izvedbeni plan nastave - unizd.hr plan nastave - rpoo2-1.pdf · 13.11. 2 teorija obrade informacija...

IZVEDBENI PLAN NASTAVE

RPOO 2 2. GODINA – Rani i predškolski odgoj i obrazovanje - 3. semestar

Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja

Sveučilište u Zadru

Franje Tuđmana 24i

Zadar


1

IZVEDBENI PLAN NASTAVE 2 . G O D I N A – R A N I I P R E D Š K O L S K I O D G O J I O B R A Z O VA N J E - 3 . S E M E S T A R

Voditelj studijske grupe RPOO2:

Doc. dr.sc. Slavica Vrsaljko

ured 114, prvi kat

termini mjesečnih sastanaka :

individualne konzultacije: ponedjeljkom od 9 do 10 te

srijedom od 11 do 12

kontakti: [email protected], 023/345-047

Voditelj studijske grupe jednom mjesečno sastaje se sa studentima zbog informiranja o aktualnim događajima.

Osim grupnim sastanaka sa studentima, voditelj studijske grupe prima student na individualne konzultacije

vezano za pitanja o studiranju, studijskom program i odabiru izbornih kolegija.


2

Kalendar nastavnih aktivnosti

1.10.2017. Nedjelja Početak akademske godine 2017./18.

2.10.2017. Ponedjeljak Prijem studenata prve godine preddiplomskog studija.

3.10.2017. Utorak Početak nastave u zimskom semestru akad. godine 2017./18.

8.10.2017. Nedjelja Dan neovisnosti i blagdan sv. Šime

1.11.2017. Srijeda Blagdan Svih svetih – neradni dan

24.11.2017. Petak Blagdan sv. Krševana – dan Grada Zadra – neradni dan

20.11.–24.11.2017. Izvanredni ispitni rok

11.12.-15.12.2017. Apsolventski ispitni rok

24.12.2017.-

5.1.2018. Božićni i novogodišnji blagdani

6.1.2018. Subota Sv. tri kralja

15.1.2018. Ponedjeljak Blagdan sv. Stošije – nenastavni dan

26.1.2018. Petak Završetak nastave u zimskom semestru akad. god 2017./18.

29.1.-23.2.2018. Zimski ispitni rok

26.2.2018. ponedjeljak Početak nastave u ljetnom semestru akad. god 2017./18.

19.3.-23.3.2018. Apsolventski ispitni rok

19.3.-23.3.2018. Redoviti ispitni rok za vezane kolegije

25.3.2018. Nedjelja Dan sveučilišta

29.3.-2.4.2018. Uskrsni blagdani

23.4.-27.4.2018. Izvanredni ispitni rok

23.4.-27.4.2018. Redoviti ispitni rok za vezane kolegije

1.5.2018. Utorak Međunarodni praznik rada – neradni dan

31.5.2018. Četvrtak Tijelovo – neradni dan

8.6.2018. Petak Završetak nastave u ljetnom semestru akad. god. 2017./18.

11.6.-6.7.2018. Ljetni ispitni rok

22.6.2018. Petak Dan antifašističke borbe – neradni dan

25.6.2018. Ponedjeljak Dan državnosti – neradni dan

18.7.-31.8.2018. Godišnji odmor nastavnika

3.9.-30.9.2018. Jesenski ispitni rok

30.9.2018. Nedjelja Završetak akademske godine 2017./18.

zimski semestar

ljetni semestar


3

Uredi i učionice:

Br. prostorije

Vrsta prostorije

Smještaj prostorije

Djelatnici Telefon

1 Ured

nastavnika Prizemlje

Doc.dr.sc. Saša Živković Karmen Travirka Marčina, prof.

Doc.dr.sc. Marina Đira 345-001

2 Ured


Doc.dr.sc. Jelena Alić Mr.sc. Predrag Saratlija

Dr.sc. Donata Vidaković Samaržija

345-002

3 Ured


Izv.prof.dr.sc. Smiljana Zrilić Doc.dr.sc. Diana Nenadić Bilan

345-003 345-004

4 Ured


Doc.dr.sc. Zorak Škoda Dr.sc. Tomislav Košta Josip Cindrić, prof.

345-005

5 Ured


Prof.dr.sc. Mira Klarin Izv.prof.dr.sc. Teodora Vigato Izv.prof.dr.sc. Robert Bacalja

345-007 345-006

7 Ured


Doc.dr.sc. Tamara Kisovar Ivanda Mr.sc. Milena Radovan Burja

345-008 345-049

8 Ured


Doc.dr.sc. Slavica Šimić Šašić Doc.dr.sc. Marija Musa

345-009

11 Tajništvo Prizemlje Emilija Matassi Botunac

Martina Šestan 345-043

13 Ured

pročelnice Prizemlje Doc.dr.sc. Maja Cindrić 345-035

37 učionica Prizemlje / /

35 Informatički

kabinet Prizemlje / /

103 Učionica 1. kat / /

103B Ured

nastavnika 1. kat

Snježana Habuš Rončević,prof.

345-033

104 Ured

nastavnika 1. kat

Izv.prof.dr.sc. Ivica Vigato Doc.dr.sc. Violeta Valjan Vukić

Dr.sc. Ante Delić 345-032




114 Ured

nastavnika 1. kat

Doc.dr.sc. Katarina Ivon Doc.dr.sc. Slavica Vrsaljko

345-047


4

Nastavni plan kolegija

za III. semestar Sveučilišnog preddiplomskog studija Rani i predškolski odgoj i

obrazovanje

na Sveučilištu u Zadru u akad. god. 2017./2018.

A) OBVEZNI (TEMELJNI) PREDMETI S MATIČNOG STUDIJA:

Naziv kolegija Zaštita zdravlja i njega predškolskog djeteta

ECTS 2

Nastavnici i/ili

suradnici

Doc.dr.sc.Nataša Skitarelić, dr.med.

Ishodi učenja Nakon položenog ispita iz ovoga kolegija studenti će biti sposobni:

1. primijeniti osnovne mjere u zaštiti zdravlja djece predškolske dobi

2. uočiti rizike za zdravlje predškolskog djeteta

3. procijeniti psihofizički rast i razvoj predškolskog djeteta

4. uočiti znakove zaostajanja u psihofizičkom rastu i razvoju predškolskog

djeteta

3. primijeniti temeljna znanja o preventivnim mjerama zaštite zdravlja

4. uočiti vodeće simptome najčešćih zaraznih bolesti predškolske dobi

5. uočiti vodeće simptome najčešćih nezaraznih bolesti predškolske dobi

6. razlikovati najčešće nasljedne bolesti i genetske poremećaje 7. primijeniti temeljna načela zdrave prehrane 8. shvatiti važnost i ev. nedostatke dojenja 9. primijeniti umjetnu prehranu dojenčeta te pravilnu nadohranu 10. primijeniti osnovne mjere u zaštiti djece predškolske dobi od mogućih

nesreća i udesa 11. znati primijeniti mjere prve pomoći kod djece s traumom, krvarenjem 12. ocijeniti važnost cijepljenja u predškolskoj dobi te postupak s

necijepljenim djetetom 13. postupati s djecom ometenom u razvoju

Preduvjeti za upis /

Ispitna

literatura

D.Mardešić i suradnici, Pedijatrija, 2016, Školska knjiga, Zagreb

Dopunska

literatura

I.Bralić i sur. Prevencija bolesti u djece Medicinska naklada, Zagreb, 2014.

Švel I., Grgurić J. Zdravstvena zaštita djece. Školska knjiga, Zagreb, 1996

Oblici provođenja

nastave

Predavanja i seminari. Seminare izrađuju studenti. Student u dogovorenom

terminu prezentira studijskoj godini svoj seminar. Teme seminara su po izboru iz


5

liste ( u prilogu) koju je priredio nastavnik ili na prijedlog samog studenta ako se

tema uklapa u sadržaj kolegija. Potreban pribor za održavanje nastave i

seminara su predavaonica, nastavna pomagala, PC i multimedia programi uz

LCD projektor

Način provjere

znanja i polaganja

ispita

Seminarski rad

Pismeni ispit

Uvjet za dobivanje potpisa i pristup ispitu: odrađen seminar i minimalno

prisustvovanje 70% predavanja

Jezik poduke Hrvatski jezik

PREDAVANJA

TERMIN SATI SADRŽAJ

6.10.2017. 12-14 h Uvod u predmet

Pedijatrija i zadaci pedijatrije

13.10.2017. 12-14 h

Principi socijalne pedijatrije

Zdravstvena zaštita majke i djeteta, Vitalno-statistički pojmovi

Osnovni principi zdravstvene zaštite majki i djece

20.10.2017.

12-14 h Osobitosti rasta i razvoja dojenčadi i predškolske djece

Rast i razvoj u pojedinim razdobljima djetinjstva

Razvoj zubi, Razvoj šake, razvoj govora

27.10.2017.

12-14 h Dojenje, Fiziologija laktacije, Sastav i karakteristike majčina mlijeka,

Prednosti i mane dojenja, Umjetna prehrana, Dohrana dojenčadi

3.11.2017.

12-14 h Temelji prehrane predškolske djece

Sanitarno higijenski standardi u dječjim vrtićima

10.11.2017.

12-14 h Osnove genetike i neke nasljedne bolesti

Sy Down, Sy Turner

Genetičko savjetovalište i prenatalna dijagnostika


6

17.11.2017.

12-14 h Najčešći simptomi bolesti predškolske djece

Neke najčešće bolesti djece predškolske dobi

Alergijske bolesti, akutne respiracijske bolesti, Šećerna bolest i druge

1.12.2017. 12-14 h Neke zarazne bolesti predškolske dobi

Bakterijske, virusne , parazitske bolesti

8.12.2017.

12-14 h Cijepljenje djece predškolske dobi

Kontraindikacije cijepljenja

Obvezni kalendar cijepljenja djece predškolske dobi

15.12.2017.

12-14 h Nesreće u djece predškolske dobi

Povrede, trovanja, strana tijela u predškolskoj dobi

Osnovne mjere pružanja prve pomoći

22.12.2017. 12-14 h Seminar.Izlažu studenti prema unaprijed dogovorenima grupama i temama

12. 01.2018. 12-14 h Seminar.Izlažu studenti prema unaprijed dogovorenima grupama i temama



Seminar


Sistematski pregled predškolske djece, što obuhvaća, kad se provodi

Prijekoncepcijska zaštita i što ona obuhvaća

Cijepljenje predškolske djece, stavovi i dileme

Najčešći oblici smetnji ponašanja u djece

Kako pripremiti dijete za dolazak u vrtić

Hospitalizam i drugi oblici regresije ponašanja djece

Dijete kao kronični bolesnik

Higijena djece u vrtićima

Najčešći psihosocijalni problemi djece predškolske dobi


7

Zlostavljano i zanemareno dijete

Šećerna bolest u djece

Sindrom Down, pristup u vrtiću

Trovanja djece i čime se najčešće truju

Grčevi u temperaturi kod djece, postupak u dječjem vrtiću

Vrućica u djece i kako postupati u dječjem vrtiću

Vitamin D u prehrani djece

Nedostatak željeza u prehrani djece

Najčešće nesreće i udesi kod djece vrtićke dobi

Pretilost kod predškolske djece

Dječja piramida prehrane

Djeca vegetarijanci

Djeca celijakičari

Sladoled i slatkiši u prehrani djece

Dohrana dojenčadi, redoslijed uvođenja namirnica

Jelovnik za djecu od 1-3 godine

Uvođenje i važnost voća u prehrani

Vježbe



8

UVJETI POHAĐANJA NASTAVE, POLAGANJA ISPITA I TERMINI ISPITA

Uvjet za dobivanje potpisa i pristup ispitu: odrađen seminar i minimalno prisustvovanje 70%

predavanja

Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu uključuje:

Aktivnost na nastavi: 10%

Seminarski rad: 30%

Pismeni ispit: 60%

Redoviti rokovi:

Zimski- prvi ispitni rok: 5.02.2018 . drugi ispitni rok: 19.02.2018.

Jesenski- prvi ispitni rok: 10.09.2018. drugi ispitni rok: 24.09.2018.

Naziv kolegija Psihologija učenja i poučavanja

ECTS 3


9

Nastavnici i/ili

suradnici

Doc.dr.sc. Slavica Šimić Šašić


- opisati, klasificirati i usporediti pojmove i mehanizme učenja

- objasniti kojim mehanizmima učenja su naučena određena ponašanja (npr.

emocionalne reakcije, navike, znanja u užem smislu)

- primijeniti osnovne principe različitih mehanizama učenja

- opisati, klasificirati i usporediti strategije i metode poučavanja

- procijeniti i vrednovati učinkovitost i primjerenost metoda poučavanja za djecu

ovog uzrasta

- procijeniti odnos različitih čimbenika učenja i ishoda učenja

Preduvjeti za

upis

Nema

Ispitna

literatura

Zarevski, P. (2007). Psihologija pamćenja i učenja. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Vasta, R., Haith, M.M., Miller, S.A. (2004). Dječja psihologija. Jastrebarsko:

Naklada Slap. (odabrana poglavlja)

Vizek-Vidović, V., Vlahović-Štetić, V., Rijavec, M., i Miljković, D. (2014).

Psihologija obrazovanja. IEP-Vern, Zagreb. (odabrana poglavlja)

Dopunska

literatura

Berk, L.E. (2008). Psihologija cjeloživotnog razvoja. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Rathus, S.A. (2000): Temelji psihologije (Odabrana poglavlja). Jastrebarsko:

Naklada Slap.

Duran, M. (2001). Dijete i igra. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Wood. D. (1995). Kako djeca misle i uče. Zagreb: Educa.

Buggle, F. (2002). Razvojna psihologija Jeana Piageta. Jastrebarsko: Naklada

Slap.

Ayers, J. A. (2000). Dijete i senzorna integracija. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Oblici

provođenja

nastave

Predavanja i seminari

Način provjere

znanja i

Pisani ispit (kolokvij ili završni ispit) sastoje se od niza pitanja različitih vrsta koji

nose različit broj bodova. Rezultat ispita postotak je ispravno riješenih


10

polaganja ispita zadataka. Ocjena se formira na sljedeći način:

0 – 59% - nedovoljan

60 – 65% – dovoljan

66-75% - dobar

76-85% – vrlo dobar

86-100 %- izvrstan

Jezik poduke Hrvatski

PREDAVANJA


9.10. 2 Uvodni sat, predstavljanje kolegija i ishoda učenja; Definiranje učenja, odnos maturacije i

učenja

16.10. 3 Teorije učenja: klasično i operantno uvjetovanje

23.10. 2 Teorije učenja: uvjetovanje emocija kod djece i principi potkrepljivanja, principi kažnjavanja

30.10. 2 Teorija socijalnog učenja – uloga modela

6.11. 2 Kognitivne teorije učenja

13.11. 2 Teorija obrade informacija – pamćenje

20.11. 2 I kolokvij; Individualne karakteristike djece važne za učenje

27.11. 2 Sposobnosti, temperament, motivacija, okolina i učenje

4.12. 2 Metode poučavanja predškolskog djeteta

11.12 2 Interakcija odgojitelj- dijete

18.12. 2 Igra

8.1. 2 Crtež

15.1. 2 Učenje i poučavanje djece s posebnim potrebama

22.1. 1 Kolokvij

Seminar


11


9.10. 1 Uvodni sat: podjela tema

16.10.

23.10. 1 Razvoj mozga i učenje, Fiziološka podloga pamćenja i učenja

30.10. 1 Ljutnja i agresivnost djece, Emocionalna inteligencija

6.11. 1 Samoefiksnost odgajatelja

13.11. 1 Fizičko kažnjavanje, Odgajatelj kao model, Uzroci uspjeha i neuspjeha u učenju

20.11. 1 Inteligencija i učenje, Stilovi učenja, Mentalna zaostalost

27.11. 1 Neradni dan

4.12. 1 Racionalnu organizaciju učenja,Mnemotehnike, Poremećaj pažnje

11.12 1 Kreativnost i učenje, Darovitost, Smetnje pamćenja

18.12. 1 Suvremeni pristup poučavanju djece pred. dobi, , strategije učenja

8.1. 1 Temperament i učenje, motivacija i učenje, Spolne razlike u učenju

15.1. 1 Socijalne kompetencije, Poremećaji u ponašanju i emocionalne teškoće

22.1. 2 Smetnje u govoru, Autizam

Suradnja s roditeljima, Teškoće u učenju,

Stres kod odgojitelja, Zadovoljstvo poslom, Utjecaj obitelji na učenje,

Vježbe



12


Studenti su dužni prisustvovati nastavi (minimalno 70%), izraditi i prezentirati seminarski rad.

Termini ispita:

1.2.2018.

15.2.2017.

14.6.2018.

28.6.2017.

Naziv kolegija PEDAGOGIJA DJECE S POSEBNIM POTREBAMA 1


13

ECTS

Nastavnici i/ili

suradnici

Izv.prof.dr.sc. Smiljana Zrilić


Putem samostalnog i kritičkog proučavanja literature te raspravama na seminarima i praksom u vježbaonicama, ovladati temeljnim spoznajama u području inkluzivnog odgoja, utemeljenja, osnovnih pojmovnih određenja i neposrednog odgojnog djelovanja.

Iskazati zakonske članke vezane uz mogućnost inkluzije djece s posebnim potrebama u redoviti odgojno obrazovni sustav.

Implementirati odredbe Nacionalnog obrazovnog kurikuluma i zakonske odredbe koje govore o radu s djecom s posebnim potrebama.

Opisati i implementirati temeljne spoznaje u području inkluzivnog odgoja, utemeljenja, osnovnih pojmovnih određenja i neposrednog odgojnog djelovanja.

Cjelovito i sistematizirano pedagoški djelovati u radu s djecom s posebnim potrebama.

Realizirati aktivnosti s djecom s posebnim potrebama, najprije kako bi prepoznali svaku pojedinu teškoću, surađivali sa stručnjacima različitog profila, s roditeljima, te kako bi uspješno radili s njima u grupi.

Osmisliti i primijeniti posebne i prilagođene programe.

Učinkovito i djelotvorno surađivati sa stručnjacima različitog profila kako bi se djeci s posebnim potrebama omogućila uspješna inkluzija, te otklonile sve možebitne emotivne i socijalne teškoće koje mogu biti izazvane tijekom njihove inkluzije.

Osmisliti i realizirati brojne aktivnosti kojima bi se dijete s posebnim potrebama istaknulo u pozitivnom smislu u područjima za koja pokazuje poseban interes (likovne, glazbene, dramske radionice,…).

Ukazati ostaloj djeci na važnost uvažavanja i prihvaćanja različitosti.

Osmisliti aktivnosti u kojima se djeca s posebnim potrebama naročito ističu.

Preduvjeti za upis NEMA

Ispitna

literatura

1. Bouillet, D. (2010): Izazovi integriranog odgoja i obrazovanja. Školska

knjiga, Zagreb.

2. Zrilić, S. (2011): Djeca s posebnim potrebama u vrtiću i nižim

razredima osnovne škole. Zrinski, Čakovec. Dopunska

literatura

1. Bach, H. (2005), Osnove posebne pedagogije, Educa, Zagreb. 2. Blaži, D.; Banek, Lj. (1998): Posebne jezične teškoće – uzrok

školskom neuspjehu. Revija za rehabilitacijska istraživanja, 34.2., str. 183-190.

3. Dulčić A. (2001): Djeca oštećena sluha. Alineja, Zagreb. 4. Galić-Jušić, I. (2001): Što učiniti s mucanjem – cjeloviti pristup

govoru i psihi. Lekenik. Ostvarenje, d.o.o. 5. Greenspan, I., S. (2004): Zahtjevna djece. Lekenik. Ostvarenje,

d.o.o. 6. Greenspan, S.I. i Wieder, S. (2003), Dijete s posebnim potrebama.

Poticanje intelektualnog i emocionalnog razvoja. Zagreb: Ostvarenje.

7. Igrić, Lj. (2004): Moje dijete u školi, priručnik za roditelje djece s


14

posebnim edukacijskim potrebama. Zagreb. MInistarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti.

8. Ivanković, Katica (2003.): Downov sindrom u obitelji. Zagreb. FoMa 9. Jensen, E. (2004), Različiti mozgovi, različiti učenici, Educa, Zagreb. 10. Jurčić, M., Zrilić, S. i Bedeković, V. (2011): Različitost u kontekstu

suvremenog kurikuluma. Školski vjesnik., 60(2): 149-164. 11. Kiš – Glavaš L, Fulgosi – Mastnjak R. (ur. 2002): Do prihvaćanja

zajedno. Integracija djece s posebnim potrebama. IDEM, Zagreb. 12. Kocijan-Hercigonja, D. i sur. (2000): Mentalna retardacija.

Jastrebarsko. Naklada Slap 13. Kostelnik, M., Onaga, E., Rohde, B., Whiren, A. (2004), Djeca s

posebnim potrebama, Educa, Zagreb. 14. Ljubešić, M (ur). (1997): Jezične teškoće školske djece. Školske

novine. Zagreb. 15. Mehringer, A. (2003). Mala specijalna pedagogija. Educa: Zagreb. 16. Nikolić, S. (2000): Autistično dijete, Zagreb. 17. Posokhova, I. (1999): Razvoj govora i prevencija govornih

poremećaja u djece. Priručnik za roditelje. Zagreb. Ostvarenje. 18. Zrilić, S. i Košta, T. (2009): Specifičnosti rada sa slijepim djetetom u

vrtiću i školi s posebnim naglaskom na slušnu percepciju. Magistra Jadertina – Zbornik radova Odjela za izobrazbu učitelja i odgojitelja, Sveučilišta u Zadru, (str. 171-187).

19. Zrilić, S. i Košta, T. (2009): The possibilities of Implementing the Croatian National Education Standard in Teaching Music to Pupils with Special Educational Needs.. Univerza v Ljubljani. Glasbeno-pedagoški zbornik. Zvezek 10. (str. 72-83)

20. Zrilić, S. (2010): Inovativni pedagog u kontekstu suvremenog kurikuluma. Zrno, br. 90-91 (116-117), časopis za obitelj , vrtić i školu. Zagreb. (str. 24-25).

21. Zrilić, S. (2010): Kvaliteta komunikacije i socijalni odnosi u razredu. Pedagogijska istraživanja., 7(2): 231-242.

22. Zrilić, S. i Valjan-Vukić, V. (2012): Implementacija nekih

elemenata Montessori metode u radu s djetetom s Down

sindromom u redovitom vrtiću. U: Ljubetić, M. i Mendeš, B. (ur):

Prema kulturi (samo)vrjednovanja ustanove ranog i predškolskog

odgoja. Znanstvena monografija: 181-194. 23. Zrilić, S. i Mlinarević, V. (2015): Strateški, kurikularni i zakonski

dokumenti kao temelj razvoja socijalnih kompetencija u hrvatskoj školi. Školski vjesnik. Split.

24. Zrilić, S. (2015): Suvremene paradigme inkluzivnog odgoja i obrzovanja, u (ur.:) Opić, S.; Bilić, V. i Jurčić, M. Odgoj u školi, Zagreb, Tiskara Dikopa, (253-277).

25. Zrilić, S. i Brzoja, K. (2013): Promjene u pristupima odgoju i obrazovanju učernika s teškoćama. Magistra Iaderina, br.8, (str. 141-153).

26. Zrilić, S. i Buterin, T. (2016): Teaching assistants as support to inclusive upbringing and education in the Republic of Croatia . Technics technologies Education Management. DRUNPP. Sarajevo, 2(11), 132-143.

27. Zrilić, S. i Valjan-Vukić, V. (2016): The Connection between Pupil's School Success and Their Inclusiveness in Extracurricular and Out-of-School Activities in Croatia. World Journal of Education, Vol.6.No.3: (29-38).


15

Oblici provođenja

nastave

P+S

Način provjere

znanja i polaganja

ispita

Usmeni ispit i prezentacija seminarskog rada

Jezik poduke

PREDAVANJA


1.

Djeca i učenici s posebnim potrebama (učenici s teškoćama u razvoju i daroviti),

definicija, terminološka određenja, klasifikacija, etiologija, pojam višestrukih teškoća,

općenito o teškoćama u razvoju.

2. Promjene u pristupima obrazovanju djece s posebnim potrebama. Položaj i prava

djece s posebnim potrebama u sustavu školovanja u RH.

3.

INKLUZIVNI ODGOJ I OBRAZOVANJE (suvremeni sustavi i koncepcije posebne

pedagogije, paradigme odgoja, integracija i inkluzija, osnovni pojmovi inkluzije, značaj

i oblici inkluzije, negativne i pozitivne strane kategorizacije.

4. SUDIONICI u odgoju djece s posebnim potrebama, kompetencije učitelja i odgojitelja

suradnja obitelji djeteta s posebnim potrebama i odgojno-obrazovne ustanove.

5. NORMATIVNI AKTI: Državni pedagoški standard, Nacionalni kurikulum za rani i

predškolski odgoj i obrazovanje, mogućnosti uključivanja u redovite vrtiće i škole,

osnovno školovanje u Hrvatskoj, zakonske odrednice, HNOS i NOK.

6. Modeli školovanja učenika s posebnim obrazovnim potrebama u redovitom školskom

sustavu, oblici rada, prilagođeni program, )

Stručni suradnici (pedagog, psiholog i stručnjak edukacijsko-rehabilitacijskog profila,

postupak pedagoške opservacije).

7. OŠTEĆENJE VIDA (etiologija anomalija, slabovidnosti i sljepoće, znakovi za

prepoznavanje slabovidnosti, školovanje djece s oštećenjem vida, kako pomoći

slabovidnim učenicima u školi.

8 Slijepo dijete u vrtiću i školi; Vrste igara za poticanje uspješne integracije i inkluzije

slijepog djeteta

9. POREMEĆAJ SLUHA (iz povijesti surdopedagogije, uzroci koji mogu dovesti do

oštećenja sluha, stupanj i klasifikacija oštećenja sluha, prepoznavanje oštećenja sluha,

značajke ponašanja i psihičkih procesa djece oštećena sluha, kako pomoći djeci sa

smetnjama sluha u vrtiću i školi, kompetencije učitelja i odgojitelja, metodički pristup u

radu s djecom oštećena sluha, položaj djece oštećena sluha u vršnjačkoj grupi


16

10. DJECA SA SNIŽENIM INTELEKTUALNIM SPOSOBNOSTIMA (iz povijesti tretiranja djece

sniženih intelektualnih sposobnosti, etiologija uzroka mentalne zaostalosti, razine

mentalne zaostalosti, djeca sniženih sposobnosti kognitivnog funkcioniranja integrirana

u redovita odjeljenja, značajke mišljenja i ponašanja djece sniženih intelektualnih

sposobnosti, kompetencije odgojitelja i učitelja, metodika rada u vrtiću i školi,

11. Down sindrom - etiologija, odgojno-obrazovna integracija i inkluzija, Sposobnosti

učenja djece s DOWN SINDROMOM )

12. AUTIZAM (opća obilježja - definicija, etilologija i karakteristike, mogućnosti integracije

i inkluzije u redoviti odgojno-obrazovni sustav učenika s autizmom, kompetencije

odgojitelja i učitelja ,metodika rada); Aspergerov sindrom

13. POREMEĆAJI JEZIKA, GOVORA I GLASA poremećaji govora (artikulacijski poremećaji i

poremećaji fluentnosti); posebne jezične teškoće (teškoće u izražavanju, ekspresiji i

teškoće u razumijevanju, recepciji jezika), govorni negativizam

14. MOTORIČKI POREMEĆAJI I KRONIČNE BOLESTI

- djeca s oštećenjem lokomotornog aparata,

- djeca s oštećenjem središnjeg živčanog sustava,

- djeca s oštećenjem perifernog živčanog sustava djeca s oštećenjima koja su posljedica kroničnih bolesti drugih sustava

15. KOLOKVIJ

PREDAVANJA


1.

Djeca i učenici s posebnim potrebama (učenici s teškoćama u razvoju i daroviti),

definicija, terminološka određenja, klasifikacija, etiologija, pojam višestrukih teškoća,

općenito o teškoćama u razvoju.

2. Promjene u pristupima obrazovanju djece s posebnim potrebama. Položaj i prava

djece s posebnim potrebama u sustavu školovanja u RH.

3.

Način provjere znanja i polaganja ispita

4.

5. NORMATIVNI AKTI: Državni pedagoški standard, Nacionalni kurikulum za rani i

predškolski odgoj i obrazovanje, mogućnosti uključivanja u redovite vrtiće i škole,

osnovno školovanje u Hrvatskoj, zakonske odrednice, HNOS i NOK.

6. Modeli školovanja učenika s posebnim obrazovnim potrebama u redovitom školskom

sustavu, oblici rada, prilagođeni program, )

Stručni suradnici (pedagog, psiholog i stručnjak edukacijsko-rehabilitacijskog profila,


17

postupak pedagoške opservacije).

7. OŠTEĆENJE VIDA (etiologija anomalija, slabovidnosti i sljepoće, znakovi za

prepoznavanje slabovidnosti, školovanje djece s oštećenjem vida, kako pomoći

slabovidnim učenicima u školi.

8 Slijepo dijete u vrtiću i školi; Vrste igara za poticanje uspješne integracije i inkluzije

slijepog djeteta

9. POREMEĆAJ SLUHA (iz povijesti surdopedagogije, uzroci koji mogu dovesti do

oštećenja sluha, stupanj i klasifikacija oštećenja sluha, prepoznavanje oštećenja sluha,

značajke ponašanja i psihičkih procesa djece oštećena sluha, kako pomoći djeci sa

smetnjama sluha u vrtiću i školi, kompetencije učitelja i odgojitelja, metodički pristup u

radu s djecom oštećena sluha, položaj djece oštećena sluha u vršnjačkoj grupi

10. DJECA SA SNIŽENIM INTELEKTUALNIM SPOSOBNOSTIMA (iz povijesti tretiranja djece

sniženih intelektualnih sposobnosti, etiologija uzroka mentalne zaostalosti, razine

mentalne zaostalosti, djeca sniženih sposobnosti kognitivnog funkcioniranja integrirana

u redovita odjeljenja, značajke mišljenja i ponašanja djece sniženih intelektualnih

sposobnosti, kompetencije odgojitelja i učitelja, metodika rada u vrtiću i školi,

11. Down sindrom - etiologija, odgojno-obrazovna integracija i inkluzija, Sposobnosti

učenja djece s DOWN SINDROMOM )

12. AUTIZAM (opća obilježja - definicija, etilologija i karakteristike, mogućnosti integracije

i inkluzije u redoviti odgojno-obrazovni sustav učenika s autizmom, kompetencije

odgojitelja i učitelja ,metodika rada); Aspergerov sindrom

13. POREMEĆAJI JEZIKA, GOVORA I GLASA poremećaji govora (artikulacijski poremećaji i

poremećaji fluentnosti); posebne jezične teškoće (teškoće u izražavanju, ekspresiji i

teškoće u razumijevanju, recepciji jezika), govorni negativizam

14. MOTORIČKI POREMEĆAJI I KRONIČNE BOLESTI

- djeca s oštećenjem lokomotornog aparata,

- djeca s oštećenjem središnjeg živčanog sustava,

- djeca s oštećenjem perifernog živčanog sustava djeca s oštećenjima koja su posljedica kroničnih bolesti drugih sustava

15. KOLOKVIJ

Seminar



18

Vježbe



19


Naziv kolegija Žanrovi u dječjoj književnosti

ECTS 4


20

Nastavnici i/ili

suradnici

prof.dr.sc. Robert Bacalja

doc.dr.sc. Katarina Ivon


Poznavanje i razumijevanje sadržaja i ciljeva kolegija .

Poznavanje, razumijevanje i definiranje pojma dječja književnost.

Razumijevanje odnosa između dječje književnosti i dječje dobi.

Razumijevanje kriterija u vrednovanju dječje književnosti.

Poznavanje i razumijevanje žanrova u dječjoj književnosti.

Analiziranje tekstova iz dječje književnosti te diskutiranje o osnovnim značajkama vrsta kojima tekstovi pripadaju

Uočavanje osnovnih karakteristika dječjih književnih vrsta.

Prepoznavanje slikovnice prema uporabi.

Razumijevanje odgojnih vrijednosti prve slikovnice.

Navesti i opisati karakteristike žanrova u dječjoj književnosti.

Razlikovati romane i pripovijetke o djetinjstvu.

Opisati i ovladati strukturnim osobinama dječjeg igrokaza.

Prepoznavati književni tekst iz područja dječje književnosti kao osnovu za nastanak drugih umjetničkih ostvarenja (filmova, kazališnih predstava itd.)

Nabrojiti ključne predstavnike svjetskog i hrvatskog stripa.

Razumijevanje pedagoškog aspekta hrvatske dječje književnosti te pokušaj korelacije s ostalim znanstvenim područjima.

Preduvjeti za upis Nema

Ispitna

literatura

Crnković, M.; Težak, Dubravka (2002). Povijest hrvatske dječje književnosti (od početka

do 1955.), Zagreb:Znanje

Crnković, M. (1990), Dječja književnost, Zagreb: Školska knjiga.

Crnković, M. (1987), Sto lica priče, antologija dječje priče s interpretacijama. Zagreb: Školska knjiga. Hranjec, S. (2006) Pregled hrvatske dječje književnosti. Zagreb: Školska knjiga. Hranjec, S. (2009), Ogledi o dječjoj književnosti, Zagreb: Alfa. Težak, D., Težak, S. (1997), Interpretacija bajke. Zagreb: DiVič. Bacalja, R. (1999). Dječja recepcija književnih vrsta u: Kako razvijati kulturu čitanja

(zbornik), Zagreb, Knjižnice grada Zagreba, Hrvatski centar za dječju knjigu, str.22-30.

Peroš, Z.; Ivon, K.; Bacalja, R.(2007). More u pričama Ivane Brlić-Mažuranić. Magistra

Iadertina, god.2., sv.2., str.61-78.


21

Dopunska

literatura

Bettelheim, B. (2000). Smisao i značenje bajki, Poduzetništvo Jakić: Cres.

Crnković, M. (1998). Hrvatske malešnice, Školska knjiga, Zagreb.

Skok,J. (1985). Od riječi do igre. (pogovor), Školska knjiga, Zagreb, F.D. Šibenik.

Zalar, I. (1987). Dječji roman u hrvatskoj književnosti (uvodna poglavlja), Školska knjiga,

Zagreb.

Zalar, I. (1991). Pregled suvremene hrvatske dječje poezije, Školska knjiga, Zagreb.

Zima, D. (2011), Kraći ljudi, Povijest dječjeg lika u hrvatskom dječjem romanu, Zagreb:

Školska knjiga

Časopisi o dječjoj književnosti: Libri&Liberi, Književnost i dijete

Hranjec, S (1998), Hrvatski dječji roman, Zagreb: Znanje

Hranjec, S (2004), Dječji hrvatski klasici, Zagreb; Školska knjiga

Majhut, B. (2005), Pustolov, siroče i dječja družba: hrvatski dječji roman do 1945.

Zagreb: FF pres

Pintarić, Ana (1999), Bajke (pregled i interpretacije), Osijek: Matica hrvatska

Pintarić, Ana (2008), Umjetničke bajke, teorija, pregled i interpretacije, Osijek: FF

Hameršak, M. (2011), Pričalice (o povijesti djetinjstva i bajke), Zagreb: Algoritam.

Kos-Lajtman,A.(2011),Autobiografski diskurs djetinjstva, Zagreb: Naklada Ljevak.

Oblici provođenja

nastave

Predavanja, seminari, (pohađanje nastave P i S); konzultacije; samostalni zadaci,

seminarski rad.

Način provjere

znanja i polaganja

ispita

Studenti su dužni redovito aktivno sudjelovati na nastavi, što podrazumijeva otvorenu

diskusiju na danu temu i pripremu za diskusiju izvan nastave. Studenti su dužni redovito

pisati domaće zadaće i pripremati se za nastavni sat. Studenti polažu pismeni i usmeni

dio ispita. Pismeni dio ispita je eliminacijski, tj. ako student nije položio pismeni dio ne

izlazi na usmeni dio ispita. Seminarski rad vrednuje se 1 ECTS bodom. Redovitost

pohađanja nastave 0,5 ECTS, aktivnost u nastavi 0,5 ECTS, pismeni dio ispita (min.

50% riješeno ispravno) 1 ECTS i usmeni dio ispita 1 ECTS bod.



22

Predavanja

Red.

br. Datum Naslov Literatura

1.

Upoznavanje s kolegijem, literatura

Kroz sve nastavne jedinice

koristit će se naslovi koji su

predviđeni obveznom i

izbornom literaturom.

2.

Uvod u dječju književnost

3.

Definicija dječje književnosti. Dječja književnost i dječja

dob.

4.

Kriteriji u vrednovanju dječje književnosti. O recepciji dj.

knjiž.

5.

O kulturi čitanja. Načini razvijanja kulture čitanja.

6. Pregled žanrova iz dječje knjiž.. Slikovnica ( prva dječja

knjiga, povijest slikovnice)

7.

Oblik i veličina prve slikovnice. Dvodimenzionalnost.

Ilustracije. Vrste slikovnica prema uporabi. Vrste s

obzirom na dječju dob.

8.

Odgojna vrijednost slikovnice. Uvod u dječju priču. Teorije

o postanku usmene priče. Hrvatska usmena priča.

9.

Usmena i umjetnička bajka. Podvrste dječje priče: bajka

(klasična i umjetnička), fantastična priča.

10.

Realistična priča. Hrvatska dj. priča Uvod u dječju poeziju.

Stara i nova dječja poezija. Oblici u dječjoj poeziji.

Hrvatska dječja poezija.

11.

Romani i pripovijetke o djetinjstvu. Roman za djecu i dječji

roman. Hrvatski dječji roman Strukturne osobine dječjeg

romana.

12.

Dječji igrokaz. Strukturne osobine dj. igrokaza. Vrste


23

dječjeg igrokaza.

13.

Basna. Strukturne osobine i podrijetlo basne.

14.

Strip, povijest stripa. Predstavnici svjetskog i hrvatskog stripa.

15.

Pregled ostalih žanrova: putopisi, biografije, romani za

djecu. Hrvatska dječja periodika.

Seminari

Red.

br. Datum Naslov Literatura

1.

Slikovnica- prva dječja knjiga. Simbolička i problemska

slikovnica. Multimedijalna slikovnica.

Andrea Petrlik-Huseinović,Ana Đokić- Pongrašić, Ivana

Guljašević, Željka Mezić, Ana Kadoić….

Susanne Rotraut Berner, Melanie Joyce, Dick Bruna…

Kroz sve nastavne jedinice

koristit će se naslovi koji su

predviđeni obveznom i

izbornom literaturom.

2.

C. Perault / Braća Grimm – interpretacija bajki/ analiza

zajedničkih motiva : Crvenkapica, Pepeljuga, Ivica i

Marica, Snjeguljica, Trnoružica, Matavilka….

3.

H.C. Andersen : Mala sirena /Kraljevna na zrnu

graška/Djevojčica sa žigicama/ Carevo novo ruho/ Cvijeće

male Ide/Pastirica i dimnjačar….

4.

Lewis Carroll – Alica u zemlji čudesa

James M. Barrie - Petar Pan

L.F.Baum: Čarobnjak iz Oza

5.

Carlo Collodi – Pinokio

Astrid Lindgren – Pipi duga čarapa

6.

Hugh Lofting – Pripovijest o dru Dolittleu

Ela Peroci – Djeco, laku noć


24

7.

Karel Čapek – Poštarska bajka

Gianni Rodari - Čipolino

8.

Felix Salten - Bambi

Rudyard Kipling – Knjiga o džungli

9.

Johanna Heusser-Spyri – Heidi

Erich Kastner - Emil i detektivi

10.

Grigor Vitez – Kako živi Antuntun, Paun, A zašto ne bi,

Kad bi drveće hodalo

Zvonimir Balog – Veseli zemljopis/Pusa od Krampusa

Luko Paljetak – Nevidljiva Iva/Miševi i mačke naglavačke

11.

Basne: Ezop, Jean de la Fontaine, Lessing, Krilov,

12. Z.Krilić, Zagonetno pismo

H.Kovačević, Tajna mačje šape

13.

Hitrec, Eko Eko,

Gardaš, Duh u močvari

14.

W.Saroyan, Tata, ti si lud

S.Pilić - O mamama sve najbolje

15. ---------- Evaluacija


Pohađanje nastave, aktivno sudjelovanje na nastavi, izrada i prezentacija seminarskog rada. Smatra se da

student nije izvršio svoje nastavne obaveze ukoliko je izostao s više od 30% nastave. Nastavnik evidentira

prisutnost studenata na početku svakog sata. Ispiti su predviđeni u prvoj i drugoj polovici veljače (7. 2. i 21.

2. 2018)

Nastavnik: Prof.dr.sc. Robert Bacalja doc.dr.sc. Katarina Ivon


25

Naziv kolegija Glazbena kultura

ECTS

Nastavnici i/ili

suradnici

Snježana Habuš Rončević, prof.


26

Ishodi učenja Opće kompetencije

* imati sposobnost organizacije i planiranja samostalnog učenja u glazbi i kroz glazbu u

studiju na način kritičkog i samokritičkog propitivanja umjetničkih i znanstvenih/odgojno-

obrazovnih istina,

* posjedovati kapacitet za stjecanje glazbenih spoznaja s ciljem generiranja novih ideja u

različitim glazbenim situacijama,

* razviti sklonost prema timskom radu glazbenom interakcijom i suradnjom utemeljenom na

partnerskim odnosima,

* kroz samostalni i kontinuirani glazbeni rad koristiti različite izvore, osobne dispozicije,

glazbene sposobnosti i glazbene vještine.

Specifične kompetencije

* upoznavati, razumjeti i biti otvoren prema najnovijim glazbenim odgojno-obrazovnim

spoznajama i spoznajama o prirodi glazbenog razvoja i učenja.

* demonstrirati znanje iz teorije glazbe, teorije glazbenog odgoja i obrazovanja, glazbene

umjetnosti i znanosti, na teorijskoj i praktičnoj razini.

* glazbom podupirati odnose i razvijati komunikaciju s ciljem razvoja individualnosti i

društvenosti.

* glazbom razvijati sposobnosti, vještine, mogućnosti, potrebe, interese i osobine djeteta

čime se ostvaruje integrirana odgojno-obrazovna praksa.

Preduvjeti za

upis

Ispitna

literatura

Jurišić, G., Sam Palmić, R., (2002), Brojalica snažni glazbeni poticaj, Adamić, Rijeka

Sam, R., (1998), Glazbeni doživljaj u odgoju djeteta, Glosa, Rijeka

Njirić, N., (1985), U susret glazbi, ŠK Zagreb, Zagreb

Rojko, P. (2004), Metodika glazbene nastave, praksa I dio, ITG Zg

Rojko, P. (2005), Metodika glazbene nastave, praksa II dio slušanje, ITG Zg

Šmit, M.B., (2002), Glazbom do govora, Naklada Haid, Zagreb

Peteh, M., (1998), Zlatno doba brojalice, Alineja, Zagreb

Petrović, T., (2002), Pričom, crtežom i popijevkom u notno pismo, HDGP, Teorija 4 -7, ZG


27

Dopunska

literatura

Kiš, S.,(2000), Glazbeni odgoj - estetski odgoj, Tonovi 15(1), Zagreb

Županović, L. Tvorba glazbenog djela, HPKZ; Problemi suvremene nastave, Zagreb

Buble, N. (1997), Glazbe kao dio života, Umjetnička akademija, matica Hrvatska, Split

Sam, R., (1999), Glazbeno - likovna komunikacija - moguća odgojna stvarnost, Zbornik

radova, Međunarodni stručno-znanstveni skup, str.79-83, Opatija

Oblici

provođenja

nastave

Kolegij podrazumijeva predavanja i seminare kao oblike nastave.

Način provjere

znanja i

polaganja ispita

Studenti moraju prisustvovati i aktivno sudjelovati u nastavi. Student koji je izostao više od

šest puta ne može dobiti potvrdu o izvršenim obvezama (potpis) niti pristupiti ispitu.

Pismeni ispit sadrži pitanja na koja studenti odgovaraju pismeno.


PREDAVANJA


Glazba kao sredstvo estetskog odgoja

Utjecaj glazbe na razvoj sposobnosti i psihičkih funkcija

Mjesto, uloga i zadatci glazbenog odgoja

Glazbeni sluh i igre za razvijanje sluha

Razvijanje osjećaja za ritam

Brojalice


28

Pjesma u radu s djecom

Osnovne upute za pjevanje s djecom

Priprema odgojitelja za glazbenu aktivnost

Glazbeni sluh i igre za razvijanje sluha

Razvijanje osjećaja za ritam

Seminar


Osnovna metoda glazbenog odgojno-obrazovnog rada:

metoda glazbene recepcije

Didaktičke komponente glazbenog odgoja

(principi i načela

Glazbene aktivnosti , oblici i sadržaji

Glazba u predškolskom odgoju; vokalna glazba, instrumentalna glazba

Integracija i korelacija nekih glazbenih elemenata u različitim područjima dječjih aktivnosti


29


Naziv kolegija LIKOVNA KULTURA

ECTS 4

Nastavnici i/ili

suradnici

Karmen Travirka Marčina, prof.


Objasniti temeljne pojmove iz likovne kulture i likovnog izražavanja.

Vrednovanje likovnih oblika u odnosu na povijesna razdoblja

Razviti pozitivan odnos prema estetskom okruženju.

Uvažavati različitosti i multikulturalnosti.

Razviti kreativnu dimenziju odgajatelja.

Razvijati vizualno i estetsko opažanje.

Razvijati vrijednosne stavove prema umjetnosti i kulturnoj baštini

Preduvjeti za

upis

Nema ih.

Ispitna

literatura

•Ivančević, R. (1999.) Stilovi razdoblja život. Zagreb, Profil,

•Ivančević, R. (2000.) Stilovi razdoblja život II. Zagreb, Profil,

•Karaman, A., (2005.) Opća povijest umjetnosti od prapovijesti do suvremenosti,

Zagreb, Školska knjiga,


30

Dopunska

literatura

Janson H. W., Janson A. F.(2013.) Povijest umjetnosti, Zagreb, Stanek d.o.o.

Gombrich, E. H., (1999.) Povijest umjetnosti, Zagreb, Golden marketing

Likovna enciklopedija, Zagreb, Leksikografski zavod M. Krleža

Oblici

provođenja

nastave

Predavanje i seminari

Način provjere

znanja i

polaganja ispita

Rad studenta na predmetu će se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave i na završnom

ispitu: pohađanja nastave (12,5 ECTS postotnih bodova),priprema za predavanje (12,5

ECTS postotnih bodova), seminarski rad ( 25 ECTS postotnih bodova), pismeni ispit (50

ECTS postotnih bodova)

Jezik poduke Hrvatski i engleski

PREDAVANJA


Utorkom

10 i

30 -

12

sati

Grane likovne umjetnosti; arhitektura, slikarstvo, kiparstvo grafika i dizajn

Relativnost povijesnog vremena.

Ovisnost likovnih oblika o društvenim okolnostima zajednice.

Osnovni likovni elementi čovjekova izražavanja kroz povijesna razdoblja:

prapovijest

Antika

srednji vijek

srednji vijek

srednji vijek

renesansa početak

Renesansa


31

Renesansa

Barok

Barok

Barok

Analiziranje likovnih oblika prema društvenoj razvijenosti

Seminar


Utorkom

12-

13sa

ti

Arheološki muzej Zadar

Amfiteatar u Puli

Dioklecijanova palača

Eufrazijeva bazilika

Crkva sv. Križa u Ninu

Katedrala Trogir

Katedrala Zadar

Radovanov portal

Katedrala Šibenik

Katedrala Zagreb

Ivan Duknović

Franjo i Lucijan Vranjanin

Dubrovačka slikarska škola

Dubrovačke barokne crkve

Vježbe


32




33

Vokalno instrumentalni praktikum I

Snježana Habuš Rončević, prof.

Opće kompetencije

Na vježbama studenti su podijeljeni u grupe te zadatke izvode samostalno uz instrument i nastavnik pojedinačno

prati napredovanje svakog studenta. Ocjenjivanje stečenih kompetencija izvodi se tijekom nastave praćenjem

studentske aktivnosti na satu, ocjenjivanjem izvršenih zadaća i kontinuiranog rada. Na kraju svakog semestra

pismenim i usmenim ispitom koji se sastoji od pjevanja i sviranja zadanih kompozicija.

Specifične kompetencije

Nastavne i izvannastavne metode razvoja kompetencija: predavanje; demonstracija; diskusija; razgovor; vježbe.

Studenti će se osposobiti za čitanje i razumijevanje glazbenih znakova i pravila u crtovlju te na vježbama će se

kontinuirano obrađivati sadržaji koji će se praktično primjenjivati, osvještavati i izvoditi na instrumentu.

Očekivani ishodi i način i način ocjenjivanja

Podrazumijeva prepoznavanje, razumijevanje i izražavanje ritmičkih trajanja i visine nota i ostalih glazbenih

sadržaja koje postepeno prenosi na instrumentalno izvođenje uz vokalnu pratnju. Vrednuje se točnost i osviještenost u

povezivanju glazbenih teoretskih sadržaja sa praktičnom izvedbom te koliko je student razvio tehniku pjevanja i

koordinirao je uz instrumentalnu pratnju.

Habuš Rončević, S.,(2007), Osnove glazbene teorije, Skripta za kolegij Sviranje i Glazbeni praktikum za studijske

programe na Odjelu za izobrazbu učitelja i odgojitelja predškolske djece, Sveučilište u Zadru, Universitas Studiorum

Jadertina, Zadar

Đerfi-Bošnjak, V.,(2001), Ja volim pjesmu, pjesma voli mene, Centar za predškolski odgoj, Osijek


34

Lhotka-Kalinski, I.,(1975), Umjetnost pjevanja, ŠK Zagreb, Zagreb

Riman, M., (2008), Dijete pjeva, Učiteljski fakultet u Rijeci, Rijeka

Goran, Lj., Marić, Lj., (1991), Spavaj, spavaj zlato moje, ŠK Zagreb, Zagreb

Spiller, F., (1996), Muzički sustav, ŠK Zagreb, Zagreb,

Golčić, I.,(1998), Pjesmarica, HKD Sv. Jeronim, Zagreb

Jurišić, G.,Sam Palmić, R, (2002), Brojalica, Adamić, Rijeka

Sam., R.,(1992), Sviramo uz pjesmu, Glosa, rijeka

Na kolegiju student treba kontinuirano raditi i vježbati jer je princip učenja i realizacije sadržaja tako najučinkovitiji.

Razviti naviku svakodnevnog i kratkog vježbanja, jer je potrebna koncentracija time veća, a češća ponavljanja daju

najbolje rezultate. Posebnu pažnju treba uputiti na kontinuirano pohađanje nastave jer se glazbeni znakovi, pravila i

sadržaji postupno nadograđuju, nadopunjuju na prethodne i svaki segment nastave ima potrebnu težinu i predviđeni

kontinuitet. Na taj način studenti mogu očekivati razvijanje očekivanih kompetencija, uz redovito izvršavanje domaćih

zadataka i aktivno sudjelovanje na vježbama.

Svaki student ima svojih cca pet minuta u kojima odsvira i pjeva prethodno zadani primjer te mu se zadaje novi (za

idući sat). Ostali u grupi slušaju instrumentalnu izvedbu, pjevaju zajednički primjer i slušaju komentare i primjedbe

nastavnika.

Obveza je studenta pohađanje vježbi te aktivno sudjelovanje na nastavi. O prisustvovanju nastavi nastavnik će

voditi evidencijski list. Ako student izostane više od 6 puta s nastave, smatrati će se da nije izvršio svoje nastavne

obveze i mora ponovno upisati kolegij.

Studenti koji su završili glazbene škole trebaju donijeti originalne svjedodžbe završnih razreda koje će nastavnik

fotokopirati i spremiti u svoje evidencijske materijale.

Tijekom predavanja i vježbi student mora aktivno sudjelovati u nastavi što podrazumijeva izvršavanje zadanih radnih

zadaća te aktivno praćenje nastavnih zadataka. Tijekom nastave mora odsvirati minimun 10 zadanih primjerA

(pjesme) koji se na svakom satu zadaju studentima da ih kod kuće pripreme za idući sat vježbi.

Nastavnik ocjenjuje preciznost i točnost meloritmičkog primjera i vokalnu izvedbu istog. Student može samostalno

savladati i više primjera i svirati ih na satu te na taj način je u mogućnosti dodatno povećati svoju konačnu ocjenu za

kolegij.

Pismeni ispit će obuhvatiti teoretske dimenzije kolegija koje su se obrađivale tijekom nastave vježbi kao što su

prepoznavanje, razumijevanje i izražavanje ritmičkih trajanja, ključeva, ljestvica, visine tona i ostalih glazbenih

sadržaja primjerenih odgovarajućoj težini na kolegiju.

Usmeni ispit (sviranje i pjevanje) obuhvatiti će dimenzije kolegija koje su se obrađivale tijekom nastave vježbi.

Student će praktično izvesti glazbene primjere i ocijeniti će se preciznost i točnost vokalne i manuelne tehnike.


35

Predviđeni minimum je da uspješno izvede dva primjera (jedan u C duru, a drugi sa predznacima).

Nastavnik prati na svakom satu napredovanje i postignuće studenata. Ukoliko student kasni sa zadanim programom,

nastavnik sam procjenjuje o ocjenjivanju postignuća, jer se nekad radi o smanjenim sposobnostima, a nekad o

nepripremljenosti za sat. Ako student ima poteškoće u razvijanju manuelne tehnike sviranja ili intoniranja zadanih

glazbenih primjera, onda mu se pomaže i zadaju jednostavniji radni zadatci. Vremensko ograničenje sata ne

dozvoljava da student izvodi više od tri primjera na vježbi, zato se neizvršavanje obveza od nekoliko sati teško

može nadoknaditi.

Hrvatski jezik

Vježbe


UVODNI SAT – upoznavanje sa sadržajem kolegija i literaturom

Elementi glazbenog djela - melodija, ritam, harmonija

Ponavljanje teorije glazbe

Ponavljanje ljestvica, glavnih akorada i obrati kvintakorada

C-dur , G-dur, F-dur

Ljestvice sa dva predznaka – D-dur, B-dur

Sviranje dječjih pjesama

Kolokvij – glazbena teorija

Popis pjesama za ispit

Dječje pjesme sa dva predznaka

Ljestvice sa tri predznaka – A-dur, Es-dur

Dječje pjesme sa tri predznaka

Kolokvij – glazbena teorija

Kolokvij – sviranje zadanih dječjih pjesama



36

Studij Preddiplomski i diplomski studij za učitelje i odgojitelje predškolske djece

Naziv kolegija Osnove kineziologije

Status kolegija obavezni

Godina 2. god.PO Semestar 3.

ECTS 2

Nastavnici i/ili

suradnici

Mr.sc. Predrag Saratlija,


navesti i opisati pojam, cilj i strukturu kineziologije kao znanosti o kretanju

navesti i objasniti anatomske i fiziološke osnove kretanja, motoričko učenje, kineziološke sustave

odabrati primjerene kineziološke tretmane

prikazati utjecaj kinezioloških aktivnosti na zdravlje

analizirati kineziološke aktivnosti

analizirati i objašnjavati efekte pojedinih kinezioloških procesa

interpretirati parametre dijagnostike antropološkog statusa kinezioloških subjekata


Sadržaj Osnove kineziologije uvode studente u poznavanje i korištenje metoda,

metodologije i postupaka za analizu i upravljanje kineziološkim aktivnostima,

kao polazište za planiranje, programiranje, kontrolu i provedbu kinezioloških

transformacijskih procesa, posebno s djecom Predškolskog odgoja i djecom u

razrednoj nastavi.

Ispitna

literatura

Prskalo, I. (2001). Osnove kineziologije. Visoka učiteljska škola u Petrinji,

Petrinja.

Mraković, M. (1997). Uvod u sistematsku kineziologiju. Kineziološki

fakultet u Zagrebu, Zagreb.

Findak V., I. Prskalo (2004). Kineziološki leksikon. Petrinja: Visoka


37

učiteljska škola u Petrinji

Dopunska

literatura

Findak, V. (1999). Metodika tjelesne i zdravstvene kulture. Školska

knjiga, Zagreb.

Zbornici radova ljetne škole kineziologa

Zbornici radova kondicijska priprema sportaša

Časopisi Kineziology

Oblici provođenja

nastave

Predavanje i seminari

Način provjere

znanja i polaganja

ispita

1. Redovito sudjelovanje na nastavi - studenti su dužni redovito aktivno sudjelovati na nastavi, što podrazumijeva otvorenu diskusiju na danu temu i pripremu za diskusiju izvan nastave – 25% ocjene

2. Seminarski rad – – 25% ocjene 3. Usmeni ispit- 50% ocjene


Način praćenja

kvalitete

Standardiziranom anketom na razini Sveučilišta ispitati će se stavovi studenata o kvaliteti nastave

Usmenom diskusijom i davanjem prijedloga od strane studenata ispitati će se također stavovi studenata o kvaliteti i uspješnosti nastave

Pokazatelj kvalitete pratit će se i uspješnosti na ispitu

IZVEDBENI PROGRAM

(NASTAVNI SADRŽAJI PO TERMINIMA)

PREDAVANJA

TERMIN

Prostorija dvorana

Konzultacije

SEMINARI TERMIN Utorkom 13,00-15,00

Prostorija Učiona 105

Konzultacije

PREDAVANJA


38


1. Pojam i definicija kineziologije; Predmeti istraživanja kineziologije;

2. Metode istraživanja kineziologije; Struktura kineziologije;

3. Struktura kineziologije; Koncepcija kinezioloških istraživanja;

4. Osnove procesa tjelesnog vježbanja; Pojam i definicija procesa tjelesnog

vježbanja

5. Organizacija procesa tjelesnog vježbanja; Modeliranje procesa tjelesnog

vježbanja

6. Određivanje plana i slijed postupaka planiranja; određivanje stanja subjekta

7. Određivanje cilja; Određivanje čimbenika ograničenja; Određivanje programa i

slijed postupaka programiranja;

8. Određivanje sadržaja tjelesnog vježbanja; Određivanje ukupne količine

opterećenja tjelesnim vježbanjem; Određivanje načina u procesu tjelesnog

vježbanja;

9. Određivanje rasporeda kinezioloških operatora; Određivanje načina praćenja,

provjeravanja i vrednovanja učinkovitosti provedenog modela tjelesnog

vježbanja

10. Okvirni plan i program tjelesnog vježbanja; Utjecaj tjelesnog vježbanja na

promjene antropoloških obilježja; Utjecaj tjelesnog vježbanja na motoričke

sposobnosti;

11. 1. Utjecaj tjelesnog vježbanja na morfološka obilježja; Utjecaj tjelesnog

vježbanja na funkcionalne sposobnosti;

12. Utjecaj tjelesnog vježbanja na kognitivne sposobnosti;

13. Utjecaj tjelesnog vježbanja na konativna obilježja;

14.

15.

Utjecaj tjelesnog vježbanja na sociološka obilježja;

Utjecaj tjelesnog vježbanja na motoričku informiranost; Utjecaj tjelesnog

vježbanja na zdravlje. _________________________________________________________


39

SEMINARI


28.2. 2 Uvodni sat, dostupna literatura iz područja kineziologije, forma pisanja

seminarskog rada i izrada prezentacije te način izlaganja

6.3 2 Kineziologija, predmet proučavanja, cilj, zadaće, interdisciplinarnost

13.3. 2 Pokret, kineziološka aktivnost, neaktivnost

20.3. 2 Struktura kinezioloških aktivnosti (cikličke , acikličke, monostrukturalne ...)

27.3. 2 Antropološka obilježja; antropološki status, motoričke sposobnosti, motorička

dostignuća, motorička znanja, funkcionalne sposobnosti

3.4. 2 Motoričke sposobnosti; snaga i brzina

10.4. 2 Motoričke sposobnosti; koordinacija

17.4. 2 Motoričke sposobnosti; fleksibilnost i ravnoteža

24.4. 2 Motoričke sposobnosti; preciznost

8.5. 2 Motoričko učenje; motorička informacija, motoričko učenje, motorička greška

15.5. 2 Utjecaj kinezioloških aktivnosti na zdravlje

22.5. 2 Kineziološki procesi; kineziološki operatori

29.5. 2 Opterećenja u kineziolškim aktivnostima

5.6. 2

Biopsihosociološke značajke djece u razrednoj nastavi

Kineziološki sadržaji u radu s djecom u razrednoj nastavi

UVJETI POHAĐANJA NASTAVE I POLAGANJA ISPITA


Redovito sudjelovanje na nastavi - studenti su dužni redovito aktivno sudjelovati na nastavi, što podrazumijeva otvorenu diskusiju na danu temu i davanje praktičnih primjera – 25% ocjene

Seminarski rad – 25% ocjene

Usmeni ispit- 50% ocjene Termini ispita

12 .6 i 3.7.2018. u 11,00 sati

4.9. i 20.9.2018. u 11,00 sati


40

Naziv kolegija STRUČNA PRAKSA II

ECTS 2ECTS

Nastavnici i/ili

suradnici

Doc. dr. sc. Violeta Valjan Vukić


razviti sposobnosti refleksivnog praktičara koji kontinuirano vrednuje učinke

svojih postignuća;

demonstrirati sposobnost prilagođavanja novim i neočekivanim situacijama

na način aktivne primjene stečenih znanja, vještina i sposobnosti;

prepoznati i vrednovati koncepte cjeloživotnog učenja zalaganjem za

osobni profesionalni razvoj;

objasniti najnovije znanstvene spoznaje o prirodi učenja djeteta u ranom

djetinjstvu i oblicima njihova kultiviranja i socijalizacije;

samostalno konstruirati, implementirati i evaluirati integrirani kurikul u

ukupnosti svih razvojnih područja koristeći aktivnosti i materijale u skladu sa

suvremenim razvojnim teorijama kojima se tumači dječji razvoj

Preduvjeti za upis Stručna praksa I

Ispitna

literatura

Bašić, J., Žižak, A., Koller-Trbović (1998) Integralna metoda u primjeni. Zagreb: Alinea.

Duran, M. ( 2001 ) Dijete i igra. Jastrebarsko: Slap. (odabrana poglavlja)

Ivon, H.(2011) Dijete, odgojitelj i lutka. Zagreb: Golden marketing-Tehnička knjiga.

Dopunska

literatura

Babić, N., Irović, S. (2004) Djeca i odrasli u igri. U: Babić, N., Irović, S., Redžep-Borak, Z. (ur.), Rastimo zajedno. Osijek, Centar za predškolski odgoj , Visoka učiteljska škola; 15-24.

Juul; J. (1995) Vaše kompetentno dijete, Zagreb: Educa (poglavlje: Samosvijest i samopouzdanje, 91-131).

Oblici provođenja

nastave

Praktični rad u vježbaonici.

Način provjere

znanja i

Rad studenta na kolegiju Stručna praksa II vrednovati će se na temelju sljedećih

kriterija: redovitog pohađanja prakse, praktičnog rada u vježbaonici, te pisanja


41

polaganja ispita dnevnika stručne prakse.

Jezik poduke Hrvatski.

VJEŽBE


1. 2 Plan i program za odgojnu skupinu

2. 2 Dokumentacija odgojitelja

3. 2 Svakodnevno promatranje cjelodnevnih aktivnosti i uključivanje uz pomoć

mentorice

4. 2 Analiza komunikacije/interakcije odrasli – dijete u svakodnevnim situacijama

5. 2 Analiza komunikacije/interakcije odrasli – skupina djece u svakodnevnim

situacijama

6. 2 Analiza komunikacije/interakcije dijete – dijete u svakodnevnim situacijama

7. 2 Analiza komunikacije/interakcije dijeteskupina djece u svakodnevnim situacijama

8. 2 Analiza simboličkih igara

9. 2 Primjena scenske lutke

10. 2 Upoznavanje s programom stručnog usavršavanja odgojitelja

11. 2 Upoznavanje s oblicima suradnje s roditeljima

12. 2 Promatranje praktičnih aktivnosti studenata i sudjelovanje u analizi





42

B) IZBORNI PREDMETI S MATIČNOG STUDIJA

Naziv kolegija Rad s Orffovim instrumentarijem

ECTS 3

Nastavnici i/ili

suradnici

Dr. sc. Tomislav Košta


Koristiti instrumente Orffovog instrumentarija;

Pokazati sposobnost vještinu čitanja glazbenog pisma (glazbenu abecedu i

ritam dječjih pjesama);

Demonstrirati sviranje na melodijskim i ritamskim instrumentima Orffovog

instrumentarija;

Analizirati skladbe, dječje pjesme;

Pokazati i razumijeti glazbeno znanje kod rada s partiturama za Orffov

instrumentarij.


Ispitna

literatura

Manasteriotti, V. (1982) Muzički odgoj na početnom stupnju. Zagreb: Školska

knjiga

Kalan Pavle: Skladbe za Orffov instrumentarij, Zavod Republike Slovenije za


Student stručnu praksu ostvaruje u predškolskoj ustanovi gdje mu se dodjeljuje mentor /odgojitelj.

Obveze studenata su redovno pohađanje vježbi (stručne prakse). O stručnoj praksi student vodi dnevnik

stručne prakse u koji bilježi realizirani sadržaj predviđen programom kolegija.


43

šolstvo, Ljubljana, 1997.

Manasteriotti Višnja (1977) Zbornik pjesama i igara za djecu, Školska knjiga,

Zagreb

Dopunska

literatura

Golčić I. (1998): Pjesmarica za osnovne škole, HKD sv. Jeronima, Zagreb.

Oblici provođenja

nastave

Predavanja, radionice, vježbe, samostalni zadaci.

Način provjere

znanja i

polaganja ispita

Usmeni i pismeni


SADRŽAJ

Ponavljanje osnovnih glazbenih pojmova (zvuk, osobine tona, notno crtovlje i ključevi, tonski

sustav,

Nazivi tonova - glazbena abeceda, predznaci, ljestvice)

Ponavljanje ritma (notne vrijednosti i oblici, ritmički slogovi i njihovo otkucavanje znakovi

za produljenje nota, stanke, mjere – jednostavne i složene, glazbene dobe, arza – teza,

vježbanje ritma - ritmički diktat)

Upoznavanje Orffovog instrumentarija,

Izvođenje brojalica na različitim ritamskim udaraljkama,

Izvođenje dječjih pjesama na različitim melodijskim udaraljkama,

Upoznavanje s partiturom za Orffov instrumentarij,

Sviranje dječjih pjesama na Orffovom instrumentariju,

Upoznavanje partiture dječjih pjesama za Orffov instrumentarij,

Samostalna izrada orkestracije dječjih pjesama sa Orffovim instrumentarijem


44


Studenti su dužni redovito prisustvovati na nastavi, aktivno sudjelovati u nastavi, položiti pismeni i

usmeni ispit

Rad studenta na predmetu će se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave i na završnom ispitu:

pohađanja nastave (25 ECTS postotnih bodova), pismeni ispit (50 ECTS postotnih bodova), usmeni

ispit (25 ECTS postotnih bodova).

Naziv kolegija VIZUALNE KOMUNIKACIJE

ECTS 3

Nastavnici i/ili

suradnici

Karmen Travirka Marčina, prof.


Objasniti temeljne spoznaje iz vizualne pismenosti i suvremenih vizualnih

komunikacija potrebno za profesionalni rad s djecom.

Uvažavati različitosti i multikulturalnosti

Promatrati i vrednovati djetetove kreativne mogućnosti i aktivnosti.

Surađivati s kulturnim ustanovama lokalne zajednice

Razvijati vizualno i estetsko opažanje.

Kritički vrednovati oblike vizualnih komunikacija

Preduvjeti za

upis

Nema ih

Ispitna

literatura

Karaman, A., (2005.) Osnovni elementi, oblici i vrste likovnog govora, Zagreb,

Školska knjiga,

Damjanov, J. (1991.) Vizualni jezik i likovna umjetnost. Zagreb, Školska knjiga


45

Paić Ž. (2008.) Vizualne komunikacije - uvod, Zagreb, CVS

Dopunska

literatura

Ivančević, R., (1996) Perspektive, Zagreb, Školska knjiga,

Vukić, F., (1996) Stoljeće hrvatskog dizajna, Zagreb, Meandar

J.M.Floch, (2000) Visual Identities, London and New York, Continum

Oblici

provođenja

nastave

Predavanje i vježbe

Način provjere

znanja i

polaganja ispita

Praktični dio vježbe i pismeni ispit


PREDAVANJA


Utorkom

13-

14 i

30

Uvod u kolegij

Fiziologija gledanja

Pojedinac i okolina

Pojedinac i okolina

Vizualne komunikacije

Grafički dizajn

Grafički dizajn

Plakat

Fotografija

Fotografija

Strip

Film


46

Film

Televizija

Muzeji kao oblik komunikacije

Seminar


Vježbe



47



48

Naziv kolegija Rad s darovitom djecom

ECTS 3 ECTS

Nastavnici i/ili

suradnici

Doc. dr. sc Violeta Valjan Vukić


- Objasniti temeljne pojmove i pristupe darovitosti;

- Prepoznati potencijalno darovito dijete u odgojno-obrazovnoj ustanovi;

- Surađivati sa stručnjacima u procesu identifikacije darovitog djeteta;

- Ostvariti partnerski i podržavajući odnos s roditeljima darovitog djeteta;

- Osvijestiti značaj i ulogu odgojitelja u prepoznavanju, identifikaciji i radu s

darovitom djecom;

Preduvjeti za upis Nema.

Ispitna

literatura

Cvetković Lay, J. ,Sekulić Majurec, A. (1998) Darovito je, što ću s njim?- priručnik za odgoj i obrazovanje darovite djece predškolske dobi. Zagreb: Alinea.(odabrana poglavlja)

Cvetković Lay, J. (2002) Darovito je, što ću sa sobom?-priručnik za obitelj, vrtić i školu.Zagreb: Alinea.(odabrana poglavlja)

Cvetković Lay, J. ( 2002) Ja hoću i mogu više -priručnik za odgoj darovite djece od 3 do 8 godina.Zagreb:, Alinea.(odabrana poglavlja)

Čudina – Obradović, M. (1980) Nadarenost: razumijevanje, prepoznavanje, razvijanje.Zagreb: Školska knjiga.(odabrana poglavlja)

Sekulić-Majurec, A. (1995) Darovita djeca i obitelj: istine i zablude. Društvena istraživanja 18-19 ( 44-5), 551-561.

Dopunska

literatura

Carrol, L.,Tober,J. (2003) Indigo djeca. Zagreb: Teledisk.

Crljen, M., Polić, R. (2006) Briga za nadarenu djecu. Metodički ogledi 13(1) 137-140.

Cvetković Lay, J., Sever, T. (2004) Darovitost od dijagnostike do obrazovne intervencije (radni materijal). Zagreb: Centar za poticanje darovitosti djeteta Bistrić, Psihološki centar Medveščak.


49

Gardner, H. (1999.) Inteligencija-različita gledišta. Jastrebarsko: Naklada Slap.

George, D. (2005) Obrazovanje darovitih – kako identificirati i obrazovati darovite i talentirane učenike. Zagreb: Educa.

Koren, I (1989) Kako prepoznati i identificirati nadarenog učenika. Zagreb: Školske novine.

Kostelnik, M.J., Onaga, E., Rohde, B., Whiren, A. (2003) Djeca s posenim potrebama-priručnik za odgajatelje, učitelje i roditelje. Zagreb: Educa.

Miljak, A. (1995) Odgajatelj i kreativnost djece. U: 4.dani predškolskog odgoja Čakovec.

Ozimec, S. (1996) Otkriće kreativnosti. Varaždinske Toplice: Tonimir.

Srića, V. (1992) Upravljanje kreativnošću. Zagreb: Školska knjiga.

Stevanović, M. (1997) Edukacija za stvaralaštvo.Varaždinske Toplice: Tonimir.

Vlahović-Štetić , V. (2005) Daroviti učenici: teorijski pristup i primjena u školi. Zagreb: Institut za društvena istraživanja.

Walker, Y.S. (2007) Darovita djeca-Vodič za roditelje i odgajatelje. Zagreb: Veble commerce.

Winner, E. (2005) Darovita djeca. Lekenik: Ostvarenje.

Oblici provođenja

nastave

Predavanja i seminari.

Način provjere

znanja i polaganja

ispita

Rad studenta na predmetu će se vrjednovati i ocjenjivati tijekom nastave i na

ispitu prema sljedećim sastavnicama: pohađanje i aktivnost u nastavi, seminarski

rad, samostalan istraživački i praktični rad, te pismeni ispit i usmeni ispit .

Jezik poduke Hrvatski

PREDAVANJA


1. 1 Istraživanje darovitosti kroz povijest

2. 1 Temeljni pojmovi - darovitost, talentiranost, kreativnost

3. 1 Darovita djeca - predrasude i mitovi

4. 1 Teorije darovitosti

5. 1 Osobine darovite djece

6. 1 Identifikacija darovitosti u ranoj dobi

7. 1 Rad sa darovitom djecom u predškolskim ustanovama

8. 1 Uloga i kompetencije odgajatelja u radu s darovitom djecom


50

9. 1 Darovito dijete i obitelj

10. 1 Osnovni oblici odgojno-obrazovne potpore darovitoj djeci u predškolskoj ustanovi

11. 1 Pojam kreativnosti i njeno razvijanje tijekom života pojedinca s naglaskom na

predškolsku dob

12. 1 Talentiranost

13. 1 Iskustva iz odgojno-obrazovne prakse u radu s darovitima u RH

14. 1 Poticanje i rad s darovitom, kreativnom i talentiranom djecom u alternativnim

predškolskimprogramima

15. 1

VJEŽBE


1. 1 Prezentiranje samostalnih uradaka.















51



Studenti su dužni u skladu s Pravilnikom o studiranju redovito pohađati predavanja te aktivno sudjelovati u

izvođenju nastave (pisani predlošci, diskusije, grupni rad, rad u paru, vrjednovanje). Za seminarski dio nastave

student je dužan izraditi seminarski rad na odabranu temu i prezentirati isti prema kalendaru izlaganja.

Termini ispita

Zimski ispitni rok: 5. i 19. veljače 2018.

Jesenski ispitni rok: 3. i 24. rujna 2018.

izvedbeni plan nastave - unizd.hr plan nastave - rpoo2-1.pdf · 13.11. 2 teorija obrade informacija...

Documents