izvjeŠĆe o sigurnosti -...

Kućanska 15, 42000 Varaždin Tel.: 042/ 351 442, 351 444, Fax: 042/351 444 e-mail: [email protected], web: www.eko-monitoring.hr

IZVJEŠĆE O SIGURNOSTI

''BRODOMERKUR trgovina i usluge d.d.'' Poljička cesta 35; 21000 Split

Za postrojenje

Skladište gospodarskog eksploziva „Sičane“ Sičane bb, 21232 Dicmo

Varaždin, kolovoz 2011.

Brodomerkur d.d. Skladište gospodarskog eksploziva „Siĉane“ Izvješće o sigurnosti

Izradio: Eko-monitoring d.o.o. 1

IZVJEŠĆE O SIGURNOSTI

''BRODOMERKUR trgovina i usluge d.d.'' Poljiĉka cesta 35; 21000 Split

Za postrojenje

Skladište gospodarskog eksploziva „Siĉane“ Siĉane bb, 21232 Dicmo

Izvješće izradio: EKO-MONITORING d.o.o.

za kontrolu i zaštitu okoliša i inţenjering

Kućanska 15, Varaţdin

Struĉna skupina:

Eko-monitoring d.o.o.

1. Marija Hrgarek, dipl. ing. kem. tehn. __________________

2. Igor Ruţić, dipl. ing. sig. __________________

3. Ljiljana Pilipović, dipl. ing. biol. __________________

4. Krešimir Huljak, dipl. ing. str. __________________

5. Zlatko Zorić, dipl. ing. el. __________________

6. Nikola Gizdavec, dipl. ing. geol. __________________

7. Roman Veršić, dipl. ing. geoteh. __________________

8. Nikola Đurasek, dipl. san. ing. __________________

9. Igor Šarić, inf. __________________

Vanjski suradnici:

Centar za sigurnost d.o.o.

10. mr.sc. Milica Šegović, dipl. ing. kem. tehn. __________________

Titaneks d.o.o.

11.Tomislav Tomić, dipl. ing.rud. __________________

12.Velimir Seraţin, dipl. ing.rud. __________________

Varaţdin, kolovoz 2011. godine



S A D R Ţ A J

PREDGOVOR _________________________________________________________________________ 3

POJMOVI I KRATICE ____________________________________________________________________ 3

OPĆI PODACI _________________________________________________________________________ 6

ORGANIZACIJSKA STRUKTURA PODUZEĆA BRODOMERKUR d.d. _________________________ 7

I. OSNOVNE INFORMACIJE O LOKACIJI ______________________________________________________ 8

I.1. Klasifikacija Pogona prema županijskom planu intervencija ___________________________________ 11

II. Opis lokacije postrojenja ________________________________________________________________ 11

A. Opis lokacije skladišta gospodarskih eksploziva ____________________________________________ 11

A.1. Podaci o lokaciji ___________________________________________________________________ 11

A.2. Prirodna obilježja ___________________________________________________________________ 15

A.2.1. Meteorološki uvjeti ____________________________________________________________ 15

A.2.2. Geološki i hidrogeološki uvjeti ___________________________________________________ 16

A.2.3. Seizmološki podaci ____________________________________________________________ 17

B. OdreĊenje postrojenja i drugih aktivnosti tvrtke koje bi mogle predstavljati rizik od velikih nesreća _____ 18

C. Opis podruĉja u kojima se mogu pojaviti velike nesreće i/ili domino efekt _________________________ 20

III. TEHNOLOŠKI OPIS POSTROJENJA _______________________________________________________ 22

A.1. Aktivnosti i proizvodi bitni za sigurnost postrojenja _________________________________________ 22

A.2. POPIS MOGUĆIH IZVORA OPASNOSTI _______________________________________________ 25

B. Opis postupaka i naĉina rada ____________________________________________________________ 25

C. Opis opasnih tvari _____________________________________________________________________ 26

C.1. Popis opasnih tvari na lokaciji _________________________________________________________ 26

C.2. Fiziĉka, kemijska i toksikološka svojstva opasnih tvari ______________________________________ 27

C.3. Fiziĉko i kemijsko ponašanje u normalnim uvjetima korištenja te u uvjetima opasnosti od velike nesreće i u sluĉaju velike nesreće ________________________________________________ 28

IV. UTVRĐIVANJE I ANALIZA RIZIKA OD NESREĆA ____________________________________________ 30

A. Opis mogućeg tijeka velikih nesreća _____________________________________________________ 30

B. Procjena dosega i ozbiljnosti posljedica ustanovljenih velikih nesreća ___________________________ 30

B.1. Definiranje štete i opis korištene metodologije ____________________________________________ 35

C. Opis tehniĉkih parametara i opreme korištene pri osiguranju postrojenja ________________________ 35

V. Mjere zaštite i interventne mjere za ograniĉavanje posljedica nesreće ___________________________ 38

A. opis opreme u postrojenju korištene za ograniĉavanje posljedica velikih nesreća; __________________ 38

E. NAĈIN FINANCIRANJA __________________________________________________________________ 46

PRILOG 1) SLIKE POSTROJENJA __________________________________________________________ 47

PRILOG 2) POPIS PROPISA UPOTREBLJAVANIH U IZRADI IZVJEŠĆA ____________________________ 48

PRILOG 3) Unutarnji plan intervencija za postupanje unutar postrojenja u sluĉaju velikih nesreća _____ 51

PRILOG 4) SIGURNOSNO TEHNIĈKI LISTOVI ZA EKSPLOZIVNE TVARI ___________________________ 52

PRILOG 5) 53

PLAN EVAKUACIJE I SPAŠAVANJA ZA SKLADIŠTE EKSPLOZIVA DICMO –SIĈANI _________________ 53

ZAPISNIK O ODRŢANOJ VJEŢBI ZA PROVOĐENJE PLANA EVAKUACIJE I SPAŠAVANJA ____________ 53

PRILOG 6) UGOVOR S VANJSKIM TVRTKAMA KOJE ĆE BITI POZVANE RADI OGRANIĈAVANJA I SANACIJE POSLJEDICA IZNENADNOG DOGAĐAJA ________________________________________ 55

PRILOG 7) ODLUKA UPRAVE O IMENOVANJU ODGOVORNIH OSOBA ____________________________ 56

PRILOG 8) UGOVOR O PRUŢANJU ZAŠTITARSKIH USLUGA ____________________________________ 57



UVODNI DIO

PREDGOVOR

Uredba o sprjeĉavanju velikih nesreća koje ukljuĉuju opasne tvari (NN114/08, u nastavku: Uredba) prenosi u hrvatsku regulativu dijelove direktive 2003/105/EC (Directive on the control of major-accident hazard involving dangerous substances) tzv. Seveso II direktivu.

Obveza izrade "Izvješća o sigurnosti" proizlazi iz zahtjeva Uredbe o sprjeĉavanju velikih nesreća koje ukljuĉuju opasne tvari, NN 114/08 (Uredba) i Zakona o zaštiti okoliša, NN 110/07. Obveznici izrade Izvješća o sigurnosti su tvrtke/operateri koje u svom postrojenju posjeduju opasne tvari iz Priloga I Uredbe u koliĉinama većim ili jednakim vrijednostima navedenim u stupcu 3. tablica iz Priloga I Uredbe.

Uredba propisuje da je operater u svrhu sprjeĉavanja velike nesreće duţan poduzeti mjere predostroţnosti u skladu s obujmom mogućih opasnosti u postrojenju. Mjere predostroţnosti poduzimaju se koliko god je moguće na samom izvoru u postrojenju kako bi se smanjila mogućnost nastanka rizika od velike nesreće. Operater mora procijeniti moguće posljedice za ljude i okoliš glede mogućih uĉinaka velike nesreće i izraĉuna veliĉine podruĉja uĉinka i to obvezno prema scenariju ''najgori mogući sluĉaj''. Prema popisu i graniĉnim koliĉinama opasnih tvari na temelju Uredbe te poznatih opasnih tvari maksimalnih koliĉina na lokaciji Skladište gospodarskog eksploziva „Siĉane“ Siĉane bb, na ĉ.zem. 896/11 k.o. Siĉane, 21232 Dicmo utvrĊeno je da je Brodomerkur d.d. Seveso obveznik te je stoga duţan izraditi Izvješće o sigurnosti.

Uredba o sprjeĉavanju velikih nesreća koje ukljuĉuju opasne tvari (NN 114/08) ne primjenjuje na cestovni, ţeljezniĉki, zraĉni prijevoz te prijevoz opasnih tvari unutarnjim plovnim putovima i morem.

POJMOVI I KRATICE

Pojedini izrazi koji se koriste u ovom Izvješću o sigurnosti imaju sljedeće znaĉenje (preuzeti su iz Zakona o zaštiti okoliša, Zakona o zaštiti i spašavanju i Pravilnika o uvjetima i naĉinu provedbe sigurnosnih mjera kod skladištenja eksplozivnih tvari)

Industrijska

nesreća je dogaĊaj koji je posljedica nekontroliranog slijeda dogaĊanja u tijeku neke radnje ili aktivnosti u postrojenju, tijekom proizvodnje i/ili uporabe proizvoda, skladištenja i/ili rukovanja proizvodom ili odlaganja otpada.

Velika nesreća je dogaĊaj odnosno nekontrolirana pojava izazvana velikom emisijom, poţarom ili eksplozijom i sl., koji su uzrokovani nekontroliranim razvitkom dogaĊanja tijekom djelovanja u postrojenju u kojem su prisutne opasne tvari te jedna ili više tih opasnih tvari i/ili njihovih spojeva nastalih uslijed dogaĊaja odnosno nekontrolirane pojave dovode u ozbiljnu trenutaĉnu ili odgoĊenu – naknadnu opasnost ljudsko zdravlje i ţivot, materijalna dobra i/ili okoliš, unutar postrojenja i/ili izvan postrojenja.

Opasna tvar je propisom odreĊena tvar, mješavina ili pripravak, koji je u postrojenju prisutan kao sirovina, proizvod, nusproizvod ostatak ili meĊu proizvod, ukljuĉujući i one tvari za koje se moţe pretpostaviti da mogu nastati u sluĉaju nesreće.



Štetna tvar je tvar štetna za ljudsko zdravlje ili okoliš, s dokazanim akutnim i kroniĉnim toksiĉnim uĉincima, vrlo nadraţujuća, kancerogena, mutagena, nagrizajuća, zapaljiva i eksplozivna tvar, ili tvar koja u odreĊenoj dozi i/ili koncentraciji ima takva svojstva.

Eksplozivne tvari podrazumijevaju eksplozive, pirotehniĉke i pogonske tvari, ukljuĉujući i proizvode punjene tim tvarima (tehniĉke, sportske, gospodarske i vojne namjene, te sredstva za zabavu) ĉiji je uĉinak ovisan o tim tvarima. Eksplozivne tvari obuhvaćaju i neispravna ili nekompletna sredstva, rezultat procesa razminiranja, nedovršene proizvodnje, dijelova sredstava ili nekog drugog izvora.

Tvari koje nisu definirane kao eksplozivne tvari, a po svojim svojstvima odgovaraju eksplozivnim tvarima, definiraju se prema istovrsnoj ili najsliĉnijoj eksplozivnoj tvari (neovisno o komercijalnom nazivu eksplozivne tvari, proizvoĊaĉkoj specifikaciji, kompoziciji ili mješavini eksplozivnih tvari), a detaljnija klasifikacija odredit će se temeljem fizikalno kemijskih svojstava i funkcionalnih karakteristika te tvari.

eksploziv podrazumijeva svaku kemijsku tvar ili mješavinu ili sredstvo kojem je osnovno ili zajedniĉko svojstvo da funkcionira eksplozijom

pogonske tvari podrazumijeva kemijske tvari ili mješavine kojima je osnovna funkcija da izgaranjem i bez eksplozije proizvode pogonsko ili potiskivajuće djelovanje

amonijev nitrat (ĉisti) NH4NO3

je kemijska tvar koja sluţi za proizvodnju eksplozivnih tvari

detonatorska kapsla (detonator)

je sredstvo koje sadrţi inicijalni i/ili primarni eksploziv kojim se potiĉe detonacija druge eksplozivne tvari

detonirajući štapin

je savitljiva vrpca kojoj središnjicu ĉini eksplozivna tvar osjetljiva na iniciranje (pentrit, heksogen, oktogen i sl.), a koristi se za iniciranje drugih eksplozivnih tvari

najveća masa eksplozivnih tvari

je najveća masa eksplozivnih tvari koju je dopušteno skladištiti u skladištu ili priruĉnom skladištu za smještaj eksplozivnih tvari odnosno komori podzemnog skladišta eksplozivnih tvari

nasip je zemljani nasip bez šljunka, kamenja i gorivih tvari koji sprjeĉava prijenos energije uslijed eksplozije u štićenom smjeru, izveden na naĉin da prilikom eksplozije ne dolazi do znatnijih oštećenja nasipa

sigurnosna udaljenost

je najmanja udaljenost izmeĊu graĊevine za smještaj eksplozivnih tvari i graĊevina u štićenom smjeru, koja u sluĉaju eksplozije odnosno iniciranja eksplozivne tvari osigurava te graĊevine, prometnice i dr. od utjecaja eksplozivnog vala te doleta predmeta izbaĉenih eksplozijom. Sigurnosna udaljenost se moţe odrediti raĉunski ali se ne smiju usvojiti vrijednosti manje od definiranih u ovom Pravilniku. Ukoliko su graĊevine smještene na kosom terenu sigurnosna udaljenost je udaljenost u vodoravnoj projekciji;

Uĉinci industrijske i velike nesreće

su sve neposredne ili posredne, trenutaĉne ili odgoĊene nepovoljne posljedice izazvane tim nesrećama na zdravlje i ţivot ljudi, materijalna dobra i okoliš.

Domino efekt je niz povezanih uĉinaka koji zbog meĊusobnog razmještaja i



blizine postrojenja odnosno dijelova postrojenja ili grupe postrojenja i koliĉina opasnih tvari prisutnih u tim postrojenjima povećavaju mogućnost izbijanja velike nesreće ili pogoršavaju posljedice nastale nesreće.

Rizik po okoliš je veliĉina koja se mjeri vjerojatnošću pojavljivanja dogaĊaja i potencijalom štete za okoliš koji taj dogaĊaj moţe uzrokovati.

Opasnost je bitno svojstvo opasne tvari ili uvjeti u kojima se ta tvar moţe zateći, a kojima se moţe ugroziti ljudsko zdravlje i ţivot, materijalna dobra i okoliš.

Hitna situacija je svaka situacija u kojoj fiziĉka ili pravna osoba ima neodgodivu potrebu za ţurnom pomoći hitnih sluţbi (vatrogasaca, policije, hitne pomoći, medicinskog centra za krizna stanja i sliĉno),

Katastrofa je svaki prirodni ili tehniĉko-tehnološki dogaĊaj koji, na podruĉju RH, opsegom, intenzitetom i neoĉekivanošću ugrozi zdravlje i ţivote većeg broja ljudi ili imovinu veće vrijednosti ili okoliš, a ĉiji nastanak nije moguće sprijeĉiti ili posljedice otkloniti redovitim djelovanjem nadleţnih tijela drţavne uprave, nadleţnih jedinica lokalne i podruĉne (regionalne) samouprave i operativnih snaga zaštite i spašavanja s podruĉja jedinice lokalne i podruĉne (regionalne) samouprave na kojem je dogaĊaj nastao. Katastrofom, u smislu ovoga Zakona, smatraju se i posljedice nastale ratnim razaranjem i terorizmom.

Otklanjanje posljedica

su sve aktivnosti koje se poduzimaju tijekom katastrofe i otklanjanja štetnih posljedica prouzroĉenih katastrofom radi ţurne normalizacije ţivota na podruĉju na kojem je dogaĊaj nastao.

Prevencija Prevencija su sve mjere i aktivnosti kojima se smanjuje ili sprjeĉava mogućnost nastanka prijetnje, odnosno smanjuju posljedice katastrofe.

Rizik Rizik oznaĉava vjerojatnost da će se odreĊeni uĉinak pojaviti unutar odreĊenog vremenskog razdoblja ili u odreĊenim okolnostima.

Prijetnja je stanje koje bi moglo izazvati nesreću ili katastrofu.

Pripravnost je pravodobno poduzimanje svih aktivnosti kojima se povećava i unapreĊuje uĉinkovitost postojećih operativnih i ostalih zakonom utvrĊenih snaga i sredstava za reagiranje u katastrofi.

Unutarnji plan je plan mjera i aktivnosti koje provodi operator unutar Pogona radi sprjeĉavanja velikih nesreća koje ukljuĉuju opasne tvari u cilju zaštite ţivota i zdravlja ljudi i okoliša.

Vanjski plan je plan mjera i aktivnosti koje provodi nadleţno tijelo radi sprjeĉavanja velikih nesreća koje ukljuĉuju opasne tvari u cilju zaštite ţivota i zdravlja ljudi i okoliša.



OPĆI PODACI

Naziv:

BRODOMERKUR d.d.

Adresa: Poljiĉka cesta 35; 21000 Split

Matiĉni broj: 3141390

MBS: 060001850 OIB: 33956120458

Predsjednik uprave:

Ivica Koţul

Poduzeće Brodomerkur d.d., registrirano je kod Trgovaĉkog suda u Splitu pod registracijskim brojem 060001850 za djelatnost 46.90 Nespecijalizirana trgovina na veliko (NKD 2007).

Djelatnost: Nespecijalizirana trgovina na veliko Trgovina na veliko namještajem, sagovima i opremom za rasvjetu Trgovina na veliko kemijskim proizvodima Cestovni prijevoz robe Ostale prateće djelatnosti u prijevozu Skladištenje robe Ostale poslovne pomoćne usluţne djelatnosti, d. n. Ostale usluţne djelatnosti u vezi s informacijskom tehnologijom i raĉunalima Trgovina na veliko elektriĉnim aparatima za kućanstvo



ORGANIZACIJSKA STRUKTURA PODUZEĆA BRODOMERKUR d.d.

Organizacijska struktura poduzeća sa posebnim osvrtom na skladište:

Tvrtka BRODOMERKUR d.d. Split sastoji se od slijedećih sektora:

SEKTOR UPRAVA DRUŠTVA SEKTOR FINANCIJA, RAĈUNOVODSTVA, INFORMATIKE I LOGISTIKE SEKTOR CRNA I OBOJENA METALURGIJA

SEKTOR KUĆANSKI APARATI I INFORMATIKA SEKTOR KEMIJA SEKTOR GRAĐEVINARSTVO SEKTOR INŢENJERING SEKTOR ELEKTROMATERIJAL SEKTOR ENERGETIKA FRANŠIZING PRODAVAONICE SEKTOR MALOPRODAJA "BRODOMERKUR - INŢENJERING" D.O.O. SPLIT "BRODOMERKUR - USLUŢNE DJELATNOSTI" D.O.O. SPLIT

U sastavu SEKTORA KEMIJA nalazi se i Odjel eksploziva, HTZ opreme i druge gumeno-

tehniĉke robe. Odjel eksploziva posjeduje vlastito skladište eksplozivnih tvari na lokaciji

Skladište gospodarskog eksploziva „Siĉane“ Siĉane bb.



I. OSNOVNE INFORMACIJE O LOKACIJI

PRILOG II. OBRAZAC OBAVIJESTI O PRISUTNOSTI OPASNIH TVARI U POSTROJENJU

1. OPĆI PODACI O TVRTKI

1. 1 Naziv tvrtke:

Brodomerkur d.d.

1.2 Matiĉni broj:

3141390

1.3 Sjedište: Ulica i broj:

Poljiĉka cesta 35

Poštanski broj:

21000

Grad:

Split

1.4 Šifra djelatnosti / podskupina:

46.90

1.5 Opis uţe djelatnosti:

Nespecijalizirana trgovina na veliko

2. PODACI O LOKACIJI POSTROJENJA

2.1 Naziv lokacije: 2.2 Adresa (Ulica i broj): Poštanski broj: Grad:

Skladište eksplozivnih tvari

Siĉane bb

21232

Dicmo

2.3 Gauss-Krügerove koordinate riziĉnog ureĊaja u

postrojenju odnosno postrojenja:

x : 4 8 3 6 6 0 0

y : 6 3 8 6 3 0 0

2.4 Odgovorna osoba za organizaciju

djelovanja kod iznenadnog dogaĊaja:

Telefon/GSM Fax: e-pošta:

Ţeljko Katušić 098 433 322 021 837 580 [email protected]

2.5 Kratki opis okruţenja postrojenja

(poloţaj prometnica, stambenih i poslovnih objekata u odnosu na postrojenje):

Skladište eksplozivnih tvari je smješteno na podruĉju

Siĉana kod Dicma. Pristup skladišnom kompleksu je sa jugoistoĉne strane

gdje je najbliţi pristup od lokalne asfaltne prometnice koja povezuje naselja Siĉane a udaljena je oko 750 metara.

Skladišni kompleks je udaljen od najbliţih stambenih objekata

u zaseoku Radanović oko 800 metara te zaseoka Vlaci i Bralići oko 650 metara.



3. MJERE ZA SPRJEĈAVANJE I UBLAŢAVANJE POSLJEDICA IZNENADNOG DOGAĐAJA

3.1 Mjere za sprjeĉavanje posljedica

iznenadnog dogaĊaja:

Uvjeţbani su svi zaposlenici. (kao dokaz

Zapisnik o odrţanoj vjeţbi za provoĊenje plana evakuacije i spašavanja od

14.07.2011.)

Svi skladišni objekti povezani su internim prometnicama koje

su ujedno i poţarne, odreĊen zaposlenik zaduţen za poslove zaštite od poţara, svi zaposlenici skladišta i komercijalnog

odjela osposobljeni i uvjeţbani za provoĊenje Plana evakuacije i spašavanja, skladištari osposobljeni za rukovanje

eksplozivnim tvarima, zaštita skladišta eksplozivnih tvari je

tjelesna, a uslugu obavlja vanjska tvrtka, pravilno rukovanje u prometu s opasnim tvarima. Skladišta su zaštićena od udara

vozila, zaštićena su gromobranskim instalacijama, odrţavanje ureĊaja i postrojenja u ispravnom stanju, osposobljavanje

radnika za rad na siguran naĉin, osigurana OSZ, periodiĉki

pregled i servis PP aparata

3.2 Sredstva i oprema za sprjeĉavanje nastanka i uklanjanje posljedica iznenadnog

dogaĊaja u postrojenju:

- hidrantska mreţa, vatrodojava, automatski sustav za gašenje poţara, PP aparati, elektriĉne instalacije i strojevi u S izvedbi,

stalna ĉuvarska sluţba, u pripremi video nadzor.

3.3 Postoji li u sastavu postrojenja vatrogasna postrojba? Da Ne

3.4 Vanjska tvrtka koja će biti pozvana radi ograniĉavanja i sanacije posljedica iznenadnog dogaĊaja (ako opseg aktivnosti nadilazi mogućnost tvrtke odnosno postrojenja):

Naziv vanjske tvrtke: Telefon: Fax: e-pošta:

''C I A N'' d.o.o.

''EKO-FLOR PLUS'' d.o.o.

021 540 192

021 373 742

/

021 373 759

/

[email protected]

3.5 Kad je izraĊena posljednja Obavijest odnosno Unutarnji plan za sprjeĉavanje velikih nesreća, odnosno Izvješće o sigurnosti?

Datum izrade (Obavijesti ili Izvješće o

sigurnosti): Nije napravljeno

Datum izrade (Unutrašnjeg plana):

Nije napravljeno

3.6 Postoji li izraĊen Operativni plan zaštite i spašavanja? Da Ne

3.7 Da li se provodi sustavna edukacija djelatnika s ciljem

upoznavanja opasnosti i ponašanja u sluĉaju iznenadnog dogaĊaja?

Da Ne

mailto:[email protected]



4. PODACI O OPASNIM TVARIMA KOJIH JE PRISUTNOST UTVRĐENA U POSTROJENJU

4.1 Vrste (naziv) opasnih tvari u

postrojenju (prema Prilogu I. Uredbe): EKSPLOZIVNA TVAR - spada u UN/ADR skupinu skupinu 1.1, i 1.5

4.2 Koliĉina (maksimalna) pojedine opasne tvari u postrojenju (u tonama):

65,25

4.3 Naĉin skladištenja opasnih tvari

(Odaberite od ponuĊenoga):

podzemni spremnik

nadzemni spremnik

procesna oprema

cjevovod

ostalo

Opis:

Tri skladišna objekta, svaki kapaciteta 21,75 tona eksplozivne tvari

(UN/ADR skupina 1.1 i 1.5) te jedan skladišni objekt inicijalnih

sredstava kapaciteta 0,546 tona (UN/ADR skupina 1.4)

4.4 Da li postoji stalni nadzor spremnika s opasnim tvarima?

Da Ne

4.5 Vrsta opasnosti

(Odaberite jedno ili više od ponuĊenoga):

poţar

eksplozija

oblak toksiĉnog plina

ispuštanje /emisija opasnih tvari

4.6 Postoji li opasnost od domino efekta u sluĉaju iznenadnog dogaĊaja?

Da Ne

4.7 Naziv lokacije na kojoj se nalazi opasna tvar:

Skladište gospodarskog eksploziva “Siĉane”

4.8 Veliĉina zone ugroţenost u najgorem sluĉaju („end point“) – maksimalni doseg

uĉinka iznenadnog dogaĊaja (u metrima):

408

4.9 Da li uĉinci »najgoreg sluĉaja« izlaze

izvan granica postrojenja?

Da Ne

4.10 Vjerojatnost dogaĊaja: 3 × 10 -10

4.11 Procjena broja ţrtava: 0,75

5. TAJNOST PODATAKA O POSTROJENJU

5.1. Popis podataka iz obrasca koji

predstavlja tajnu:

nema

5.2. Popis priloţenih dokumenata kojima se

dokazuje tajnost podataka:

--



Izjavljujem da su svi podaci i informacije u ovom obrascu istiniti i ispravni te snosim materijalnu i kriviĉnu odgovornost za netoĉnost i neispravnost podataka.

Potpis i peĉat odgovorne osobe:

Mjesto:

Datum:

I.1. Klasifikacija Pogona prema ţupanijskom planu intervencija

Na temelju uvida u Ţupanijski plan intervencija u zaštiti okoliša, utvrĊeno je da je Skladište eksplozivnih tvari „Siĉane“, Siĉane bb nije uvršteno u predmetni plan, odnosno da postrojenje nije uvršteno u popis kritiĉnih objekata s mogućim nastajanjem potencijalno velikih nesreća. Ţupanijski plan je na snazi do izrade Vanjskog plana sprjeĉavanja velikih nesreća za Splitsko-dalmatinsku ţupaniju.

II. Opis lokacije postrojenja

A. Opis lokacije skladišta gospodarskih eksploziva

A.1. Podaci o lokaciji Naziv lokacije: Skladište eksplozivnih tvari „Siĉane“ Adresa (ulica i broj): Siĉane bb Poštanski broj i naselje: 21232 Dicmo Gauss-Krügerove koordinate centroida postrojenja: x = 4836600, y = 6386300 Odgovorna osoba za organizaciju djelovanja kod iznenadnog dogaĊaja: Ţeljko Katušić

Postrojenje Skladište eksplozivnih tvari „Siĉane“ smješteno je u juţnom dijelu

Hrvatske, u Splitsko – dalmatinskoj ţupaniji. U širem smislu podruĉje postrojenje se nalazi oko 18 kilometara sjeverno od grada Splita, odnosno 5 kilometara jugozapadno od grada Sinja.



Slika 1. Siĉane na karti Hrvatske

Skladište eksplozivnih tvari je smješteno na podruĉju Siĉana kod Dicma, na terenu oznaĉenom kao ĉest.zem. 896/3 i 896/4 k.o. Siĉane. Lokacija postrojenja je pravokutnog oblika ukupne površine 12100 m2. Na lokaciji su izgraĊena tri objekta za skladištenje gospodarskog eksploziva te jedan objekt za skladištenje inicijalnih sredstava. Tu se takoĊer nalaze i objekti ureda skladištara sa portirnicom te objekat za smještaj spremnika za vodu sa ureĊajem za povišenje tlaka vode.

Pristup skladišnom kompleksu je sa jugoistoĉne strane gdje je najbliţi pristup od lokalne asfaltne prometnice koja povezuje naselja Siĉane a udaljena je oko 750 metara. Do kompleksa vodi djelomiĉno asfaltirana, a djelomiĉno betonska cesta.

Skladišni kompleks je udaljen od najbliţih stambenih objekata u zaseoku Radanović oko 800 metara te zaseoka Vlaci i Bralići oko 650 metara.

Za predmetno skladište ishodovana je GraĊevna dozvola Klasa: UP/I-361-03/98-01/59, Ur.broj: 531-03/1-1-99-11 od 10.05.1999. godine, te uporabna dozvola Klasa: UP/I-361-05/00-01/06, Ur.broj: 531-06/1-2-00-3 od 26.04.2000. godine.



Slika 2. Lokacija skladišta eksplozivnih tvari

Slika 3. Situacija lokacije skladišta eksplozivnih tvari “Siĉane”



Javne sluţbe koje sudjeluju u osiguravanju lokacije, gašenju poţara i eksplozija i zbrinjavanja ozlijeĊenih osoba su:

Tablica 1. Javne sluţbe

R.br. Javna sluţba Adresa Telefon Udaljenost (cca, u km)

1. Javna vatrogasna postrojba

Hercegovaĉka 18, Split

cen. 021/382 275

19

2. Dobrovoljno vatrogasno društvo Sinj

Put Ferate bb, Sinj

cen. 021/821-110

6

3. Kliniĉka bolnica Split Šoltanska 1, Split

021/557 - 111 19

4. Hitna medicinska pomoć Spinĉićeva 1, Split

021/556 – 111, 112

19

5. Policijska postaja Splitsko dalmatinska

Trg hrvatske bratske zajednice 9, Split

021/307 - 158 18,5



A.2. Prirodna obiljeţja

A.2.1. Meteorološki uvjeti

Najtopliji mjesec u godini je srpanj sa srednjom temperaturom zraka od 22,4°C, dok je najhladniji mjesec u godini na tom podruĉju sijeĉanj sa srednjom temperaturom zraka od 3,9°C. Srednja godišnja amplituda (kolebanje) zraka iznosi 18,5°C, a temperatura zraka u vegetacijskom razdoblju (IV-IX) mjesec iznosi 18,3°C. Razdoblje u kojem je vrijednost srednje temperature zraka veće od 10°C nastupa 5. travnja i traje do 3. studenog (ukupno 213 dana). Temperaturna suma za ovo razdoblje iznosi 3723°C, dok suma temperatura za razdoblje srpanj-rujan iznosi 1895°C.

Najviša srednja vrijednost maksimalne temperature izmjerena je u kolovozu (29,3°C), a najniţa u sijeĉnju (-0,2°C), odnosno u veljaĉi (-0,3°C).

Najviša maksimalna temperatura zraka izmjerena je u mjesecu srpnju (38,4°C), dok je najniţa vrijednost apsolutne minimalne temperature zraka od -24,2°C zabiljeţena u veljaĉi. Apsolutno godišnje kolebanje ekstremnih apsolutnih temperatura zraka iznosi 62,6°C.

Ledenih dana, kada je vrijednost apsolutne minimalne temperature zraka manja od -10°C na tom podruĉju ima godišnje 1,1 a najĉešći su u sijeĉnju i veljaĉi.

Studenih dana, kada je apsolutna maksimalna temperatura zraka manja od 0,0°C ima takoĊer malo. Studenih dana ima takoĊer 1,1 godišnje i to u prva tri mjeseca. Srednji broj hladnih dana kada je vrijednost apsolutne minimalne temperature zraka manja od 0,0°C na tom podruĉju godišnje iznosi 64 dana. Najviše takvih dana ima u veljaĉi i to 19,7 i u sijeĉnju 15,9. Hladnih (mraznih) dana ima sve do mjeseca svibnja (uĉestalost 0,2), te u posljednja tri mjeseca u godini. U listopadu takvih dana ima 2,2 a u prosincu 12,1 dan. Iz toga je vidljivo da bezmrazno razdoblje traje ĉetiri mjeseca.

Najraniji datum pojave prvog jesenskog mraza na ovim prostorima je 1. listopada, dok

je posljednji proljetni mraz zabilježen 5. svibnja. Bezmrazno razdoblje traje godišnje 148 dana.

Najveće koliĉine oborina padnu u posljednja ĉetiri mjeseca u godini, a najviše u prosincu. Maksimalna dnevna koliĉina oborina izmjerena je u kolovozu (127 mm), a najmanja dnevna koliĉina u veljaĉi (34 mm).

U vegetacijskom razdoblju (IV-IX) padne 484 mm oborina što iznosi 40% u odnosu na godišnje koliĉine oborina. Najveće dnevne koliĉine oborina u mjesecima vegetacijskog razdoblja kreću se od 50-127 mm.

Jesen i zima su najobilniji oborinama, dok je ljeto s najmanje oborina. Ukupan broj oborinskih dana iznosi 123. Prosjeĉni broj dana s tuĉom iznosi godišnje 3,7 dana. Najveća uĉestalost tuĉe na podruĉju općine Dicmo je u sijeĉnju (0,5), te veljaĉi, svibnju i lipnju (0,4). Pojava tuĉe je zabiljeţena u svih dvanaest mjeseci u godini. Srednji broj dana sa snijegom na tlu iznosi godišnje 7,8, a najveća frekvencija je u prva tri mjeseca tj. u veljaĉi (5 dana).

Na podruĉju općine Dicmo prevladavaju vjetrovi sjevernog (N) i sjeveroistoĉnog (NE) smjera (157%o, odnosno 129%o). Na vjetrove juţnog (S) i jugoistoĉnog (SE) smjera otpada 102%o, odnosno 101%o. Na ostale smjerove vjetrova otpada 31-70%o. Na tišinu otpada gotovo trećina godišnje razdiobe, tako da je tišina (C) zastupljena sa 301%o.

Najveći broj sati sijanja sunca je u mjesecima srpnju i kolovozu, a najmanji u prosincu. U srpnju sunce sija prosjeĉno 327 sati ili 10,5 sati dnevno, dok je broj sati sijanja sunca u prosincu samo 72, što znaĉi da dnevno sija samo 2,3 sata. Godišnji broj sati sijanja sunca iznosi 2268, a dnevni je prosjek 6,2 sata. Broj sati sijanja sunca u vegetacijskom razdoblju iznosi 1544.



A.2.2. Geološki i hidrogeološki uvjeti Geološka graĊa slivnog podruĉja je od velike važnosti za stvaranje reljefa, erozione procese, pedološke prilike, a posebno za hidrološke odnosno hidrogeološke prilike. Zbog toga je prikaz geoloških karakteristika sliva dat s aspekta otjecanja, posebno podzemnih voda ĉije je prouĉavanje u kršu nerazdvojivo od istraživanja evolucije morfoloških oblika.

U geološkom sastavu podruĉja dominiraju vapnenaĉke i dolomitne geološke formacije. Uz vodotoke u većim ravniĉarskim poljima javljaju se neogene tvorevine. Planinski masivi i brda se proteţu iskljuĉivo u smjeru jugoistok-sjeveroistok, pa je logiĉno da se i kraška polja proteţu u istom smjeru.

Daleko najveći dio podruĉja općine izgraĊuju karbonatne stijene- vapnenci, dolomite i vapnenaĉke breĉe, koje su nastale nakon tektonskih pokreta i stvaranja niza rasjeda i pukotina te su tijekom vremena jako okršene i dobro propusne. Oborinska voda koja padne na njihovu površinu uglavnom sva ubrzo ponire u podzemlje tako da se cirkulacije vode odvija podzemljem, a samo nakon dugotrajnih i intenzivnih oborina lokalno poteĉu i površinski tokovi (bujice) inaĉe suhih dolina. Te su pojave jako rijetke i ne dogaĊaju se svake godine. Podzemne vode s tog podruĉja otjeĉu prema izvoru rijeke Jadro. Osnovne inţinjersko geološke karakteristike terena su stabilnost i nosivost stijena. Daleko najveći dio terena je izgraĊen od karbonatnih naslaga što predstavlja dobru sredinu za graĊevinske radove, odnosno teren je stabilan i nosiv za najveće objekte. Izuzetak mogu biti dijelovi padina jako izlomljeni rasjednom tektonikom ili prisustvo krških fenomena (npr. Jama) ali je već u neposrednoj blizini teren stabilan i nosiv. Na tim terenima praktiĉki nema klizišta, erozije tla, a površinsko trošenje stijena je zanemarivo. Kraška polja leže uglavnom na vapnencima a nastala su u doba glaciala. Jezera koja su se tada formirala na tim podruĉjima su nestala zbog karstifikacije terena. Današnje terase kraških polja tvore neogene tvorevine koje su prekrivene relativnom tankom naslagom pedosfere.

IzmeĊu planinskih padina Mosora i Svilaje i krških polja Cetine prostire se vapnenaĉka zaravan tzv. Podska zaravan (Podi) na nadmorskoj visini od 350-450m. Dio ove zaravni nalazi se u okviru općine Dicmo. Na ovoj krškoj zaravni razvijene su ponikve – doci i mala suha krška polja. Središnjim dijelom zapadnog podruĉja zaravni prolazi vaţan prometni pravac Split-Sinj.

Tradicionalno se Podska zaravan koristi za ispašu (krški pašnjaci) i drvarenje (šikare i tzv. Ograde).

Lokalni vodni resursi u siromašni najvećim dijelom godine (naroĉito ljeti), što je posljedica specifiĉnih hidrogeoloških karakteristika ovog podruĉja. Najvaţnija prednost je da su retencijske sposobnosti vodonosnika vrlo male, te vode relativno brzo istjeĉu u more. Za rijeku Cetinu, stanje je povoljnije s obzirom da se radi o velikom slivnom podruĉju koje se proteţe duboko u kontinent. Odnos veliĉine oborina kao osnovnog izvora vode i potreba za vodom, prirodnih i socioekonomskih, je izrazito suprotan. Nepovoljne hidrogeološke karakteristike u odnosu na formiranje vodnih resursa su nepovoljne za zaštitu vodnih resursa. Kako voda relativno brzo otjeĉe kroz vodni sustav, filtracijske i samoproĉišĉavajuće sposobnosti geoloških struktura su male. Radi toga se sva površinska zagaĊenja brzo i u cjelini transportiraju kroz hidrološki sustav, a time i do korisnika tog sustava. Ovo se dogaĊa osobito u ljetnim mjesecima kad su kapaciteti vodnih resursa mali uslijed ĉega je malo razrjeĊenje zagaĊenja. Formiranje strogih mjera zaštite i zona sanitarne zaštite na cjelokupnom slivnom podruĉju je uvjet sigurnog korištenja vodnih resursa.

Teren na predmetnom podruĉju izgraĊen je najvećim dijelom od okršenih karbonatnih stijena i znatno manje od klastita i kvartarnih naslaga. Opisane karbonatne stijene pripadaju razliĉitim litostratigrafskim ĉlanovima, no u hidrogeološkom smislu im je zajedniĉko to da su



razlomljene i okršene, te više ili manje vodopropusne. U krškim terenima, kakav je i ovaj, kretanje podzemnih voda dogaĊa se u šupljinama unutar stijenske mase, dakle u pukotinama, pukotinskim zonama i meĊusobno više ili manje povezanim kavernama.

A.2.3. Seizmološki podaci

Svaki potres iznad VI stupnja po MCS skali smatra se elementarnom nepogodom. Podruĉje bivše općine Sinj posebno je ugroţeno od potresa jer njen najveći dio pripada VI. I VII. Potresnoj zoni, dok jedan manji period na potezu Visoka – Vaganj pripada IX. Potresnoj zoni pa ujedno predstavlja tektonski najnestabilniji u općini. Koncem prošlog stoljeća zabiljeţen je jaĉi potres koji je napravio veliku materijalnu štetu na širem podruĉju Trilja. Podruĉje općine Dicmo pripada VII, VIII i IX stupnju MCS ljestvice.

Analizirajući uĉestalost i jaĉine potresa u povratnom razdoblju od 50–10000 godina

prema seizmološkim kartama podruĉje bivše općine Sinj se nalazi u slijedećim zonama ugroţenosti od potresa:

- 50 godina, u VI i VII zoni MCS; - 100 godina, u VI, VII i VIII zoni MCS; - 200 godina, u VI, VII i VIII zoni MCS; - 500 godina, u VII, VIII i IX zoni MCS; - 1.000 godina, u VII, VIII i IX zoni MCS; - 10.000 godina, u VIII i IX zoni MCS. Sjeverozapadni dio bivše općine (Vrlika i Peruĉko jezero) površine od oko 450 km² se

nalazi u VI. Trusnoj zoni, centralni dio bivše općine (Bitelić, Vrlika, Bajagić, grad Sinj i Dicmo) površine od oko 350 km² se nalazi u 7. Trusnoj zoni, jugoistoĉni dio bivše općine (Kamensko, Tijarica, Ugljane i Vedrine) površine od oko 200 km² se nalazi u 7. Trusnoj zoni, dok se podruĉje naselja Trilj sa širom okolinom površine od oko 80 km² nalazi u 9. Trusnoj zoni.



B. OdreĊenje postrojenja i drugih aktivnosti tvrtke koje bi mogle predstavljati rizik od velikih nesreća

Zakonu o zaštiti okoliša (NN 110/07) u ĉlanku 3. definira pojam velike nesreće: Velika nesreća je dogaĊaj odnosno nekontrolirana pojava izazvana velikom emisijom, poţarom ili eksplozijom i sl., koji su uzrokovani nekontroliranim razvitkom dogaĊanja tijekom djelovanja u postrojenju u kojem su prisutne opasne tvari te jedna ili više tih opasnih tvari i/ili njihovih spojeva nastalih uslijed dogaĊaja odnosno nekontrolirane pojave dovode u ozbiljnu trenutaĉnu ili odgoĊenu - naknadnu opasnost za ljudsko zdravlje i ţivot, materijalna dobra i/ili okoliš, unutar postrojenja i/ili izvan postrojenja.

Kriteriji za odreĊivanje tvari koje se smatraju opasnima u postrojenju i kada su u postrojenju prisutne veće koliĉine opasnih tvari prema ĉlanku 5. Uredbe o spreĉavanju velikih nesreća koje ukljuĉuju opasne tvari (NN 114/08), navedeni su u dijelu 1. i 2. u stupcu 3 Priloga I. Uredbe i stoga je provedena analiza koliĉina opasnih tvari u pogonima sa svrhom odreĊivanja kritiĉnih pogona i kritiĉnih opasnih koliĉina koji su definirani kao izvori potencijalne velike nesreće.

Koliĉine eksplozivne tvari - UN/ADR skupine 1.1 i 1.5 na navedenoj lokacijama su iznad graniĉne vrijednosti prema Prilogu I. prethodno navedene Uredbe.

Koliĉine eksplozivne tvari - UN/ADR skupine 1.4 na navedenoj lokacijama su ispod graniĉne vrijednosti prema Prilogu I. prethodno navedene Uredbe.

Zbog toga Skladište eksplozivnih tvari „Siĉane“ sa eksplozivnim tvarima UN/ADR skupine 1.1 i 1.5 mora ući u analizu rizika i procjenu dosega u sluĉaju velike nesreće.

Eksplozivne tvari UN/ADR skupine 1.4 ne ulaze u analizu rizika i procjenu dosega u sluĉaju velike nesreće jer se nalaze u manjim koliĉinama graniĉne vrijednosti prema Prilogu I. Uredbe o spreĉavanju velikih nesreća koje ukljuĉuju opasne tvari (NN 114/08).

Tablica 2. Najveće koliĉine opasnih tvari u pojedinim pogonima kao kriteriji za odreĊivanje

velikih nesreća

Naziv opasne tvari

Maksimalna oĉekivana koliĉina

opasne tvari na lokaciji, u tonama

Granica prema Uredbi (Prilog I.,

stupac 2), u tonama

Granica prema Uredbi (Prilog I.,

stupac 3), u tonama

Eksplozivne tvari -UN/ADR skupina 1.1 i

1.5 65,25 10 50

Obzirom na vrste i koliĉine opasnih tvari na lokaciji Skladište eksplozivnih tvari

„Siĉane“, Siĉane bb, kod razmatranja velike nesreće treba uzeti u obzir jedino eksplozivne tvari - UN/ADR skupina 1.1 i 1.5 jer se predmetne tvari nalaze u koliĉinama većim od graniĉnih, a koje su propisane u Prilogu I Uredbe o spreĉavanju velikih nesreća koje

ukljuĉuju opasne tvari (N.N. 114/08). U sluĉaju da se na lokaciji nalazi više vrsta opasnih tvari, odnosno više

tvari/pripravaka koje imaju neko od opasnih svojstava, ĉija koliĉina ne prelazi vrijednosti navedene Prilogom I. Uredbe, prilikom utvrĊivanja ukupne koliĉine opasne tvari prisutne na lokaciji, primjenjuje se sljedeće pravilo:

q1/Q+q2/Q+q3/Q+q4/Q/+q5/Q+… > 1, pri ĉemu je: qx = koliĉina opasnih tvari (ili kategorije opasnih tvari) koje potpadaju pod dio 1. ili 2.

Priloga I. Uredbe,



Q = odgovarajuća graniĉna koliĉina iz dijela 1. ili 2. Priloga I. Uredbe Ukoliko se primjenom ove formule dobiva iznos iznad 1 (jedan) znaĉi da je postrojenje

duţno postupiti prema propisanim odredbama Uredbe, iako su pojedinaĉne koliĉine opasnih tvari/pripravaka ispod graniĉnih vrijednosti Priloga I Uredbe.

Prilikom izraĉuna ukupne koliĉine opasne tvari prisutne na lokaciji treba voditi raĉuna

o sljedećim okolnostima, tj. ĉinjenici da se zajedno mogu usporeĊivati samo sljedeće: a - koliĉine opasnih tvari iste klasifikacije iz 1. i 2. dijela, odnosno tvari iste

klasifikacije iz 2. Dijela Priloga I. Uredbe ukoliko su im pojedinaĉne koliĉine ispod graniĉnih vrijednosti

b - koliĉine opasnih tvari iz dijela 2. Priloga I. Uredbe koje su vrlo toksiĉne, toksiĉne ili opasne po okoliš u kombinaciji s oznakama rizika: R50 (ukljuĉujući R50/53 i/ili R51/53)

c - koliĉine opasnih tvari iz dijela 2. Priloga I. Uredbe koje su oksidansi, eksplozivne, lako zapaljive tvari i tekućine ili vrlo lako zapaljive tvari

U svim navedenim kombinacijama zbroj ukupne koliĉine ostalih opasnih

tvari/pripravaka odreĊenih svojstava je ispod 1, tako da postrojenje nema dodatnih obveza prema Uredbi obzirom na te tvari.



C. Opis podruĉja u kojima se mogu pojaviti velike nesreće i/ili domino efekt

Zakon o zaštiti okoliša (NN 110/07) pod domino efektom podrazumijeva niz povezanih uĉinaka koji zbog meĊusobnog razmještaja i blizine postrojenja odnosno dijelova postrojenja ili grupe postrojenja i koliĉina opasnih tvari prisutnih u tim postrojenjima povećavaju mogućnost izbijanja velike nesreće ili pogoršavaju posljedice nastale nesreće.

U blizini pogona nema objekata/postrojenja koji bi svojom djelatnošću bili od znaĉaja u smislu doprinosa domino efektu nakon velike nesreće.

Slika 4. Lokacija postrojenja skladišta eksplozivnih tvari „Siĉane“sa pregledom okolnih objekata

Za moguće domino efekte unutar postrojenja, odnosno izmeĊu samih skladišta potrebno

je prvo odrediti zonu teških oštećenja izvan koje neće doći do prijenosa detonacije sa jednog skladišta eksploziva na drugo uslijed djelovanja zraĉnog udarnog vala, a onda i sigurnu zonu u odnosu na potresno djelovanje eksploziva, zraĉni udarni val i razbacivanje materijala u sluĉaju eksplozije. Zona teških oštećenja U ovu zonu ulazi oštećenje kod kojeg se tlak zraĉnog udarnog vala kreće od 2000 mbar do 2500 mbar. Kod ovog tlaka dolazi do oštećenja na objektu ili ĉak rušenja betonskih konstrukcija, ali ne dolazi do prijenosa detonacije s jednog skladišta na drugo. Na udaljenosti izvan granica ove zone dopušteno je smjestiti pojedina skladišta eksplozivnih sredstava, kao i skladište inicijalnih sredstava, ali isto tako i sve ostale prateće objekte (vratarnica i sl.).

Siĉane - centar

Stambeni

objekti

cca 600m



Udaljenost izmeĊu posjednih skladišta eksploziva mora biti izvan granica ove zone, a dobije se iz formule:

P = 3,7 × gdje je: P = 2 – 25,5 bar – tlak zraĉnog udarnog vala na granici zone teškog oštećenja Q = koliĉina eksploziva koja detonira trenutno (20 200 kg) I = udaljenost koja odreĊuje granicu zone, tj. udaljenost od centra eksplozije Iz gornje formule proizlazi da je:

I = = 18,01 m Kod ove udaljenosti prilikom aktiviranja eksploziva neće doći do prijenosa detonacije na drugo skladište. MeĊusobna udaljenost izmeĊu skladišta eksplozivnih tvari na lokaciji Skladište eksplozivnih tvari „Siĉane“, Siĉane bb, je od cca 33 do 34 metra, te se uslijed eksplozije jednog skladišta ne oĉekuju domino efekti izmeĊu samih skladišta.



III. TEHNOLOŠKI OPIS POSTROJENJA

A.1. Aktivnosti i proizvodi bitni za sigurnost postrojenja

Osnovna djelatnost u postrojenju Skladište gospodarskog eksploziva „Siĉane“ Siĉane

bb je skladištenje eksplozivnih tvari i transport eksploziva (otpreme za krajnje kupce) U skladištu se skladište gospodarski eksplozivi i inicijalni sredstva kao što su:

- Niskobrizantni granulirani eksplozivi tipa ANFO - Emulzijski eksplozivi - Praškasti eksplozivi - Ţelatinozni-plastiĉni eksplozivi - Detonirajući štapin - Sporogoreći štapin - Pentolitski pojaĉnici - Neelektriĉna inicijalna sredstva - Elektriĉna inicijalna sredstva - Rudarske kapice - Usporivaĉi - Druge vrste eksplozivnih tvari koje se prema pripadajućim Zakonima i Pravilnicima

smiju zajedno skladištiti

U nastavku je prikazano odreĊenje postrojenja, odnosno opis glavnih aktivnosti postrojenja koji zbog sadrţaja opasnih tvari predstavljaju odreĊeni rizik od većeg ili manjeg incidenta:

Tablica 3. Brodomerkur d.d., Skladište eksplozivnih tvari, Siĉane bb

R.br. Opasna tvar CAS R/S oznake

1. Gospodarski eksplozivi -- R: 8/9, 2-23/24/25-33-51/53 S: 15/16/17/41; (1/2)35-45-61

Tablica 4. Popis opasnih tvari – gospodarski eksplozivi

NAZIV EKSPLOZIVNIH

TVARI

VRSTA UNUTAR GRUPE

PROIZVOĐAĈ UN BROJ KLASIFIK. OZNAKA

ELMEKS rinfuza granulirani

niskorbrizantni

TVEK d.o.o., Ljubija, BiH

0331 1.5 D

AMONIT-6 rinfuza Eksplo-promet, Hrvatska

PERUNIT E plastiĉni i

poluplastiĉni

EXPLOSIA a.s, Pardubice,

Ĉeška 0081 1.1 D

ELEXIT 1 plastiĉni i

poluplastiĉni MAXAM Bugarska 0081 1.1 D

ELEXIT 2 plastiĉni i poluplastiĉni

MAXAM Bugarska 0081 1.1 D



AMONAL praškasti KIK Kamnik, Slovenija 0082 1.1 D

AMMONITE praškasti MAXAM Bugarska 0082 1.1 D

RIOGEL TRONER emulzijski (watergel) MAXAM Rumunjska 0241 1.1 D

DETONIRAJUĆI ŠTAPIN

štapini MAXAM Španjolska 0065 1.1 D

Tablica 5. Popis opasnih tvari – inicijalna sredstva

NAZIV INICIJALNOG

SREDSTVA

VRSTA UNUTAR

GRUPE PROIZVOĐAĈ UN BROJ

KLASIFIK.

OZNAKA

DETONATOR MS

DETINEL

neelektriĉno

inicijalno sredstvo MAXAM Hrvatska 0360 1.4 B

DUAL

(detonator/konektor) DETINEL

neelektriĉno

inicijalno sredstvo MAXAM Hrvatska 0360 1.4 B

KONEKTOR DETINEL neelektriĉno inicijalno sredstvo

MAXAM Hrvatska 0360 1.4 B

DETONATOR LP DETINEL

neelektriĉno inicijalno sredstvo

MAXAM Hrvatska 0360 1.4 B

USPORIVAĈI usporivaĉi Pobjeda Rudet BiH 0267 1.4 B

TRENUTNI

ELEKTRIĈNI DETONATORI

elektriĉni detonatori

Pobjeda Rudet BiH 0255 1.4 B

VREMENSKI

ELEKTRIĈNI DETONATORI

elektriĉni detonatori

Pobjeda Rudet BiH 0255 1.4 B

RUDARSKA KAPICA

br. 8 rudarska kapica Pobjeda Rudet BiH 0029 1.4 B

SPOROGOREĆI

ŠTAPIN

sporogoreći

štapin MAXAM Španjolska 0105 1.4 S



Tablica 6. Popis objekata u kojima se nalaze opasne tvari

Brodomerkur d.d., Skladište eksplozivnih tvari, Siĉane bb

R.br. Izvor opasnosti Opasna

tvar Maksimalna oĉekivana koliĉina

(tona)

1. Objekat skladišta 1

Ek

sp

loziv

ne

tva

ri

-UN

/A

DR

sk

up

ina

1.1

i 1

.5 21,75

2. Objekat skladišta 2 21,75

3. Objekat skladišta 3 21,75

UKUPNO: 65,25

4. Objekat skladišta 4 Eksplozivne tvari -

UN/ADR skupina 1.4

0,546

UKUPNO: 0,546

Zbog sadrţaja velikih koliĉina opasnih tvari slijedeći objekti predstavljaju rizik od

potencijalne velike nesreće na temelju prethodno definiranih kriterija: Skladišta eksplozivnih tvari 1. Skladišta eksplozivnih tvari 2. Skladišta eksplozivnih tvari 3.

Tablica 7. Procjena mogućih uzroka izvanrednog dogaĊaja

Lokacija Skupina uzroka

Mogući uzroci unutar skupine

Bro

dom

erk

ur

d.d

., S

kla

diš

te e

ksp

lozi

vnih

tvari, Siĉ

ane

bb ljudski

faktor

o uporaba otvorenog plamena, odnosno instalacija i ureĊaja na tehniĉki nedopušten naĉin

o nepaţljivost prilikom rukovanja s eksplozivnim i drugim opasnim tvarima

o oštećenje ambalaţe s eksplozivnim tvarima pri unutarnjem transportu u skladištu eksplozivnih tvari i izvan njega

o neprikladno skladištenje eksplozivnih i inicijalnih radnih tvari

o nepoštivanje propisa o rukovanju i odrţavanju postrojenja,

o nepridrţavanje mjera sigurnosti kod remonta skladišta o oštećenje podzemne i nadzemne opreme od strane

drugih fiziĉkih osoba uslijed radova na susjednim instalacijama

o nepridrţavanje zakonskih odredbi, uputa, pravila struke



poremećaji tehnološkog procesa

o opasnost od preopterećenja elektro vodiĉa, kabela i sklopnih agregata

o opasnost od kratkih spojeva o nekontrolirana eksplozija (na mjestu spremišta,

prilikom transporta eksploziva)

namjerno razaranje

o organizirani kriminal, o terorizam, o sabotaţe, o psihiĉki nestabilne osobe

prirodne nepogode jaĉeg intenziteta

o potres, o poplava, o poţar o olujno nevrijeme, udar groma, o odroni i klizanje tla

A.2. POPIS MOGUĆIH IZVORA OPASNOSTI

Izvori rizika od incidenata su slijedeći:

skladišni prostori u kojem se nalaze eksplozivne tvari

manipulativne površine na kojima se vrši utovar-istovar,

transportni putovi, te

ureĊaji i oprema bitni za voĊenje tehnoloških procesa.

B. Opis postupaka i naĉina rada

Transport eksploziva (otpreme za krajnje kupce) odvija se u suradnji/koordinaciji sa sektorom logistike. Isti sektor posjeduje 3 vozila (kamiona) upravo za tu namjenu-za prijevoz opasnih tvari (eksplozivnih tvari), te svi posjeduju ADR certifikat. Isto tako vozaĉi tih kamiona posjeduju ADR certifikat.

Popis kamiona (vozila) i vozaĉa koji njima upravljaju su slijedeći: KAMIONI: IVECO reg.oznake ST 324 LI; ADR br. 31741 IVECO reg.oznake ST 462 OL;ADR br. 31834 IVECO reg.oznake ST 636 JU; ADR br. 31275 VOZAĈI: Davor Đerek ADR br. 0013728 Neno Majić ADR br. 0009132 Dragan Šalinović ADR br. 0015219

Sukladno odredbama ĉlanka 12. Stavka 1. Zakona o eksplozivnim tvarima (NN 178/04, 109/07 i 67/08) svi djelatnici koji rukuju eksplozivnim tvarima posjeduju Uvjerenje o rukovanju eksplozivnim tvarima. Slijedi popis ovlaštenih djelatnika za rukovanje sa eksplozivnim tvarima:

A. Ţeljko Katušić, broj uvjerenja: 602-07/09-05/08, 2137-85-01-09-1085



B. Stipe Marinović, broj uvjerenja: 602-07/09-05/08, 2137-85-01-09-1085 C. Ante Marinović, broj uvjerenja: 86

C. Opis opasnih tvari

C.1. Popis opasnih tvari na lokaciji Opasne tvari na predmetnoj lokaciji klasificirane su uglavnom eksplozivne tvari.

Uz naziv opasne tvari, navedeni su i CAS brojevi, naziv po IUPAC nomenklaturi kao i najveće koliĉine opasne tvari prisutne u odreĊenom pogonu.

Naziv opasne tvari CAS broj Naziv po IUPAC

nomenklaturi

Najveća koliĉina opasne tvari prisutna na

lokaciji,

u tonama

Gospodarski

eksplozivi -- -- 65,25

Prema HRN Z.CO.005 – Klasifikacija tvari i roba prema ponašanju u poţaru opasne robe za uskladištenje su klasificirane:

Prema vrsti opasnosti: Ex – predstavlja opasnosti od kemijske i fizikalne eksplozije Dx – pod djelovanjem poţara moţe relativno brzo i jako oštetiti materijal (destrukcija)

Klase opasnosti prema ADR:

Klasa opasnosti 1.1. – eksplozivne tvari i proizvodi skloni eksploziji u masi, odnosno svojstvo detoniranja i prijenosa detonacije na ukupnu koliĉinu u skladištu: rezultat eksplozije su strukturna oštećenja, razlijetanje komada velikom brzinom, visoki tlakovi kod izlaska produkata eksplozije.

Klasa opasnosti 1.2. – eksplozivne tvari i proizvodi skloni eksploziji i izgaranju progresivno (tijekom vremenskog intervala); razlijetanje komada i fragmenata, izbacivanje sredstava i mogućnost eksplozije pri udaru, ali ne postoji opasnost od detonacije u masi.

Klasa opasnosti 1.3. – eksplozivne tvari i proizvodi kod kojih postoji visoki rizik od snaţnog (intenzivnog) poţara u masi, a manja opasnost od eksplozija i razbacivanja komada i fragmenata. Velika opasnost od produkata izgaranja i prijenosa topline zraĉenjem.

Klasa opasnosti 1.4. – eksplozivne tvari i proizvodi sa sadrţajem i pakirani na naĉin da kod ne postoji znaĉajna opasnost prilikom incidenta. Efekti poţara, eksplozije ili aktiviranja u većoj mjeri su ograniĉeni na jediniĉna pakiranja. Vanjski poţar ne će izazvati eksploziju cjelokupnog sadrţaja u skladištu.

Klasa opasnosti 1.5. – eksplozivne tvari i proizvodi kod kojih postoji opasnost od eksplozije u masi, no veoma su neosjetljivi tako da je rizik za iniciranja tvari od poţara do



detonacije unutar normalnih uvjeta vrlo mali. U sluĉaju skladištenja ili transporta sa klasom 1.1. klasa 1.5. tretira se kao klasa 1.1.

Klasa opasnosti 1.6. – izuzetno neosjetljive eksplozivne tvari i proizvodi kod kojih ne postoji opasnost od eksplozije u masi.

Prema klasi (stupnju) opasnosti: I klasa opasnosti – veoma lako zapaljive i brzo gorive tvari Vrsta i stupanj opasnosti daju zajedniĉku kategoriju opasnosti oznaĉenu sa Ex ID.

C.2. Fiziĉka, kemijska i toksikološka svojstva opasnih tvari

Sigurnosno tehniĉki listovi sa fiziĉkim, kemijskim i toksikološkim svojstva eksplozivnih tvari koja se nalaze u postrojenju te nagovještaji neposrednih i odgoĊenih opasnosti za ĉovjeka i okoliš navedena su u Prilogu 4. – stavit ćemo u printanu verziju



C.3. Fiziĉko i kemijsko ponašanje u normalnim uvjetima korištenja te u uvjetima opasnosti od velike nesreće i u sluĉaju velike nesreće

U Tablici 5 je za gospodarske eksplozive koji se nalaze u postrojenju navedeno fiziĉko i kemijsko ponašanje u normalnim uvjetima korištenja te u uvjetima opasnosti od velike nesreće i u sluĉaju velike nesreće. Tablica 8. Fiziĉko i kemijsko ponašanje opasnih tvari u normalnim uvjetima korištenja te u uvjetima opasnosti od velike nesreće i u sluĉaju velike nesreće

Opasna tvar Fiziĉko i kemijsko ponašanje

u normalnim uvjetima Fiziĉko i kemijsko ponašanje

u uvjetima opasnosti od

velike nesreće i u sluĉaju velike nesreće

Amonal Prah svjetlo ţute boje, neutralnog ili malo slatkastog

mirisa. Mehaniĉka smjesa

amonijevog nitrata NH4NO3, trinitrotoluena TNT i dodataka

kao što su drveno brašno, karboksimetil celuloza, kalcijev

stearat i vretensko ulje.

Detonira pri jakom udaru, pod utjecajem iskre ili trenja i pri incijaciji s detonatorem # 6 ili sa detonirajućim štapinom sa 10 g PETN/m. U sluĉaju požara postoji velika opasnost od eksplozije.

Anfo gospodarski eksploziv Granule 1-2 mm, svijetlo crvene boje. Mehaniĉka smjesa

amonijevog nitrata NH4NO3 i loţivog ulja.

Gospodarski eksploziv koji može detonirati kod mehaniĉkog udara, trenja, u dodiru s plamenom ili izvorom topline i kod uporabe iskrećeg pribora. U sluĉaju požara postoji velika opasnost od eksplozije.

Amonit - 6 Granulirani aminijumnitratni niskobrizantni eksploziv (tip AN-

FO). Sastoji se od smjese oksidanasa i goriva. Oksidansi

su amonijumnitrat koji se senzuiblira gorivim ulje

(najĉešće ekstra lako loţivo ulje

ili D2).


Riogel troner CE 0163 Watergel eksploziv za

gospodarsku namjenu. Ostali podaci nedostupni

Podaci nedostupni.

Elexit – 1 Ţelatinozni gospodarski

eksploziv za gospodarsku namjenu. Sastav: nitroglicerinski

eksploziv, odnosno mješavina

nitroglicerina i nitroglikola, ţuto bijela boje, nitro-aromatskog

mirisa.


Elexit – 2 Ţelatinozni dinamit za

gospodarsku namjenu. Sastav:

nitroglicerinski eksploziv,

odnosno mješavina dinitrotuolena, amonijeva

nitrata, natrijeva nitrata,




nitroglicerina/nitroglikola i

internih dodataka, ţuto bijela boje, nitro-aromatskog mirisa.

Amonite E Praškasti eksploziv za

gospodarsku namjenu, ţuto bijela boje, nitro-aromatskog

mirisa. Sastav: trinitrotoluol i amonijev nitrat.


Perunit E Rudarski eksploziv za razaranje stijenske mase.

Eksploziv s visokim sadrţajem energije, velikom gustoćom i

visokim brzinama detonacije. Ne

sadrţi DNT i TNT koji su opasni po zdravlje.



IV. UTVRĐIVANJE I ANALIZA RIZIKA OD NESREĆA

A. Opis mogućeg tijeka velikih nesreća Mjesta na kojima moţe doći do potencijalne nesreće su skladišni prostori i

manipulativne površine na kojima se vrši utovar-istovar i prijevoz opasnih tvari. U ovom poglavlju obraĊen je sluĉaj velike nesreće, odnosno definirani su dogaĊaji koji

dovode do eksplozije opasnih tvari u postrojenja te su za navedene dogaĊaje odreĊene vjerojatnosti i posljedice.

ObraĊen je sluĉaj detoniranja jednog skladišta eksploziva, odnosno koliĉina od 21,75

tona, budući da je u poglavlju 1.2.3. Podruĉja u kojima se mogu pojaviti velike nesreće i/ili domino efekt odreĊeno da ne moţe doći do prijenosa detonacije s jedno skladište na drugo.

Najgori mogući sluĉaj (izvor: Risk Management Program Guidance for Offsite

Consequence Analysis, EPA, 2009.) definiran je kao oslobaĊanje najveće moguće koliĉine tvari iz posude ili procesa, koji rezultira najvećom razdaljinom od mjesta nastanka velike nesreće do krajnje toĉke ili granice opasnosti (endpoint).

B. Procjena dosega i ozbiljnosti posljedica ustanovljenih velikih nesreća

Analiza rizika i ozbiljnost posljedica velike nesreće temelji se na ''Guide to hazardous

industrial activies'' (Handbook and Manual for the cataloguing and selection of (industrial) activities for wich an Emergency Management Plan ought to be drafted, Hague, September 1988) Metodologija obuhvaća definiranje opasnih aktivnosti (kritiĉnih dijelova postrojenja) i definiranje štete i rizika.

Dokument 40CFR68 ne odreĊuje ni modele niti programske pakete za proraĉun zone ugroţenosti, pa pravna/fiziĉka osoba koja podlijeţe obvezi izrade procjene sigurnosti moţe koristiti bilo koji model ili programski paket koji odgovara karakteristikama opasne tvari i pretpostavljenim scenarijima.

Scenarij najgoreg mogućeg sluĉaja za eksplozivne tvari nije reguliran dokumentom EPA 40 CFR 68, Priruĉnika za izradu operativnih planova ameriĉke Agencije za zaštitu okoliša.

Za pojedine procese ne postoji adekvatan scenarij u navedenom dokumentu, te se za scenarij najgoreg mogućeg sluĉaja pretpostavlja eksplozija ukupne maksimalne koliĉine eksploziva koja se moţe nalaziti u skladištu.

S obzirom da u literaturi nema iskazanih podataka za gospodarske eksplozive, koji bi se mogli koristiti za proraĉun zone ugroţenosti, proraĉun će se provesti sa vrijednostima koje su karakteristiĉne eksplozivu ANFO (mješavina 94,5 % amonium nitrata sa 5,5 % ekstra lakog ulja) gdje je amonium nitrat nositelj detonirajuće reakcije, a ekstra lako ulje izgara u fazi plinskog tlaka i tako utjeĉe na brzinu reakcije. Metoda za odreĊivanje širine kruţne zone ugroţenosti bazirana je na TNT – ekvivalentnoj metodi iz priruĉnika za izradu operativnih planova ameriĉke Agencije za zaštitu okoliša (EPA), prema preporukama MZOPUG.

ANFO - gustoća 800 kg/m3

- toplina eksplozije 3 726 kJ/kg - brzina detonacije 3 000 m/s



- volumen plinova 1 038 dm3/kg

D = 17 × 3

1

TNT

f

fHC

HCW

D – zona ugroţenosti za nadtlak od 1 psi Wf – masa zapaljive supstance HCf – osloboĊena toplinska energija pri gorenju 1 kg gorive tvari HCf (TNT) = 4 680 KJ – osloboĊena toplinska energija pri eksploziji 1 kg TNT HCf (ANFO) = 3 726 KJ - osloboĊena toplinska energija pri eksploziji 1 kg ANFO Za 15 000 kg gospodarskog eksploziva (ANFO eksplozivi) Obzirom da se koriste podaci za eksploziv, osloboĊena toplinska energija za 1 kg amonium nitrata smanjit će se za 20 %, koliko se empirijski moţe procijeniti prinos ekstra lakog ulja ukupno osloboĊenoj toplinskoj energiji.

D = 17 × 3

1

4680

37268,015000 = 17 × 21,2 = 408 m

Zona ugroţenosti u sluĉaju iznenadnog dogaĊaja u skladištu eksploziva s gospodarskim eksplozivima (ANFO) iznosi:

D(polumjer) = 408 m

Prilikom detonacije eksplozivna tvar se gotovo trenutno, pretvara u masu vrlo visoke

temperature (oko 5 000 ºC) koja se nalazi pod vrlo visokim tlakom (oko 200 k bara). Kao posljedica visokog tlaka, nakon detonacije eksplozivne tvari, dolazi do izuzetno snaţnog radijalnog širenja produkata razgradnje eksploziva, brzinom oko 10 000 m/s, kinetiĉka energija tog širenja u neposrednoj okolini mjesta detonacije izaziva odreĊena oštećenja (krater) te otrgnutim i pokrenutim dijelovima daje velike poĉetne brzine.

Brzo širenje plinova, kao produkata razgradnje, odgovarajućim brzinama ispred sebe potiskuje prisutne medije (zrak), te dolazi do oblikovanja udarnog vala.

Na ĉelu takvog širećeg udarnog vala, pri bilo kakvom dodiru s preprekom, brzo se mijenjaju parametri stanja tj. pritisak, gustoća, temperatura i «masena brzina», trenutna promjena parametara stanja oĉituje se destruktivnim mehaniĉkim i fiziĉkim uĉincima udarnog vala. Udarni val u sredini kroz koju prolazi nije podrţan oslobaĊanjem kemijske energije i budući se on radijalno širi na sve strane u prostoru, njegova energija u funkciji vremena i udaljenosti naglo opada.



Kako je vidljivo iz slike 5, granica do koje se oĉekuju ozbiljne posljedice ranjavanja, uslijed dolijetanja krhotina, kamena i sl., te iz gornjeg proraĉuna zona ugroţenosti, iznosi 180 m.

Metode analize rizika provedena je prema IAEA metodi, odnosno prema “Priruĉniku za razvrstavanje i utvrĊivanje prioriteta meĊu rizicima izazvanim velikim nesrećama u procesnoj i srodnim industrijama”. Prema spomenutom priruĉniku provedene su slijedeće metode analize rizika:

a) Procjena vanjskih posljedica velikih nesreća za ljude

Procjena vjerojatnosti i broja ljudskih ţrtava za nepokretna postrojenja temelji se na procjeni posljedica (tj. broju izvanjskih smrtnih sluĉajeva) koje mogu biti izazvane i velikim nesrećama za svaku od aktivnosti koje se rašĉlanjuju umnoškom pogoĊenog podruĉja i gustoće naseljenosti unutar podruĉja i primjenom niza korektivnih ĉimbenika. Ovi ĉimbenici odraţavaju: udaljenost od najbliţeg naseljenog podruĉja; rasprostranjenost stanovništva u tom podruĉju; i moguće ublaţavajuće radnje.

Broj smrtno stradalih u iznenadnom dogaĊaju prema ovoj metodi odreĊuje se prema slijedećem izrazu:

b) Procjena vjerojatnosti velikih nesreća za nepokretna postrojenja

Metoda se temelji na uĉestalosti velikih nesreća za svaku promatranu djelatnost, izvoĊenjem prosjeĉne (standardne) vrijednosti vjerojatnosti (koja je apsolutna vrijednost logaritma broja pojavljivanja nesreća u toj „standardnoj‟ djelatnosti), te ugraĊujući i nekoliko korekcijskih parametara za broj vjerojatnosti. Ovi parametri odnose se na: uĉestalost radnji utovara/istovara; sigurnosne sustave povezane sa zapaljivim tvarima, organizaciju i sigurnost, i vjerojatnost smjera puhanja vjetra prema naseljenim podruĉjima u pogoĊenom pojasu.

Vjerojatnost pojave iznenadnog dogaĊaja odreĊuje se prema slijedećem izrazu:



c) Procjena društvenog rizika Korištenjem IAEA metode odreĊuje se vjerojatnost nastanka izvanrednog dogaĊaja i broj smrtnih sluĉajeva. Temeljem tih podataka moguće je u utvrditi kategoriju rizika za danu lokaciju i tvar koristeći unaprijed definirane kategorije rizika prema Marici rizika. Djelatnosti s većem vjerojatnošću nastanka nalaze se u gornjem dijelu matrice , a djelatnosti s većim posljedicama, tj. brojem smrtnih sluĉajeva na desnoj strani matrice. Matrica rizika – prikaz vjerojatnosti nastanka iznenadnog dogaĊaja

Uĉestalost (akcident/godina)

A B C D E F

0 25 50 100 250 500 Posljedica

(smrtni sluĉajevi/akcident)

10-6

10-7

10-8

10-9

10-10

1

2

3

4

5



Korištenjem dvije navedene metode (EPA i IAEA) za procjenu dosega i vjerojatnosti izbijanja velike nesreće došlo se do slijedećih podataka:

Tablica 9 Analiza posljedica najgoreg mogućeg sluĉaja

Skladište eksplozivnih

tvari

EPA IAEA

Zona ugroţenost, polumjer R

Zona ugroţenost, polumjer R

Oĉekivani broj

smrtnih sluĉajeva

Uĉestalost Poloţaj na matrici rizika

24 500 kg 408 m 100 m 0,75 3 × 10 - 10 A1

Kao što je vidljivo iz priložene tablice, ne oĉekuju se znaĉajnije posljedice na ljude i okoliša. Zona ugroženosti prema EPA metodi iznosila bi 408 metara u radijusu, a prema IAEA metodi zona bi iznosila 100 metara. Vjerojatnost takvog dogaĊaja procjenjuje se na 3 × 10 – 10. Iz satelitskih snimaka vidljivo je da se najbliži stambeni objekti nalaze sjeverno na cca 650 metara udaljenosti. Okolicu postrojenja uglavnom ĉine neobraĊene i djelomiĉno obraĊene poljoprivredne površine

Slika 5. Skladište eksplozivnih tvari „Siĉane“, Siĉane

OZNAKE: Brodomerkur d.d. Skladište gospodarskog eksploziva „Siĉane“ - Izvješće o sigurnosti

Zona ugroţenosti za najgori sluĉaj, EPA metoda, r = 408 m

Zona ugroţenosti za najgori sluĉaj, IAEA metoda, r = 100 m

skladište gospodarskog eksploziva



B.1. Definiranje štete i opis korištene metodologije

Od opasnih i štetnih tvari navedenih u Prilogu I eksplozivne tvari su prisutne u većim koliĉinama. Iz tih razloga preliminarni izraĉun dosega mogućih ekoloških nesreća i zona ugroţenosti naĉinjen je upravo za eksplozivne tvari (u Prilogu I Uredbe navedeni kao eksplozivna tvar, gdje opasna tvar spada u UN/ADR skupinu 1.4. ili 1.1 i 1.5

C. Opis tehniĉkih parametara i opreme korištene pri osiguranju postrojenja

Kako bi se na najmanju moguću mjeru svela mogućnost izbijanja velike nesreće, na

postrojenju skladišta eksplozivnih tvari koriste se tehnologije i oprema koja bi trebala osigurati pouzdani rad postrojenja, te se poduzimaju kontinuirane mjere usmjerena na poboljšanje i unapreĊenje kvalitete osiguranja postrojenja.

Preventivne mjere za suzbijanje rizika od velikih nesreća su slijedeće:

Izvedeni, ureĊeni i odrţavani evakuacijskih putovi Donešena uputstva za rad zaštitara i osoblja na skladištu eksploziva Evakuacijski putovi i izlazi lako prepoznatljivi i uoĉljivi neprekidno Odgovorna osoba zaduţena za sigurnost skladišta odreĊena od strane predsjednika

uprave – Ţeljko Katušić

OdreĊeni zaposlenici zaduţeni za poslove zaštite od poţara – Ante Filimonović i Ivo Relja

Svi zaposlenici skladišta i komercijalnog odjela moraju se na propisani naĉin osposobiti i uvjeţbati za provedbu Plana evakuacije i spašavanja

Uvjeţbavanje provoĊenja evakuacije obvezatno je za sve zaposlene i mora se provoditi barem jednom u dvije godine.

Na temelju procjene nuţne potrebe obavlja se nabava alata, pribora i zaštitne opreme za evakuaciju i spašavanje

Za skladište eksplozivnih tvari su zaduţene 3 zaposlene osobe koje su odgovorne za provedbu mjera zaštite i sigurnosti u skladištu, a koje pored općih uvjeta odreĊenih posebnim propisima ispunjavaju i sljedeće uvjete :

- da su navršile 18 godina ţivota - da imaju srednju struĉnu spremu - da su struĉno osposobljene za rukovanje eksplozivnim tvarima - da su zdravstveno sposobne za rukovanje eksplozivnim tvarima

Zaštita skladišta eksplozivnih tvari je tjelesna, a koju uslugu obavlja tvrtka ''Gradska Sigurnost''-Split, sukladno Ugovoru o pruţanju zaštitarskih usluga br. 0103-10

Sam transport eksplozivnih tvari (otpreme za krajnje kupce) odvija se u suradnji/koordinaciji sa sektorom logistike - isti sektor posjeduje 3 vozila upravo za tu namjenu-za prijevoz opasnih tvari (eksploziva), te svi posjeduju ADR, kao i vozaĉi tih kamiona

Do svih objekata osiguran je neometan i brz pristup vatrogasnih vozila, ĉija intervencija se procjenjuje na manje od 30 minuta

U svrhu neometanog i sigurnog odvijanja internog prometa osiguran je kruţni jednosmjerni tok prometa za teretna vozila koja dopremaju ili odvoze eksplozivna sredstva

Osigurani su zaštićeni prilazi radi posluţivanja svakog pojedinog skladišta



Brzina kretanja vozila unutar postrojenja je ograniĉena, pri ĉemu su postavljeni odgovarajući znakovi

Skladište je udaljeno do najbliţih zaseoka Radanovići oko 800 metara, te zaseoka Vlaci i Bralići oko 650 metara

Cijelo postrojenje ograĊeno je ţiĉanom ogradom visina 220 cm

Unutar ograde izgraĊen je meki poţarni zaštitni pojas širine 5 metara Sa vanjske strane postrojenja osiguran je pojas širine 100 m unutar kojeg nije

dozvoljena nikakva gradnja Na vratarnici je osigurana kontrola ulaza i izlaza i ĉuvarska sluţba u vremenu od 0 –

24 h (zaposlenici Brodomerkur-a u radno vrijeme, nakon radnog vremena i vikendom ugovorna zaštitarska tvrtka ''GRADSKA SIGURNOST Šimac i sin d.o.o.'' - Split)

Zaštitni nasipi uokolo skladišta i prilaznog puta i platoa izvedeni su kao „labirint“ s najmanje jednim prelomom kako bi se izbjeglo djelovanje ispušne strane skladišta na internu prometnicu. Kruna nasipa projektirana je sa širinom od 1 metra i nadvisuje najvišu toĉku zgrade za minimalno 1 metar

Izvedene sigurne udaljenosti izmeĊu objekata u skladu sa struĉnom podlogom za gradnju eksploziva URBOS d.o.o.

Izvedena je vanjska hidrantska mreţa sa nadzemnim protupoţarnim hidrantima. Unutar skladišta instalirani aparati za gašenje poţara S-9. Za svako skladište

predviĊena su po dva aparata S-9, te po jedan aparat za ostale objekte. Izvedeni natpisi zabrane pušenja i upozorenjima od opasnosti eksplozije Naĉin odlaganja robe u skladištima, kao i kontrola ulaska i izlaska opasnih tvari tj.

naĉin rada u postrojenju provodi se u skladu sa vaţećim zakonskim i tehnološkim propisima

Izvedene gromobranske instalacije za zaštitu od atmosferskih praţnjenja Eksplozivne tvari se izdaju samo ovlaštenim osobama osposobljenima za rukovanje

eksplozivnim tvarima. Eksplozivne tvari se mogu izdavati samo uz predoĉenje Rješenja za prijevoz eksplozivnih tvari izdanog od strane MUP-a i obavijesti nadleţnoj PU o prijevozu eksplozivnih tvari

Redovito se provodi osposobljavanje radnika za siguran naĉin rada prilikom zaposlenja, kod promjena u procesu rada i/ili kod promjene radnog mjesta. Provode se redoviti lijeĉniĉki pregledi, kao i periodiĉni pregledi za radna mjesta s posebnim uvjetima rada.

Radnici su osposobljeni za poĉetno gašenje poţara Donesen je Pravilnik o zaštiti od poţara IzraĊena Procjena opasnosti radnih mjesta koja se redovito aţurira Pregled i servisiranje vatrogasnih aparata obavlja se u propisanim rokovima, te se o

tome vodi evidencija

Provode se redovita ispitivanje hidrantske mreţe, elektriĉnih instalacija, strojeva i ureĊaja (diesel agregat, pumpno postrojenje hidrantske mreţe) gromobranske instalacije

Prostori u kojima se moţe pojaviti eksplozivna atmosfera u mjeri da ugroţava sigurnost i zdravlje radnika oznaĉeni su znakovima upozorenja

Ustrojena je interventna ekipa za djelovanje u sluĉaju bilo kakve nesreće (tablica 11. -struĉna sluţba-str.41)

Skladišta su izgraĊena odnosno postavljena za smještaj, ĉuvanje i drţanje eksplozivnih tvari koja su odobrena za to od strane nadleţnog tijela za graĊenje, odnosno ovlaštenog ministarstva sukladno posebnom propisu

IzraĊen je Elaborat o skladištenju eksplozivnih tvari, koji obuhvaća vrste i koliĉine eksplozivnih tvari, naĉin skladištenja i rada te primijenjene mjere zaštite

IzraĊeno uputstvo za rad zaštitara i osoblja na skladištu eksplozivnih tvari



Izraditi program i odrţavati vjeţbe za zaposlenike koji rade u skladištu ili su u neposrednoj blizini skladišta eksplozivnih tvari (najmanje jednom godišnje u trajanju od 6 sati), radi osposobljavanja za: – korištenje zaštitnih sredstava i opreme – korištenje aparata i drugih sredstava za gašenje poţara – pruţanje zdravstvene skrbi i postupanje s eventualno ozlijeĊenim osobama

Skladišta odgovaraju općim uvjetima glede: sigurnosne udaljenosti otpornosti na poţar otpornosti na streljivo ugraĊene opreme, materijala i izvedbe na naĉin da se sprijeĉi pojava unutarnjeg

i vanjskog iskrenja mogućnosti prirodnog ili prisilnog provjetravanja zaštićenosti od provale i kraĊe zaštićenosti od vremenskih utjecaja (oborine, atmosferska praţnjenja i sl.). opremljenosti odgovarajućim sredstvima za gašenje poĉetnih poţara (broj,

koliĉina, vrsta i raspored).

Skladišta, u pogledu sprjeĉavanja unutarnjeg i vanjskog iskrenja odnosno zaštite od atmosferskih praţnjenja i statiĉkog elektriciteta, ispunjavaju sljedeće uvjete: elektriĉna instalacija u skladištu nije izvedena. Elektriĉna instalacija u drugim

objektima je izraĊena u skladu s propisima za prostore ugroţene eksplozivnom atmosferom

rasvjetna tijela u skladištima nisu postavljena, u drugim objektima su postavljena u odgovarajućoj zaštiti sukladno propisima za prostore ugroţene eksplozivnom atmosferom

zaštićenost od unutarnjeg i vanjskog iskrenja obuhvaća zaštitu od statiĉkog elektriciteta podova, zaštitu od iskrenja elektriĉnih instalacija, svih metalnih dijelova, te zaštitu od atmosferskih praţnjenja,

svi metalni dijelovi moraju uzemljeni, u skladištu u kojem se nalaze eksplozivne tvari koje su jako osjetljive na statiĉki

elektricitet, iskrenje, udar (inicijalna sredstva), metalni dijelovi koji se taru (okretišta vrata, prozora i sl.), su elektriĉki povezani i uzemljeni.



V. Mjere zaštite i interventne mjere za ograniĉavanje posljedica nesreće

A. opis opreme u postrojenju korištene za ograniĉavanje posljedica velikih nesreća;

Sustav zaštite od poţara za skladište eksplozivnih tvari usklaĊen je sa razinom poţarne ugroţenosti objekta, a sastoji se oslijedećih elemenata:

Svi skladišni objekti povezani su internim prometnicama koje su ujedno i poţarne

Razvedena je vanjska hidrantska mreţa Unutar skladišta instalirani aparati za gašenje poţara S-9

Opskrba vodom:

Snabdijevanje vodom za gašenje poţara vrši se iz postojećeg bazena zapremnine 73,5 m3 s 2 crpke.

Navedeni izvor predstvalja dovoljnu koliĉinu vode za potrebe gašenje poţara

hidrantsko mreţom.

Pumpno postrojenje hidrantske mreţe:

Pumpno postrojenje smješteno je u zasebnom objektu, a sastavljeno je od višestupanjske pumpe Elektrokovina – Elektronika, tip VCV 250/6T, maksimalne dobave 96m, koliĉina dobave 3,0 – 5,8 litara /sekundi, sa dvije ekspanzijske posude te pripadnim cjevovodima, zapornim i elektromagnetskim ventilima i kontrolnom mjernom i sigurnosnom armaturom.

Vanjska hidrantska mreţa

Unutar skladišta postavljeno je ukupno 4 nadzemna stupna hidranta 80 mm – udaljenost izmeĊu hidranata je izmeĊu 50 i 70 m.

Nadzemni hidrant 1 – juţna strana postrojenja nasuprot agregatnice Nadzemni hidrant 2 – istoĉna strana postrojenja Nadzemni hidrant 3 – sjeverna strana postrojenja Nadzemni hidrant 4 – zapadna strana postrojenja

Pored hidranata su postavljeni hidrantski ormarići sa standardnom opremom (ventil promjera 2, tlaĉno vatrogasno crijevo duţine 15m tip „C“ i mlaznica).



Vatrogasni aparati

Izbor vatrogasnih aparata vrši se prema Pravilniku o odrţavanju i izboru vatrogasnih

aparata (N.N. 35/94 i 103/96). Potreban broj, vrsta i sadrţaj vatrogasnih aparata odreĊuje se sukladno klasi poţara koji moţe nastati u graĊevini, poţarnim opterećenjima i površinom graĊevine.

Broj, tip i kapacitet aparata po graĊevinama dat je u sljedećoj tablici:

Tablica 10. PP aparati u postrojenju R

.br

GraĊevina

Tip i kapacitet (kg) – komada

HL - 3 S - 3 S - 6 S – 9 S - 50 S – 100

CO2 - 5

CO2 - 10

1. Skladište

eksplozivnih tvari 1

2

2. Skladište


2

3. Skladište


2

4. Skladište eksplozivnih

tvari 4

2

5. Vratarnica - portir

1

6. Spremnik za

vodu

1

UKUPNO: 10

Za postrojenje je takoĊer u planu i postavljanje video nadzora u skorijoj budućnosti, te će se sve preinake glede zaštite objekta nakon postavljanja i instalacije istog pravovremeno dostaviti nadleţnom ministarstvu. Trenutno je sklopljen ugovor sa poduzećem za pruţanje usluge ĉuvanja objekta, Gradska sigurnost -Šimac i sin d.o.o. – Split. Prema Ugovoru o pruţanju zaštitarskih usluga, objekat se ĉuva od strane zaštitarske sluţbe radnim danom od 14.00 do 07.00 sati, odnosno, subotom, nedjeljom i blagdanima od 0-24 sata.



B. Organizacija uzbunjivanja i intervencije; Svaki radnik i/ili oĉevidac koji je primijetio nastanak nesreće dužan je o tome odmah

obavijestiti operativno-informacijski centar (OIC) i/ili neposredno nadreĊenog radnika. Sve radnje se dalje odvijaju prema Shemi obavješćivanja s kojom su upoznati svi radnici i koji se nalazi na vidljivim mjestima. Uz Shemu se nalazi i adresar ukljuĉenih sudionika u sluĉaju nesreće.

Prilikom izvješćivanja potrebno je prednost dati naĉinu izvješćivanja kod kojeg su ukljuĉene nadreĊene osobe, osim u iznenadnom sluĉaju velike opasnosti kada su nadreĊene osobe nedostupne:

1. Normalni tok izvješćivanja

2. Tok izvješćivanja u sluĉaju nedostupnosti odgovornih osoba

3. Iznenadni tok izvješćivanja (u sluĉaju velike opasnosti i ako su nadreĊene osobe nedostupne)

Skladište eksplozivnih tvari

„Siĉane“

Centar za obavješĉivanje

(112)

Operativno dežurstvo u

policijskoj upravi (92)

Državne komunikacijske jedinice (zadužene za kontrolu i

prosljeĊivanje primljenih informacija)

ili

Rukovoditelj (izvanredno najodgovorniji

prisutni radnik)

Dežurni djelatnik vanjske zaštitarske službe

Ĉlanovi struĉne službe

Predsjednik Uprave „Brodomerkur“

Radnik - oĉevidac

SADRŢAJ OBAVIJESTI UPUĆENE DRŢAVNIM KOMUNIKACIJSKIM

JEDINICAMA:

- IME/NAZIV FIZIĈKE ILI PRAVNE OSOBE KOJA JE DOSTAVILA OBAVIJEST

- DATUM I VRIJEME KADA JE PRIMIJEĆEN IZNENEADNI DOGAĐAJ

- POGOĐENO PODRUĈJE

- JAĈINU I OPSEG ONEĈIŠĆENJA

- PODATKE O IZVORU ILI MOGUĆEM IZVORU IZNENADNOG DOGAĐAJA



Sastav struĉne sluţbe zaduţene za provoĊenje interventnih mjera u sluĉaju industrijske nesreće:

Tablica 11. Struĉna sluţba

R.br. Funkcija Radno mjesto Ime i prezime

Telefon/GSM

1. Rukovoditelj sluţbe

Voditelj sluţbe transportnih poslova, ZNR i ZOP

Ante Filimonović

021 301 701 098 265 507

2. Ĉlan Referent za zaštitu od poţara

Ivo Relja 021 301 709 098 265 627

3. Ĉlan Samostalni referent za zaštitu na radu

Mladen Frankić

021 301 731

Duţnosti ĉlanova Struĉne sluţbe su:

I. Rukovoditelj sluţbe:

osniva Struĉnu sluţbu sprovodi propisane mjere zaštite na radu i protupoţarne zaštite u kompletnoj

djelatnosti gospodarenja eksplozivnim tvarima

potiĉe, razmatra i odobrava moguća poboljšanja mjera sigurnosti, te vlastitim primjerom zalaganja za dobrobit ljudi i okoliša motivira zaposlenike

osigurava potrebna materijalna sredstva u skladu s ovlastima osigurava dosljedno provoĊenje zakonskih propisa i provoĊenje mjera u skladu s njima duţan je poznavati svoje zakonske obveze i ovlasti

II. Ĉlanovi: Provodi mjere predloţene od poslodavca (odreĊivanje potrebnih sredstava,

osposobljavanja i sl.)

po potrebi prisustvuje sastancima koje odredi poslodavac potiĉe i razmatraju moguća poboljšanja mjera sigurnosti, te vlastitim primjerom

zalaganja za dobrobit ljudi i okoliša motivira zaposlenike

osigurava dosljedno provoĊenje zakonskih propisa i provoĊenje mjera u skladu s njima provjerava da li podreĊeni zaposlenici provode mjere zaštite od poţara i zaštite na radu vode brigu o protupoţarnoj opremi svaki zaposlenik je duţan postupati u skladu sa zakonskim obvezama svaki zaposlenik je duţan paţljivo i svjesno postupati sa opasnim tvarima obvezni su svoje duţnosti obavljati savjesno, ni na koji naĉin ne stvarajući ni

minimalnu mogućnost za izazivanje akcidenta

duţni su obnavljati i proširivati svoje znanje iz zaštite na radu i zaštite od poţara i zaštite okoliša

trebaju biti spremni za sprjeĉavanje i smanjivanje posljedica izvanrednog dogaĊaja duţni su obratiti paţnju na sumnjive i nesavjesne osobe i dogaĊaje i o tome

izvijestiti nadreĊene

duţni su odmah reagirati (alarmiranje i poduzimanje odgovarajućih aktivnosti) na bilo kakvu pojavu opasnosti glede izazivanja izvanrednog dogaĊaja

Odgovorna osoba za odnose s javnošću za skladište eksplozivnih tvari “Siĉane”;Siĉane bb je Senka Mrduljaš-Pezzi. Ista osoba duţna je javnosti dati informacije u sluĉaju opasnosti i u sluĉaju velike nesreće. Ta obavijest, prema Uredbi, mora sadrţavati slijedeće podatke:



1. naziv tvrtke operatera i adresu postrojenja, 2. podatke o osobama koje su u tvrtki zaduţene za dostavu informacija javnosti u svezi postrojenja i opasnosti od velike nesreće, 3. da operater podlijeţe obvezama propisanim ovom Uredbom te da je nadleţnim tijelima javne vlasti dostavio Obavijest o prisutnosti opasnih tvari u postrojenju, odnosno da je pribavio suglasnost na Izvješće o sigurnosti, 4. jednostavno objašnjenje aktivnosti koje se odvijaju unutar postrojenja, 5. uobiĉajeni naziv ili opći naziv razreda opasnosti tvari i preparata u postrojenju koji bi mogli izazvati veliku nesreću te opis njihovih osnovnih opasnih znaĉajki, 6. o prirodi opasnosti od velikih nesreća u njegovom postrojenju ukljuĉujući i njihove moguće uĉinke na stanovništvo i okoliš, 7. o naĉinu upozoravanja i daljnjeg obavještavanja pogoĊenog stanovništva u sluĉaju velike nesreće, 8. o radnjama koje bi pogoĊeno stanovništvo moralo poduzeti i obrascima ponašanja koje bi trebalo usvojiti u sluĉaju velike nesreće, 9. da operater na mjestu dogaĊaja mora organizirati odgovarajuće aktivnosti, prvenstveno povezivanje i suradnju s hitnim sluţbama i interventnim postrojbama, kako bi se mogao nositi s velikim nesrećama a njihove uĉinke svesti na najmanju moguću mjeru, 10. da je uputa na vanjski plan intervencija sastavljena kako bi se svladali svi uĉinci nesreće izvan mjesta dogaĊaja, te da se u sluĉaju nesreće moraju uvaţavati sve upute i zahtjevi interventnih postrojbi i hitnih sluţbi, 11. gdje se mogu dobiti daljnje relevantne informacije, ovisno o uvjetima povjerljivosti utvrĊenim vaţećim zakonodavstvom Drţave.

Za informiranje javnosti u sluĉaju nastanka velike nesreće ovlašten je Predsjednik Uprave.

Obavijest se daje kao pismeno priopćenje koje se priprema zajedno s drugim odgovornim djelatnicima (rukovoditelji i specijalisti za tehniĉku zaštitu i zaštitu okoliša).

Skladište ima definiranu struĉnu sluţbu za provoĊenje interventnih mjera u sluĉaju pojave industrijske nesreće ili drugog izvanrednog dogaĊaja, kao i organizaciju provoĊenja interventnih mjera.

RukovoĊenje poĉetnim interventnim mjerama podrazumijeva:

a) hitnu procjenu ugroţenosti osoblja i graĊana, te planiranje poĉetnih akcija (poĉetnim

interventnim mjerama na razini postrojenje, prvenstveno rukovodi rukovoditelj sluţbe - u sluĉaju njegove nedostupnosti, rukovoĊenje preuzima sljedeći sa liste navedeni u Tablici 11.

b) prema procjeni stanja, obavješćivanje Centra 112 (112) ili nadleţne policijske uprave

(92) ; c) obavješćivanje i izdavanje zadataka voditeljima grupa radnika tvrtke koji sudjeluju u

intervenciji; d) koordiniranje rada grupa radnika ; e) odreĊivanje zadataka drugim prisutnim osobama koje sudjeluju u intervenciji ; f) ukoliko je moguće, organiziranje osiguranja ugroţenog podruĉja do dolaska policije

(osiguranje podruĉja podrazumijeva osobe koje bi upozoravale i onemogućavale ulazak na ugroţeno podruĉje osobama koje ne sudjeluju u intervenciji).

Telefonski brojevi ţupanijskih institucija koje sudjeluju u provedbi interventnih mjera su



Ţupanijske komunikacijske jedinice:

112 - Ţupanijski centar 112 92 - Operativno deţurstvo u ţupanijskoj policijskoj upravi

Ţupanijske interventne jedinice: 93 - Vatrogasni operativni centar

94 - Hitna medicinska pomoć - Postrojbe civilne zaštite - Postrojbe ABKO Oruţanih snaga Republike Hrvatske

U sluĉaju manje industrijske nesreće, koje imaju manje i lokalizirane posljedice i

koje postrojenje moţe riješiti vlastitim osobljem, opremom i sredstvima, angaţira se Struĉna sluţba, oprema i sredstva unutar postrojenja kojima se prvode mjere zaštite, odnosno spreĉavanje širenja posljedica industrijske nesreće. U tom sluĉaju postupak je sljedeći:

Zaustavljanje postrojenja i prekid svakog tehnološkog procesa

Spašavanje ugroţenih ljudi i imovine Spreĉavanje širenja nesreće Slaganje ekipe za spašavanje prema Planu evakuacije i spašavanje Postupanje prema ostalim vaţećim propisima

U sluĉaju velike industrijske nesreće koja ima znatno ozbiljnije posljedice po okoliš, zdravlje ljudi i materijalna dobra te moguće van-lokacijske posljedice i koja se ne moţe riješiti vlastitim osobljem i sredstvima, šef skladišta oglašava opasnost vanjskom sirenom i odmah obavještava Centar za obavješćivanje 112 (Drţavna uprava za zaštitu i spašavanje). Centar 112 obavještava ostale nadleţne sluţbe i institucije te po potrebi poziva vanjske struĉne tvrtke ovlaštene za poslove sanacije.

Istovremeno se unutar postrojenja u pripravnost stavlja Struĉna sluţba i educirani djelatnici na provoĊenju gore navedenih postupaka i mjera zaštite, spreĉavanje širenja nesreće i gašenja poţara (kao i u sluĉaju manje industrijske nesreće).



Interventne mjere za spreĉavanje industrijskih nesreća sa eksplozivima:

Kada su poţarom obuhvaćene eksplozivne tvari potrebno je izbjegavati svako

gašenje poţara. Ako vatra još nije zahvatila eksplozivne tvari, moguće je koristiti velike koliĉine vode kako bi se eksplozivne tvari „potopile“ u vodi i time se stvorio efekat masovnog hlaĊenja.

Za poĉetno gašenje poţara moţe se koristiti vatrogasni aparat na prah. Na svaki mogući naĉin treba sprijeĉiti dodir vatre sa eksplozivom. Ako je ikako moguće eksploziv treba ukloniti iz podruĉja pogoĊenih poţarom i što dalje od naseljenih objekata. Kod gašenja poţara treba biti okrenut u smjeru vjetra. Ako je vatra zahvatila eksploziv, treba odmah prekinuti s gašenjem, i izvršiti eventualnu evakuaciju ljudi iz bliţe okoline sukladno Planu evakuacije i spašavanja, te potraţiti siguran zaklon najmanje 300 m od poţara i eksplozije.

Kod rasipanja eksplozivnih tvari odstranite svaki izvor paljenja i iskrenja, te sprijeĉite

uddarce i/ili trenje. Sprijeĉite dodir eksploziva sa oĉima, sluznicom i koţom te sprijeĉite udisanje praha.

Zabranite pristup neovlaštenim osobama, oznaĉite ugroţeno podruĉje sa znacima upozorenja za opasnost eksplozije. Zaštitite rasuti eksploziv od kiše.

Sa priborom koji ne iskri pokupiti rasuti eksploziv i pohraniti ga u odgovarajuće zatvorene spremnike ili PE vreće. Pri prikupljanju rasutog eksploziva potrebno je nostiti osobna zaštitna sredstva: respirator, gumene rukavice, radnu odjeću i gumene ĉizme.

C. Opis vanjskih i unutarnjih raspoloţivih sredstava

U sljedećoj je tablici dan popis sve opreme i sredstava koja stoje na raspolaganju u postrojenju u sluĉaju pojave industrijske nesreće koja moţe imati posljedice na zdravlje ljudi i okoliš.

Tablica 12 Oprema i sredstva za provoĊenje interventnih mjera i spašavanje

Zaštitna oprema i sredstva Koliĉina Provjera ispravnosti napomena

PP aparati, S9 10 kom Jednom godišnje Ovlaštena institucija

Kontejneri Redoviti pregled

Metalne posude ili baĉve Redoviti pregled

Kante za krš Redoviti pregled

Pijesak Redoviti pregled

Lopate Redoviti pregled

Pijuk Redoviti pregled

Sjekira Redoviti pregled

Prijenosni elektriĉni agregati Redoviti pregled

Zaštitna odjeća Redoviti pregled

Zaštitne cipele Redoviti pregled

Gumene ĉizme Redoviti pregled

Zaštitne rukavice Redoviti pregled

Zaštitna maska s respiratorom

Redoviti pregled

Transportna vozila, IVECO 3 kom Jednom godišnje Ovlaštena institucija



D. Saţetak elemenata opisanih pod A, B. i C. nuţnih za izradu unutarnjeg plana iz Izvješća o sigurnosti.

Skladište eksplozivnih tvari „Siĉane“, Siĉane bb ima uspostavljen sustav intervencija u sluĉaju industrijskih nesreća i drugih interventnih situacija.

Odgovorna osoba za organizaciju djelovanja kod iznenadnog dogaĊaja na razini postrojenja je Predsjednik Uprave.

U postrojenju je oformljena Struĉna sluţba za provedbu interventnih mjera. Za provoĊenje interventnih mjera postrojenje je opremljeno:

Potrebnom opremom, alatima i vozilima, osobnim zaštitnim sredstvima Zvuĉnim (alarmnim) sirenama Vatrogasnom opremom, protupoţarnim aparatima i hidrantskom mreţom sa

pripadajućim aparatima U postrojenju se redovito provjerava ispravnost oprema za provoĊenje interventnih mjera (vizualni dnevni/tjedni pregledi te redovita ispitivanja od strane ovlaštenih institucija). Postrojenje ima definirano:

Sustav obavješćivanja u sluĉaju industrijske nesreće unutar postrojenja i obavješćivanje centra 112

Organizaciju provedbe interventnih mjera unutar pogona i suradnju i koordinaciju mjera s nadleţnim tijelima u Ţupaniji, interventnim i ekspertnim jedinicama te koordinaciju vanjskih struĉnih tvrtki u sluĉaju velike nesreće

Naĉin obavješćivanja nadleţnih ţupanijskih tijela i javnosti Interventne mjere koje se poduzimaju u skladištu:

Opće interventne mjere Interventne mjere u sluĉaju poţara - gasiti sa svelikim koliĉinama vode, za poĉetni

poţar moţe i vatrogasni aparat na prah; na svaki mogući naĉin treba sprijeĉiti dodir vatre sa eksplozivom; eksploziv treba ukloniti iz podruĉja pogoĊenih poţarom; ako je vatra zahvatila eksploziv, treba odmah prekinuti s gašenjem, i izvršiti eventualnu evakuaciju ljudi iz bliţe okoline sukladno Planu evakuacije i spašavanja, te potraţiti siguran zaklon najmanje 300 m od poţara.

Interventne mjere u sluĉaju rasipanja - odstraniti svaki izvor paljenja i iskrenja, te sprijeĉiti udarce i/ili trenje; sprijeĉiti dodir eksploziva sa oĉima, sluiznicom i koţom ze sprijeĉiti udisanje praha; zabranite pristup neovlaštenim osobama, oznaĉiti ugroţeno podruĉje sa znacim upozorenja za opasnost eksplozije, zaštitie rasuti eksploziv od kiše; sa priborom koji ne iskri pokupiti rasuti eksploziv i pohraniti ga u odgovarajuće zatvorene spremnike ili PE vreće; potrebno je nostiti osobna zaštitna sredstva: respirator, guemene rukavice, radnu odjeću i gumene ĉizme



E. NAĈIN FINANCIRANJA

Financijska sredstva potrebna za provedbu ovog Operativnog plana osigurava

Predsjednik uprave u skladu s ovlastima.



PRILOG 1) SLIKE POSTROJENJA

Slika 1. Prilaz skladištu eksplozivnih tvari sa

vratarnicom

Slika 2. Skladište eksplozivnih tvari

Slika 3. Gospodarski eksplozivi

Slika 4. Gromobranske instalacije

Slika 5. Zaštitni nasip

Slika 6. Pogled na najbliţe stambene objekte



PRILOG 2) POPIS PROPISA UPOTREBLJAVANIH U IZRADI IZVJEŠĆA

1. Uredba o sprjeĉavanju velikih nesreća koje ukljuĉuju opasne tvari (N.N. 114/08)

2. Plan intervencija u zaštiti okoliša (N.N. 82/99, 86/99 i 12/01).

3. Zakon o zaštiti i spašavanju (N.N. 174/04, 79/07, 38/09, 127/10)

4. Zakon o kemikalijama (N.N. 150/05)

5. Zakon o zaštiti zraka (N.N. 178/04, 60/08).

6. Lista otrova koji se mogu stavljati u promet (N.N. 30/05)

7. Pravilnik o zapaljivim tekućinama (N.N. 54/99)

8. Zakon o zaštiti okoliša (N.N. 110/07).

9. Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada (N.N. 50/05, 39/09).

10. Zakon o kemikalijama (N.N. 150/05, 53/08).

11. Pravilnik o posebnim uvjetima koje moraju ispunjavati pravne osobe koje se bave proizvodnjom, prometom ili korištenjem opasnih kemikalija te o uvjetima koje moraju ispunjavati pravne i fiziĉke osobe koje obavljaju promet na malo ili koriste opasne kemikalije (N.N. 68/07).

12. Pravilnik o razvrstavanju, oznaĉavanju, obiljeţavanju i pakiranju kemikalija (N.N. 23/08)

13. Zakon o zapaljivim tekućinama i plinovima (N.N. 108/95, i 56/10)

14. Zakon o eksplozivnim tvarima (N.N. 178/04)

15. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o eksplozivnim tvarima (N.N. 67/08)

16. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o eksplozivnim tvarima (N.N. 109/07)

17. Pravilnik o uvjetima i naĉinu provedbe sigurnosnih mjera kod skladištenja eksplozivnih tvari (N.N. 26/09)

18. Ispravak Pravilnika o uvjetima i naĉinu provedbe sigurnosnih mjera kod skladištenja eksplozivnih tvari (N.N. 41/09)

19. Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o uvjetima i naĉinu provedbe sigurnosnih mjera kod skladištenja eksplozivnih tvari (N.N. 66/10)

20. Pravilnik o naĉinu oznaĉavanja eksplozivnih tvari (N.N. 121/05)

21. Pravilnik o struĉnom osposobljavanju osoba za rukovanje eksplozivnim tvarima (N.N. 134/08, 97/10)

22. Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o naĉinu ĉuvanja eksplozivnih tvari (N.N. 139/10)

23. Europski sporazum o meĊunarodnom prijevozu opasnih tvari u cestovnom prometu (ADR) (N.N. MU 05/08,11/08, 16/09)

24. Zakon o prijevozu opasnih tvari (N.N. 79/07)

25. Zakon o zaštiti od elementarnih nepogoda (NN 73/97

26. Pravilnik o izradi procjene opasnosti (N.N. 48/97)

27. Pravilnik o naĉinu prijevoza opasnih tvari u cestovnom prometu (N.N, 53/06)

28. Odluka o odreĊivanju cesta po kojima smiju motorna vozila prevoziti opasne tvari i o odreĊivanju mjesta parkiranja motornih vozila s opasnim tvarima

29. Zakon o otpadu (N.N. 178/04, 178/04, 111/06, 60/08, 87/09).

30. Zakon o vodama (N.N. 153/09).

31. Zakon o zaštiti prirode (N.N. 70/05, 139/08, 57/11).



32.Zakon o zaštiti na radu (N.N. 94/96 i 114/03, 100/04, 86/08)

33.Pravilnik o graniĉnim vrijednostima izloţenosti opasnim tvarima pri radu i o biološkim graniĉnim vrijednostima (N.N. 13/09)

34. Pravilnik o zaštiti na radu za radne i pomoćne prostorije i prostore (N.N. 6/84)

35. Pravilnik o zaštiti na radu pri utovaru i istovaru tereta (N.N. 49/86 )

36. Pravilnik o utvrĊivanju opće i posebne zdravstvene sposobnosti radnika rasporeĊenih za obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada (N.N. br. 3/84 i 55/85 ).

37. Pravilnik o stanicama za opskrbu prijevoznih sredstava gorivom (N.N. 93/98)

38. Naredba o zabrani upotrebe motornih benzina za odmašćivanje, pranje i ĉišćenje metalnih dijelova i predmeta od drugog materijala (N.N. 23/67)

39. Konvencija MOR-a broj 148 o zaštiti radnika od profesionalnih rizika u radnoj okolini uzrokovanoj zagaĊenjem zraka, bukom i vibracijama Geneva 20 lipnja 1977. (N.N. 14/82, N.N. 2/94 meĊunarodni ugovor).



STRANI PROPISI, PRIRUĈNICI I VODIĈI

1. “General Guidance for Risk Management Programs (40 CFR part 68)”,EPA, CEPP;

svibanj 2000. 2. “Risk Management Program Guidance for Offsite Consequence analysis”,EPA, CEPP;

travanj 1999. 3. “APELL Proces odgovora na tehnološke akcidente”, UNEP; 1988. 4. “UtvrĊivanje i procjena opasnosti u lokalnoj zajednici”, UNEP; 1992. 5. “Priruĉnik za razvrstavanje i utvrĊivanje prioriteta meĊu rizicima izazvani velikim

nesrećama u procesnoj i srodnim industrijama”, UNEP; 1993. 6. “Zaštita od poţarno opasnih toksiĉnih i reaktivnih tvari”, Zbirka priloga, Branko Uhlik,

HDKI, Kemija u industriji, Zagreb 1993. 7. “Hazardous Materials Emergency Planing Guide”,NRT, 1987. 8. “Developing a Hazardous Materials Exercise Program: A Handbook for State and Local

Officials” NRT, 1990. 9. “Guide to Exercises in Chemical Emergency Preparedness Programs”, EPA, 1988. 10. “2000 Emergency Response Guidebook”, Transport Canada, U.S. Department of

Transportation, Secretariat of Transport and Communications of Mexico, 2000. 11. “Priruĉnik o toksikologiji” Franjo Plavšić et. al., Zagreb:Korunić, 1998. 12. “OPASNE TVARI: mjere sigurnosti, spreĉavanja. saniranje posljedica” Ţeljko Bursać,

Iso Galović, Nikola Hrvaĉić, Slobodan Kocijan M & D - Zagreb 1990.



PRILOG 3) Unutarnji plan intervencija za postupanje unutar postrojenja u sluĉaju velikih nesreća



PRILOG 4) SIGURNOSNO TEHNIĈKI LISTOVI ZA EKSPLOZIVNE TVARI



PRILOG 5) PLAN EVAKUACIJE I SPAŠAVANJA ZA SKLADIŠTE EKSPLOZIVA DICMO –SIĈANI ZAPISNIK O ODRŢANOJ VJEŢBI ZA PROVOĐENJE PLANA EVAKUACIJE I SPAŠAVANJA



PRILOG 6) UGOVOR S VANJSKIM TVRTKAMA KOJE ĆE BITI POZVANE RADI OGRANIĈAVANJA I SANACIJE POSLJEDICA IZNENADNOG DOGAĐAJA



PRILOG 7) ODLUKA UPRAVE O IMENOVANJU ODGOVORNIH OSOBA



PRILOG 8) UGOVOR O PRUŢANJU ZAŠTITARSKIH USLUGA

izvjeŠĆe o sigurnosti -...

Documents