vje iz

štaj

2014.o radu

ožujak 2015.

1

2

U potrazi za ‘dobrom ekonomijom’ 28

4.hrvatska i europska unija 30Socijalna Europa – strateška investicija, a ne trošak! 31Podrška uključivanju civilnog društva u proces proširenja 32Glas hrvatskog civilnog društva u EU 32

5.organizacijski razvoj 34GONG-ova prisutnost u medijima 35Financijsko – administrativno upravljanje 35

6.financijski izvještaj 36 Bilanca 37 Račun prihoda i rashoda 37 Pregled troškova po grupama 38 Prihodi od ugovorenih donacija 39

uvodnik 4

1.izborni sustav 4Izmjene izbornog zakonodavstva (NIZ) 5 Zakon o referendumu – prilika za popravak ili slabljenje demokracije?! 8 Predsjednički izbori – podsjetnik na slabe karike izbornog procesa 9 Ponovno slabo zanimanje za izbore za Europski parlament 10 Međunarodna iskustva 11

2.dobra vladavina 12 Reforma javne uprave 13 Antikorupcijska politika i sukob interesa 13 Pristup informacijama 14 LOTUS 16 Partnerstvo za otvorenu vlast 17 Participativno budžetiranje Pazi(n), proračun! 18 O medijima 19 Zalaganje za javni interes 20

3.aktivni građani i civilno društvo 22Platforma 112: Vlada odabrala status quo kad je riječ o vladavini prava 23Svi mi – za Hrvatsku svih nas 24 Odgoj i obrazovanje građana, a ne podanika 26

sadržaj

3

Ulazak Hrvatske u Europsku uniju srpnja 2013. godine mnogima se u zemlji činio kao konačno zauzimanje startne pozicije koja će građanima i političarima omogućiti razvoj svih mogućih potencija-la, pa tako i demokratskih. Skeptičniji su međutim upozoravali, ne bez uvida u zbivanja unutar Europske unije od potpisivanja Maas-trichtskog sporazuma na ovamo, da to i ne mora biti baš tako. Onog trenutka naime kada neka zemlja postane članica EU, točnije kada zatvori pregovaračka poglavlja, smatra se da je ispunila određene kriterije i shodno tome apsolvirala određenu tematiku dovevši je na zavidnu razinu. Tako i onu koja se tiče vladavine prava i prava man-jina. A to onda znači da su bez nadzora mogući i reverzibilni procesi. Čak i da netko tijelo EU smatra kako bi valjalo kritizirati neku zemlju zbog, primjerice, srozavanja demokratskih standarda, nema meha-nizama da ju se djelotvorno prisili na njihovo poboljšanje.

Događaji na hrvatskoj političkoj sceni 2014. godine, uključujući prije-pore oko različitih referendumskih inicijativa, predsjedničku kampan-ju, natezanja oko promjena izbornog zakonodavstva te sudbinu svih ostalih inicijativa koje je samostalno ili s drugima pokretao GONG, pokazali su doista da će Hrvatska ostati zemlja u kojoj će se za razvoj demokratskih institucija i političke kulture trebati i dalje dnevno bo-riti (i izboriti). Dakle, da ništa, bar kada je riječ o demokraciji, neće biti moguće uzimati zdravo za gotovo. Veliki je to izazov za organizaci-je poput GONG-a, posvećene unapređenju demokratskih institucija i građanskog aktivizma, i to u trenutku kada postaje jasno da se up-ravo zbog prije spomenutog ulaska Hrvatske u EU kao “demokrat-ski sređene države” drastično smanjuju ponude Hrvatskoj još uvijek nužnih projekata razvoja demokratskih institucija.

Jedno je sigurno: među članovima organizacije entuzijazma, ideja, znanja i odlučnosti u ostvarenju programa svojevrsnog demokratskog prosvjećivanja nije nedostajalo 2014. godine niti će ih nedostajati ubuduće. Neprijeporan je također i društveni ugled GONG-a. A to je već više nego solidan temelj za privlačenje novca koji će omogućiti ne samo opstanak nego i daljnji razvoj GONG-a.

Neven Šantićpredsjednik Vijeća GONG-a

uvodnik

Godinu za nama, u kojoj su održani izbori za Europski parlament i predsjednički izbori, obilježila je i živa rasprava o izmjenama izbor-nog i referendumskog zakonodavstva.

Loš zakonski okvir o referendumu, na koji je GONG ukazivao godinama, zorno je pokazao sve slabosti i mogućnosti za manipulacije in-stitutom referenduma. S druge strane, posto-jeća izborna pravila ne omogućuju veći utjecaj birača u izbornom procesu. Ove tendencije su ukazale na nužnost usklađivanja i objedinja-vanja svih relevantnih propisa u jedinstvena izborna pravila koja će vrijediti za sve izbore i referendume te cjelovite i sustavne reforme izbornog zakonodavstva za koju se GONG go-dinama zalagao, a koja uključuju veći utjecaj birača u izbornom procesu, standardiziranje pravila za tehničku provedbu izbora, osuvre-menjivanje medijskih pravila praćenja izbora, usklađivanje izbornih jedinica s preporukama Ustavnog suda, redefiniranje sastava i manda-ta Državnog izbornog povjerenstva i drugih tijela za provedbu izbora te ukidanje pasivnog biračkog prava osobama osuđenima za teška kaznena djela.

1. izborni sustav

5Izmjene izbornog zakonodavstva (NIZ)GONG je u 2014. godini objavio i u Saboru pred-stavio svoju publikaciju Novo izborno zakonodav-stvo, analize i preporuke za sustavno unaprjeđenje izbornog zakonodavstva. Potporu GONG-ovim prijedlozima dali su Josip Leko, predsjednik Hr-vatskog sabora, mnogi saborski zastupnici koji su predstavljali različite političke opcije te Ivo Josipo-vić, predsjednik Republike Hrvatske.

Smatrajući kako su promjene izbornog zakonodav-stva nužne i da one neće biti realizirane bez političke volje i konsenzusa, GONG je tijekom cijele godine ak-tivno zagovarao poboljšanja izbornog zakonodavstva iako nije bilo otvorene volje za promjenama kod dvije najveće političke stranke.

ú Smanjenje broja izbornih jedinica, za-brana kandidiranja osuđenima za ratne zločine i gospodarski kriminal, uvođenje preferencijalnog glasanja te promjene u izbornoj administraciji i u medijskim pravilima praćenja izbora – samo je dio prijedloga GONG-a za sustavno unapri-jeđenje izbornog zakonodavstva s ciljem povećanja participacije građana u politič-kim procesima, podizanja odgovornosti političkih predstavnika te povećanja razi-ne unutarstranačke demokracije.

ú S obzirom da Vlada nije imala „sluha“ za promjene izbornog zakonodavstva, GONG je pokrenuo inicijativu „Kad se Vladi ne da, neka se glas Sabora čuje” u kojoj je grupa od 29 zastupnika izrazila spremnost raditi na konkretnim prijed-lozima izmjena izbornih zakona na tragu GONG-ovih prijedloga.

ú Tijekom ljetne stanke zasjedanja, grupa za-stupnika na čelu s Jadrankom Kosor, Josi-pom Kregarom i Gvozdenom Flegom zajed-no s GONG-om oblikovala je konkretne pri-jedloge izmjena izbornog zakonodavstva na tragu GONG-ovih prijedloga pod nazivom „minimalni zajednički nazivnik“ i u rujnu ih uputila u saborsku proceduru. Predlože-ne izmjene obuhvaćale su: uvođenje prefe-rencijalnog glasanja uz izborni prag unutar

izborni sustav

6

liste od pet posto gdje bi birač imao tri glasa koja bi mogao rasporediti kandidatima unu-tar jedne liste, ukidanje instituta nositelja liste i zabranu kandidiranja osobama osu-đenima za neka od najtežih kaznenih tijela poput ratnih zločina, zloupotrebe položaja i ovlasti do isteka perioda rehabilitacije. Osim uvođenja nespojivosti istovremenog obnašanja dužnosti saborskog zastupnika i načelnika općine/gradonačelnika, tražilo se i povećanje broja potrebnih potpisa za kan-didiranje unutar izborne jedinice s 500 na 1.500 potpisa što bi vrijedilo i za kandidatu-re političkih stranaka te produljenje rokova za organiziranje izbora, kao i daljnju profe-sionalizaciju i jačanje uloge Državnog izbor-nog povjerenstva, kojeg ne bi činili samo pravnici te daljnje profesionalizacije DIP-a. Prijedlog je uključivao i obvezu podnošenja financijskih izvještaja putem interneta kako bi podaci o donacijama i donatorima

bili dostupniji i povezani s drugim bazama podataka, primjerice, o javnim nabavama.

ú Tijekom 2014. konačno su promijenjena medijska pravila praćenja izbora tako da je otvoren značajan prostor uredničkoj slobodi za praćenje izbornih kampanja: uvedena su sučeljavanja što je prvi put primijenjeno na predsjedničkim izborima krajem godine. Međutim, iako je GONG zagovarao sveobuhvatne promjene koje bi se odnosile i na medijsko praćenje lokal-nih izbora i referenduma, izbornu šutnju, ispitivanja javnog mnijenja, oglašavanje te ulogu regulatora medijskog prosto-ra, saborski Odbor za Ustav, Poslovnih i politički sustav usvojio je tek manji broj prijedloga GONG-a na Pravila o postupa-nju elektroničkih medija s nacionalnom koncesijom u Republici Hrvatskoj tijekom izborne promidžbe.

ú Zagovaranje boljeg izbornog zakonodav-stva nastavilo se početkom 2015. kad je Zakon ipak promijenjen, prihvaćeni su neki od GONG-ovih prijedloga poput za-brane kandidiranja osobama koje su pra-vomoćno osuđene za neka od najtežih kaznenih dijela, ukidanja instituta nosite-lja liste i obveza prikupljanja potpisa i za stranke prilikom kandidiranja. Promjena-ma Zakona uveden je i jedan preferencij-ski glas uz prag od 10% unutar liste. Osim zabrane kandidiranja osobama koje su pravomoćno osuđene za neka od najtežih kaznenih dijela, ostale izmjene uglavnom su minimalna tehnička poboljšanja bez substancijalnih izmjena koje na ovaj na-čin ne omogućuju biračima veći utjecaj u izbornom procesu.

ú Uhićenje zagrebačkog gradonačelnika Mi-lana Bandića kojemu se, između ostalog, stavlja na teret i netransparentnost finan-ciranja izbornih kampanja, još jednom, nakon slučaja Sanader i HDZ-a, pokazu-je koliko je važan kvalitetan i proaktivan nadzor financiranja izbornih kampanja i kvalitetan pravni okvir.

izborni sustav

7izborni sustav

Projekt GONG-a i Udruge za samozastupanje“Zagovaranje ljudskih prava učenjem kroz rad” dobio je priznanje inicijative Zero Project Essl Fondacije koja se fokusira na promicanje prava osoba s invaliditetom u cijelom svijetu, kao jedan od inovativnih primjera dobre prakse u ostvarivanju prava osoba lišenih poslovne sposobnosti na sudjelovanje u političkom i javnom životu. Priznanje je predstavnicima projekta uručeno na konferenciji Zero Projekt 2015: Neovisno življenje i sudjelovanje u političkom životu održanoj 26. i 27. veljače u Beču.

8 izborni sustav

Zakon o referendumu – prilika za popravak ili slabljenje demokracije?!

ú I 2014. godina bila je obilježena referen-dumskim inicijativama te GONG-ovim pokušajima za poboljšanje pravila igre za referendume. Svjedočili smo dvama neuspjelim referendumskim inicijativa-ma - tzv. referendum o zabrani ćirilice u Vukovaru koji je Ustavni sud ocjenio ne-ustavnom i referendum Inicijative U ime obitelji o promjenama izbornog zakona koji nije uspio prikupiti dovoljan broj pot-pisa, te dvama uspješnima. Tijekom 2014. sindikalne središnjice pokrenule su i re-ferendum protiv izdavanja pomoćnih po-slova u državnom i javnom sektoru, tzv. Outsourcing.

ú GONG je podržao i uključio se u zajednič-ku referendumsku inicijativu sindikata i udruga „Ne damo naše autoceste“ protiv monetiziranja duga autocesta kroz konce-siju. GONG je dao svoj doprinos u priku-pljanju potpisa, osmišljavanju i provedbi aktivnosti Inicijative zagovarajući široku javnu raspravu o monetizaciji, uključiva-nje javnosti u donošenje odluka, transpa-rentnost procesa i osiguranje od koruptiv-nih rizika. Nakon uspješno prikupljenih oko 530 000 potpisa, Hrvatski sabor je početkom 2015. odlučio uputiti pitanje Ustavnom sudu na ocjenu ustavnosti.

ú Nakon što je propao pokušaj izmjena Us-tava krajem 2013. godine, tijekom 2014. Hrvatski je sabor pokrenuo donošenje no-vog Zakona o referendumu. GONG je su-djelovao u javnoj raspravi o prvom nacrtu Zakona upozoravajući na nekoliko loših rješenja u Prijedlogu koji će ozbiljno ote-žati i obeshrabriti pokretanje građanskih referendumskih inicijativa. Najproble-matičnija pitanja uglavnom se odnose na prikupljanje potpisa u uredima državne uprave, odredbu da se odluku donesenu na referendumu može promijeniti nakon dvije godine, a upitna je transparentnost financiranja referendumskih kampanja jer izmjene Zakona o financiranju političkih aktivnosti još nisu u proceduri kojim bi se trebala regulirati (ne)transparentnost financiranja referendumskih kampanja.

ú Za kvalitetno uređenje pravila za refe-rendum potrebno je promijeniti Ustav i Ustavni zakon o Ustavnom sudu kako bi se smanjilo broj potrebnih potpisa, odrediti uvjete za valjanost odluke na referendu-mu, primjerice, uvođenjem instituta kvo-ruma potvrđivanja te kako bi se primjere-no uredilo proceduru prethodne provjere ustavnosti referendumskog pitanja prije prikupljanja potpisa.

9izborni sustav

Predsjednički izbori – podsjetnik na slabe karike izbornog procesa

GONG je pratio izborni proces u predizbornom razdoblju s fokusom na nadzor financiranja izbor-nih kampanja i tijela koja organiziraju i provode izbore. GONG je pozvao sve aktere izbornog pro-cesa (biračke odbore i ostala izborna tijela, birače i kandidate, političke stranke, institucije i medije) da poštuju pravila poštenih izbora, a uoči i tijekom izbornog dana pružao informativnu podršku bira-čima tako da što je zaprimao neanonimne dojave građane o uočenim nepravilnostima i odgovarao na upite putem e-maila, telefona te Facebook i Twitter profila.

ú S obzirom na dojave o organiziranom prijevozu birača, odgovornost je na Dr-žavnom izbornom povjerenstvu da, u su-radnji s nadležnim institucijama, istraži sumnju o netransparentnom financiranju izbornih kampanja za što još nisu poznati rezultati istrage. Kad je riječ o predizbor-

nom razdoblju, DIP bi trebao razviti pro-aktivnu strategiju nadzora financiranja izbornih kampanja, a izmjene medijskih pravila praćenja izbora pokazale su da for-ma sučeljavanja kandidata ipak može bo-lje informirati i zainteresirati birače za iz-bore kako bi donijeli informiranu odluku.

ú Oba izborna kruga obilježile su brojne dojave građana o kršenju izborne šutnje i neprimjerenom ponašanju nekih biračkih odbora i lokalnih čelnika. Posebne fru-stracije izazvalo je neodazivanje biračkih odbora na pozive teško pokretnih ili ne-pokretnih građana kojima nije omoguće-no glasanje u vlastitom domu. U drugom krugu izbora glasanje je u BiH potrajalo i nakon 19 sati zbog gužvi na 15 biračkih mjesta, posebno na njih 10 u Mostaru.

10Ponovno slabo zanimanje za izbore za Europski parlament

Pored slabog odaziva birača na izborima za zastu-pnike u Europski parlament, većina kandidata i stranaka nije se značajnije potrudila zainteresirati građane za svoje programe i sudjelovanje na izbo-rima, a ni mediji nisu primjereno informirali o ak-tualnom kontekstu unutar Europske unije. Umje-sto argumentirane rasprave o europskim temama koje su ostale u drugom planu, kampanja za izbore za Europski parlament iskorištena je za „nadme-tanjei“ etiketiranjem i pozivanjem na etiku. Do ovakvih su rezultati došli GONG i CMS u okviru „Istraživanja medijskog praćenja izjava vodećih izbornih lista“. Od svih objavljenih izjava kandida-ta i čelnika opcija koje ističu kandidate, manje od trećine (28%) odnosi se na bilo koji način na teme koje se de facto tiču europskih izbora. Posebno je upozoreno da su restriktivna medijska pravila koja proizlaze iz izbornih propisa spriječila medije da sami organiziraju tematske debate među najre-levantnijim akterima te tako pomognu biračima u prepoznavanju programskih prioriteta i razlika među kandidatima.

ú Kako bi se javnost informiralo što o tome misle hrvatski kandidati, neformalna koalicija organizacija civilnog društva Platforma 112 organizirala je sučeljava-nje kandidata za izbore za Europski par-lament „Drugačija EUropa je moguća!“, a fokus je bio na potrebi zaokreta prema izgradnji demokratske europske javne sfe-re, održivom modelu razvoja, sigurnosti i dostojanstvu rada te pravednom i demo-kratskom upravljanju javnim i zajednič-kim dobrima, kao i beskompromisnoj za-štiti ljudskih prava.

ú Platforma 112, SSSH, Grupa 22, Clubture i Zeleni forum formulirale su i predstavile „Predizborni aktivistički inventar za EU do 2020“ pozivajući sve kandidate na izborima za Europski parlament da podrže prijedloge inovacija za više demokracije, jednakosti, si-gurnosti i održivog razvoja na razini Europ-ske Unije, a time i na razini svake pojedine države članice, ali i našeg susjedstva te uku-pnih međunarodnih odnosa.

ú Iako je odaziv birača na izborima za Eu-ropski parlament 2015 bio viši (25,22%) nego na izborima 2014. (20,84%), GONG je opet izrazio razočarenje nezainteresi-ranošću stranaka da biračima približe eu-ropske politike te ih mobiliziraju na izla-zak na izbore. GONG smatra da odgovor-nost za nisku izlaznost leži na političkim akterima koji kampanjama ispražnjenima od političkog sadržaja oblikuju građane-statiste umjesto subjekata političkog od-lučivanja. Istovremeno, “tiha većina” gra-đana sama je odgovorna što odlučivanje prepušta drugima.

ú Osim toga, zbunjenost i greške pojedi-nih biračkih odbora ponovno su otežale ostvarivanje preferencijalnog glasanja za neke birače, što ukazuje da Državno iz-borno povjerenstvo opet nije pristupilo adekvatnoj i sustavnoj edukaciji biračkih odbora.

izborni sustav

11Međunarodna iskustva

GONG je i u 2014. sudjelovao u promatračkim misijama u svijetu te razvijao odnose s organizaci-jama civilnog društva koje se također bave proma-tranjem izbora.

ú Promatrači GONG-a sudjelovali su u pro-matračkoj misiji Europske mreže organi-zacija za promatranje izbora (European Network of Election Monitoring Orga-nizations - ENEMO) povodom izbora u Ukrajini kao dugoročni i kratkoročni promatrači. Suradnja s Organizacijom za europsku sigurnost i suradnju (OESS) na-stavljena na treninzima za promatrače.

ú GONG je, kao jedna od članica ENEMO-a sudjelovao u izradi Strateškog plana ENE-MO-a i pripremi godišnje Skupštine orga-nizacije te educirao neformalnu koaliciju udruga iz Bosne i Hercegovine Pod lupom o promatranju općih izbora.

ú Tim GONG-a je u suradnji sa CDT-om iz Crne Gore i CeSID-om iz Srbije proveo eva-luciju rada neformalne koalicije Pod lupom dajući konkretne preporuke za poboljšanja organizacije rada i promatranja izbora.

izborni sustav

Premda se očekivalo da će 2014. biti godina u kojoj će se pokrenuti reforma javne uprave, malo je uči-njeno na ovom važnom području. Premda pokre-nut, proces izrade Nacionalne strategije reforme javne uprave odvijao se iza zatvorenih vrata i uz sudjelovanje vrlo uskog kruga institucija i zainte-resirane javnosti. GONG se snažno zalagao da se taj proces otvori i time stvore preduvjeti ne samo za stvaranje kvalitetnog dokumenta, već i osigu-ra njegova prihvaćenost i provedba. S obzirom na neizvjesnost oko političke volje za pokretanjem reforme javne uprave, GONG se istovremeno za-lagao i za pojedine elemente dobre vladavine, za koje smo ocijenili da mogu dovesti do unapređenja u specifičnim područjima. Među njima izdvajamo treći krug istraživanja transparentnosti lokalne uprave i samouprave (LOTUS), izradu prijedlo-ga načina upravljanja sukobom interesa u obav-ljanju javni dužnosti, sudjelovanje u izradi nove Strategije suzbijanja korupcije, sudjelovanje u sa-stavljanju drugog Akcijskog plana Partnerstva za otvorenu vlast, i edukativne radionice iz područja javnih politika.

2. dobravladavina

13Reforma javne uprave

Antikorupcijska politika i sukob interesa

GONG se u 2014. godini snažno zalagao za pokre-tanje sveobuhvatne reforme javne uprave: donoše-nje Nacionalne strategije uz sudjelovanje svih re-levantnih stručnjaka, široku javnu raspravu i stva-ranje širokog i održivog društvenog i političkog konsenzusa, čime bi se osiguralo njezino dosljedno i sustavno provođenje u mandatu aktualne i svake buduće Vlade. Nažalost, proces izrade Strategije ra-zvoja javne uprave do 2020. godine bio je zatvoren, a GONG je koristio svaku raspoloživu priliku da se založi za promjenu takvog pristupa. Nakon što je u listopadu otvoreno javno savjetovanje o nacrtu Strategije, GONG, Platforma 112, Institut za jav-nu upravu, Hrvatski pravni centar, Odsjek za javne politike, menadžment i razvoj Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj, Matica hrvatskih sindikata, Neza-visni hrvatski sindikati i Savez samostalnih sindi-

Polazeći od shvaćanja da je svrha upravljanja su-kobom interesa pravodobno prepoznavanje rizika koji nosi istodobna prisutnost javnih i privatnih odnosno posebnih interesa po obavljanje javnih zadaća u vidu iskušenja pa i pritisaka, čiji ishod može biti zlouporaba ovlasti te nezakonito ili neča-sno pribavljanje privatnih koristi za sebe ili pove-zane osobe, GONG je u lipnju, uz prisustvo ključ-nih predstavnika relevantnih institucija, pred-stavio policy analizu “Pomak prema upravljanju sukobom interesa – teze za izradu nacrta zakona o upravljanju sukobom interesa”, kojom je predložio temeljite izmjene postojećeg Zakona o sprečavanju sukoba interesa. Od presudne je važnosti da sustav upravljanja sukobom interesa, umjesto stvaranja tabua, potakne sve sudionike u javnim poslovima da sami preuzmu odgovornost za svoje interese i lojalnosti, kao i za dojam koje njihovo djelova-nje stvara o institucijama vlasti u cjelini. Stoga se kao krajnju svrhu politike upravljanja sukobom interesa postavlja izgradnja povjerenja javnosti u institucije vlasti, uz posebnu pažnju ne samo na korupcijske, već i na reputacijske rizike koje nose situacije potencijalnog, prepoznatog i stvarnog sukoba interesa. GONG-ov prijedlog predstavlja

kata Hrvatske održali su konferenciju za medije, na kojoj su upozorili kako bez djelotvorne javne uprave nema ni demokratskog pravednog društva, niti održivog gospodarstva. Također, otvorenim pi-smom Vladi, Saboru i Predsjedniku RH, ove orga-nizacije pozvale su na osiguranje širokog konsen-zusa za provedbu Strategije razvoja javne uprave u njezinom ukupnom trajanju do 2020. godine, i zatražili da se, nakon dodatne stručne pripreme, nacrt Strategije raspravi sa socijalnim partnerima na Gospodarsko-socijalnom vijeću te uputi u Hr-vatski sabor koji bi obvezao ovu i sve buduće Vlade na njenu intenzivnu i temeljitu provedbu. Ovakvo djelovanje polučilo je rezultate, i u skladu s prijed-lozima, radna skupina za izradu Strategije je znat-no proširena, a postupak njezine izrade i donoše-nja početkom 2015. obećava postavljanje kvalitet-nih temelja za reformu javne uprave.

inovativnu mješavinu regulatornih i samoregula-tornih instrumenata, kojima se promovira kultura individualne i institucionalne odgovornosti za ot-krivanje sukoba interesa i upravljanje njime, dok postojeće Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu in-teresa dobiva ulogu osiguranja kvalitete provedbe takvog sustava.

U svibnju 2014., na zahtjev Ministarstva pravosu-đa, Savjet za razvoj civilnog društva izabrao je tro-je predstavnika civilnog društva u koordinacijsku radnu skupinu za izradu nove Strategije suzbijanja korupcije 2015.-2020., među kojima i predstavni-ka GONG-a. U procesu izrade Strategije uvažene su glavne preporuke i komentari iz GONG-ovih izvješća o dosadašnjoj provedbi antikorupcijske politike. Nova Strategija tako naglasak stavlja na prevenciju (a ne represiju), kroz povećanje integri-teta i odgovornosti na svim razinama upravljanja, te detekciju korupcijskih rizika u pojedinim sekto-rima, čime se stvaraju preduvjeti za izradu uspješ-nih, učinkovitih i mjerljivih antikorupcijskih mje-ra. Detaljne mjere trebale bi biti razrađene u pra-tećem Akcijskom planu, čije se usvajanje očekuje u prvom dijelu 2015. godine.

dobra vladavina

14Pristup informacijamaZagovaračke aktivnosti vezane uz pristup informacija-ma uglavnom su se odnosile na zatvoren proces donoše-nja novog Zakona o tajnosti podataka, i na nedostatne financijske resurse Ureda Povjerenice za informiranje.

ú Nakon što je ured Povjerenice za informi-ranje uspostavljen 2013. godine, GONG je tijekom 2014. pratio pozicioniranje ove nove institucije u hrvatskom političkom sustavu. Koristili smo različite kanale za zagovaranje povećanje proračuna Ureda, koji bi Uredu Povjerenice omogućio kvali-tetno obavljanje svih aktivnosti predviđe-ne Zakonom, od održavanja edukacijskih radionica do zapošljavanja troje inspekto-ra koji bi bili zaduženi za praćenje proved-be Zakona. Nažalost, usprkos zalaganju pojedinih zastupnika i zahtjevu saborskog Odbora za Ustav, Poslovnik i politički su-stav, Uredu Povjerenice nisu dodijeljena dostatna sredstva za djelotvoran rad. U proračunu za 2015. Proračun Ureda Po-vjerenice povećan je za pola milijuna kuna u odnosu na 2014. godinu, što je još uvi-jek milijun kuna manje od najskromnijih projekcija za kvalitetan rad.

ú Povodom Međunarodnog dana prava na pristup informacijama 28.9. GONG je na okruglom stolu u organizaciji Povjerenice za informiranje predstavio analizu stra-teški postavljenih zahtjeva za informaci-jama. Radilo se o ugovorima javnih bol-nica i farmaceutskih tvrtki o obavljanju kliničkih ispitivanja proizvoda privatnih farmaceutskih tvrtki u javnim bolnica-ma. Premda su rezultati pokazali da javne bolnice ne zarađuju ili čak gube novac na provođenju kliničkih istraživanja, Mini-starstvo zdravlja nije pokazalo interes za promjenu postojećeg stanja.

ú S obzirom na snažan otpor tajnih službi prema praćenju provedbe Zakona o taj-nosti podataka od strane Povjerenice za informiranje, GONG je povodom Međuna-rodnog dana prava na pristup informaci-jama organizirao prosvjednu akciju ispred Ureda Vijeća na nacionalnu sigurnost. Na-ime, u radnu skupinu za izradu novog Za-

kona o tajnosti podataka nije uključena ni Povjerenica za informiranje ni predstavnici civilnog društva, usprkos zahtjevima iska-zanima od strane Savjeta inicijative Par-tnerstvo za otvorenu vlast. Poslovna tajna i dalje ostaje neprimjereno regulirana.

ú GONG je nastavio provoditi strateške liti-gacijske postupke u slučajevima vezanim uz uskraćivanje prava na pristup informa-cijama zbog poslovne tajne ili povjerljivih informacija, i time omogućio Povjerenici za informiranje donošenje niza važnih odluka (primjerice, u kojoj mjeri Katolička crkva podliježe Zakonu o pravu na pristup informacijama, s obzirom na obavljanje javnih ovlasti koje su na nju prenesene; pojedinačne slučajeve sukoba interesa, odnosno zahtjeva za pravo na pristup informacijama u pogledu ugovora o pru-žanju usluga pravnog savjetovanja sklo-pljenog između Ministarstva pravosuđa i odvjetničke tvrtke Patton Boggs LLP).

ú Pri izradi novog Akcijskog plana inicijati-ve Partnerstvo za otvorenu vlast GONG se zalagao za mjere proaktivne objave informacija i objavu podataka u otvore-nim formatima. Povodom međunarodnog Dana otvorenih podataka u sklopu panel diskusije „Više od transparentnosti“, or-ganizacije Code for Croatia, Rational In-ternational i udruga GONG organizirali su 22. veljače hackathon CodeAcross Hr-vatska 2014. Na jednodnevnom hackat-honu okupili su se informatičari, hackeri, developeri i zajednički radili na rješavanju izazova i aplikacija poput one za olakšano postavljanje upita za informacijama od svih tijela javne vlasti.

ú GONG je nastavio pružati podršku građa-nima i novinarima u ostvarivanju prava na pristup informacijama. Kroz istraživanje LOTUS prikupljeni su aktualni podaci o provedbi Zakona o pravu na pristup in-formacijama od strane jedinica lokalne i područne samouprave: premda je došlo do poboljšanja u odnosu na 2012. godinu, čak 25% JRLS nije odgovorilo na ZPPI zahtjeve.

dobra vladavina

15dobra vladavina

16

lOTUSGONG i Udruga gradova proveli su treći put zare-dom istraživanje transparentnosti i odgovornosti svih jedinica lokalne samouprave u Hrvatskoj – njih 576. Istraživanje je provedeno u razdoblju od kraja lipnja do početka listopada 2014., a rezulta-ti se temelje na pregledu službenih internetskih stranica, uvidu u Poslovnike i Statute, anketnom upitniku, zahtjevu za pristupom informacijama te telefonskom pozivu na centralu gradova, općina i županija. Ciljevi istraživanja i ove su godine bili utvrditi aktualnu razinu transparentnosti i odgo-vornosti jedinica lokalne i regionalne samouprave, usporediti nalaze u odnosu na prethodna istraži-vanja i detektirati trendove te konačno, potaknuti višu razinu transparentnosti jedinica lokalne i regi-onalne samouprave.

ú Istraživanje je pokazalo da unatoč proce-sima demokratizacije i integracije u EU, 74% jedinica lokalne samouprave u Hrvat-skoj još je uvijek netransparentno: 28% jedinica lokalne i regionalne samouprave nalazi se u kategoriji „izrazito netran-sparentnih“, a daljnjih 46% u kategoriji „netransparentnih“. Među „transparen-tnima“ je 21% jedinica, a „izrazito tran-sparentnih“ je svega njih 5%. Za ovako loš rezultat najodgovornije su općine, budući da ih čak 88% spada među netransparen-tne. Za razliku od općina, 2/3 gradova te čak 80% županija svrstavamo u kategoriju transparentnih, iako s velikim prostorom za napredak.

dobra vladavina

17dobra vladavina

Partnerstvo za otvorenu vlast U globalnoj inicijativi Partnerstvo za otvorenu vlast (POV) sudjeluje 65 zemalja koje kroz akcijske planove i proces praćenja njihove provedbe izvršnu vlast nastoje učiniti otvorenijom, odgovornijom i responzivnijom prema građanima. U Hrvatskoj inicijativa djeluje kao Savjet Vlade koji omoguća-va direktnu komunikaciju i suradnju predstavnika vlasti i civilnog društva u povećanju otvorenosti vlasti. Premda se provedba prvog Akcijskog pla-na tijekom 2014. može ocijeniti samo djelomično uspješnom, s obzirom da mjere u dijelu povećanja fiskalne transparentnosti uglavnom nisu provede-ne, proces same izrade Akcijskog plana i praćenja njegove provedbe u Hrvatskoj je od početka bio otvoren zainteresiranim predstavnicima civilnog društva i zainteresiranoj javnosti. Ponajviše za-hvaljujući participativnom procesu donošenja Ak-cijskog plana, Hrvatska je u kolovozu izabrana u Upravni odbor globalne inicijative Partnerstva za otvorenu vlast.

ú Tijekom 2014. GONG je aktivno sudjelo-vao u izradi drugog Akcijskog plana Inici-jative za razdoblje od 2014. do 2016. godi-ne te zagovarao uključivanje niza zahtjeva GONG-a i Platforme 112.

ú U srpnju 2014. Vlada je usvojila Akcijski plan u kojem su se, u skladu s prioriteti-ma GONG-a i Platforme 112, našle mje-re koje se odnose na zaštitu zviždača, povećanje transparentnosti financiranja referendumskih kampanja, povećanje transparentnosti, vlasništva medija i po-litiku proaktivne objave podataka. Novi Akcijski plan sadrži ukupno 16 mjera i 46 provedbenih aktivnosti koje će do 2016. provoditi 20 državnih tijela u 4 ključna područja: poboljšanje zakonskog okvira za ostvarivanje prava na pristup informa-cijama, proaktivna objava informacija i otvaranje podataka, transparentnost rada javne uprave, s naglaskom na fiskalnu transparentnost i sudjelovanje javnosti u oblikovanju i provedbi javnih politika.

ú U listopadu su predstavnice GONG-a po drugi put izabrane u Savjet POV-a ispred civilnog društva, što svjedoči o povjerenju i organizacija civinog društva i institucija u GONG-ovu predanost i stručnost u po-dručju otvorenosti i transparentnosti.

ú Uz Access Info Europe, Transparency In-ternational EU i Open Society European Policy Institute, GONG je u lipnju 2014. bio jedan od pokretača ideje da Europska unija pristupi inicijativi POV-a, koju je potpisalo 50 organizacija iz EU, s time da su podršku toj ideji iskazale i organizaci-je potpisnice „Predizbornog aktivističkog inventara za EU do 2020“.

18Participativno budžetiranje Pazi(n), proračun!Građanke i građani Pazina mogu se pohvaliti da će 2015. godine imati proračun u čijem su kreiranju i sami sudjelovali: usvojen je proračun Grada Pazina 2015. u sklopu kojeg se nalazi i 19 komunalnih ak-cija vrijednosti od 25.000 do 30.000 kuna o kojima su na javnim raspravama odlučivali upravo Pazinja-ni. Rezultat je to projekta kojeg provodi GONG u partnerstvu s Gradom Pazinom i Društvom Naša djeca Pazin, uz stručnu podršku Instituta za javne financije i Udruge gradova.

ú Kroz intenzivnu mobilizaciju lokalnih organizacija civilnog društva i inicijativa te lokalnih vlasti građani su uključeni u proces planiranja lokalnih proračuna: u proces se uključilo 4% stanovnika lokal-nih zajednica, koji su odlučivali o 0,4% lokalnog proračuna. Premda se na prvi pogled ove brojke ne čine velike, one pred-stavljaju značajan iskorak, osobito uzevši da je više od 90% proračuna unaprijed re-

zervirano za obavezne troškove. Projekt je imao i snažnu edukativnu komponentu tako da su i građani koji nisu izravno su-djelovali u tribinama i drugim skupovima bili informirani o načinu izrade proračuna i njegovoj strukturi. Participativno budže-tiranje imalo je važnu ulogu u podizanju političke kulture i jačanju povjerenja gra-đana u jedinice lokalne samouprave i po-boljšanje komunikacije između građana i jedinica lokalne samouprave te pravedniju distribuciju financijskih resursa, društve-nu jednakost i ravnopravnost uz naglasak na transparentnost i odgovornost.

ú U listopadu 2014. projekt je dobio prvu nagradu kao primjer najbolje prakse uključivanja javnosti u odlučivanje u Hr-vatskoj – koju su dodijelile Zelena Istra, Zelena akcija, Eko Pan i ZEO Nobilis.

dobra vladavina

19O medijima

Još jedna godina prošla je u očekivanju nacional-ne Medijske strategije i izmjena paketa medijskih zakona. GONG je nastavio razvijati vlastite inter-netske stranice www.gong.hr, a u okviru Platforme 112 pratiti rad medija s naglaskom na HRT kao jav-ni radio-televizijski servis.

ú U suradnji sa Zborom istraživačkih novi-nara Hrvatskog novinarskog društva, u travnju i svibnju provedeno je istraživanje 117 novinara iz različitih medija, kojim su ispitana njihova iskustva komunikacije i otvorenosti tijela javne vlasti. Rezultati predstavljeni u lipnju pokazali su velike razlike između pojedinih institucija, pri čemu su neke od najmoćnijih tijela (pri-mjerice Ministarstvo financija i Ured Vla-de) najzatvoreniji prema medijima. Istra-živanje je pokazalo i postojanje diskrimi-nacije i favoriziranja pojedinih medija, s obzirom na njihovu popularnost, utjecaj, kritičnost prema Vladi i (ne)postojanje osobnih odnosa između dužnosnika i no-vinara.

ú Povodom Svjetskog dana radija 13. velja-če, GONG je u suradnji s Hrvatskim no-

vinarskim društvom organizirao okrugli stol o pluralizmu i vlasništvu medija na temelju GONG-ove analize lokalnog ra-dijskog tržišta „Uska grla lokalnih radija u Hrvatskoj“ koja je pokazala da je upit-no koliko umreženi radijski nakladnici s većinskom istom vlasničkom strukturom ispunjavaju potrebu za pluralizmom me-dijskog sadržaja, kao i njihovu društveno odgovornu ulogu watchdog-a u lokalnoj zajednici.

ú Povodom nepravomoćne presude za sra-moćenje protiv novinarke i potpredsjednice HND-a Slavice Lukić zbog tužbe privatne klinike Medikol, GONG je podržao izbaciva-nje djela „sramoćenja“ iz Kaznenog zakona, zahtijevajući od Ministarstva pravosuđa, Vlade i Hrvatskog sabora da pristupe hitnoj dekriminizaciji kaznenih djela protiv časti i ugleda.

ú Nakon neuspješnih apela prema nadležnim institucijama da riješe slučaj Glavnog rav-natelja HRT-a koji ignorira situacije sukoba interesa, uvodi neprimjereni stil upravljanja tijelima i procedurama te donosi profesi-

dobra vladavina

20onalno neutemeljene kadrovske odluke, GONG je tijekom 2014. u suradnji s organi-zacijama u Platformi 112 nastavio neuspješ-no apelirati protiv nerazumnih odluka na HRT-u poput gašenja dopisništava. Jedna-ko tako izražena je podrška neovisnom no-vinarstvu u Novom listu i Glasu Istre koji su, zbog financijskih akrobacija vlasnika koji je Glas Istre kupio za dvije kune, a Novi list niti za toliko s obzirom da ga banci nikad nije platio, opterećeni nizom kredita i jamstava te je u opasnost doveden najstariji hrvatski dnevnik Novi list.

ú Emisija Radio aktivist emitirala se na in-ternetskom Radiju 808 od ožujka do lipnja 2014. Emisija je nastala iz uzajamne potre-be Platforme 112 i nezavisnog Radija 808 kao pokušaj stvaranja diskusijske i informa-cijske platforme koja će se baviti temama iz područja civilnog društva, rada i radničkih prava, prava manjina, upravljanja javnim dobrima, građanskom participacijom. Iako je na temelju te suradnje razvijen koncept neprofitnog community radija koji je dobio široku podršku organizacija civilnog društva koje se bave zaštitom ljudskih prava, prava manjina i mladih, kao i nezavisna kulturna i glazbena scena, koncept nije prihvaćen na natječaju Agencije za elektroničke medije za radijsku koncesiju u Gradu Zagrebu.

Zalaganje za javni interesTeška gospodarska situacija u zemlji tijekom 2014. bila je uzrok niza Vladinih poteza koji su često dje-lovali kao ishitreni pokušaji krpanja predstečaj-nih rupa hrvatskog proračuna. Nakon što Zakon o strateškim investicijskim projektima (ZOSI) koji je donesen 2013. godine uz žestoko protivljenje arhi-tekata, urbanista i organizacija civilnog društva, nije doveo do realizacije niti jednog strateškog projekta, Ministarstvo gospodarstva je u listopadu 2014. go-dine pripremilo prijedlog „tehničkih izmjena“ ZOSI-a, i otvorilo savjetovanje sa zainteresiranom javno-šću. Prijedlog izmjena i dopuna ZOSI-a su GONG i Zelena akcija okarakterizirali kao ‘prečicu koja može privući u prvom redu špekulante’, odnosno ‘krinku pod kojom Ministarstvo gospodarstva kani u Zakon ubaciti nove sporne sadržaje, pri čemu još jednom biva legaliziran hrvatski status quo – zemlja neefi-kasne uprave koja nema viziju, niti kompetencije za upravljanje razvojem’. Sličan efekt polučio je i Vla-din prijedlog ‘monetizacije’ autocesta, kroz dodjelu koncesije za upravljanje i održavanje autocesta na rok od 30 do 50 godina,

ú Tijekom javne rasprave o izmjenama i do-punama Zakona o strateškim investicijskim projektima Zakon je ponovo kritiziran, i upu-ćeni komentari Ministarstvu gospodarstva, koji unutar savjetovanja sa zainteresiranom javnošću oko ZOSI-ja nisu prihvaćeni.

ú Sedam organizacija civilnog društva (Mre-ža mladih Hrvatske, Pravo na grad, Zelena akcija, GONG, Centar za mirovne studije, Savez udruga Klubtura i Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju) i sedam sin-dikata (dva cestarska sindikata (Nezavisni cestarski sindikat i Sindikat radnika Hrvat-skih autocesta i cesta) i pet sindikalnih sre-dišnjica (NHS, SSSH, MHS, HURS, URSH) pokrenuli su zajedničku inicijativu upravlja-nja javnim dobrima, i kroz referendumsku inicijativu Ne damo naše autoceste prikupili 530.853 potpisa protiv davanja cesta u kon-cesiju, čime su isprovocirali javnu raspravu o prijedlogu monetizacije autocesta.

dobra vladavina

Tijekom 2014. godine GONG se kroz sudjelova-nje u nizu inicijativa i umrežavanje s drugim or-ganizacijama civilnog društva i drugim akterima više nego prethodnih godina obraćao građanima. Kroz projekt LIBERA - podrške organizacijama u istraživanju i zagovaranju GONG je surađivao s 11 organizacija koje su se bavile zaštitom ljudskih prava te im pomogao u njihovim analitičkim i za-govaračkim aktivnostima, od zagovaranja prava osoba s invaliditetom ili psihičkim oboljenjima do podržavanja interkulturalnosti i zaštite prava nacionalnih manjina i LGBT osoba. Na pragu po-sljednje godine mandata ove Vlade, Platforma 112 je objavila izvješće “Ocjena reformskih kapaciteta Vlade RH u protekle tri godine mandata u odno-su na zahtjeve Platforme 112”, u kojem je izrazi-la žaljenje i zabrinutost zbog propuštenih prilika koje su rezultirale sve manjim brojem ljudi koji uistinu ostvaruju svoja prava i daljnjim gubitkom povjerenja građana. Članice Platforme tijekom 2014. osobito su se aktivirale u dvije inicijative: Svi mi – za Hrvatsku svih nas i GOOD inicijativi za građanski odgoj i obrazovanje. GONG je također nastavio razvijati i provoditi vlastite edukativne module građanske, medijske i EU pismenosti.

3. aktivni građani i civilno društvo

23aktivni građani i civilno društvo

Platforma 112: Vlada odabrala status quo kad je riječ o vladavini pravaPlatforma 112 je 13. studenog predstavila izvješće u kojem je ocijenila reformske kapacitete Vlade RH u protekle tri godine mandata u odnosu na svoje za-htjeve. Značajnije pomake ostvarene u tek 16 zahtje-va od njih ukupno 112, Platforma je prikazala i per-formansom probušivši na Markovom trgu 96 bijelih balona. «Umjesto zaokreta u odnosu na kleptokrat-sko nasljeđe HDZ-a i iskoraka prema povećanju kva-litete demokracije i izlasku iz ekonomske krize, Vlada je u praksi odabrala status quo kad je riječ o vladavini prava, kvaliteti demokracije, zaštiti ljudskih prava, javnih dobara i suočavanju s ratnom prošlošću», oci-jenjeno je u izvješću. Kao ključni uzroci takvog razo-čaravajućeg učinka istaknuti su slaba pripremljenost i nedostatak političke volje da se uhvati u koštas s par-titokracijom i klijentelizmom.

ú Kao nadgradnju zahtjeva Platforme uoči parlamentarnih izbora 2011. godine, GONG je povodom izbora za Europski parlament potaknuo izradu predizbornog inventara, usmjerenog na policy alterna-tive na EU razini. Otvorena je suradnja sa sindikatima i Grupom 22. Brojni članovi Platforme 112 sudjelovali su predizbor-nim debatama koje je organizirao GONG, a najbliža suradnja ostvarena je s Centrom za mirovne studije, koji je proveo komple-mentarne aktivnosti usmjerene na moni-toring medija i govora mržnje.

ú GONG je tijekom izrade novog Akcijskog plana Partnerstva za otvorenu vlast redo-vito informirao članice Platforme 112 i tražio njihove inpute. Sudjelovali smo i u pisanju priopćenja i reagiranja Platforme vezanih uz govor mržnje, zločine iz mr-žnje prema Romima, pitanja stambenog zbrinjavanja i povratka izbjeglica, medija (restrukturiranje javne televizije); slučaja zloporabe osobnih podataka pacijenata u političkoj kampanji u Dubrovniku, itd.

ú U travnju GONG je održao sastanke s predstavnicima dvije platforme uključene u praćenje pregovora Srbije i EU: koalicije PrEUgovor i Europskog pokreta Srbija na kojima se razgovaralo o praktičnim i po-

litičkim dilemamama povezanim s praće-njem procesa pristupanja.

ú GONG je također pomogao u osnivanju nove koalicije za praćenje pristupnog pro-cesa u Bosni i Hercegovini, kroz transfer hrvatskih iskustava i facilitiranje radioni-ce strateškog planiranja.

ú 21. listopada, povodom napada na pomoć-nika ministra branitelja Bojana Glavaševića ispred Ministarstva, organizacije civilnog društva okupljene u Platformu 112 upozo-rile su da je prekoračena tanka linija izme-đu simboličkog i fizičkog nasilja, istaknuv-ši kako za nasilje nikad nema opravdanja. Svima nam treba javni prostor za dijalog o različitim interpretacijama ratnih zbivanja. ‘Mir nije nelagodna tišina u kojoj se svima nameće verzija zbivanja upisana u Dekla-raciju o Domovinskom ratu, već životna razmjena mišljenja utemeljenih na činjeni-cama’, upozorile su članice Platforme, doda-jući da je “potreban dijalog neistomišljenika i istraživanja o prošlosti bez ustručavanja”.

ú Uoči izglasavanja Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija, kojim vjerske zajednice i da-lje ostaju izuzete od podnošenja izvješća o prihodima i rashodima iz privatnih izvo-ra, Platforma 112 je upozorila kako bi Ka-tolička crkva mogla (p)ostati najveća po-rezna oaza u Hrvatskoj, iako čak 83 posto građana koji se izjašnjavaju kao katolici smatraju da bi ta vjerska zajednica trebala početi objavljivati financijske izvještaje o svojim prihodima i rashodima.

ú Kako bi postigli što veći uspjeh u zaštiti ljudskih prava, socio-ekonomske uključe-nosti i rješavanju aktualnih društvenih problema, aktivisti i aktivistice iz organi-zacija i inicijativa civilnog društva, sindi-kata, akademske zajednice i obrazovnog sustava razmijenili su ideje i dobre prakse na konferenciji „Korak naprijed, natrag dva“ održanoj u prosincu 2014..

24Svi mi – za Hrvatsku svih nasInicijativa koju su 2013. osnovali Platforma 112 i Građanski odbor za ljudska prava tijekom 2014. nastavila je predano raditi na stvaranju atmosfere tolerancije i razumijevanja kroz sljedeće aktivnosti:

ú Udruge okupljene u inicijativu SVI MI - Za Hrvatsku svih nas organizirale su 3. veljače 2014. konferenciju za novinare na kojoj su upozorile na opasnost trenda kr-šenja i urušavanja prava nacionalnih ma-njina, i pozvale na temeljito i odgovorno pristupanje zahtjevu za raspisivanje refe-renduma o ćirilici. Zahtjev za održavanje referenduma o ćirilici predstavlja štetnu akciju jedne grupe građana koja će se u konačnici pretočiti u odgovornost cijele države i urušavanje reputacije hrvatske demokracije, upozorile su udruge i pozva-le Sabor da od Ustavnog suda zatraži ocje-nu ustavnosti referendumskog pitanja, a ako to Sabor ne učini, onda od Ustavnog suda traže da iskoristi svoju zakonsku mogućnost samostalnog nadzora nad ustavnošću tog referenduma. Na konfe-renciji je predstavljen i Podnesak Saboru i Ustavnom sudu s detaljnim pregledom međunarodnih instrumenata za zaštitu ljudskih i manjinskih prava koja bi bila prekršena ukoliko bi se nakane referen-duma o ćirilici ostvarile. Uslijed ogromne štete kako po praktična prava hrvatskih građana, ali i Hrvata u drugim zemlja-ma, tako i po ispunjenje međunarodnih pravnih obveza, udruge su se Podneskom obratile svim mjerodavnim institucijama – od Ujedinjenih naroda i Vijeća Europe te OESS-a do Europske komisije i Europskog parlamenta.

ú S ciljem doprinosa interkulturalnom i in-teretničkom razumijevanju te zaštiti kul-turnog i jezičnog bogatstva i raznolikosti, inicijativa SVI MI – Za Hrvatsku svih nas u suradnji s Nansen dijalog centrom i Eu-ropskim domom Vukovar organizirala je Dane interkulturalnosti u Vukovaru. Na događaju, koji je okupio veleposlani-ke europskih zemalja, predstavnike tije-la državne uprave i organizacija civilnog društva poslana je zajednička poruka da

je višejezičnost blago koje Europa njeguje, i imperativ kulturnog identiteta Europe koja je jezično premrežena, pa se mnogi jezici istodobno lokalno nalaze u većin-skoj i manjinskoj poziciji.

ú Inicijativa je u srpnju predstavila promo-tivni spot čiji je cilj upozoriti javnost na neprihvatljive pojave mržnje i netrpelji-vosti spram pripadnika etničkih, vjerskih i jezičnih manjina. U spotu, realiziranom u suradnji s polaznicima dječjeg dramskog studija Zagrebačkog kazališta mladih, kroz nogometnu je utakmicu koju djeca različitih nacionalnosti igraju na škol-skom igralištu prikazana međunacionalna (ne)tolerancija.

ú Kuća ljudskih prava i Antifašistička liga Hrvatske uz podršku članica Platforme 112 u lipnju su ispred zagrebačke Kate-drale organizirali stajanje u znak sjećanja na žrtve ratnog zločina počinjenog u selu Ahmići 16. travnja 1993. godine, kad su pripadnici HVO-a ubili 116 osoba, uklju-čujući 32 žene i 11 djece. Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) ovaj je masakr kvalificirao kao zločin pro-tiv čovječnosti, za čije planiranje i potica-nje je pravomoćno na 25 godina zatvora osuđen bivši potpredsjednik i član Pred-sjedništva tzv. HR Herceg Bosne Dario Kordić. U zagrebačkoj zračnoj luci Kordić je dočekan s ovacijama, uz prisutnost dije-la katoličkog svećenstva. Nakon ovog sra-motnog dočeka ratnog zločinca, aktivisti su željeli simbolički ispraviti tu nepravdu i odati tihu počast žrtvama ratnog zloči-na u Ahmićima - žrtvama Daria Kordića, što su i učinili uz aktivnu podršku velikog broja građana i građanki.

ú Povodom 76. godišnjice Kristalne noći i Međunarodnog dana borbe protiv fašiz-ma i antisemitizma, članovi Antifašističke lige Hrvatske i Inicijative “Svi mi za Hr-vatsku svih nas” pozvali su predstavnike vlasti da s prigodno-komemorativnog pri-jeđu na stvarno antifašističko djelovanje i suprotstave se povijesnom revizionizmu.

aktivni građani i civilno društvo

25

ú Organizirani su okrugli stolovi u Pakracu i Slavonskom Brodu u organizaciji Nan-sen dijalog centra, Srpskog demokratskog foruma i Inicijative organizacija civilnog društva „SVI Mi – Za Hrvatsku svih nas“, usmjereni na mogućnosti unapređenja in-terkulturnog obrazovanja i obrazovanja nacionalnih manjina,učenje o kulturnim različitostima, uvažavanje tih različitosti te prepoznavanje različitih kulturnih utje-caja i utjecaja manjinskih kultura kao dije-la bogatstva zajedničke kulturne baštine.

ú U okviru obilježavanja tjedna ljudskih prava u prosincu, Inicijativa je uz podrš-ku GONG-a organizirala izložbu i panel diskusiju Žensko NE nasilju, ratu, isklju-čivosti 90-tih o doprinosu žena iz regije mirovnom aktivizmu. Udruga za una-pređenje duševnog zdravlja Vrapčići iz Slavonskog Broda je uz podršku GONG-a organizirala kazališnu predstavu „Zaviri u moj film“ usmjerenu na destigmatiza-ciju te bolje razumijevanje i prihvaćanje psihički oboljelih osoba. Predstava je bila premijerno prikazana u Slavonskom Bro-du, a u prosincu je gostovala i u Zagrebu.

aktivni građani i civilno društvo

26Odgoj i obrazovanje građana, a ne podanika GONG je nastavio aktivno djelovati u koordinaciji GOOD inicijative za uvođenje građanskog odgoja u škole, koja okuplja više od 20 organizacija civil-nog društva. Pokrenuta je informativna kampanja za nastavnike, učenike i roditelje o građanskom odgoju i otvorenim izazovima u njegovoj provedbi. No, nakon što su pripremne radnje za sustavno i kvalitetno uvođenje GOO-a u škole naprasno pre-kinute smjenom na čelu Ministarstva obrazova-nja, znanosti i sporta, novi je ministar odustavo od sustavnog i kvalitetnog priostupa te odlučio da se od sljedeće školske godine 2015/16 GOO uvo-di međupredmetno, dok je samo u manjem broju zainteresiranih škola uveden i izborni predmet . Osim zalaganjem za uvođenje Građanskog odgovaj i obrazovanja u škole, GONG je i tijekom 2014. na-stavio razvijati programe za obrazovanje nastavni-ka i razmjenu iskustava s organizacijama civilnog društva i think tankovima u Hrvatskoj i regiji.

ú Mreža mladih Hrvatske, Centar za mi-rovne studije i GONG organizirali su u siječnju u Vukovaru konferenciju „Znam, razmišljam, sudjelujem“, na kojoj su pred-stavljeni rezultati istraživanja eksperi-mentalne provedbe kurikuluma građan-skog odgoja i obrazovanja provedenog među učenicima iz 12 osnovnih i srednjih škola (Sajić Vrkaš). Rezultati su pokaza-li nisku razinu znanja: tek nešto više od trećine učenika (35%) zna da posjedova-ti građanske vrline znači brinuti se o in-teresima zajednice, otkrilike isto toliko (33%) taj izraz povezuje s posjedovanjem građanskih prava, jedna petina (22%) s civiliziranim ponašanjem, a svaki dese-ti (9%) s glasanjem na izborima. Ipak, ohrabruje što svaki peti učenik četvrtog razreda osnovnih škola koji su eksperi-mentalno imali građanski odgoj kaže da je zahvaljujući njemu poboljšao sliku o sebi i odnose s drugima, a svaki deseti osob-ni je napredak objasnio stjecanjem novih znanja i vještina. To ukazuje na potenci-jal da kurikulum građanskog odgoja i ob-razovanja, usprkos nedostacima, počne mijenjati školu u smjeru demokratske za-jednice odlučivanja i daljnje napore treba nastavkom koordinirane suradnje organi-zacija civilnoga društva i državnih institu-

cija uključujući škole i roditelje usmjeriti u njegovo sustavno uvođenje u školski pro-gram kako bi hrvatski građani doista bili građani, a ne poslušni podanici.

ú Kroz projekt „Novo doba ljudskih pra-va i demokracije u školama“, što ga pro-vode Mreža mladih Hrvatske, Centar za mirovne studije i GONG, nastavljeno je praćenje i vrednovanje eksperimentalne provedbe Kurikuluma građanskog odgo-ja i obrazovanja, a popratno istraživanje i podrška uvođenju provedena je u surad-nji s Istraživačko-obrazovnim centrom za ljudska prava i demokratsko građanstvo Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Nacio-nalnim centrom za vanjsko vrednovanje obrazovanja. MZOS i AZOO samovoljno mijenjaju model uvođenja i teme, suprot-no prijedlozima stručne radne skupine te pokreću ponovnu javnu raspravu, za-nemarujući rezultate eksperimentalne provedbe i prve javne rasprave te na taj način izigravaju demokratske procedure i zanemaruju mišljenja učitelja i učenika te zainteresirane javnosti.

ú GOOD inicijativa za sustavno i kvalitet-no uvođenje građanskog odgoja i obra-zovanja je 22. srpnja na konferenciji za medije zatražila ostavku Vinka Filipovića, ravnatelja Agencije za odgoj i obrazovanje (AZOO) te drugih odgovornih predstav-nika Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta i Vlade RH radi izostanka kvalitet-nog uvođenja GOO te radi netransparen-tnosti njihovog rada. Upozoreno je kako ovakav način uvođenja građanskog odgo-ja i obrazovanja pokazuje neodgovornost prema učiteljima, nastavnicima i učeni-cima, i izigrava proces eksperimentalne provedbe i njezinog praćenja.

ú Performansom na Markovu trgu “Mla-di pred staklenim zidom” Mreža mladih Hrvatske i GOOD inicijativa je povodom Međunarodnog dana mladih 12. kolovoza upozorila na potrebu uvođenja Građan-skog odgoja kao zasebnog predmeta, a ne samo kao međupredmetnog sadržaja

aktivni građani i civilno društvo

27

u škole. Istaknuto je kako je građanski odgoj i obrazovanje potrebno uvesti kao zaseban predmet u hrvatski formalni obrazovni sustav, a odluka Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta o uvođenju Građanskog odgoja tek kao međupred-metnog sadržaja ocijenjena je nerazumlji-vom i štetnom za mlade.

ú Kako osmisliti vlastite aktivnosti te se udružiti na rješavanju onog što se pre-poznaje kao problem u zajednici bile su ključne teme radionice „Mladi i aktivno građanstvo“, koju je GONG organizirao u prosincu u Osnovnoj školi Stjepana Iviče-vića u Makarskoj, uz sastanak predstav-nika Vijeća učenika iz sedam osnovnih i dvije srednje škole s područja Makarskog primorja.

ú Tijekom lipnja je u Zadru održan prvi edukativni modul GONG-ove „Edukacije za građansku pismenost“ za zaintresira-ne nastavnike. Tema je bila politička pi-smenost i razumijevanje demokratskih procesa. Članstvom u EU svaki je hrvatski građanin postao građaninom EU, a razu-mijevanje institucija i mehanizama EU dio je građanske pismenosti jednako kao razumijevanje domaćih institucija i meha-nizama odlučivanja. Institucije Europske unije, način donošenja odluka, razgrani-čenje ovlasti donošenja odluka između EU i njenih država članica te opseg ovlasti EU – dio je tema s kojima se u sklopu drugog modula „EU pismenost“ u Zagrebu upo-znalo istih dvadesetak učitelja i nastavni-ka. Tijekom prosinca nastavnici su imali priliku sudjelovati i u trećem modulu na temu medijske pismenosti.

aktivni građani i civilno društvo

28 aktivni građani i civilno društvo

U potrazi za ‘dobrom ekonomijom’ U 2014. godini GONG-u su se nametnule socioeko-nomske teme, s obzirom da je postalo izvjesno kako kriza ekonomskog sustava generira nejednakost, a time dovodi i do političke nejednakosti. Naš doprinos dali smo sudjelovanjem u referendumskoj inicijativi protiv davanja autocesta u koncesiju, podrškom osni-vanju zadruge za Etičnu banku i sudjelovanjem u pro-cesu donošenja Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija i Nacionalnoj strategiji za razvoj socijalnog poduzetništva.

ú GONG je sudjelovao u inicijativi „Ne damo naše autoceste“, ocijenivši kako se radi o prvoklasnom primjeru izostanka dobrog upravljanja, pri čemu se kratko-ročna dobit preferira nad dugoročnim ekonomskim interesom.

ú GONG je sudjelovao u procesu oblikova-nja i donošenja Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija predlažući ograničavanje de-finicije gospodarske djelatnosti neprofit-nih organizacija, preciznije izvještavanje o raspodjeli viška prihoda nadležnim in-stitucijama te jačanje inspekcijskog nad-zora nad financijskim poslovanjem nepro-fitnih organizacija. U suradnji s brojnim organizacijama civilnog društva, GONG je neuspješno upozoravao na štetno izu-zeće vjerskih zajednica čime se legalizira financijska siva zona, teška više milijardi kuna godišnje, koja predstavlja i koruptiv-ni rizik pranja novca.

ú Etična banka – „svijeća u mraku umjesto financijskog supermarketa“: prva etična banka u Hrvatskoj trebala bi biti financijska kičma solidarne razvojne ekonomije u Hr-vatskoj sačinjene od mreže snažnih lokalnih zajednica, razvojno orijentiranih poduzeća i organizacija civilnog društva, koji osigu-ravaju uvjete za kvalitetan život ljudi kroz procese realne ekonomije. Početni korak u prema osnivanju etične banke napravljen je osnivačkom skupštinom Zadruge za etično financiranje, čiji je sudionik bio i GONG. Kao uvod u skupštinu poslužio je okrugli stol pod nazivom „Načela etičnog bankar-stva“ u zagrebačkom muzeju Mimara u or-ganizaciji Zaklade Freiedrich Ebert i Lige za inovativno bankarstvo i održivi razvoj.

ú GONG je sa svojom predstavnicima sudje-lovao u međuresornoj i međusektorskoj radnoj skupini pod vodstvom Ministar-stva rada i mirovinskog sustava za izradu Nacionalne strategije za razvoj socijalnog poduzetništva 2013-2020. koja se odužilo ana godinu i pol, i još uvijek nije donese-na, unatoč predanosti, živahnim raspra-vama i velikom suglasju unutar radne skupine. Strategija je podloga za povla-čenje namjenskih sredstava iz Europskog socoijalnog fionda i uspostavu niza novih instrumenata financiranja poput jamstve-nog fonda, prilagođenih linija kredita, poreznih olakšica te zelenije i socijalno osjetljivije javne nabave. Čini se da se još uvijek čeka zeleno svjetlo ministra finan-cija kako bi se od jeseni 2015. napokon krenulo s poticajima za sve kojima je sta-lo do kreativnog prožimanja ekonomije, društva i okoliša.

4. hrvatskai europska unija

31Socijalna Europa – strateška investicija, a ne trošak!

ú Platforma 112, Savez samostalnih sin-dikata Hrvatske, Grupa 22, Clubture i Zeleni forum predstavili su „Predizborni aktivistički inventar za EU do 2020.”, a ri-ječ je o prijedlozima alternativa i inovacija politika za više demokracije, sigurnosti i održivog razvoja u novom mandatu Eu-ropskog parlamenta i Europske komisije te su pozvali kandidate za izbore za Eu-ropski parlament da se o njima očituju po-dražavaju li prijedloge te kako će ih javno promicati u sferi europske politike.

ú Na tematskoj debati o mogućnostima obnove europskog socijalnog modela u skorašnjem novom mandatu Europskog parlamenta i Europske komisije koju su

uoči izbora za Europski parlament organi-zirali GONG i SSSH u suradnji s CMS-om i Grupom 22 poručeno je kako trebamo zaokret uz novi društveni ugovor koji će ciljati na održivost, i istaknuto: ‘Ako nije socijalna, EUropa nema smisla’.

ú GONG je podržao kampanju pretjeranog lobističkog utjecaja banaka i velikih kom-panija koju je pokrenula mreža ALTER - EU (Savez za transparentnost lobiranja i etičku regulaciju). Preko internetske stra-nice politicsforpeople.eu/croatia/ građani su se mogli obratiti kandidatima za svoje buduće europarlamentarce i tražiti od njih da se zauzimaju za građane i demokraciju.

hrvatska i europska unija

GONG je u suradnji s organizacijama civilnog društva i sindikatima problema-tizirao i otvarao javne rasprave o deficitima razvoja demokracije na razini Eu-ropske unije koje imaju implikacije na socijalni karakter Europe zalažući se za otvaranje više prostora građanima.

Podrška uključivanju civilnog društva u proces proširenja

ú Naša članica Europskog gospodarskog i socijalnog odbora, Marina Škrabalo inici-rala je izradu samoinicijativnog mišljenja „Jačanje transparentnosti i uključivosti procesa pristupanja Europskoj uniji“. Po-trebna je jača politička integracija u po-gledu samih pregovora, poticanja razvoja civilnog društva i socijalnog dijaloga te izgradnje institucionalnih kapaciteta, a sve to trebalo bi se u većoj mjeri odraziti i na financiranje pretpristupne pomoći, stoji u mišljenju koje je EGSO usvojio na

500. plenarnom zasjedanju 9. i 10. srpnja. U mišljenju se ocrtavaju neke od ključnih značajki i naučenih lekcija iz politike pro-širenja EU-a u posljednjih pet godina te se, između ostalog, poziva na otkrivanje svih ključnih dokumenata za pristupne pregovore.

ú Osim toga, Marina Škrabalo je postala članica zajedničkog savjetodavnog od-bora (JCC) za Srbiju, tijela koje okuplja predstavnike civilnog društva, socijalnih

32

Glas hrvatskog civilnog društva u EU Tijekom 2014. GONG je nastavio djelovati na umrežavanju i zagovaranje na razini Europske unije. Osim što je predstavnica GONG-a, uz podršku Platforme 112, sudjelovala u radu Eu-ropskog gospodarsko-socijalnog odbora, GONG se priključio neformalnim mrežama Europskom građanskom forumu i koaliciji ALTER-EU, bio jedan od pokretača ideje o priključivanju Europske unije inicijativi Partnerstvo za otvorenu vlast, a u Hrvatskoj radio na pokretanju platforme CroSOL za Međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske, koja se priključila europskoj mreži CONCORD.

ú Tijekom 2014. GONG je aktivno sudjelo-vao u osnivanju Platforme međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske (CRO-SOL), središnje platforme civilnog druš-tva za područje međunarodne razvojne suradnje. Platforma CROSOL osnovana je u veljači ove godine, a u lipnju je postala članica CONCORD-a, krovne udruge eu-ropskih platformi. Prilikom predstavlja-nja Platforme javnosti naglašeno je da je svrha međunarodne razvojne pomoći du-goročno suzbijanje siromaštva i poticanje održivog razvoja u siromašnim i postkon-fliktnim državama i društvima diljem svi-

partnera i neovisnih stručnjaka na temi pregovora Srbije s EU.

ú GONG je sudjelovao u konferenciji «Otvo-renost parlamenata i suradnja s civilnim društvom», održanoj 12.11. u Narodnoj skupštini u Beogradu, u organizaciji udru-ge CRTA, i uz potporu OESS-a. Konfe-renciji su prisustvovali zastupnici u par-lamentu, službenici Narodne skupštine, predstavnici međunarodnih organizacija, organizacija civilnog društva i mediji, a predstavnica GONG-a predstavila je isku-stva stečena u procesu pristupanja Hrvat-ske, kao i zaključke iz Mišljenja EGSO-a.

ú Iskustva Platforme 112 prenosili smo ko-legama iz civilnog društva u regiji: počet-kom lipnja predstavnica GONG-a i kolega iz Centra za mirovne studije zajedno su

jeta, te da je ne treba brkati s humanitar-nom pomoći koja je kratkotrajne naravi.

ú GONG je postao članicom Europskog gra-đanskog foruma (European Civic Forum, ECF). U studenom 2014. je ECF pokrenuo radnu skupinu za građanski odgoj, a GONG-u je ponuđeno mjesto jednog od dva supred-sjedatelja. GONG je prihvatio ponudu, i koor-dinatorica za obrazovne programe sudjelova-la je sredinom prosinca na sastanku u Rimu, na kojem se raspravljalo o zajedničkom pilot istraživanju i razvoju neformalnih programa.

ú Nakon uspješne suradnje tijekom kampanje za izbore za Europski parlament, GONG je nastavio kontakte s paneuropskom mrežom ALTER-EU, i koncem godine se službeno priključio mreži. Na radnom sastanku u Bru-xellesu GONG je s članovima koordinacije ALTER-EU dogovarao zajedničke aktivno-sti tijekom 2015. i 2016. godine, uglavnom usmjerene na kampanju povećanja transpa-rentnosti lobiranja u EU.

ú GONG je uz Access Info Europe, Tran-sparency International EU i Open Soci-

facilitirali radionicu strateškog planiranja koalicije aktivista iz BiH, koja se nastoji što bolje iskoristiti proces Europskih inte-gracija i otvoriti pitanje aktualne politike EU prema Bosni i Hercegovini. Također, u travnju je održan sastanak s koalicijom PrEUgovor iz Srbije, koja prati proces pri-stupanja Srbije Europskoj uniji.

ú U listopadu je u Zadru održana Regio-nalna škola policy analize na temu uloge društvenih pokreta u policy procesima. Teoretski pregledi i debate kombinirani su sa zajedničkim pronalaženjem najboljih regionalnih i širih međunarodnih praksi, analizu faktora uspjeha vezanih uz orga-nizaciju, javne komunikacije i izgradnju širokih koalicija. Škola je okupila 26 sudi-onika iz Hrvatske, Slovenije, Bosne i Her-cegovine, Crne Gore, Srbije i Makedonije.

hrvatska i europska unija

ety European Policy Institute, u lipnju 2014. pozvao novoizabrano vodstvo Eu-ropske unije da obveže institucije EU na jaki angažman i potencijalno članstvo u Partnerstvu za otvorenu vlast (POV). U otvorenom pismu koje je potpisalo 50 or-ganizacija iz cijele EU, istaknuto je kako će sudjelovanje u POV-u ohrabriti insti-

tucije EU da očuvaju ljestvicu standardne transparentnosti i političke odgovornosti koje traže od zemalja unutar ili izvan EU. Takav način rada bi mogao približiti EU građanima te povećati kredibilitet EU u zemljama trećeg svijeta gdje provodi poli-tiku osnaživanja građana i povećanja kva-litete vlasti

5.organizacijski razvojGONG je i tokom 2014. djelovao kao centar znanja u području demokratizacije i aktivnog građan-stva, i bio prepoznat kao relevantan sugovornik u vezi s izbornim procesima, dobrom vladavinom i aktivnim građanstvom što smo uspjeli zahvaljuju-ći sinergiji istraživačkog, pravnog, komunikacij-skog i edukacijskog tima, te uz podršku admini-strativnog osoblja.

Usprkos ozbiljnim izazovima u pogledu financira-nja, GONG je razradio strategije kojima je osigurao 25% svog proračuna kroz različite oblike samofi-nanciranja: računovodstveni servis Grif, pružanje treninga, konzultantskih i stručnih usluga.

35organizacijski razvoj

GONG-ova prisutnost u medijima

Financijsko – administrativno upravljanje

Osim što je nastavio biti snažno prisutan u mediji-ma, pa je tijekom 2014. zabilježena 1294 različite medijske objave, GONG je u nastavio razvijati stranice gong.hr u skladu s profesionalnim no-vinarskim standardima te se u veljači prijavio u Upisnik pružatelja elektroničkih publikacija Agen-cije za elektroničke medije. Zajedno s profilima na društvenim mrežama Facebooku i Twitteru, gong.hr je danas nezaobilazno mjesto za infomiranje i analiziranje društveno-političkih procesa u Hrvat-skoj, ali i šire.

Kako bi osigurao financijska sredstva za nesmeta-no djelovanje, GONG diverzificira izvore prihoda. 78% prihoda dolazi od ugovorenih donacija koje namjenski troši na projektima, a ostatak od samo-financirajućih aktivnosti. Od ugovorenih donacija najznačajniji je udio europskih sredstava i sred-stva Otvorenog društva.Ured GONG-a nalazi se u prostoru u vlasništvu Grada Zagreba i koristi se temeljem Zaključka i kriterija o davanju gradskih prostora na privremeno korištenje.

GONG je vlasnik trgovačkog društva Grif d.o.o. koje je u mirovanju, a u svom u vlasništvu nema ni nekretnine ni vozila ni dionice.

ú u GONG-u je na 18 radnih mjesta bilo za-posleno ukupno 16 osoba s prosječnom neto plaćom od 6.184,87HRK što je za 11% manje nego prethodne godine. 16 za-poslenika ima visoku stručnu spremu, na stručno programskim poslovima radilo je 11 osoba, a na stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa nalazile su se dvije osobe.

ú GONG je imao 22 volonterke i 18 volon-tera koji su uložili ukupno 1276 volon-terskih sati u različite vrste aktivnosti

ú www.gong.hr je objavio 471 članak, od čega je njih 331 vlastitih autorskih djela te je zabilježio 135.212 jedinstvenih posjeta ú Facebook profil www.facebook.com/gong.hr do kraja 2014. godine imao je 3.438 pratitelja ú Twitter profil twitter.com/GONG_hr pratilo je 1.885 pratitelja ú mjesečni newsletter na hrvatskom jeziku prati 1549 pretplatnika, dok dvomjeseč-no izdanje na engleskom jeziku prati 370 pretplatnika

(administrativne i intelektualne usluge, praćenje izbornog i referendumskog pro-cesa). Članice i članovi Vijeća i Nadzornog odbora GONG-a volonterski su sudjelo-vali u radu GONG-a, kao što su i zapo-slenici GONG-a volonterski doprinosili u brojnim akcijama i kampanjama civilnog društva tijekom 2014. godine.

ú GONG je u Državni proračun uplatio 1.072.346,69 HRK, dok je s druge stra-ne iz Državnog proračuna u 2014. godini ugovorio 320.000,00 HRK za izvršenje projektnih aktivnosti koje treba izvršiti tijekom 2015. godine,a financiraju Mini-starstvo kulture i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova. Primljena sredstva iz državnog proračuna kojih je otprilike 3 puta manje nego što je GONG uplatio u državni proračun. Sveukupno je samofi-nancirajućim djelatnostima GONG ostva-rio 22% svojih prihoda (1.011.345 HRK), što je 15 posto više nego prethodne godi-ne. Uz veća ulaganja u organiziranje spe-cifičnih studijskih posjeta i pružanje kon-zultantskih usluga, povećanju sredstava doprinosi i porast broja klijenata računo-vodstvenog servisa GRIF za 33%.

36

6.financijski izvještaj

37organizacijski razvoj

Bilanca

AKTIVA 2014

Financijska imovina 669.715,00

Nefinancijska imovina 75.879,00

Ukupna aktiva 745.594,00

PASIVA 2014

Obveze 793.729,00

Vlastiti izvori -48.135,00

Ukupna pasiva 745.594,00

Račun prihoda i rashoda

PRIHODI 2014

Prihodi iz proračuna Republike Hrvatske 9.863,00

UZUVRH sredstva sufinanciranja EU projekata 0

Prihodi od ugovorenih donacija 3457395

Prihodi od članarina 2630

Prihodi od donacija građana 29551

Prihodi od pružanja intelektualnih usluga 440565

Prihodi od pružanja računovodstvenih i financijskih usluga 570780

Prihodi od financijske imovine 26342

Ukupno prihodi 4.537.126

RASHODI 2014

Rashodi za zaposlene 2.206.674

Materijalni rashodi i amortizacija 1.549.336

Transferi donacija partnerima 343.504

Financijski rashodi 56.395

Ostali rashodi 0

Ukupno rashodi 4.155.909

Manjak prihoda 2014 381.217

Preneseni višak prihoda iz 2013 -429.352

Manjak prihoda za pokriće u sljedećem razdoblju* -48.135 *sas

toji

se o

d ne

ispl

aćen

ih z

adnj

ih ra

ta E

U p

roje

kata

(LIB

ERA

, Paz

i(n),

pror

ačun

!) N

aim

e, p

rem

a čl

anku

20

. Ure

dbe

o ra

čuno

vods

tvu

nepr

ofitn

ih o

rgan

izac

ija, d

onac

ije p

ovez

ane

s iz

vrše

njem

ugo

vore

nih

prog

ram

a (p

roje

kata

i ak

tivn

osti

) pri

znaj

u se

u b

ilanc

i kao

odg

ođen

i pri

hod

uz p

rizn

avan

je u

pri

hode

iz

vješ

tajn

og ra

zdob

lja ra

zmje

rno

troš

kovi

ma

prov

edbe

ugo

vore

nih

prog

ram

a (p

roje

kata

i ak

tivn

osti

).

38 organizacijski razvoj

Prihodi

Pregled troškova po grupama

PLAĆE

Neto plaće zaposlenika 1.231.312

Ostali rashodi za radnike  

Plaće - porezi, doprinosi i davanja 975.362

Ukupno plaće 2.206.674

OSTALI TROŠKOVI  

Najam ureda 23.400

Režije 71.115

Komunikacije (Internet, telefon, poštarina) 93.381

Uredski materijal i ostali materijalni rashodi 60.370

Amortizacija i održavanje 72.049

Knjigovodstvene, odvjetničke i javnobilježničke usluge 76.397

Računalne usluge 134.412

Financijski rashodi i bankarske usluge 55.520

Naknada za prijevoz radnicima 9.360

Intelektualne usluge 41.557

Studentski ugovori 18.902

Honorari (autorski, ugovor o djelu) 145.926

Usluge prevođenja i lekture 39.102

Audio, video i tiskani materijali 295.625

Putni troškovi zaposlenika 83.184

Putni troškovi ostalim osobama 187.653

Najam prostora za javna događanja 53.107

Reprezentacija, članarine, kotizacije 52.541

Transferi donacija partnerima 343.504

Ostaali troškovi 92.130

Ukupno ostali troškovi 1.949.235

Ukupno troškovi 4.155.909

39Prihodi od ugovorenih donacija

PRIHODI OD UGOVORENIH DONACIJA 2014

Open Society Foundation 1.248.059

Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva 474.757

Fondovi Europske Unije 1.581.347

Foreign and Commonwealth Office 0

Balkan Trust for Democracy 0

Veleposlanstvo Kraljevine Nizozemske 0

Ostali donatori 221.618

Ukupno prihodi od ugovorenih donacija 3.525.781

   

PRIHODI OD SAMOFINANCIRANJA 2014

Intelektualne usluge i ostalo 440.565

Financijske i računovodstvene usluge 570.780

Ostali prihodi  

Ukupno prihodi od samofinanciranja 1.011.345

Prihodi od ugovorenih donacija i samofinanciranja 2014

organizacijski razvoj

40

Trg bana Josipa Jelačića 15/IV

10000 Zagreb, Hrvatska

T: +385 1 4825 444

F: +385 1 4825 445

E: gong@gong.hr