula istragu protiv trustova, a države članice provele su nužne istrage u pogledu tržišnog natje-canja u sektoru šećera. Nadalje, na temelju jednostavne činjenice da su cijene šećera u EU-u 2015. bile na najnižoj razini od reforme, može se razumno pretpostaviti da je ostvaren cilj iz Ugovora u pogledu opskrbe šećerom po razumnim cijenama.

Zajednički odgovor na preporuke (5) i (6)U skladu s načelom supsidijarnosti, za provedbu ovih preporuka odgovorne su države članice.

Prilog IV.Poljoprivreda: posebne mjere u korist najudaljenijih regija i otoka u Egejskom moru


Bilo je potrebno prikupiti zajedničke pokazatelje (koji su definirani u Prilogu VIII. Uredbi (EU) br. 180/2014) od prezentacije godišnjih izvješća za 2013. koja će biti predstavljena 2014. Godina 2013. bila je prijelazna godina. Iako su u izvješćima za 2013. nedostajali neki pokazatelji (70 % pokazatelja), u izvješćima za 2014., zaprimljenima 2015., navedeni su svi pokazatelji, iako bi se u buduća izvješća mogla unijeti dodatna poboljšanja.

Redovito se održavaju bilateralni sastanci, posebno u kontekstu izmjena programa. Na tim sastancima službe Komi-sije podsjećaju na neke od najboljih praksi koje bi države članice trebale primjenjivati, kao što su informacije koje treba dati korisnicima te važnost provjerljivosti i mogućnosti kontrole novih mjera.

Nadalje, Upravnom odboru za izravna plaćanja CDP-a 9. srpnja 2014. predstavljeni su standardni obrasci za izvje-šćivanje za statističke podatke o kontroli iz POSEI-ja/SAI-ja koji će se upotrebljavati za izvješćivanje tijekom 2014. te je održana naknadna razmjena informacija s državama članicama u svrhu donošenja smjernica o prikupljanju tih podataka. Ti su podaci sada uključeni u godišnje izvješće.



Komisija ističe da se prioriteti za reviziju utvrđuju u skladu s analizama rizika na središnjoj razini u skladu s dostu-pnim resursima za reviziju. Komisija ističe da je posljednje dvije godine pojačan intenzitet revizije mjera POSEI-ja te je provedena revizija svih relevantnih država članica i mjera (značajnost).


Bilo je potrebno prikupiti zajedničke pokazatelje (koji su definirani u Prilogu VIII. Uredbi (EU) br. 180/2014) od prezentacije godišnjih izvješća za 2013. koja će biti predstavljena 2014. Godina 2013. bila je prijelazna godina. Iako su u izvješćima za 2013. nedostajali neki pokazatelji (70 % pokazatelja), u izvješćima za 2014. (zaprimljenima 2015.) navedeni su svi pokazatelji, iako bi se u buduća izvješća mogla unijeti dodatna poboljšanja.

Komisija svake godine analizira ove podatke i, ako je potrebno, od država članica traži dodatne informacije u cilju poboljšanja nekih njihovih podataka.

U roku od dvije godine države članice znatno su poboljšale prikazivanje zajedničkih pokazatelja i ono se sada izvr-šava na sveobuhvatan način.

Prilog V.Kohezija: sredstva iz europskog socijalnog fonda za radnike starije životne dobi


U okviru prioriteta za ulaganja u Uredbi o ESF-u za razdoblje 2014.–2020. utvrđene su predmetne ciljne skupine. Odgovarajući prioritet za ulaganja odnosi se na „aktivno i zdravo starenje”. Kada odaberu taj prioritet za ulaganja, upravljačka tijela moraju definirati ciljeve za izlazne vrijednosti i rezultate na toj razini da bi mogla utvrditi poseban cilj u skladu s, primjerice, posebnom preporukom za državu. Nadalje, godišnja izvješća (godišnje izvješće o pro-vedbi) uključivat će zajedničke pokazatelje koji su, među ostalim, povezani s dobnom skupinom i stanjem na tržištu rada (tj. zajednički dugoročni pokazatelj ESF-a: „zaposleni sudionici stariji od 54 godine, uključujući samozaposlene, šest mjeseci nakon odlaska” ([operacija]). Komisija smatra da će imati dovoljno informacija za mjerenje učinkovitosti mjera u pogledu starijih radnika, kao i u pogledu mladih nezaposlenih osoba.

Zbog primjene načela podijeljenog upravljanja – u skladu s kojim države članice provode operativne programe – ispravno praćenje ciljeva rezultata na razini projekta nije moguće. Međutim, primjenom Uredbe o zajedničkim odredbama (CPR) – Uredba br. 1303/2013, u kojoj je dopuštena uporaba mogućnosti pojednostavnjenih troškova (SCO) – pomoći će se upravljačkim tijelima i korisnicima da se usredotoče na rezultate na razini projekta.

Komisija je od 2011. organizirala kampanje podizanja razine svijesti i događaje jačanja sposobnosti s državama članicama na temelju provedbe protučinjeničnih evaluacija učinka. U cilju pružanja metodološke potpore državama članicama u Zajedničkom istraživačkom centru u Ispri osnovan je 2013. Centar za istraživanje evaluacije učinka.


O toj se temi u više navrata razgovaralo s upravljačkim tijelima u okviru partnerstva za evaluaciju ESF-a.

Komisija je financirala osam pokusnih protučinjeničnih evaluacija učinka intervencija iz ESF-a u Španjolskoj, Italiji (dva projekta), Estoniji, Portugalu (dva projekta), Litvi i Slovačkoj. Rezultati su izneseni na različitim forumima i kon-ferenciji u Bruxellesu.


Podaci o svim pokazateljima – zajedničkim i posebnim za programe – podnose se Komisiji elektroničkim putem kao strukturirani skup podataka u okviru godišnjih izvješća o provedbi, izvješća o Inicijativi za zapošljavanje mladih za 2015. i u završnom izvješću. Na temelju tih podataka Komisija će moći svake godine pratiti napredak ciljnih skupina prema ostvarenju ciljnih vrijednosti, a omjer postignuća može se izračunati na razini prioriteta za ulaganja (troškovi/izlazni proizvodi/rezultati).

Učinak na zapošljavanje mjerit će se s pomoću povezanih zajedničkih pokazatelja dugoročnih rezultata. Neto učinak na zapošljavanje može se mjeriti protučinjeničnim evaluacijama učinka.

Upravljačka tijela moraju provoditi evaluaciju učinka, ali ne nužno protučinjenične evaluacije. Međutim, Komisija je promicala uporabu protučinjeničnih evaluacija učinka organiziranjem događaja za podizanje razine svijesti i jačanje sposobnosti i uspostavom Centra za istraživanje evaluacije učinka. U državama članicama proveden je niz osposo-bljavanja i regionalnih radionica. Komisija će nastaviti pružati potporu posredovanjem i provođenjem zajedničke prakse o protučinjeničnim evaluacijama učinka.

Prilog VI.Vanjsko djelovanje: doprinosi usmjereni preko organizacija UN-a

Odgovori Komisije na preporuke Suda (a)Odgovor na drugu alineju:

Komisija smatra da provedba takvog sustava informiranja o referentnim vrijednostima u državama pogođenima sukobima nije izvediva. Razlozi uključuju poteškoće s osiguranjem usklađenosti podataka (koji moraju biti potpuni, pouzdani i stalno se ažurirati) te relativno visoke troškove i neisplativost. Komisija stoga vjeruje da je ova druga točka preporuke provedena.

Prilog VIII.Vanjsko djelovanje: sustav CRIS

Odgovori Komisije na preporuke Suda (1)U kontekstu nove strategije za informacijske sustave Komisije pojašnjena je uloga sustava CRIS kao informacijskog sustava, posebno u pogledu računovodstvenog sustava Komisije ABAC.

Komisija je 12. lipnja 2014. prihvatila novu strategiju u kojoj je navedeno sljedeće:

– Nakon provedbe Komisijine strategije racionalizacije, financijske funkcije sustava CRIS bit će, u mjeri u kojoj je to moguće, zamijenjene sustavom ABAC. Razvojne aktivnosti održavanja trebalo bi zamrznuti za module koji će se prenijeti na sustav ABAC, osim razvojnog održavanja kojim se pridonosi kvaliteti podataka, izvješćivanju, provedbi aktivnosti povezanih s pojednostavnjenjima i smanjenju troškova održavanja.


– Funkcije sustava CRIS kojima se ne može upravljati u sustavu ABAC bit će uključene u budući operativni sustav utemeljen na modernoj tehnologiji kojom se odgovara na operativne potrebe, uključujući zahtjeve povezane s transparentnošću (pod nazivom OPSYS).

Strategija se provodi u skladu sa sljedećim planom:

– Upravljanje jamstvima obavlja se isključivo u sustavu ABAC od 1. siječnja 2014.

– Financijsko predviđanje: novi alat (BPC) provodi se od prosinca 2014. i zamjenjuje prethodni modul za predviđa-nje sustava CRIS.

– Financijski moduli sustava CRIS (računi, plaćanja, nalozi za povrat, predviđanje prihoda) bit će postupno ugašeni u travnju 2016. Od tog datuma upotrebljavat će se financijski moduli sustava ABAC. U pogledu operativnih mo-dula za ugovore i odluke trenutačno se provodi analiza nedostataka u cilju njihove integracije u kooperativne sustave (SYGMA, e-nabava).

Odgovori Komisije na preporuke Suda (2)U tijeku je racionalizacija oznaka za podatke sustava CRIS.

Komisija trenutačno preispituje upravljanje regionalnim zemljopisnim podacima. Trenutačno je u tijeku preispitiva-nje postupka od tri koraka kako bi se omogućilo unošenje samo zemljopisnih područja na razini države (više ne na razini regija), kako bi se automatski oduzelo područje primatelja DAC od područja korisnika i osiguralo usklađeno unošenje podataka o mjestu provođenja mjere.

Komisija preispituje i popis domena i povezat će taj skraćeni popis s proračunskim linijama koje različite službe Komisije trenutačno upotrebljavaju u sustavu CRIS.

Nadalje, racionalizacija sustava CRIS u travnju 2016. dovest će do de facto racionalizacije oznaka (uporaba oznaka sustava ABAC).

Odgovori Komisije na preporuke Suda (4)Komisija smatra da se status provedbe preporuke promijenio na „potpuno provedena”.

Komisija je 21. listopada 2014 potpisala posebni ugovor (referentni br. 84). U toj su ocjeni istaknute prijetnje sigurno-sti, ranjivosti Komisije i definirane su mjere za njihovo ublažavanje. Posebno izvješće o sigurnosti osobnih i financij-skih podataka dostavljeno je 18. prosinca 2014. Potpuno izvješće o procjeni sigurnosti dostavljeno je 30. rujna 2015.

Besplatne publikacije:

• jedan primjerak: u knjižari EU-a (http://bookshop.europa.eu);

• više od jednog primjerka ili plakati/zemljovidi: u predstavništvima Europske unije (http://ec.europa.eu/represent_en.htm), pri delegacijama u zemljama koje nisu članice EU-a (http://eeas.europa.eu/delegations/index_hr.htm), kontaktiranjem službe Europe Direct (http://europa.eu/europedirect/index_hr.htm) ili pozivanjem broja 00 800 6 7 8 9 10 11 (besplatni poziv iz EU-a) (*).(*) Informacije su besplatne, kao i većina poziva (premda neke mreže, javne govornice ili hoteli mogu naplaćivati pozive).

Publikacije koje se plaćaju:

• u knjižari EU-a (http://bookshop.europa.eu).

KAKO DOĆI DO PUBLIKACIJA EU-a

EUROPSKIREVIZORSKISUD

Praćenje provedbe preporuka iz tematskih izvješća Suda neizostavan je dio ciklusa odgovornosti i doprinosi tome da se Komisiju i države članice potakne na djelotvornu provedbu preporuka. U ovom se izvješću iznose rezultati do kojih je Sud došao četvrtom provjerom mjera koje je Komisija poduzela u pogledu 44 preporuke iz osam tematskih izvješća objavljenih u razdoblju 2009.–2012. Provjerom koju smo obavili pokazalo se da je Komisija potpuno ili u većoj mjeri provela 89 % naših preporuka, 8 % njih provela je u određenoj mjeri, a 3 % preporuka nije provela.Također preporučujemo Komisiji da uvede određena poboljšanja u praksu provedbe preporuka.

izvješće za 2014. godinu o praćenju provedbe preporuka iz ... · jukka nurmio, elisabeth...

Documents