izvedbeni plan nastave kolegija · 2016-09-29 · harmoniku sadržaj . i . seestra godiš vji...

IZVEDBENI PLAN NASTAVE KOLEGIJA

Kod i naziv kolegija 53941, KLASIČNA HARMONIKA

Nastavnik/nastavnica

Suradnik/suradnica

do . r. art. Fra ko Boža (nositelj)

do . art. Draže Koš erl (nositelj)

izv. prof. art. Borut Zagoranski (nositelj)

Iva Šverko, v. as.

Studijski program Preddiplomski sveučiliš i studij Klasič a har o ika

Vrsta kolegija Obvezan Razina

kolegija Preddiplomski

Semestar Zimski Godina

studija I.

Mjesto izvođe ja Dom hrvatskih branitelja

(Leharova 1)

Jezik

izvođe ja (drugi jezici)

Hrvatski (e gleski, je ački, talijanski, ruski, slovenski)

Broj ECTS bodova 10 Broj sati u

semestru 30 P – 0 V – 0 S

Preduvjeti za upis i za

svladavanje

Osnovna znanja: psihofizičke sposo osti, savlada progra har o ike Sred je glaz e e škole. )avrše a četverogodiš ja sred ja škola i uspješ o polože prije i ispit.

Korelativnost Kolegij Klasič a har o ika korelira sa ostali kolegiji a studija Klasič e harmonike, posebice sa kolegijima Komorna glazba i Orkestar.

Cilj kolegija

Stje a je u ijeća svira ja a klasič oj harmonici svladavanjem teh ičkih pro le a i i terpretativ ih pose osti različitih stilova od rane glazbe

do modernih smjerova 21. stoljeća te ko ertnog iskustva.

Ishodi uče ja

1. Analizirati, prosuditi, vrednovati i izvoditi repertoar za

klasič u har o iku od ra e glaz e do oder ih s jerova . stoljeća.

2. Povezati eđuod ose i eđuzavis ost praktič og i teorijskog dijela studija.

3. Kreirati, realizirati i izraziti vlastite u jet ičke ko epte i krea ije te iste predstaviti široj jav osti i struč oj ko isiji a javnim nastupima i/ili projektima.

4. Razlikovati stilska o ilježja zada og progra a i razviti vješti e jihove isprav e i terpretacije.

5. Sintetizirati steče o z a je pri stvara ju vlastite interpreta ije u jet ičkog djela.

6. Kritički pro ije iti i vred ovati vlastita teh ička i i terpretativ a dostig uća kao i teh ička i i terpretativ a dostig uća ostalih glazbenika.

Sadržaj kolegija

Teh ičke vjež e: prema izboru mentora

Ljestvice (1. red-dur/mol): kroz 2 oktave paralelno i u

protupomaku, terce i sekste paralelno i u protupomaku, 32 u D.R

http://www.unipu.hr/index.php?id=1793&L=1%2Fsupport.php%3Fid

http://www.unipu.hr/index.php?id=1797&L=2%2FRS

http://www.unipu.hr/index.php?id=1792&L=2%5C%27%60%28%5B%7B%5E

http://www.unipu.hr/index.php?id=1874&L=1%25%27aND%278%25%27%3D%273

kroz 2 oktave, ulomljene oktave i oktavna repeticija, bellow

shake, dvohvati (terce i sekste)

MM; četvrti a – min. 80

1. Polifone skladbe : J. S. Bach: Preludij i fuga Fis dur, cis mol, f mol,

c mol

2. Ciklič e sklad e: Dječje suite V. )olotarjova, A. Nagajeva, V.

)u i kog A. Beloši ki: Suita r.4

3. Skladbe starih majstora: J. S. Bach: Francuske suite, Sonate D.

Scarlatti, J.A.Benda, G.B.Platti, Skladbe J.Ph.Rameau, F.Couperina

4. Originalne skladbe: A. Repnjikov: Toccata, Capriccio, V. Bonakov:

Zbirka skladbi za harmoniku, V. Troja : Razruše a katedrala, W.

Jacobi: Jota, J. Derbenko: Ein Winterbild, F. Angelis: Romanze

5. Koncertne etide/virtuozne skladbe: H. Brehme: Paganiniana I, II,

G. Še derjov: 4 ko ert e etide, R. Brucci: Koncertne etide

6. Skladbe hrvatskih skladatelja: Đ.Dekleva-Radaković: 8 sklad i za harmoniku

Sadržaj . i . se estra godiš ji progra : 1. Polifona skladba

2. Ciklič a sklad a

3. Skladba starog majstora

4. Originalna skladba za harmoniku

5. Koncertna etida/virtuozna skladba

6. Skladba hrvatskog skladatelja

Minimalno trajanje programa je 25 minuta*

*U utar progra a ože biti i više skladbi suklad o i i al oj i utaži.

Planirane aktivnosti,

etode uče ja i poučava ja i ači i vrednovanja

(alternativno stjecanje

navesti u studentskim

obvezama)

Obveze Ishodi Sati Udio u

ECTS-u*

Maksimalni

udio u ocjeni

(%)

Pohađa je astave 1.- 6.

30 P

(22,5) 0,8

Maksimalno

10%

Samostalni zadatci (redovit

samostalni rad prema

uputama mentora)

1.- 6. 90 3,2 Maksimalno

30%

Aktivnost (interne i javne

produkcije, koncerti klase,

javni koncerti, masterclass,

natjecanja i sl.)


10%

)avrš i ispit - javni nastup 1.- 6. 137,5 5,2

Maksimalno

50%

Ukupno 280 10 100%

Dodat a pojaš je ja (kriteriji o je jiva ja : Pohađa je astave je obvezno. Pohađa je nastave važa je ele e t u zbiru postotaka ocjene, te svaki izostanak sankcionira se proporcionalnim

smanjenjem ukupne ocjene.

Stude ti su duž i sa ostal o se pripre ati (Samostalni zadatci) prema

uputama mentora, te prezentirati rezultate svojeg rada na svakom

slijedeće predava ju. Ocjenjivanje segmenata Pohađa je astave, Samostalni zadatci i

Aktivnost obavlja mentor za svakog studenta iz svoje klase.

Na kraju semestra pristupa se završ o e ispitu (javni nastup). Student

ože pristupiti završ o ispitu ajviše četiri puta. Da i se pristupilo završ o e ispitu, potre o je tijeko se estra, iz svih gore navedenih seg e ata, doseći i i al o 25 % ukupne ocjene.

Završ i ispit komisijski je ispit.

Ko ač u o je u či i z ir prosječ ih o je a svakog seg e ta Pohađa je nastave (maksimalno 10%), Samostalni zadatci (maksimalno 30%),

Aktivnost (maksimalno 10%), te )avrš i ispit (maksimalno 50%).

Napomene: Nastava se izvodi u obliku predavanja i terenske nastave. Pod

terensku nastavu smatraju se javni koncerti, gostovanja, natjecanja u

orga iza iji Muzičke akade ije i sl.

Pre a pravil iku o o je jiva ju ko ač a se o je a do iva a sljedeći ači :

A = 90 100% 5 (izvrstan) = 89 100 % ocjene

B = 80 89,9% 4 (vrlo dobar) = 76 88.9 % ocjene

C = 70 79,9% 3 (dobar) = 63 75.9 % ocjene

D = 60 69,9% 2 (dovoljan) = 50 62.9 % ocjene

E = 50 59,9%

Studentske obveze

Da položi kolegij, stude t/stude ti a ora:

pohađati nastavu

izvršavati aputke mentora za samostalni rad

aktiv o učestvovati a i ter i i javnim produkcijama,

koncertima klase, masterclassima, javnim koncertima u

organizaciji Muzičke akade ije

položiti završ i ispit - izvodi se: ljestvice (1. red-dur/mol), tri

propisane skladbe iz godiš jeg progra a od kojih jedna mora

biti iz stavke 1. ili 2. (polifonija, ciklus)

Svi programi se izvode napamet.

Rokovi ispita Ispitni rokovi o javljuju se a početku akade ske godi e, a rež i stra i a a Muzičke akade ije i u ISVU.

Ostale važ e či je i e vezane uz kolegij

Akade ska čestitost

Stude ti su duž i poštivati ačela akade ske čestitosti koja su regulirana Etički kodeksom Sveučilišta (doku e t je dostupa a sljedećoj stra i i: .u ipu.hr

Konzultacije :

Aktual i ter i i ko zulta ija svakog astav ika ogu se pro aći a stra i a a Muzičke akade ije. Ispitni rokovi :

Aktual i ter i i ispita ogu se pro aći a stra i a a Muzičke akademije.

Ostale informacije :

O svim ostalim aktivnostima koje su vezane za kolegij (produkcije,

koncerti, masterclassi, natjecanja) studenti se informiraju kod mentora,

a isto tako informacije su dostupne a stra i a a Muzičke akade ije.

Literatura

B. Zagoranski: Lestvice za harmoniko (Scales for accordion), UL Akademija

za glasbo 2016, ISMN 979-0-709057-13-9

H. Brehme: Paganiniana I,II ed.Hohner Verlag

G. Še derjov: Etide za harmoniku Muzika Moskva

D. Scarlatti: Sonate ed. Peters Leipzig

J. S. Bach: Das Wohltemperiertes Klavier ed Urtekst

Zbirka skladbi za Bayan br. 5, 8

Đ. Dekleva-Radaković: 8 skladbi za harmoniku

A. Repnjikov: Toccata, Capriccio ed. Muzika Moskva

D. Bo ić: Dječje suite za har o iku ed.Kajda Varaždi , E. Krajcar-Percan: 3 R manuscript,

G. Frescobaldi: Canzone Urtext

V. Bonakov: Zbirka skladbi za harmoniku ed.Muzika Moskva




Suradnik/suradnica




Iva Šverko, v. as.

Studijski program Preddiplo ski sveučiliš i studij Klasič a har o ika



Semestar Ljetni Godina

studija I.


(Leharova 1)

Jezik






svladavanje Uspješ o apsolvira i kolegij Klasič a har o ika


Cilj kolegija


do modernih smjerova 21. stoljeća te ko ertnog iskustva.

Ishodi uče ja

1. Analizirati, prosuditi, vrednovati i izvoditi repertoar za

klasič u har o iku od ra e glaz e do odernih smjerova

. stoljeća. 2. Povezati eđuod ose i eđuzavis ost praktič og i

teorijskog dijela studija.

3. Kreirati, realizirati i izraziti vlastite u jet ičke ko epte i krea ije te iste predstaviti široj jav osti i struč oj ko isiji a javnim nastupima i/ili projektima.

4. Razlikovati stilska o ilježja zada og progra a i razviti vješti e jihove isprav e i terpreta ije.

5. Si tetizirati steče o z a je pri stvara ju vlastite i terpreta ije u jet ičkog djela.

6. Kritički pro ije iti i vred ovati vlastita teh ička i i terpretativ a dostig uća kao i teh ička i i terpretativ a dostig uća ostalih glaz e ika.

Sadržaj kolegija



c mol





2. Ciklič e sklad e: Dječje suite V. Zolotarjova, A. Nagajeva, V.

Zubickog, A. Beloši ki: Suita r. 4



4. Originalne skladbe : A. Repnjikov: Toccata, Capriccio, V. Bonakov:


Jacobi: Jota, J. Derbenko: Ein Winterbild , F. Angelis: Romanze
















obvezama)


ECTS-u*

Maksimalni

udio u ocjeni

(%)


30 P

(22,5) 0,8

Maksimalno

10%



uputama mentora)


30%




natjecanja i sl.)


10%


Maksimalno

50%

Ukupno 280 10 100%

Dodat a pojaš je ja (kriteriji ocjenjivanja):

Pohađa je astave je obvezno. Pohađa je nastave važa je ele e t u zbiru postotaka ocjene, te svaki izostanak sankcionira se proporcionalnim







ože pristupiti završ o ispitu ajviše četiri puta, pod uvjetom da je

uspješ o položio kolegij Klasič a harmonika 1.

Da i se pristupilo završ o e ispitu, potre o je tijeko se estra, iz svih gore avede ih seg e ata, doseći minimalno 25 % ukupne ocjene.

)avrš i ispit komisijski je ispit.






Pre a pravil iku o o je jiva ju ko ač a se o je a do iva a sljedeći ačin:



C = 70 79,9% 3 (dobar) = 63 75.9 % ocjene


E = 50 59,9%

Studentske obveze

Da položi kolegij, student/studentica mora:

pohađati astavu

izvršavati aputke e tora za sa ostal i rad

aktiv o učestvovati a i ter i i jav i produk ija a, koncertima klase, masterclassima, javnim koncertima u

orga iza iji Muzičke akade ije

položiti završ i ispit - izvodi se godiš ji progra (zi ski i ljet i semestar):

1. Polifona skladba





6. Skladba hrvatskog autora




Rokovi ispita i kolokvija Ispit i rokovi o javljuju se a početku akade ske godi e, a rež i stra i a a Muzičke akade ije i u ISVU.




Konzultacije :

Aktualni termini konzultacija svakog astav ika ogu se pro aći a stra i a a Muzičke akade ije. Ispitni rokovi :





a isto tako i for a ije su dostup e a stra i a a Muzičke akade ije.

Literatura

W. Jacobi : Jota ed. Hohner Verlag

A. Beloši ki : Suita r.4 ed. S h ulli g R. Brucci: Scherzo ed. Hohner Verlag

A. Kusjakov: Zimske slike ed.Muzika Moskva

D. Scarlatti: Sonate ed. Peters Leipzig

J. S. Bach: Das Wohltemperiertes Klavier ed Urtekst

D. Bo ić: Dječje suite za har o iku ed.Kajda Varaždi , E. Krajcar-Percan: 3 R manuscript,

G. Frescobaldi: Canzone Urtext

V. Bonakov: Zbirka skladbi za harmoniku ed.Muzika Moskva

D. Bo ić: Dječje suite za har o iku ed. Kajda Varaždi A. Repnjikov: Toccata, Capriccio ed. Muzika Moskva




Suradnik/suradnica




Iva Šverko, v. as.

Studijski program Preddiplomski sveučiliš i studij Klasič a har o ika




studija II.


(Leharova 1)

Jezik

izvođe ja (drugi

jezici)


Broj ECTS bodova 10

Broj sati

u

semestru

30 P – 0 V – 0 S


svladavanje Uspješ o apsolvira i kolegiji Klasič a har o ika -2


Cilj kolegija


do modernih smjerova 21. stoljeća te ko ert og iskustva.

Ishodi uče ja

1. Analizirati, prosuditi, vrednovati i izvoditi repertoar za klasič u

harmoniku od ra e glaz e do oder ih s jerova . stoljeća. 2. Povezati eđuod ose i eđuzavis ost praktič og i teorijskog

dijela studija.

3. Kreirati, realizirati i izraziti vlastite u jet ičke ko epte i kreacije te iste predstaviti široj jav osti i struč oj komisiji na

javnim nastupima i/ili projektima.

4. Razlikovati stilska o ilježja zada og progra a i razviti vješti e njihove ispravne interpretacije.

5. Si tetizirati steče o z a je pri stvara ju vlastite i terpretacije

u jet ičkog djela. 6. Kritički pro ije iti i vred ovati vlastita teh ička i i terpretativ a

dostig uća kao i teh ička i i terpretativ a dostig uća ostalih

glazbenika.

Sadržaj kolegija








kroz 2 oktave, ulomljene oktave i oktavna repeticija, bellow

shake, dvohvati (terce i sekste)



c mol





4. Originalne skladbe: A. Repnjikov: Toccata, Capriccio, V. Bonakov:


Jacobi: Jota, J. Derbenko: Ein Winterbild, F. Angelis: Romanze


G. Še derjov: 4 ko ert e etide, R. Brucci: Koncertne etide, A.

Beloši ki: etide

6. Skladbe hrvatskih skladatelja: M. Miletić:To ata, D. Bo ić: Sonata br. 1, , Đ. Dekleva-Radaković: Preludij D-E-A, Terra-M, B.

Shehu : Co vulsio es, F.Parać : Pastorala








*U utar progra a ože biti i više skladbi suklad o i i al oj i utaži


metode uče ja i poučava ja i ači i vrednovanja



obvezama)


ECTS-u*

Maksimalni

udio u ocjeni

(%)

Pohađa je nastave 1.- 6.

30 P

(22,5) 0,8

Maksimalno

10%



uputama mentora)


30%




natjecanja i sl.)


10%


Maksimalno

50%

ukupno 280 10 100%





slijedeće predava ju.

Ocjenjivanje segmenata Pohađa je astave, Samostalni zadatci i



ože pristupiti završ o ispitu ajviše četiri puta. Da bi se pristupilo završ o e ispitu, potre o je tijeko se estra, iz svih gore avede ih seg e ata, doseći i i al o 5 % ukup e o je e. )avrš i ispit komisijski je ispit.





organizaciji Muzičke akade ije i sl.




C = 70 79,9% 3 (dobar) = 63 75.9 % ocjene


E = 50 59,9%

Studentske obveze

Da položi kolegij, stude t/stude ti a ora: pohađati astavu

izvršavati aputke e tora za sa ostal i rad aktiv o učestvovati a i ter i i jav i produk ija a,




propisa e sklad e iz godiš jeg progra a od kojih jedna mora



Rokovi ispita i kolokvija Ispitni rokovi objavljuju se a početku akade ske godi e, a rež i stranicama Muzičke akade ije i u ISVU.



Stude ti su duž i poštivati ačela akade ske čestitosti koja su regulirana Etički kodeksom Sveučilišta (doku e t je dostupa a sljedećoj stra i i: www.unipu.hr

Konzultacije :

Aktualni termini konzultacija svakog nastav ika ogu se pro aći a stra i a a Muzičke akade ije. Ispitni rokovi :






Literatura


za glasbo 2016, ISMN 979-0-709057-13-9

H. Brehme: Paganiniana II ed. Hohner Verlag

G. Še derjov: 24 etide ed. Muzika Moskva

A. Beloši ki: etide ed.Karthaus S h ulli g

J. S. Bach: Das Wohltemperiertes Klavier I, II,

J. S. Bach: Engleske suite ed. Peters Leipzig

Đ. Dekleva-Radaković: Preludij D-E-A Skladbe za harmoniku FF Pula

Đ. Dekleva-Radaković: Terra-M Skladbe za harmoniku FF Pula

Z. Boža ić: Toccata manuscript

V. Malich: Toccata manuscript

M. Miletić: Toccata manuscript

D. Bo ić: Sonata br.1, 2 ed. Kajda Varaždi

B. Shehu: Convulsiones, manuscript

F. Parać: Pastorala manuscript


Kod i naziv kolegija 53996, KLASIČNA HARMONIKA 4


Suradnik/suradnica




Iva Šverko, v. as.





studija II.

Mjesto izvođe ja Dom hrvatskih

branitelja (Leharova 1)

Jezik






svladavanje Uspješ o apsolvirani kolegiji Klasič a har o ika -3


Cilj kolegija



Ishodi uče ja

1. Analizirati, prosuditi, vrednovati i izvoditi repertoar za klasič u harmoniku od ra e glaz e do oder ih s jerova . stoljeća.


3. Kreirati, realizirati i izraziti vlastite u jet ičke ko epte i kreacije te iste predstaviti široj jav osti i struč oj ko isiji a

javnim nastupima i/ili projektima.





glazbenika.

Sadržaj kolegija



c mol

2. Ciklič e skladbe: Dječje suite V. )olotarjova, A. Nagajeva, V. Zubickog, A. Beloši ki: Suita r. 4







4. Originalne skladbe : A. Repnjikov: Toccata, Capriccio, V. Bonakov:


Jacobi: Jota, J. Derbenko: Ein Winterbild , F. Angelis: Romanze











*Unutar programa može biti i više skladbi sukladno minimalnoj minutaži





obvezama)


ECTS-u*

Maksimalni

udio u ocjeni

(%)


30 P

(22,5) 0,8

Maksimalno

10%



uputama mentora)


30%




natjecanja i sl.)


10%


Maksimalno

50%

Ukupno 280 10 100%

Dodat a pojaš je ja (kriteriji ocjenjivanja):

Pohađa je astave je obvezno. Pohađa je nastave važa je ele e t u zbiru postotaka ocjene, te svaki izostanak sankcionira se proporcionalnim









Da i se pristupilo završ o e ispitu, potre o je tijeko se estra, iz svih gore navedenih segmenata, doseći i i al o 5 % ukup e o je e. )avrš i ispit komisijski je ispit.









C = 70 79,9% 3 (dobar) = 63 75.9 % ocjene


E = 50 59,9%

Studentske obveze


pohađati astavu





1. Polifona skladba










Ostale važ e činjenice

vezane uz kolegij



Konzultacije :

Aktualni termini konzultacija svakog astav ika ogu se pro aći a stra i a a Muzičke akade ije. Ispitni rokovi :






Literatura

J. S. Bach : Das Wohltemperiertes Klavier I, II

J. S. Bach: Engleske suite ed. Peters Leipzig

W. Jacobi : Divertimento pour accordeon ed. Hohner Verlag

V. Malich : Toccata manuscript

M. Miletić:To ata a us ript W. A. Mozart : Sonate ed Peters Leipzig

J. Haydn : Sonate ed.Peters Leipzig

Antologija literarture za harmoniku br.7, 8

V. Semjonov : Sonata br. 1 ed.Karthaus Schmulling

G. Še derjov : 4 sklad e u staro stilu ed.Karthaus S h ulli g

B. Lorentzen : Tears ed.W.Hansen

Z. Boža ić : To ata ed. autora




Suradnik/suradnica




Iva Šverko, v. as.





studija III.



Jezik






svladavanje Uspješ o apsolvira i kolegiji Klasič a har o ika - 4


Cilj kolegija

Stje a je u ijeća svira ja a klasič oj harmonici svladavanjem teh ičkih pro le a i i terpretativ ih pose osti različitih stilova od rane glazbe do

modernih smjerova 21. stoljeća te ko ert og iskustva.

Ishodi uče ja

1. Analizirati, prosuditi, vrednovati i izvoditi repertoar za klasič u harmoniku od rane glazbe do moder ih s jerova . stoljeća.


3. Kreirati, realizirati i izraziti vlastite u jet ičke ko epte i kreacije

te iste predstaviti široj jav osti i struč oj ko isiji a jav i nastupima i/ili projektima.



u jet ičkog djela. 6. Kritički pro ije iti i vred ovati vlastita teh ička i i terpretativna


glazbenika.

Sadržaj kolegija




kroz 2 oktave, ulomljene oktave i oktavna repeticija, bellow shake,

dvohvati (terce i sekste)






1. Polifone skladbe : J. S. Bach: Fantazija i fuga a mol, Toccata i fuga d

mol, B. Marcello-J. S. Bach: Koncert d mol, D. Šostaković: 24

preludija i fuga F dur, f mol, B dur, es mol





4. Originalne skladbe: P. Londonov: Scherzo-toccata, V. Bonakov:

Sonata-balada


G. Še derjov: 4 ko ert e etide, R. Brucci: Koncertne etide,

M.Moszkowski: etide F-dur, g-mol, A. Krszanowsky: Tri studije

6. Skladbe hrvatskih skladatelja: M. Miletić:To ata, D. Bo ić: So ata br. 1, , Đ. Dekleva-Radaković: Preludij D-E-A, Terra-M, B. Shehu :

Co vulsio es, F.Parać : Pastorala,B. Papandopulo : 8 studija, I.

Josipović: Arambesque, M. Brajković: Ko trasti













obvezama)


ECTS-u*

Maksimalni

udio u ocjeni

(%)


30 P

(22,5) 0,8

Maksimalno

10%



uputama mentora)


30%




natjecanja i sl.)


10%


Maksimalno

50%

ukupno 280 10 100%

Dodat a pojaš je ja (kriteriji o je jiva ja : Pohađa je astave je obvezno. Pohađa je nastave važa je ele e t u z iru postotaka ocjene, te svaki izostanak sankcionira se proporcionalnim




slijedeće predava ju. Ocjenjivanje segmenata Pohađa je astave, Samostalni zadatci i Aktivnost

obavlja mentor za svakog studenta iz svoje klase.


ože pristupiti završ o ispitu ajviše četiri puta. Da i se pristupilo završ o e ispitu, potre o je tijeko se estra, iz svih gore avede ih seg e ata, doseći i i al o 5 % ukup e o je e. )avrš i ispit komisijski je ispit.









C = 70 79,9% 3 (dobar) = 63 75.9 % ocjene


E = 50 59,9%

Studentske obveze






propisa e sklad e iz godiš jeg progra a od kojih jedna mora






Stude ti su duž i poštivati ačela akade ske čestitosti koja su regulira a Etički kodeksom Sveučilišta (doku e t je dostupa a sljedećoj stra i i: www.unipu.hr

Konzultacije :





koncerti, masterclassi, natjecanja) studenti se informiraju kod mentora, a

isto tako i for a ije su dostup e a stra i a a Muzičke akade ije.

Literatura


za glasbo 2016, ISMN 979-0-709057-13-9

M. Moszkowski: etide F dur,g mol ed.International music company

A. Krszanowsky: Tri studije manuscript

I. Josipović: Arambesque manuscript

J. S. Bach: Orgelwerke ed. Peters Leipzig

A. Nordheim: Flashing ed W.Hansen

G. Še derjov: 24 etide ed. Muzika Moskva

B. Papandopulo: 8 studija manuscript

M. Brajković: Kontrasti manuscript

J. S. Bach: 16 Konzert ed. Peters Leipzig

P. Londonov: Scherzo-toccata ed, Muzika Moskva




Suradnik/suradnica




Iva Šverko, v. as.





studija III.



Jezik








Cilj kolegija



Ishodi uče ja



3. Kreirati, realizirati i izraziti vlastite u jet ičke ko epte i kreacije te iste predstaviti široj jav osti i struč oj ko isiji a javnim nastupima i/ili projektima.





glazbenika.

Sadržaj kolegija


1. Polifone skladbe : J. S. Bach: Fantazija i fuga a mol, Toccata i fuga

d mol, B. Marcello-J. S. Bach: Koncert d mol, D. Šostaković: 24

preludija i fuga F dur, f mol, B dur, es mol





2. Ciklič e sklad e: A. Kusjakov: Sonata br.1, 4, V. Zubicki:

Koncertna partita, Karpatska suita, B. Precz: Sonata br.1, A.

Nagajev: Sonata, A. Beloši ki: Ko ert i triptih, V. )olotarjov:

Partita, V. Bonakov: Sonata-balada



4. Originalne skladbe : A. Nordheim: Flashing, S. Gubajdulina: De

profundis, P. Londonov: Scherzo-toccata,


M. Moszkowski: Špa jolski apri i, I. Stravinski: Tango, R.

Ščedri : U stilu Albeniza

6. Skladbe hrvatskih skladatelja: M. Miletić:To ata, D. Bo ić: Sonata br. 1, , Đ. Dekleva-Radaković: Preludij D-E-A, Terra-M, B.

Shehu : Co vulsio es, F.Parać : Pastorala,B. Papandopulo : 8

studija, I. Josipović: Ara es ue, M. Brajković: Ko trasti













obvezama)


ECTS-u*

Maksimalni

udio u ocjeni

(%)


30 P

(22,5) 0,8

Maksimalno

10%



uputama mentora)


30%




natjecanja i sl.)


10%


Maksimalno

50%

Ukupno 280 10 100%










Da i se pristupilo završ o e ispitu, potrebno je tijekom semestra, iz svih

gore avede ih seg e ata, doseći i i al o 5 % ukup e o je e. )avrš i ispit komisijski je ispit.









C = 70 79,9% 3 (dobar) = 63 75.9 % ocjene


E = 50 59,9%

Studentske obveze






1. Polifona skladba













Konzultacije :







Literatura

J. S. Bach: Orgelwerke, 16 Konzert ed. Peters Leipzig

A. Kusjakov: Sonata br.1, 4 ed. Karthaus Schmuuling

V. Zubicki: Koncertna partita, Karpatska suita ed.Muzika Moskva

V. Zolotarjov: Partita ed. Muzika Moskva

A. Nordheim: Flashing ed W.Hansen

S. Gubajdulina: De profundis ed Muzika Moskva

D. Šostaković: 4 Preludija i fuge ed.Sovjetski kompozitor Moskva

A. Nagajev: Sonata ed. Muzika Moskva

V. Londonov: Scherzo-toccata ed, Muzika Moskva

V. Bonakov: Sonata-balada ed. Sovjetski kompozitor Moskva

M. Moszkowski: Špa jolski apri io ed. Karthaus S h ulli g

R. Ščedri : U stilu Albeniza ed.Sovjetski kompozitor Moskva




Suradnik/suradnica




Iva Šverko, v. as.





studija IV.



Jezik






svladavanje Uspješ o apsolvira i kolegiji Klasič a har o ika - 6


Cilj kolegija



Ishodi uče ja

1. Analizirati, prosuditi, vrednovati i izvoditi repertoar za klasič u

harmoniku od ra e glaz e do oder ih s jerova . stoljeća. 2. Povezati eđuod ose i eđuzavis ost praktič og i teorijskog

dijela studija.


te iste predstaviti široj jav osti i struč oj komisiji na javnim

nastupima i/ili projektima.





glazbenika.

Sadržaj kolegija

Polifone skladbe: J. S. Bach: Fantasia i fuga g-mol, Preludij i fuga a-

mol, C. Franck: Choral h- ol, D. Šostakovič: Preludij i fuga d-mol, g-

mol





Cikličke sklad e: V. Zubicki: Karpatska suita, A. Puškare ko: Sonata, V. Zolotarjov: Sonata br 3, S. Berinski: Partita, V. Vlasov:

Suita „Gulag“

Originalne skladbe: J. Ganzer: Passacaglia, Fantazija 84, P.

Makkonen: The flight beyond the time, J. Derbenko: Toccata,

O.Schmidt: Toccata br.1, 2, V. )olotarjev: Špa jolska rapsodija, U. Rojko: Tangos

Transkripcije za harmoniku : H. Wienawsky: Scherzo-tarantella, M.

Moszkowski: Iskrice

Skladbe hrvatskih skladatelja : D. Bo ić: Liturgijska suita, I.

Josipović, ARAM es ue, B. Shehu: Elegija, Đ. Dekleva-Radaković: Il

suoni del vento,

Sadržaj . i . se estra godiš ji progra : 1. Polifona skladba – sa fugom


3. Dvije do tri sklad e različitih stilova i karaktera



*U utar programa može biti i više skladbi suklad o mi imal oj mi utaži. Minimum 50% programa mora biti originalna literatura za harmoniku.





obvezama)


ECTS-u*

Maksimalni

udio u ocjeni

(%)


30 P

(22,5) 0,8

Maksimalno

10%



uputama mentora)


30%




natjecanja i sl.)


10%


Maksimalno

50%

ukupno 280 10 100%








ože pristupiti završ o ispitu ajviše četiri puta. Da i se pristupilo završ o e ispitu, potre o je tijeko se estra, iz svih gore navedenih segmenata, doseći i i al o 5 % ukup e o je e. )avrš i ispit komisijski je ispit.









C = 70 79,9% 3 (dobar) = 63 75.9 % ocjene


E = 50 59,9%

Studentske obveze





Položiti završ i ispit - izvodi se: polifona skladba, skladba

hrvatskog skladatelja, skladba po izboru.





Stude ti su duž i poštivati ačela akade ske čestitosti koja su regulira a Etičkim kodeksom Sveučilišta (doku e t je dostupa a sljedećoj stra i i: www.unipu.hr

Konzultacije :

Aktualni ter i i ko zulta ija svakog astav ika ogu se pro aći a stra i a a Muzičke akade ije. Ispitni rokovi :






Literatura

J. S. Bach: Das Wohltemperiertes Klavier I,II

J. S. Bach: Fantasia i fuga g mol

J. S. Bach: Preludij i fuga a mol

J. S. Bach Orgelwerke

D. Šostakovič: 4 Preludija i fuga ed.Sovjetski ko pozitor J. Ganzer: Passacaglia ed.R.Jung

J. Ganzer: Fantazija 84 ed.R.Jung

O. Schmidt Toccata br. 1 ed. Hohner Verlag

O. Schmidt Toccata br. 2 ed. Hohner Verlag

V. Zolotarjev: Špa jolska rapsodija ed.Sovjetski kompozitor Moskva

D. Bo ić: Liturgijska suita a us ript I. Josipović: ARAM es ue a usript V. Zolotarjov: Sonata br. 3 ed. Muzika Moskva

S. Berinski: Partita ed.Union of the artist Saint Petersburg

V. Vlasov: Suita „Gulag“ a us ript

V. Zubicki: Karpatska suita ed. Muzika Moskva

A. Puškare ko: Sonata ed. Union of the artist Saint Petersburg

V. Bonakov: Simfonija za bayan solo manuscript

Đ. Dekleva-Radaković: Il suoni del vento

U. Rojko: Tangos manuscript

H. Wienawsky: Scherzo-tarantella ed. Karthaus Schmulling

M. Moszkowski: Iskrice ed. Karthaus Schmulling

B. Shehu: Elegija, manusript




Suradnik/suradnica




Iva Šverko, v. as.





studija IV.



Jezik








Cilj kolegija



Ishodi uče ja




te iste predstaviti široj jav osti i struč oj ko isiji a jav i nastupima i/ili projektima.





glazbenika.

Sadržaj kolegija

Polifone skladbe: J. S. Bach: Fantasia i fuga g-mol, Preludij i fuga a-

mol, C. Franck: Choral h-mol, D. Šostakovič: Preludij i fuga d-mol, g-

mol

Cikličke sklad e: V. Zubicki-Karpatska suita, A. Puškare ko-Sonata,

V. Zolotarjev-Sonata br 3, S. Berinski-Partita V. Vlasov-Suita





„Gulag“ J. S. Ba h : Partita -mol, a-mol, B-dur, Sonate W. A.

Mozarta

Skladbe hrvatskih skladatelja : D. Bo ić: Liturgijska suita, I.

Josipović: ARAM es ue, B. Shehu : Elegija, Đ. Dekleva-Radaković : Il suoni del vento,

Originalne skladbe : J. Ganzer-Passacaglia,Fantazija 84, P.

Makkonen : The flight beyond the time, J. Derbenko: Toccata, O.

Schmidt: Toccata br.1, , V. )olotarjev: Špa jolska rapsodija, U. Rojko: Tangos

Transkripcije za harmoniku : H. Wienawsky: Scherzo-tarantella, M.

Moszkowski: Iskrice

Sadržaj . i . se estra godiš ji progra : 1. Polifona skladba – sa fugom


3. Dvije do tri skladbe različitih stilova i karaktera








obvezama)


ECTS-u*

Maksimalni

udio u ocjeni

(%)


30 P

(22,5) 0,8

Maksimalno

10%



uputama mentora)


30%




natjecanja i sl.)


10%


Maksimalno

50%

Ukupno 280 10 100%










Da bi se pristupilo završ o e ispitu, potre o je tijeko se estra, iz svih gore avede ih seg e ata, doseći i i al o 5 % ukup e o je e. )avrš i ispit polaže se pred e toro – nositeljem kolegija.









C = 70 79,9% 3 (dobar) = 63 75.9 % ocjene


E = 50 59,9%

Studentske obveze


pohađati astavu




položiti završ i ispit - izvodi se:

1. Polifona skladba – sa fugom


3. Dvije do tri skladbe različitih stilova i karaktera

4. Skladba hrvatskog autora.








Konzultacije :

Aktual i ter i i ko zulta ija svakog astav ika ogu se pro aći a stranicama Muzičke akade ije. Ispitni rokovi :






Literatura

J. S. Bach: Das Wohltemperiertes Klavier I, II

J. S. Bach: Fantasta i fuga g mol

J. S. Bach: Preludij i fuga a mol

J. S. Bach Orgelwerke

J. S. Bach: Talijanski koncert

J. S. Bach: Partita c mol ed. Peters Leipzig

D. Šostakovič: 4 Preludija i fuga, ed.Sovjetski kompozitor

W. A. Mozarta: Sonate ed. Peters Leipzig

V. Zolotarjov: Sonata br 3 ed. Muzika Moskva

S. Berinski: Partita ed.Union of the artist Saint Petersburg

V. Vlasov: Suita „Gulag“ a us ript


D. Bo ić: Liturgijska suita manuscript

I. Josipović: ARAM es ue a usript J. Ganzer: Passacaglia ed.R.Jung

J. Ganzer: Fantazija 84 ed.R.Jung

O. Schmidt: Toccata br. 1 ed. Hohner Verlag

O. Schmidt: Toccata br. 2 ed. Hohner Verlag


V. Zubicki: Karpatska suita ed. Muzika Moskva

A. Puškare ko: Sonata ed. Union of the artist Saint Petersburg

J. Derbenko: Toccata ed. Muzika Moskva

V. Zolotarjov: Špa jolska rapsodija ed.Sovjetski kompozitor Moskva

U. Rojko: Tangos manuscript

H. Wienawsky: Scherzo-tarantella ed. Karthaus Schmulling

M .Moszkowski: Iskrice ed. Karthaus Schmulling

Đ. Dekleva-Radaković: Il suoni del vento, manuskript

B. Shehu: Elegija, manusript


Kod i naziv kolegija 53942, KOMORNA GLAZBA 1


Suradnik/suradnica




Vrsta kolegija

Obvezan

Razina

kolegija

Preddiplomski

Semestar

zimski

Godina

studija I.


(Leharova 1)

Jezik

izvođe ja Hrvatski, (engleski,

talijanski, slovenski)



Preduvjeti Nisu predviđe i

Korelativnost Klasič a har onika 1, Orkestar 1

Cilj kolegija

Ovladati teh ički , i terpretativ i i u jet ički aspekti a zada e literature, od ra e glaz e do ava garde i oder ih s jerova . stoljeća te usavršiti u ijeće svira ja unutar komornog ansambla.

Ishodi uče ja

1. Analizirati, prosuditi, vrednovati i izvoditi repertoar za komorne

sastave s klasič o har o iko od ra e glaz e do oder ih s jerova . stoljeća.

2. Povezati eđuod ose i eđuzavis ost praktič og i teorijskog dijela studija te analizirati, definirati i prosuditi aspekte kompatibilnosti

harmonike i drugih instrumenata i/ili vokalnih umjetnika .

3. Kreirati, realizirati i izraziti vlastite u jet ičke ko epte i krea ije u utar ko or og sastava te iste predstaviti široj jav osti i struč oj komisiji na javnim nastupima i/ili projektima.

4. Razlikovati stilska o ilježja zada og progra a i razviti vješti e njihove ispravne interpretacije unutar komornog sastava.

5. Si tetizirati steče o z a je pri stvara ju vlastite i terpreta ije u jet ičkog djela u si ergiji zajed ičkog uzi ira ja.

6. Kritički pro ije iti i vred ovati vlastita teh ička i i terpretativ a dostig uća kao i teh ička i i terpretativ a dostig uća ostalih glazbenika i/ili ansambala.

Sadržaj kolegija

Izvođe je djela ko or e glaz e različitih stilova i s jerova počevši od najra ije glaz e pa sve do suvre e e glaz e XXI stoljeća: B. Dowlasz : Palindrom za duo harmonika

J. Feld : 3 impromptua za duo harmonika

F. Dobler : Fafner und Fasolt za duo harmonika

M. Reger: Introduction und Passacaglia d-mol za trio harmonika

V. Zolotarjov: Rondo capriccioso za trio harmonika

J. Tiensuu: Mutta za trio harmonika



V. Podgorni: Ukrajinski capriccio za trio harmonika

J. Tiensuu: Fra tango za trio harmonika

J. Catty : Tarantella za kvartet harmonika

F. Dugan: Toccata za kvintet harmonika

J,. Ganzer: 5 skica za kvintet harmonika

V. Zolotarjov: Partita za kvintet harmonika

B. Shehu: Aproksimato br. 5 za kvintet harmonika

L. Mjeda Čuperja i: Transaccordion za kvintet harmonika

Kolegij se nadopunjuje s novonastalim skladbama svjetske literature za

ko or u glaz u sa težište a sklad a a hrvatskih skladatelja.

Sadržaj 1. i 2. semestra godiš ji progra

repertoar od rane glazbe do moder ih s jerova . stoljeća u minimalnom

trajanju 20 minuta





obvezama)

Obveze Ishodi Sati ECTS

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

Pohađa je astave 1. – 6.

30 P

(22,5) 0,8 20%



uputama mentora)

1. – 6. 10 0,4 20%




natjecanja i sl.)

1. – 6. 10 0,4 20%

Kolokvij (provjera znanja

tokom semestra) 1. – 6. 5. 5 0,2 10%

)avrš i ispit (javni nastup) 1. – 6. 8 0,2 30%

Ukupno 56 2 100%

Studentske obveze


smanjenjem ukupne ocjene. Stude ti su duž i sa ostal o se pripre ati (Samostalni zadatci) prema uputama mentora, te prezentirati rezultate

svojeg rada a svako slijedeće predava ju. Ocjenjivanje segmenata Pohađa je astave, Samostalni zadatci i Aktivnost

obavlja mentor za svakog studenta iz svoje klase. Provjera znanja tokom

semestra izvodi se putem kolokvija. Oni studenti koji iz opravdanih razloga

nisu pristupili kolokviju u redovitom roku ili nisu ostvarili prolaznu ocjenu

imaju dodatni rok nakon tjedan dana.


ože pristupiti završ o ispitu ajviše četiri puta. Da i se pristupilo završ o e ispitu, potre o je tijeko se estra, iz svih gore avede ih seg e ata, doseći i i al o 35% ukupne ocjene. )avrš i ispit komisijski je ispit.

Konač u o je u či i z ir prosječ ih o je a svakog seg e ta Pohađa je nastave (maksimalno 20%), Samostalni zadatci (maksimalno 20%),

Aktivnost (maksimalno 20%), Kolokvij (maksimalno 10%),te )avrš i ispit (maksimalno 30%).







C = 70 79,9% 3 (dobar) = 63 75.9 % ocjene


E = 50 59,9%

Studentske obveze


izvršavati aputke e tora za sa ostal i rad aktiv o učestvovati a i ter i i jav i produk ija a, ko erti a

klase, aster lassi a, jav i ko erti a u orga iza iji Muzičke akademije

položiti kolokvij-izvodi se: Dio semestralnog programa

(u komornom sastavu, individualno ili kombinirano)

položiti završ i ispit - izvodi se: semestralni program u minimalnom

trajanju 10 minuta (u komornom sastavu)

Rokovi ispita i

kolokvija

Ispit i rokovi o javljuju se a početku akade ske godi e, a rež i stranica a Muzičke akade ije i u ISVU.




Konzultacije :


Aktual i ter i i ispita ogu se pro aći a stra i a a Muzičke akade ije. Ostale informacije :

O svim ostalim aktivnostima koje su vezane za kolegij (produkcije, koncerti,

masterclassi, natjecanja) studenti se informiraju kod mentora, a isto tako

i for a ije su dostup e a stra i a a Muzičke akade ije.

Literatura

B. Dowlasz : Palindrom (duo harmonika), ABC Edition, 1986.

F. Dobler : Fafner und Fasolt (duo harmonika), Hohner Verlag, MH 134100

L. Boelmman: Gotska suita, (duo harmonika), Schott Musik, ED7647

V. Troja : Tara tella (duo har o ika , Verlag S h űlli g, 99 . J. Ta ulio is: Musik für zwei, (duo harmonika), Musikverlage Vma, K 1042

J. Feld: Duo, (duo harmonika), Hohner Verlag, MH61033

J. Ganzer: Meccanico, (duo harmonika), Verlag Notenwunderland, 950205

E. Krajcar-Percan: Tema 90, (duo harmonika), rukopis

J. Tiensuu: Aion, (duo harmonika), Music FInland, MF No. 14011

A. Vivaldi-J.S. Bach: Concerto grosso u d-molu, (duo harmonika),

Orgelwerke Band 1- , BA5 79, Bäre reiter Urtex 9. D. Bo ić: Uskrs uće (o rada za trio har o ika, F. Boža -rukopis

http://www.unipu.hr/

J.S. Bach: Sonata u Es-duru (obrada za trio harmonika, F. Boža ) – rukopis

B. Shehu: Aproksimato br. 5 (za kvintet harmonika)-rukopis

L. Mjeda Čuperja i: Transaccordion (za kvintet harmonika)-rukopis

E. Grieg: Holberg suita (obrada za kvintet harmonika, B.Zagoranski)- rukopis

V. Podgorni: Ukrajinski capriccio (obrada za kvintet harmonika, D.

Modruša - rukopis

F. Dugan: Toccata (obrada za kvi tet har o ika, F. Boža ) - rukopis

J.S. Bach: 3 korala (obrada za kvintet harmonika, S. Magdić – rukopis

A. Piazzolla: Fuga y mysterio (obrada za kvintet harmonika, B. Zagoranski) -

rukopis

J. Mata ović: Veh i, veh i fijolica (obrada za kvintet harmonika, S. Bastalec)

– rukopis




Suradnik/suradnica




Vrsta kolegija

Obvezan

Razina

kolegija

Preddiplomski

Semestar

ljetni

Godina

studija I.


(Leharova 1)

Jezik





Preduvjeti Uspješ o apsolvira i kolegij Ko or a glaz a

Korelativnost Klasič a har o ika 2, Orkestar 2

Cilj kolegija


Ishodi uče ja









Sadržaj kolegija

Izvođe je djela ko or e glaz e različitih stilova i s jerova počevši od ajra ije glaz e pa sve do suvre e e glaz e XXI stoljeća:

B. Dowlasz : Palindrom za duo harmonika




















trajanju 20 minuta





obvezama)


Maksimalni

udio u

ocjeni (%)


30 P

(22,5) 0,8 20%



uputama mentora)

1. – 6. 10 0,4 20%




natjecanja i sl.)

1. – 6. 10 0,4 20%


tokom semestra) 1. – 6. 5. 5 0,2 10%


Ukupno 56 2 100%

Studentske obveze


















C = 70 79,9% 3 (dobar) = 63 75.9 % ocjene


E = 50 59,9%

Studentske obveze








Rokovi ispita i

kolokvija





Konzultacije :






Literatura

















Modruša - rukopis




rukopis


– rukopis




Suradnik/suradnica




Vrsta kolegija

Obvezan

Razina

kolegija

Preddiplomski

Semestar

zimski

Godina

studija II.


(Leharova 1)

Jezik





Preduvjeti Nisu predviđe i

Korelativnost Klasič a har onika 3, Orkestar 3

Cilj kolegija


Ishodi uče ja









Sadržaj kolegija

Izvođe je djela ko or e glaz e različitih stilova i s jerova počevši od najra ije glaz e pa sve do suvre e e glaz e XXI stoljeća: B. Dowlasz : Palindrom za duo harmonika




















trajanju 20 minuta





obvezama)


Maksimalni

udio u

ocjeni (%)


30 P

(22,5) 0,8 20%



uputama mentora)

1. – 6. 10 0,4 20%




natjecanja i sl.)

1. – 6. 10 0,4 20%


tokom semestra) 1. – 6. 5. 5 0,2 10%


Ukupno 56 2 100%

Studentske obveze


















C = 70 79,9% 3 (dobar) = 63 75.9 % ocjene


E = 50 59,9%

Studentske obveze








Rokovi ispita i

kolokvija





Konzultacije :






Literatura

















Modruša - rukopis




rukopis


– rukopis




Suradnik/suradnica




Vrsta kolegija

Obvezan

Razina

kolegija

Preddiplomski

Semestar

ljetni

Godina

studija II.


(Leharova 1)

Jezik





Preduvjeti Uspješ o apsolvira i kolegiji Ko or a glaz a 1-3.


Cilj kolegija


Ishodi uče ja





3. Kreirati, realizirati i izraziti vlastite u jet ičke ko epte i krea ije u utar ko or og sastava te iste predstaviti široj jav osti i struč oj

komisiji na javnim nastupima i/ili projektima.




Sadržaj kolegija






















trajanju 20 minuta





obvezama)


Maksimalni

udio u

ocjeni (%)


30 P

(22,5) 0,8 20%



uputama mentora)

1. – 6. 10 0,4 20%




natjecanja i sl.)

1. – 6. 10 0,4 20%


tokom semestra) 1. – 6. 5. 5 0,2 10%


Ukupno 56 2 100%

Studentske obveze


















C = 70 79,9% 3 (dobar) = 63 75.9 % ocjene


E = 50 59,9%

Studentske obveze








Rokovi ispita i

kolokvija





Konzultacije :






Literatura

















Modruša - rukopis




rukopis


– rukopis




Suradnik/suradnica




Vrsta kolegija

Obvezan

Razina

kolegija

Preddiplomski

Semestar

zima

Godina

studija III.


(Leharova 1)

Jezik





Preduvjeti Uspješ o apsolvira i kolegiji Ko or a glaz a 1-4.


Cilj kolegija


Ishodi uče ja









Sadržaj kolegija






















trajanju 20 minuta





obvezama)


Maksimalni

udio u

ocjeni (%)


30 P

(22,5) 0,8 20%



uputama mentora)

1. – 6. 10 0,4 20%




natjecanja i sl.)

1. – 6. 10 0,4 20%


tokom semestra) 1. – 6. 5. 5 0,2 10%


Ukupno 56 2 100%

Studentske obveze


















C = 70 79,9% 3 (dobar) = 63 75.9 % ocjene


E = 50 59,9%

Studentske obveze








Rokovi ispita i

kolokvija





Konzultacije :






Literatura

















Modruša - rukopis




rukopis


– rukopis




Suradnik/suradnica




Vrsta kolegija

Obvezan

Razina

kolegija

Preddiplomski

Semestar

ljetni

Godina

studija III.


(Leharova 1)

Jezik





Preduvjeti Uspješ o apsolvira i kolegiji Ko or a glaz a 1-5


Cilj kolegija


Ishodi uče ja





3. Kreirati, realizirati i izraziti vlastite u jet ičke ko epte i krea ije u utar ko or og sastava te iste predstaviti široj jav osti i struč oj

komisiji na javnim nastupima i/ili projektima.




Sadržaj kolegija






















trajanju 20 minuta





obvezama)


Maksimalni

udio u

ocjeni (%)


30 P

(22,5) 0,8 20%



uputama mentora)

1. – 6. 10 0,4 20%




natjecanja i sl.)

1. – 6. 10 0,4 20%


tokom semestra) 1. – 6. 5. 5 0,2 10%


Ukupno 56 2 100%

Studentske obveze


















C = 70 79,9% 3 (dobar) = 63 75.9 % ocjene


E = 50 59,9%

Studentske obveze








Rokovi ispita i

kolokvija





Konzultacije :






Literatura

















Modruša - rukopis




rukopis


– rukopis




Suradnik/suradnica




Vrsta kolegija

Obvezan

Razina

kolegija

Preddiplomski

Semestar

zimski

Godina

studija IV.


(Leharova 1)

Jezik







Cilj kolegija


Ishodi uče ja









Sadržaj kolegija






















trajanju 20 minuta





obvezama)


Maksimalni

udio u

ocjeni (%)


30 P

(22,5) 0,8 20%



uputama mentora)

1. – 6. 10 0,4 20%




natjecanja i sl.)

1. – 6. 10 0,4 20%


tokom semestra) 1. – 6. 5. 5 0,2 10%


Ukupno 56 2 100%

Studentske obveze


















C = 70 79,9% 3 (dobar) = 63 75.9 % ocjene


E = 50 59,9%

Studentske obveze








Rokovi ispita i

kolokvija





Konzultacije :






Literatura

















Modruša - rukopis




rukopis


– rukopis




Suradnik/suradnica




Vrsta kolegija

Obvezan

Razina

kolegija

Preddiplomski

Semestar

ljetni

Godina

studija IV.


(Leharova 1)

Jezik







Cilj kolegija


Ishodi uče ja









Sadržaj kolegija






















trajanju 20 minuta





obvezama)


Maksimalni

udio u

ocjeni (%)


30 P

(22,5) 0,8 20%



uputama mentora)

1. – 6. 10 0,4 20%




natjecanja i sl.)

1. – 6. 10 0,4 20%


tokom semestra) 1. – 6. 5. 5 0,2 10%


Ukupno 56 2 100%

Studentske obveze


















C = 70 79,9% 3 (dobar) = 63 75.9 % ocjene


E = 50 59,9%

Studentske obveze








Rokovi ispita i

kolokvija





Konzultacije :






Literatura

















Modruša - rukopis




rukopis


– rukopis


Kod i naziv kolegija 53943, Orkestar 1


Suradnik/suradnica do . art. Do e iko Briški (nositelj)

Studijski program Preddiplomski sveučiliš i studij Klasič e har o ike




studija I.



Jezik


Hrvatski (engleski,

je ački)




svladavanje

Polože prije i ispit a preddiplomskom sveučiliš o studiju Klasič e har o ike

Korelativnost

Kolegij Orkestar korelira sa ostali kolegiji a studija Klasič e har o ike, pose i e sa kolegiji a: Klasič a har o ika, Ko or a glazba i Dirigiranje.

Cilj kolegija

1. Stjecanje umijeća svira ja u orkestru

2. Razvijanje navika skupnog muziciranja

3. Upoznavanje stude ata sa z ačajka a skup og izvođenja

glazbenog djela.

Ishodi uče ja

1. Raspoznavati ever al e ko u ika ije iz eđu dirigenta i

svirača

2. Samostalno pripremiti orkestralne dionice

3. I terpretirati i a alizirati povijes o i stilski različite sklad e

4. Interaktivno djelovati prilikom skupnog muziciranja sa

kolegama u orkestru

5. Voditi svoju dionicu

6. Prenijeti svoje znanje na drugoga

Sadržaj kolegija

Uvjež ava je i izvođe je djela orkestral e literature. Upoz ava je sa ači i a uzi ira ja u a sa lu i oso itostima takvog sviranja,

razvije o čita je ot og teksta "à pri a vista".




ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

pohađa je astave 1.-6.

60 P

(45) 1.60 51%

Zalaganje I aktivnost u

nastavi 1.-6. 17 0.32 25%

http://www.unipu.hr/index.php?id=1959

Kolokvij 1 (provjera

znanja tijekom semestra) 1.-6. 11 0.24 12%



ukupno 84 3 100%

Dodat a pojaš je ja kriteriji o je jiva ja : Pre a pravilniku o o jenjivanju konačna se o jena do iva na sljedeći način:



C = 70 79,9% 3 (dobar) = 63 75.9 % ocjene


E = 50 59,9%

Studentske obveze

Da položi kolegij, stude t/stude ti a ora: 1. Sudjelovati u ijelosti u svi projekti a orkestra koji su uvršte i

u ko ert i kale dar Muzičke akade ije. Izosta ko sa astupa student gubi pravo potpisa, izuzev u iz i i slučajevi a koje opravdava ositelj kolegija ili adlež e oso e a Muzičkoj akademiji (dekan akademije, ili predstojnik odsjeka).

2. U zada i ter i i a redovito pohađati astavu pokuse i aktivno sudjelovati u radu orkestra.

3. Kvalitetno svladati gradivo (orkestralne dionice).

4. Položiti kolokvij

Rokovi ispita i kolokvija Ispit i rokovi o javljuju se a početku akade ske godi e, a

rež i stra i a a Muzičke akade ije i u ISVU.


Na svakome satu stude ti će do iti upute i aterijale. Dodat i aterijali i i for a ije dostup e su a rež oj stra i i kolegija e-

uče je . Vrlo je važ o redovito pratiti o avijesti a e-stranicama i na

oglas oj ploči.

Literatura

Obvezna: Notni materijali kompozicija koje će se izvoditi te godi e. Iz or a: Not i aterijali ko pozi ija koje će se izvoditi te godi e. Priruč a: Not i aterijali ko pozi ija koje će se izvoditi te godi e.









studija I.



Jezik


Hrvatski (engleski,

je ački)




svladavanje

Polože I. semestar na preddiplomskom sveučiliš o studiju Klasič e harmonike

Korelativnost


Cilj kolegija



3. Upoznavanje studenata sa z ačajka a skup og izvođenja

glazbenog djela.

Ishodi uče ja


svirača




kolegama u orkestru



Sadržaj kolegija

Uvjež ava je i izvođe je djela orkestral e literature. Upoz ava je sa ači i a uzi ira ja u a sa lu i oso itosti a takvog sviranja,

razvije o čita je ot og teksta "à pri a vista"



Obveze

Ishodi

Sati

Udio u

ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)


60 P

(45) 1.60 51%


nastavi 1.-6. 17 0.32 25%






ukupno 84 3 100%

Dodat a pojaš je ja kriteriji o je jiva ja : Prema pravilniku o o jenjivanju konačna se o jena do iva na sljedeći način:



C = 70 79,9% 3 (dobar) = 63 75.9 % ocjene


E = 50 59,9%

Studentske obveze











oglas oj ploči.

Literatura

O vez a: Not i aterijali ko pozi ija koje će se izvoditi te godine.

Iz or a: Not i aterijali ko pozi ija koje će se izvoditi te godi e. Priruč a: Not i aterijali ko pozi ija koje će se izvoditi te godi e.









studija II.



Jezik


Hrvatski (engleski,

je ački)




svladavanje

Polože II. se estar a preddiplo sko sveučiliš o studiju Klasič e har o ike

Korelativnost


Cilj kolegija




glazbenog djela.

Ishodi uče ja


svirača




kolegama u orkestru



Sadržaj kolegija


razvije o čita je ot og teksta "à pri a vista"



Obveze

Ishodi

Sati Udio u

ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)


60 P

(45) 1.60 51%


nastavi 1.-6. 17 0.32 25%






ukupno 84 3 100%




C = 70 79,9% 3 (dobar) = 63 75.9 % ocjene


E = 50 59,9%

Studentske obveze









Na svako e satu stude ti će do iti upute i materijale. Dodatni

aterijali i i for a ije dostup e su a rež oj stra i i kolegija e-


oglas oj ploči.

Literatura











studija II.



Jezik


Hrvatski (engleski,

je ački)




svladavanje

Polože III. semestar na preddiplomskom sveučiliš o studiju Klasič e har o ike

Korelativnost


Cilj kolegija




glazbenog djela.

Ishodi uče ja


svirača




kolegama u orkestru



Sadržaj kolegija





Obveze

Ishodi

Sati Udio u

ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)


60 P

(45) 1.60 51%


nastavi 1.-6. 17 0.32 25%






ukupno 84 3 100%




C = 70 79,9% 3 (dobar) = 63 75.9 % ocjene


E = 50 59,9%

Studentske obveze












oglas oj ploči.

Literatura











studija III.



Jezik


Hrvatski (engleski,

je ački)




svladavanje

Polože IV. semestar na preddiplo sko sveučiliš o studiju Klasič e har o ike

Korelativnost


Cilj kolegija




glazbenog djela.

Ishodi uče ja


svirača




kolegama u orkestru



Sadržaj kolegija





Obveze

Ishodi

Sati Udio u

ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)


60 P

(45) 1.60 51%


nastavi 1.-6. 17 0.32 25%






ukupno 84 3 100%




C = 70 79,9% 3 (dobar) = 63 75.9 % ocjene


E = 50 59,9%

Studentske obveze












oglas oj ploči.

Literatura




Kod i naziv kolegija 54023 Orkestar 6







studija III.



Jezik


Hrvatski (engleski,

je ački)




svladavanje

Polože V. semestar na preddiplomskom sveučiliš o studiju Klasič e har o ike

Korelativnost


Cilj kolegija




glazbenog djela.

Ishodi uče ja


svirača




kolegama u orkestru



Sadržaj kolegija





Obveze

Ishodi

Sati Udio u

ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)


60 P

(45) 1.60 51%


nastavi 1.-6. 17 0.32 25%






ukupno 84 3 100%




C = 70 79,9% 3 (dobar) = 63 75.9 % ocjene


E = 50 59,9%

Studentske obveze












oglas oj ploči.

Literatura











studija IV.



Jezik


Hrvatski (engleski,

je ački)




svladavanje

Polože VI. semestar na preddiplo sko sveučiliš o studiju Klasič e har o ike

Korelativnost


Cilj kolegija




glazbenog djela.

Ishodi uče ja


svirača




kolegama u orkestru



Sadržaj kolegija





Obveze

Ishodi

Sati Udio u

ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)


60 P

(45) 1.60 51%


nastavi 1.-6. 17 0.32 25%






ukupno 84 3 100%




C = 70 79,9% 3 (dobar) = 63 75.9 % ocjene


E = 50 59,9%

Studentske obveze









Na svakome satu studenti će do iti upute i aterijale. Dodat i aterijali i i for a ije dostup e su a rež oj stra i i kolegija e-


oglas oj ploči.

Literatura











studija VII.



Jezik


Hrvatski (engleski,

je ački)




svladavanje

Polože VII. semestar na preddiplomskom sveučiliš o studiju Klasič e har o ike

Korelativnost


Cilj kolegija




glazbenog djela.

Ishodi uče ja


svirača




kolegama u orkestru



Sadržaj kolegija





Obveze

Ishodi

Sati Udio u

ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)


60 P

(45) 1.60 51%


nastavi 1.-6.

17 0.32 25%



znanja tijekom semestra) 1.-6.

11 0.24 12%


znanja tijekom semestra) 1.-6.

11 0.24 12%

ukupno 84 3 100%




C = 70 79,9% 3 (dobar) = 63 75.9 % ocjene


E = 50 59,9%

Studentske obveze









Na svakome satu studenti će do iti upute i aterijale. Dodat i aterijali i i for a ije dostup e su a rež oj stra i i kolegija e-


oglas oj ploči.

Literatura




Kod i naziv kolegija 54019, METODIKA NASTAVE HARMONIKE 1


Suradnik/suradnica

izv. prof. art. Slavko Magdić (nositelj)

A a Šterpi )agora ski, v. as.


Vrsta kolegija

Obvezan

Razina

kolegija

Preddiplomski

Semestar

zimski

Godina

studija III.

Mjesto izvođe ja Muzička akade ija (Rovinjska 14)

Jezik


Hrvatski (engleski,

ruski, slovenski)




svladavanje Nisu predviđe i

Korelativnost Klasič a har o ika, Poz ava je literature za klasič u har o iku, Uvod u pedagogiju, Opća pedagogija, Uvod u didaktiku, Opća didaktika

Cilj kolegija Osposo ljava je stude ata za uspješ o izvođe je astave har o ike u os ov oj i sred joj glaz e oj školi.

Ishodi uče ja

Nako odsluša og kolegija stude ti će iti osposo lje i za : 1. razumijevanje individualnog pristupa u nastavi harmonike

2. prepoz ava je i upotre u izražaj ih sredstava . defi ira je različitih dijelova astav og gradiva

Sadržaj kolegija

Metodika nastave harmonike-uvod

Odgojno-o razov e zadaće astav ika har o ike

Glazbeni talent-pedagoški tale t Odgojno-o razov i rad u glaz e i škola a

Odgojno-obrazovni zadaci nastavnog gradiva i njegovih dijelova

Organizacija i planiranje nastavnog procesa

Izrada individualnog plana

Rad na glazbenim djelima

Rad na glazbenim djelima

Me orira je i pa će je

Vjež a je

Motivacija i motiviranost

Priprema za nastup

Trema






Maksimalni

udio u ocjeni

(%)

Pohađa je astave i aktivnosti u nastavi

1. – 3. 30 P

(22,5) 0,8 30%

Seminarski rad 1. – 3. 15,5 0,5 30%

)avrš i ispit us e i ispit)

1. – 3. 18 0,7 40%

Ukupno 56 2 100%

Dodat a pojaš je ja kriteriji ocjenjivanja):

Pohađanje i aktivnost u nastavi o je juje se a sljedeći ači : maks. 30%

0% Ne dolazi na nastavu.

1-9% Prisustvuje nastavi, no ne sudjeluje u radu, tj. pokazuje

nezainteresiranost za kolegij.

10-19% Aktivnu sudjeluje u nastavi i pokazuje zainteresiranost za kolegij.

20-29% Na astavi potiče e tora a dodat a o jaš je ja i z ačaj ije je motiviran za kolegij.

30% Student/studentica pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za

kolegij. Na nastavu dolazi sa konkretnim

pitanjima/raz išlja ji a svezi sa astav i gradivo .

Seminarski rad se o je juje a sljedeći ači : maks. 30%

0%-15% Student nije napisao seminarski rad odnosno seminarski rad

pokazuje potpuno nerazumijevanje problematike metodike

nastave harmonike

16-19% Se i arski rad pokazuje djelo ič o razu ijeva je pro le atike metodike nastave harmonike

20-23% Seminarski rad pokazuje osnovno razumijevanje problematike

metodike nastave harmonike

24-27% Se i arski rad pokazuje široko razu ijeva je pro le atike metodike nastave harmonike

28-30% Seminarski rad pokazuje cjelovito razumijevanje problematike


Usmeni ispit se o je juje a sljedeći ači : maks. 40%

0-20% Student ne vlada osnovnim informacijama o povijesnom

nastanku har o ike, ko struk ijski oso itosti a različitih tipova i modela harmonika, artikulaciji, originalnoj literaturi.

21-25% Student vlada osnovnim informacijama o povijesnom nastanku

har o ike, ko struk ijski oso itosti a različitih tipova i modela harmonika, artikulaciji, originalnoj literaturi uz manje

nedostatke.

26-30% Stude t vlada opće iti i for a ija a o povijes o asta ku har o ike, ko struk ijski oso itosti a različitih tipova i modela harmonika, artikulaciji, originalnoj literaturi.

31-35% Stude t vlada široki i for a ija a o povijes o asta ku har o ike, ko struk ijski oso itosti a različitih tipova i modela harmonika, artikulaciji, originalnoj literaturi

36-40% Student vlada detaljnim informacijama o povijesnom nastanku

har o ike, ko struk ijski oso itosti a različitih tipova i modela harmonika, artikulaciji, originalnoj literaturi

Prema Pravilniku o ocjenjivanju ko ač a se o je a do iva a sljedeći ači : A = 90 100% 5 (izvrstan) = 89 100% ocjene

B = 80 89,9% 4 (vrlo dobar) = 76 88% ocjene

C = 70 79,9% 3 (dobar) = 63 75% ocjene

D = 60 69,9% 2 (dovoljan) = 50 62% ocjene

E = 50 59,9%

Studentske obveze

Redov o pohađa je astave, kolokvija, i ter ih i jav ih astupa. Izrada seminarskog rada koji sadržava a alizu i o je u astupa stude ata klasič e har o ike a i ter oj, jav oj produk iji ili atje a ju.




Stude ti su duž i poštivati ačela akade ske čestitosti koja su regulira a Etičkim kodeksom Sveučilišta doku e t je dostupa a sljedećoj stra i i: www.unipu.hr

Konzultacije :

Aktualni ter i i ko zulta ija svakog astav ika ogu se pro aći a stra i a a Muzičke akade ije. Ispitni rokovi :



O svim ostalim aktualnim informacijama koje su vezane za kolegij (

produk ija a, ko erti a, ajstorski tečajevi a, atje a ji a stude ti se ogu i for irati a stra i a a Muzičke

akademije.

Literatura

Obvezna:

S. Magdić: Metodika astave harmonike – skripta

M. )ulić : Har o ika Sarajevo 200

Izborna:

F. Lips : The art of bayan playing Moskva 1982 g.




Suradnik/suradnica




Vrsta kolegija

Obvezan

Razina

kolegija

Preddiplomski

Semestar

ljetni

Godina

studija III.


Jezik


Hrvatski (engleski,

ruski, slovenski)




svladavanje Uspješ o apsolvira kolegij Metodika nastave harmonike 1

Korelativnost Klasič a har o ika, Poz ava je literature za klasič u har o iku, Uvod

u pedagogiju, Opća pedagogija, Uvod u didaktiku, Opća didaktika

Cilj kolegija Osposo ljava je stude ata za uspješ o izvođe je astave harmonike u

os ov oj i sred joj glaz e oj školi.

Ishodi uče ja

Nako odsluša og kolegija stude ti će iti osposo lje i za : .razu ijeva je povijes ih asta aka različitih odela har o ika

2. razu ijeva je akustičkih i ko struk ijskih karakteristika suvremene

harmonike

. osviješte o razlikova je artikula ije a har o i i 4. razu ijeva je različitih dijelova astav og gradiva

5. razumijevanje procesa sviranja a vista

. pripre u uče ika pred astup

Sadržaj kolegija

Povijesni razvoj harmonike

Akustičke i ko struk ijske karakteristike suvre e e har o ike

Registri

Artikulacija- prstima

Artikulacija-mijehom

Ljestvice- klavirska harmonika

Ljestvice B i C grif

Etide

Polifonija

Origi al e ikličke sklad e

Skladbe-originalne



Skladbe-obrade

Originalne skladbe hrvatskih skladatelja

Razvijanje sviranja s lista

Pripreme za natjecanja




Maksimalni

udio u ocjeni

(%)


1. – 6. 30 P

(22,5) 0,8 30%

)avrš i ispit pismeni

ispit) 1. – 6. 15,5 0,5 30%


1. – 6. 18 0,7 40%

Ukupno 56 2 100%

Dodat a pojaš je ja kriteriji o je jiva ja :








kolegij. Na nastavu dolazi sa konkretnim pita ji a/raz išlja ji a svezi sa nastavnim gradivom.

Pismeni ispit se o je juje a sljedeći ači : maks. 30%

0-15% Stude t u potpu osti e razu ije etodičke pri ipe, e uspijeva razlučiti pro le atiku pojedi ih sklad i

16-19% Pis e i izradak pokazuje djelo ič o razu ijeva je etodičkih pri ipa i u a joj jeri razlučuje pro le atiku pojedinih

skladbi

20-23% Pis e i izradak pokazuje os ov o razu ijeva je etodičkih pri ipa i u glav i rta a razlučuje pro le atiku pojedi ih skladbi

24-27% Pis e i izradak pokazuje široko razu ijeva je etodičkih pri ipa i vrlo do ro razlučuje problematiku pojedinih skladbi

28-30% Pis e i izradak pokazuje jelovito razu ijeva je etodičkih pri ipa i pro le atiku pojedi ih sklad i razlučuje u svi elementima

Usmeni ispit se o je juje a sljedeći ači : maks. 40%

0-20% Student ne vlada osnovnim informacijama o povijesnom

asta ku har o ike, ko struk ijski oso itosti a različitih tipova i modela harmonika, artikulaciji, originalnoj literaturi.

21-25% Student vlada osnovnim informacijama o povijesnom nastanku

harmonike, konstrukcijski oso itosti a različitih tipova i modela harmonika, artikulaciji, originalnoj literaturi uz manje

nedostatke.

26-30% Stude t vlada opće iti i for a ija a o povijes o asta ku har o ike, ko struk ijski oso itosti a različitih tipova i modela harmonika, artikulaciji, originalnoj literaturi.



C = 70 79,9% 3 (dobar) = 63 75% ocjene


E = 50 59,9%

31-35% Stude t vlada široki i for a ija a o povijes o asta ku har o ike, ko struk ijski oso itosti a različitih tipova i modela harmonika, artikulaciji, originalnoj literaturi

36-40% Student vlada detaljnim informacijama o povijesnom nastanku

har o ike, ko struk ijski oso itosti a različitih tipova i modela harmonika, artikulaciji, originalnoj literaturi

Studentske obveze

Redov o pohađa je astave, kolokvija, internih i javnih nastupa.

Polaga je godiš jeg ispita. Godiš ji ispit se sastoji iz dva dijela: -pismeni dio –pis e a etodološka o rada sklad e za har o iku

-usmeni dio – usmena obrana pismenog rada i provjera znanja iz

programa





Konzultacije :





produk ija a, ko erti a, ajstorski tečajevi a, atje a ji a stude ti se ogu i for irati a stra i a a Muzičke

akademije.

Literatura

Obvezna:

L.Koryča : Novi te elji svira ja a akordeo u, )agre 9 0. M.)ulić: Harmonika Sarajevo 2003

V. Davidov: Sustav prstometa za harmoniku, Kijev 1981

S. Magdić: Ljestvi e za har o iku C grif etodički priruč ik

S. Mihovilić: Ljestvice

Izborna:

F. Lips: The art of bayan playing Moskva 1982 g.

J. Puri : Metodički čla i o pro le i a svira ja har o ike, Moskva 2001

F. Lips: Problemi transkripcije za harmoniku Moskva 2007




Suradnik/suradnica




Vrsta kolegija

Obvezan

Razina

kolegija

Preddiplomski

Semestar

zimski

Godina

studija IV.


Jezik


Hrvatski (engleski,

ruski, slovenski)




svladavanje Uspješ o apsolvira i kolegiji Metodika nastave harmonike 1-2.

Korelativnost Klasič a har o ika, Poz ava je literature za klasič u har o iku, Uvod

u pedagogiju, Opća pedagogija, Uvod u didaktiku, Opća didaktika

Cilj kolegija Osposo ljava je stude ata za sa ostal o istraživa je i proučava je pojedinih glazbeno-pedagoških pita ja.

Ishodi uče ja

Nako odsluša og kolegija stude ti će iti osposo lje i za : .sa ostal o prosuđiva je

2.produ ljava je otiva ije kod uče ika kao jeda od glav ih iljeva nastave harmonike u glazbenim škola a

.kritičko a alizira je i pro alaže je odgovarajućih rješe ja za pro le e veza e uz iz or odgovarajuće literature

Sadržaj kolegija

Studij počet i a za har o iku: V. Odak Je rih: Čudes i svijet har o ike

L. Holm: Spela akkordeon

E. Moser: Počet i a za har o iku - C sistem

Boselli – Rossi: Počet i a za har o iku , 2

Studij pedagoške literature : J.S.Bach –Dvoglasne i troglasne invencije – izbor 4

Francuska suita

Preludij i fuga WTK –izbor 2

Orguljska djela –izbor 2

D.Scarlatti : Sonate – izbor 4

J.A.Benda : Sonate – izbor 1



W.A.Mozart , J.Haydn – Sonate – izbor 1

V. )olotarjev: Dječje suite -6, Druga sonata, Ferapontov

samostan, Komorna suita

S. Strači a: Dječji al u -izbor 4

J. Lochter: Vesele skice – izbor 4




Maksimalni

udio u ocjeni

(%)


1. – 3. 30 P

(22,5) 0,8 30%

Seminarski rad 1. – 3. 26,5 0,9 30%


1. – 3. 35 1,3 40%

Ukupno 84 3 100%




C = 70 79,9% 3 (dobar) = 63 75% ocjene


E = 50 59,9%










0%-15% Student nije napisao seminarski rad odnosno seminarski rad

pokazuje potpuno nerazumijevanje problematike metodike

nastave harmonike

16-19% Se i arski rad pokazuje djelo ič o razu ijeva je pro le atike metodike nastave harmonike

20-23% Seminarski rad pokazuje osnovno razumijevanje problematike


24-27% Se i arski rad pokazuje široko razu ijeva je pro le atike metodike nastave harmonike

28-30% Seminarski rad pokazuje cjelovito razumijevanje problematike


Sviranje pedagoške literature se o je juje a sljedeći ači : maks. 40%

0-20% Stude t ije savladao os ov e z ačajke pedagoške literature

21-25% Stude t je savladao djelo ič e z ačajke pedagoške literature. 26-30% Student je savladao os ov e z ačajke pedagoške literature. 31-35% Stude t je široko savladao z ačajke pedagoške literature. 36-40% Stude t je detalj o savladao z ačajke pedagoške literature.

Studentske obveze

Redov o pohađa je astave, kolokvija, i ter ih i jav ih astupa. Izrada se i arskog rada koji sadržava a alizu i o je u astupa stude ata klasič e har o ike a i ter oj, jav oj produk iji ili atje a ju. Ispit a kraju semestra.





Konzultacije :

Aktual i ter i i ko zulta ija svakog astav ika ogu se pro aći a stranicama Muzičke akade ije. Ispitni rokovi :




produk ija a, ko erti a, ajstorski tečajevi a, natjeca ji a stude ti se ogu i for irati a stra i a a Muzičke akademije.

Literatura

Obvezna:

V. Odak Je rih: Čudes i svijet har o ike

L. Holm: Spela akkordeon

E. Moser: Počet i a za har o iku - C sistem

Boselli – Rossi: Počet i a za har o iku , 2

J. S. Bach: Dvoglasne i troglasne invencije, Francuske suite, Das

wohltemperiertes Klavier,Orgelwerke ed. Utrext

D. Scarlatti : Sonate ed. Urtext

W. A. Mozart : Sonate za klavir ed. Urtext

V. )olotarjev: Dječje suite, ed. Muzika Moskva

J. Lochter: Vesele skice, ed. Preisler MusikF. Lips . Problemi transkripcije

za harmoniku Moskva 2007




Suradnik/suradnica




Vrsta kolegija

Obvezan

Razina


Semestar

ljetni

Godina

studija IV.

Mjesto izvođe ja Muzička akade ija

(Rovinjska 14)

Jezik


Hrvatski (engleski,

ruski, slovenski)




svladavanje Uspješ o apsolvira i kolegiji Metodika nastave harmonike 1-3.

Korelativnost Klasič a har o ika, Poz ava je literature za klasič u har o iku, Uvod u pedagogiju, Opća pedagogija, Uvod u didaktiku, Opća didaktika

Cilj kolegija Osposo ljava je stude ata za sa ostal o istraživa je i proučava je pojedinih glazbeno-pedagoških pita ja.

Ishodi uče ja

Nako odsluša og kolegija stude ti će iti osposo lje i za : 1. prepoznavanje glazbenog talenta

2. kritičku a alizu sposo osti određe ih uče ika

. pro alaže je svrsishod ih rješe ja za postizanje konkretnih ciljeva

4. svestra o razlikova je pro le a etodičkog pristupa u rješava ju odgojno obrazovnih zadataka

5. razvija je vješti e svira ja a vista

Sadržaj kolegija

Studij pedagoške literature : J. Derbenko: Mala suita, 2 skladbe po izboru

Ti oše ko: Suita „Ruske slike“

Kusjakov: Suita „)i ske slike“, jed o iklič o djelo

Rep jikov: Dječja suita r. i 2

W.Ja o i: Deset polifo ih sklad i a te e špa jolskih arod ih pjesama

T. Lundquist: Botany play, Microscope

H. Brehme: Paganiniana

H.Valpola: Clown

J. Mata ović: )i ski put, Bijeli put D. Bo ić: Dječje suite ; S. Strači a : Dječji al u






Maksimalni

udio u ocjeni

(%)


1. – 5. 30 P

(22,5) 0,8 30%

Seminarski rad 1. – 5. 26,5 0,9 30%

)avrš i ispit sviranje

pedagoške literature) 1. – 5. 35 1,3 40%

Ukupno 84 3 100%


Pohađanje i aktivnost u nastavi o je juje se a sljedeći ači :

maks. 30%









0-15% Referat pokazuje edovolj o razu ijeva je etodičkih pri ipa. 16-19% Referat pokazuje djelo ič o razu ijeva je etodičkih pri ipa i

u a joj jeri razlučuje z ačajke pojedi ih sklad i i ulogu

skladatelja u razvoju originalne literature

20-23% Referat pokazuje os ov o razu ijeva je etodičkih pri ipa i u glav i rta a razlučuje z ačajke pojedi ih sklad i i ulogu skladatelja u razvoju originalne literature

24-27% Referat pokazuje široko razu ijeva je etodičkih pri ipa i opće ito razlučuje z ačajke pojedi ih sklad i i ulogu skladatelja u razvoju originalne literature

28-30% Referat pokazuje jelovito razu ijeva je etodičkih pri ipa i u potpu osti razlučuje z ačajke pojedi ih skladbi i ulogu

skladatelja u razvoju originalne literature



C = 70 79,9% 3 (dobar) = 63 75% ocjene


E = 50 59,9%

Sviranje pedagoške literature se o je juje a sljedeći ači : maks. 40%

0-20% Stude t ije savladao os ov e z ačajke pedagoške literature

21-25% Stude t je savladao djelo ič e z ačajke pedagoške literature. 26-30% Stude t je savladao os ov e z ačajke pedagoške literature. 31-35% Stude t je široko savladao z ačajke pedagoške literature. 36-40% Stude t je detalj o savladao z ačajke pedagoške literature.

Studentske obveze

Redov o pohađa je astave, kolokvija, i ter ih i jav ih astupa. Polaga je godiš jeg ispita. Godiš ji ispit se sastoji iz dva dijela:

- Referat – etodička o rada sklad e iz progra a završ og ispita

- Svira je pedagoške literature




Stude ti su duž i poštivati ačela akade ske čestitosti koja su

regulirana Etičkim kodeksom Sveučilišta doku e t je dostupa a sljedećoj stra i i: www.unipu.hr

Konzultacije :


Aktualni ter i i ispita ogu se pro aći a stra i a a Muzičke akademije.



produk ija a, ko erti a, ajstorski tečajevi a, natjecanjima)studenti se mogu informirati na stranica a Muzičke akademije.

Literatura

Obvezna:

J. Derbenko: Mala suita, 2 skladbe po izboru

A. Ti oše ko: Suita „Ruske slike“

A. Kusjakov: Suita „)i ske slike“, jed o iklič o djelo

A. Rep jikov: Dječja suita r. i 2

W.Jacobi: Deset polifonih skladbi na teme špa jolskih arod ih pjesama

T. Lundquist: Botany play, Microscope

H. Brehme: Paganiniana

H.Valpola: Clown

J. Mata ović: )i ski put, Bijeli put D. Bo ić: Dječje suite ; S. Strači a . Dječji al u

Izborna:

J.Derbenko : Suite za harmoniku ed.Sovjetski kompozitor Moskva

A.Repnjikov : Djecje suite ed. Sovjetski kompozitor Moskva

F. Lips : Antologija za bayan ed. Muzika Moskva


Kod i naziv kolegija 5 94 , PO)NAVANJE LITERATURE )A KLASIČNU HARMONIKU


Suradnik/suradnica


Vladimir Gorup, v. as.





studija III.


Jezik


Hrvatski (engleski, je ački, ruski, slovenski)




svladavanje Nisu predviđe i.

Korelativnost Klasič a harmonika, Komorna glazba, Orkestar, Oblici i stilovi, Aspekti suvremene glazbe, Priređiva je za ansamble

Cilj kolegija

Upoz ati stude te s it i ele e ti a kvalitet ih sklad i za klasič u har o iku i prepoz ava je sklad i različitih skladatelja i stilova. Stječe se spe ifič a ko pete ija služe je ot og aterijala za klasič u har o iku i stvara ja kritičkog išlje ja o glazbi. Posebna pozornost

posvetit će se ajz ačaj iji autori a stilskih razdo lja važ ih za razvoj har o ike, koji su osi glaz e ih djela stvarali i djela z ačaj a za razvoj i povijest harmonike.

Ishodi uče ja

1. primjena i analiziranje notnih partitura

2. prepoz ava je i opisiva je kvalitet ih zvuč ih i for al ih karakteristika skladbi

3. prepoznavanje i interpretiranje glazbenog izraza na koncertima

i istraživa je ovih sklad i 4. opisivanje i analiziranje skladbi na temelju svog osobnog dojma

5. kritičko-idejni pristup u razumijevanju i interpretaciji glazbenog

djela

Sadržaj kolegija

upoznavanje skladbi i skladatelja za harmoniku

sluša je skladbi

čita je notnih partitura

pismeno izražavanje u opisu i analizi skladbe kroz seminarski rad


Maksimalni

udio u ocjeni

(%)


1. – 5. 30 P

(22,5) 0,8 30%







obvezama)

Seminarski rad 1. – 5. 18,5 0,7 40%


1. – 5. 15 0,5 30%

ukupno 56 2 100%

Dodat a pojaš je ja kriteriji o je jiva ja : Pohađanje nastave je obvezno. Tolerira se do 30% izostanaka (4

izostanka) i njih nije potrebno opravdati. Pohađa je astave i aktiv ost u astavi važa je seg e t u o je jiva ju i sakuplja ju odova za izlazak

a završ i ispit. U semestru se piše j e d a n seminarski rad u siječ ju . U zadnjem tjednu siječ ja dodatni je rok za predaju seminara za one koji

iz opravdanih razloga nisu to uči ili prije. Seminarski rad mora imati

najmanje 10 kartica teksta (svaka kartica teksta ima 1800 slovnih

znakova), te se mora predati najmanje 7 dana prije prezentacije.

Oblikovanje seminarskog rada se također ocjenjuje, te je stoga

potrebno slijediti naputke o izradi seminarskog rada. Gra atička i

pravopisna toč ost uvjet su za pozitivnu ocjenu rada.

Na kraju semestra pristupa se usmenom završnom ispitu, za koji su

predviđe a 2 redovita roka u veljači i 2 poprav a roka u rujnu. Uvjet za

izaći a ispit je ostvare ih i i al o 20 % o je e skuplje ih tijeko se estra iz gore avede ih seg e ata. )avrš i ispit sastoji se od 10

postavlje ih pita ja tijeko kojih je oguće provjeriti usvoje o z a je tijekom semestra. U konač u ocjenu ulaze rezultati seminarskog rada

i završ og ispita, te pohađa je i aktivnost na nastavi.

Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na

sljedeći ači : maks. 30%

25-30% Student/studentica pokazuje visok stupanj zainteresiranosti i

informiranosti za kolegij, te postavlja svrsishodna i pravilna

pitanja vezana za kolegij.

20-24% Student /studentica dobrovoljno i aktivno sudjeluje u nastavnom

procesu, te pokazuje zainteresiranost za kolegij.

15-19% Stude t/stude ti a pohađa predavanja, i povremeno se

uključuje u astav i pro es. 10-14% Student/studentica prisustvuje na nastavi, ali ne sudjeluje

aktivno u radu, odnosno ne pokazuje zainteresiranost za kolegij.

0% Student/studentica ne dolazi na nastavu.

Završni ispit – usmeni o je juje se a sljedeći ači : maks. 30%

28-30% 0 toč ih odgovora

24-27% 8-9 toč ih odgovora

19-23% 6- toč ih odgovora


0% 0-4 toč ih odgovora

Pre a pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način: A = 90 100% 5 (izvrstan) = 89 100 % ocjene


C = 70 79,9% 3 (dobar) = 63 75.9 % ocjene


E = 50 59,9%

Seminarski rad ocje juje se a sljedeći ači : maks. 40%

35-40% Rad sadrži kritičku analizu glazbenog djela i notnog materijala.

Obogaće je i potkrijepljen podacima iz literature, jezič o je

ispravan i či i skladnu cjelinu. U radu student/studentica

pokazuje i određenu sa ostal ost u iz oše ju svojih stavova.

29-34% Rad sadrži kritičku analizu lirskog ili narativnog teksta, jezič o

je ispravan, no nije potkrijepljen i o ogaće podacima iz

literature

23-28% Rad sadrži više od 10 kartica, što je i više od zadanog, no uočeni su manji nedostaci u sadržajnom oblikovanju. Nedostaju podaci

iz literature, i jezično nije u potpunosti ispravan. 17-22% Rad sadrži 10 kartica, no uočeni su nedostaci u formalnom

oblikovanju rada te veći nedostaci u sadržajnom oblikovanju ( to

se posebno odnosi na učestale gramatičke i pravopisne pogreške

koje se ne mogu smatrati omaškom).

0% Rad nije napisan ili sadrži manje od 10 kartica, te nisu slijeđeni naputci o oblikovanju rada.

Studentske obveze

Da položi kolegij, stude t/stude ti a ora: pohađati nastavu

aktivno sudjelovati u nastavnom procesu

napisati seminarski rad

položiti završni ispit




Stude ti su duž i poštivati ačela akade ske čestitosti koja su regulirana Etičkim kodeksom Sveučilišta doku e t je dostupa a sljedećoj stra i i: www.unipu.hr

Konzultacije :

Aktualni termini ko zulta ija svakog astav ika ogu se pro aći a stra i a a Muzičke akade ije. Ispitni rokovi :




produk ija a, ko erti a, ajstorski tečajevi a,

atje a ji a stude ti se ogu i for irati a stra i a a Muzičke akademije.

Literatura

Obvezna:

Đ. Dekleva-Radaković: Skripta „Upoznavanje glazbene literature za

klasičnu harmoniku“

1.dio Solo skladbe /Radna verzija 3. dio Skladbe za harmoniku i orkestar.

Notni materijali obrađenih skladbi.

Izborna:

F. Lips:Katalog Schmulling; 2000. M. Kurtz: Sofia GubaidulinaVerlag Freies Geistealeben, Stuttgard,2001.

M. )ulić: Har o ika Grača i a, 2005.

Priruč a:


Kod i naziv kolegija 5 9 9, PO)NAVANJE LITERATURE )A KLASIČNU HARMONIKU 2


Suradnik/suradnica







studija III.


Jezik


Hrvatski (engleski, je ački, ruski, slovenski)




svladavanje Apsolvirani kolegij Poznavanje literature za klasič u har o iku

Korelativnost Klasič a harmonika, Komorna glazba, Orkestar, Oblici i stilovi, Aspekti suvremene glazbe, Priređiva je za ansamble

Cilj kolegija

Upoz ati stude te s it i ele e ti a kvalitet ih sklad i za klasič u har o iku i prepoz ava je sklad i različitih skladatelja i stilova. Stječe se spe ifič a ko pete ija služe je ot og aterijala za klasič u har o iku i stvara ja kritičkog išlje ja o glazbi. Posebna pozornost

posvetit će se ajz ačaj iji autori a stilskih razdo lja važ ih za razvoj har o ike, koji su osi glaz e ih djela stvarali i djela z ačaj a za razvoj i povijest harmonike.

Ishodi uče ja

1. primjena i analiziranje notnih partitura

2. prepoz ava je i opisiva je kvalitet ih zvuč ih i for al ih karakteristika skladbi

3. prepoznavanje i interpretiranje glazbenog izraza na koncertima

i istraživa je ovih sklad i 4. opisivanje i analiziranje skladbi na temelju svog osobnog dojma

5. kritičko-idejni pristup u razumijevanju i interpretaciji glazbenog

djela

Sadržaj kolegija

upoznavanje skladbi i skladatelja za harmoniku

sluša je skladbi

čita je notnih partitura

pismeno izražavanje u opisu i analizi skladbe kroz seminarski rad




Maksimalni

udio u ocjeni

(%)


1. – 5. 30 P

(22,5) 0,8 30%





obvezama)

Seminarski rad 1. – 5. 18,5 0,7 40%


1. – 5. 15 0,5 30%

ukupno 56 2 100%

Dodat a pojaš je ja kriteriji o je jiva ja : Pohađanje nastave je obvezno. Tolerira se do 30% izostanaka (4

izostanka) i njih nije potrebno opravdati. Pohađa je astave i aktiv ost u astavi važa je seg e t u o je jiva ju i sakuplja ju odova za izlazak

a završ i ispit. U semestru se piše j e d a n seminarski rad. U zadnjem

tjednu siječ ja dodatni je rok za predaju seminara za one koji iz

opravdanih razloga nisu to uči ili prije. Seminarski rad mora imati

najmanje 10 kartica teksta (svaka kartica teksta ima 1800 slovnih

znakova), te se mora predati najmanje 7 dana prije prezentacije.

Oblikovanje seminarskog rada se također ocjenjuje, te je stoga

potrebno slijediti naputke o izradi seminarskog rada. Gra atička i

pravopisna toč ost uvjet su za pozitivnu ocjenu rada.

Na kraju semestra pristupa se usmenom završnom ispitu, za koji su

predviđe a 2 redovita roka u lip ju/srp ju i 2 poprav a roka u rujnu.

Uvjet za izaći a ispit je ostvare ih i i al o 20 % o je e skuplje ih tijeko se estra iz gore avede ih seg e ata. )avrš i ispit sastoji se

od 0 postavlje ih pita ja tijeko kojih je oguće provjeriti usvoje o znanje tijekom semestra. U konač u ocjenu ulaze rezultati

seminarskog rada i završ og ispita, te pohađa je i aktivnost na

nastavi.

Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na

sljedeći ači : maks. 30%

25-30% Student/studentica pokazuje visok stupanj zainteresiranosti i

informiranosti za kolegij, te postavlja svrsishodna i pravilna

pitanja vezana za kolegij.

20-24% Student /studentica dobrovoljno i aktivno sudjeluje u nastavnom

procesu, te pokazuje zainteresiranost za kolegij.

15-19% Stude t/stude ti a pohađa predava ja, i povre e o se

uključuje u astav i pro es. 10-14% Student/studentica prisustvuje na nastavi, ali ne sudjeluje

aktivno u radu, odnosno ne pokazuje zainteresiranost za kolegij.

0% Student/studentica ne dolazi na nastavu.

Završni ispit – usmeni o je juje se a sljedeći ači : maks. 30%


24-27% 8-9 toč ih odgovora

19-23% 6- toč ih odgovora


0% 0-4 toč ih odgovora

Pre a pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način: A = 90 100% 5 (izvrstan) = 89 100 % ocjene


C = 70 79,9% 3 (dobar) = 63 75.9 % ocjene


E = 50 59,9%

Seminarski rad o je juje se a sljedeći ači : maks. 40%

35-40% Rad sadrži kritičku analizu glazbenog djela i notnog materijala.

Obogaće je i potkrijepljen podacima iz literature, jezič o je

ispravan i či i skladnu cjelinu. U radu student/studentica

pokazuje i određenu sa ostal ost u iz oše ju svojih stavova.

29-34% Rad sadrži kritičku analizu lirskog ili narativnog teksta, jezič o

je ispravan, no nije potkrijepljen i o ogaće podacima iz

literature

23-28% Rad sadrži više od 10 kartica, što je i više od zadanog, no uočeni su manji nedostaci u sadržajnom oblikovanju. Nedostaju podaci

iz literature, i jezično nije u potpunosti ispravan. 17-22% Rad sadrži 10 kartica, no uočeni su nedostaci u formalnom

oblikovanju rada te veći nedostaci u sadržajnom oblikovanju ( to

se posebno odnosi na učestale gramatičke i pravopisne pogreške

koje se ne mogu smatrati omaškom).

0% Rad nije napisan ili sadrži manje od 10 kartica, te nisu slijeđeni naputci o oblikovanju rada.

Studentske obveze

Da položi kolegij, stude t/stude ti a ora: pohađati nastavu

aktivno sudjelovati u nastavnom procesu

napisati seminarski rad

položiti završni ispit




Stude ti su duž i poštivati ačela akade ske čestitosti koja su regulirana Etičkim kodeksom Sveučilišta doku e t je dostupa a sljedećoj stra i i: www.unipu.hr

Konzultacije :

Aktualni termini konzultacija svakog nastavnika ogu se pro aći a stra i a a Muzičke akade ije. Ispitni rokovi :




produkcijama, koncertima, majstorski tečajevi a, atje a ji a stude ti se ogu i for irati a stra i a a Muzičke

akademije.

Literatura

Obvezna:

Đ. Dekleva-Radaković: Skripta „Upoznavanje glazbene literature za

klasičnu harmoniku“

1.dio Solo skladbe /Radna verzija 3. dio Skladbe za harmoniku i orkestar.

Notni materijali obrađenih skladbi.

Izborna:

F. Lips:Katalog Schmulling; 2000. M. Kurtz: Sofia GubaidulinaVerlag Freies Geistealeben, Stuttgard,2001.

M. )ulić: Har o ika Grača i a, 2005.

Priruč a:


Kod i naziv kolegija 54017, PRIREĐIVANJE )A HARMONIKAŠKE ANSAMBLE


Suradnik/suradnica

Prof.mr.art. Bashkim Shehu

Vladimir Gorup, v.as.


Vrsta kolegija Obvezan Razina kolegija Preddiplomski

Semestar Zimski Godina studija III.

Mjesto izvođenja Pula, Rovinjska 14 Jezik izvođenja (drugi jezici)

Hrvatski (nje ački, francuski, engleski)


semestru 30P – 0V – 0S

Preduvjeti za upis Poznavanje harmonike i ostalih glazbala, poznavanje glazbenih oblika

I stilova te harmonije.

Korelativnost

Kolegij je u uskoj vezi s kolegijima: Priređiva je za a sa le, Poznavanje glazbala, Glazbeni oblici I stilovi, Osnove kompozicije,

Harmonija.

Cilj kolegija

Ovladati vješti o priređiva ja za raz e har o ikaške ko or e ansamble koji su zastupljeni u nastavi osnovne i srednje glazbene

škole.

Ishodi učenja

1. Razviti vješti u priređiva ja drugih glaz e ih sadržaja za har o ikaške a sa le.

2. Razviti sposobnost primjene znanja u praksi i u drugim

disciplinama.

Sadržaj kolegija

1. Os ove priređiva ja

2. Priređiva je za solo har o iku

3. Priređiva je za duo harmonika

4. Preinaka sastava

5. Os ove priređiva ja za vokal e a sa le oguć osti priređiva ja za vokal o- instrumentalni sastav)


etode učenja i poučavanja i načini vrednovanja

OBVEZE

ISHODI

UČENJA SATI

UDIO U

ECTS-u*

UDIO U

OCJENI

Pohađanje nastave 1.- 2.

30 P

(22,5) 0,8 5%

Aktivnost u nastavi 1.- 2. 4,5 0,2 5%

Samostalni radovi 1.- 2. 21 0,7 60 %



Završni ispit 1.- 2. 8 0,3 30%

Ukupno 56 2 100 %

Studentske obveze

Da položi kolegij, stude t/stude ti a mora:

1. Pohađati astavu i aktivno sudjelovati u nastavnom procesu

2. Pisati do aće zadaće

3. Izraditi 3 samostalna rada



Ostale važne činjenice vezane uz kolegij

Na svako e satu stude ti će do iti upute i aterijale. Dodat i aterijali i i for a ije dostup e su a rež oj stra i i kolegija e-


oglas oj ploči.

Literatura

Obvezna:

1. W. Piston: Orchestration, W.W.Norton and Comp.,

New York, 1955.

2. Historija orkestracije, Moskva, 1990.

3. D. Despić: Višeglasni aranž ani, FMU Beograd, 1981.

4. Iz or iz u jet ičke glaz e e literature

Izborna:

1. Izbor literature za har o iku ruski skladatelji XX stoljeća

2. F. Lips: Die Kunst der Bajantranskription, MirNot, Moskau,

1999.


Kod i naziv kolegija 54025, PRIREĐIVANJE )A HARMONIKAŠKE ANSAMBLE 2


Suradnik/suradnica

Prof.mr.art. Bashkim Shehu

Vladimir Gorup, v.as.





studija III

Mjesto izvođenja Pula, Rovinjska 14

Jezik

izvođenja (drugi jezici)

Hrvatski je ački, francuski, engleski)



Preduvjeti za upis Preduvjet je polože i kolegij PRIREĐIVANJE )A HARMONIKAŠKE ANSAMBLE 1

Korelativnost

Kolegij je u uskoj vezi s kolegiji a: Priređiva je za ansamble,

Poznavanje glazbala, Glazbeni oblici I stilovi, Osnove kompozicije,

Harmonija.

Cilj kolegija

Ovladati vješti o priređiva ja za raz e har o ikaške ko or e ansamble koji su zastupljeni u nastavi osnovne i srednje glazbene

škole.

Ishodi učenja

1. Razviti vješti u priređiva ja drugih glaz e ih sadržaja za har o ikaške a sa le.

2. Razviti sposobnost primjene znanja u praksi i u drugim

disciplinama

Sadržaj kolegija

1. Priređiva je za trio har o ika

2. Priređiva je za kvartet har o ika

3. Prieđiva je za kvi tet harmonica

4. Preinaka sastava



OBVEZE

ISHODI

UČENJA SATI

UDIO U

ECTS-u*

MAKSIMAL-

NI UDIO U

OCJENI


30 P

(22,5) 0,8 5%


Samostalni radovi 1.- 2. 21 0,7 60 %

Završni ispit 1.- 2. 8 0,3 30%



Ukupno 56 2 100%

Studentske obveze

Da položi kolegij, student/studentica ora: . Pohađati astavu I aktiv o sudjelovati u astav o pro esu








oglas oj ploči.

Literatura

Obvezna:

1. W. Piston: Orchestration, W.W.Norton and Comp., New York,

1955.




Izborna:

1. Izbor literature za harmoniku (ruski skladatelji XX

stoljeća

2. F. Lips: Die Kunst der Bajantranskription, MirNot,

Moskau, 1999.


Kod i naziv kolegija 54032, PRIREĐIVANJE )A HARMONIKAŠKE ANSAMBLE


Suradnik/suradnica prof.mr.art. Bashkim Shehu





studija IV.

Mjesto izvođenja Pula,

Rovinjska 14

Jezik


Hrvatski (francuski,

engleski)



Preduvjeti za upis Preduvjet za svladava je je polože i kolegij PRIREĐIVANJE )A HARMONIKAŠKE ANSAMBLE 2

Korelativnost

Kolegij je u uskoj vezi s kolegiji a: Priređiva je za a sa le, Poznavanje glazbala, Glazbeni oblici I stilovi, Osnove kompozicije,

Harmonija.

Cilj kolegija Ovladati vješti o priređiva ja za orkestar harmonika koji je

zastupljen u nastavi osnovne i sred je glaz e e škole.

Ishodi učenja

1. Razviti vješti u priređiva ja drugih glaz e ih sadržaja za har o ikaški i gudački orkestar

2. Razviti sposobnost primjene znanja u praksi

Sadržaj kolegija

1. Orkestar harmonika, vrste

2. Analiza skladbi za orkestar harmonika

3. Priređiva je različitih glaz e ih sadržaja za orkestar harmonika

4. Preinaka sastava

5. Gudački orkestar



OBVEZE

ISHODI

UČENJA SATI

UDIO U

ECTS-u*

MAKSIMAL

-NI UDIO U

OCJENI(%)


30

(22,5) 0,8 5%


Samostalni radovi 1.- 3. 42 1,5 60%


Završni ispit 1.- 3. 14 0,5 30%

Ukupno 84 3 100%

Studentske obveze

Da položi kolegij, stude t/stude ti a ora: . Pohađati astavu I aktiv o sudjelovati u astav o pro esu






Na svako e satu stude ti će do iti upute i aterijale. Dodat i materijali i i for a ije dostup e su a rež oj stra i i kolegija e-

uče je . Vrlo je važ o redovito pratiti o avijesti a e-stranicama i

a oglas oj ploči.

Literatura

Obvezna:

1. W. Piston: Orchestration, W.W.Norton and Comp., New

York, 1955.




Izborna:

1. Iz or literature za har o iku ruski skladatelji XX stoljeća


Kod i naziv kolegija 54038, PRIREĐIVANJE )A HARMONIKAŠKE ANSAMBLE 4


Suradnik/suradnica Prof.mr.art. Bashkim Shehu





studija IV.

Mjesto izvođenja Pula,

Rovinjska 14

Jezik


Hrvatski



Preduvjeti za upis Preduvjet je polože i kolegij PRIREĐIVANJE )A HARMONIKAŠKE ANSAMBLE 3

Korelativnost

Kolegij je u uskoj vezi s kolegiji a: Priređiva je za a sa le, Poznavanje glazbala, Glazbeni oblici I stilovi, Osnove kompozicije,

Harmonija.

Cilj kolegija Ovladati vješti o priređiva ja za orkestar har o ika koji je zastupljen u os ov oj I sred joj glaz e oj školi.

Ishodi učenja

1. Razviti vješti u priređiva ja drugih glaz e ih sadržaja za har o ikaški orkestar kao prat je solo i stru e tu, solo

glasu ili u kombinaciji sa zborom.

2. Razviti sposobnost primjene znanja u praksi I u drugim

disciplinama.

Sadržaj kolegija Priređiva je za vokal o-instrumentalne ansamble koji uključuju orkestar harmonika.



OBVEZE ISHODI

UČENJA SATI

UDIO U

ECTS-u*

MAKSIMAL

-NI UDIO U

OCJENI (%)


30

(22,5) 0,8 5%


Samostalni radovi 1.- 3. 42 1,5 60%

Završni ispit 1.- 3. 14 0,5 30%

Ukupno 84 3 100%


Studentske obveze

Da položi kolegij, stude t/stude ti a ora: . Pohađati astavu I aktiv o sudjelovati u astav o pro esu



Rokovi ispita i kolokvija Ispitni rokovi objavljuju se a početku akade ske godi e, a



Na svako e satu stude ti će do iti upute i aterijale. Dodat i aterijali i i for a ije dostup e su a rež oj stra i i kolegija (e-


oglas oj ploči.

Literatura

Obvezna:

1. W. Piston: Orchestration, W.W.Norton and Comp., New York,

1955.




Izborna:

1. Iz or literature za har o iku ruski skladatelji XX stoljeća


Kod i naziv kolegija 53944, DIRIGIRANJE 1

Nastavnik/nastavnica do . art. De is Modruša (nositelj)

Studijski program Preddiplomski sveučiliš i studij Glazbene pedagogije

Preddiplomski sveučiliš i studij Klasič e har o ike




studija I.

Mjesto izvođe ja Dvorana 2

(Rovinjska 14)

Jezik


Hrvatski (engleski)




svladavanje

Preduvjet za usvajanje navedenog je opća glaz e a ao raz a i poz ava je teorije glaz e, što se provjerava a kvalifika ijsko ispitu prije upisa na studij. Preduvjet za usvajanje nastavnog plana

predviđe og ovi kolegije je završe a četverogodiš ja sred ja škola i uspješ o polože prije i ispit.

Korelativnost

Kolegij je korelativan s kolegijima Zbor, Sviranje partitura, Poznavanje

glaz ala, Priređiva je za a sa le Glazbena pedagogija) i

Priređiva je za har o ikaške a sa le, Orkestar (Klasič a harmonika).

Cilj kolegija

Ovladati os ov i dirige tski vješti a a (taktiranje) i manuelnom

tehnikom; razviti spe ifič e vješti e višesloj o sluša je glazbene

partiture, muzikalno i interpretativ o pro išlja je glaz e og jezika te razumijevanje glazbenog izričaja u šire s islu), usvojiti znanje i

osobine neophodne dirigentu; upoznati studenta sa svim

segmentima kompleksnog dirigentskog poziva te osposobiti studenta

za praktič i rad sa školski , a aterski i slič i a sa li a;

razvijanje opće glaz e e kreativ osti.

Ishodi uče ja

1. ovladati osnovama taktiranja,

2. biti sposoban analizirati i taktirati jednostavnije vokalne skladbe,

3. u okvirima usvojenih kompetencija biti sposoban samostalno

prakticirati sa manjim vokalnim ansamblom.

Sadržaj kolegija

Os ove dirige tskog u ijeća: glaz e e i psihofizičke pretpostavke, usvajanje osnovnih dirigentskih tehnika;

Osobitosti notnog pisma organiziranog u glazbenu partituru,

Taktiranje – opća pravila. Pripre o drža je – opća pravila, dirige tski položaji, dirige tski

štapić.

http://www.unipu.hr/fileadmin/datoteke/odjel_za_glazbu/Web-2014/syl-GP/Dirigiranje_1.pdf


Pripremna kretnja - opća pravila, dirige tski pokret kret ja , vrste

pokreta, taktiranje uzmaha.

Samostalnost ruku – opći z ačaj, praktič e vjež e za postizanje

samostalnosti ruku.

Mjere: opća pravila, praktič o usvaja je jera (dvodobne,

trodobne itd.); taktiranje i glazbena artikulacija.

Korona – z ačaj i pro le atika taktira ja koro e, vrste i oso itosti različitih rit ičkih odela.

Tempo – vrste tempa, odabir tempa i njegov utjecaj na dirigiranje.

O rada lakših z orskih partitura dječji, že ski i uški z or .



Obveze

(brisati nepotrebne

retke)

Ishodi

(navodi se

redni broj)

Sati

Udio u

ECTS-

u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

pohađa je astave i aktivnost

1.-3. 30

(22,5) 0,80 30 %

samostalni zadatci 1., 2. 10 0,36 10 %

kolokvij praktič i 1.-3. 11,75 0,42 30 %

ispit praktič i 1.-3. 11,75 0,42 30 %

ukupno 56 2 100 %

Studentske obveze

Da položi kolegij, stude t/stude ti a ora

1. Pohađati astavu i aktiv o sudjelovati u astav o e pro esu, 2. izvršavati aputke e tora za sa ostal i rad, 3. tijeko se estra stude t je duža savladati minimalno 3 skladbe,

4. položiti kolokvij i završ i ispit.






oglas oj ploči. Godiš ji ispit se polaže pred pred et i astav iko - dirigiranje

o rađe ih skladbi tijekom semestra. Pri je a steče ih z a ja u

praksi.

Literatura

Obvezna:

P. Kuijpers: The Art Of Conducting - vjež e taktira ja, J. Jerković: Os ove dirigira ja I, Taktira je; Sveuč. J. J.

Strossmayera, PF Osijek, 2001.

Odabrane zborske i orkestralne skladbe.

Izborna:

J. Jerković: Os ove dirigira ja II, I terpreta ija; Sveuč. J. J. Strossmayera, PF Osijek, 2001.

Gjadrov: U ijeće dirigira ja; HDGPP, 2002. F. Lhotka: Dirigiranje, Zagreb, St. Kugli, 1875.

B. Grosbayne: Techniques of Modern Orchestral Conducting;

Cambridge, Massachusetts: Harvard University Press, 1973.

K. Olhov: Teorijske osnove dirigentske tehnike, Muzika,

Lenjingrad, 1990.

N. Rimski-Korsakov: Osnove orkestracije, Muzgiz, Moskva-

Lenjingrad, 1946.

o Pazovski: Crti e dirige ta rus: )apiski dirižora ; Muzika, Moskva,

1966.

A. Melik-Pašaev: )vuča je života rus: )vuča ie žiz ji ; Muzika, Moskva, 1989.

Grindea: Napetosti u glazbenoj izvedbi; Music play, Zagreb, 1998.

A. Lundberg: Trema – Umjetnost nastupanja pod pritiskom; Music

play, Zagreb, 2001.









studija I.


(Rovinjska 14)

Jezik


Hrvatski (engleski)




svladavanje

Preduvjet za usvaja je astav og pla a predviđe og ovi kolegije je uspješ o savlada kolegij u prethod o se estru.

Korelativnost




Cilj kolegija



partiture, muzikalno i i terpretativ o pro išlja je glaz e og jezika te razumijevanje glazbenog izričaja u šire s islu), usvojiti znanje i





Ishodi uče ja

1. ovladati osnovama taktiranja,

2. biti sposoban analizirati i taktirati jednostavnije vokalne skladbe,


prakticirati sa manjim vokalnim ansamblom.

Sadržaj kolegija

Os ove dirige tskog u ijeća: glaz e e i psihofizičke pretpostavke, usvajanje osnovnih dirigentskih tehnika;

Osobitosti notnog pisma organiziranog u glazbenu partituru,

Taktiranje – opća pravila.

Pripre o drža je – opća pravila, dirige tski položaji, dirige tski štapić.

Pripremna kretnja - opća pravila, dirige tski pokret kret ja , vrste

pokreta, taktiranje uzmaha.



Samostalnost ruku – opći z ačaj, praktič e vjež e za postizanje

samostalnosti ruku.

Mjere: opća pravila, praktič o usvaja je jera (dvodobne,

trodobne itd.); taktiranje i glazbena artikulacija.

Korona – z ačaj i pro le atika taktira ja koro e, vrste i oso itosti različitih rit ičkih odela.

Tempo – vrste tempa, odabir tempa i njegov utjecaj na dirigiranje.

O rada lakših z orskih partitura dječji, že ski i uški z or .



Obveze

(brisati nepotrebne

retke)

Ishodi

(navodi se

redni broj)

Sati

Udio u

ECTS-

u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)


1.-3. 30

(22,5) 0,80 30 %



ispit praktič i 1.-3. 11,75 0,42 30 %

ukupno 56 2 100 %

Studentske obveze











praksi.

Literatura

Obvezna:

P. Kuijpers: The Art Of Conducting - vjež e taktira ja, J. Jerković: Os ove dirigira ja I, Taktira je; Sveuč. J. J.

Strossmayera, PF Osijek, 2001.


Izborna:






Lenjingrad, 1990.


Lenjingrad, 1946.

o Pazovski: Crti e dirige ta rus: )apiski dirižora ; Muzika, Moskva,

1966.


Grindea: Napetosti u glazbenoj izvedbi; Music play, Zagreb, 1998.

A. Lundberg: Trema – Umjetnost nastupanja pod pritiskom; Music

play, Zagreb, 2001.









studija II.


(Rovinjska 14)

Jezik


Hrvatski (engleski)




svladavanje


Korelativnost




Cilj kolegija








Ishodi uče ja

1. razviti tehniku dirigiranja sa akcentom na interpretaciji,

2. biti sposoban analizirati, pripremiti i i terpretirati vokal e i lakše instrumentalne skladbe,


prakticirati sa navedenim ansamblima.

Sadržaj kolegija

Daljnji rad na tehnici dirigiranja - polimetrija i poliritmija – vste,

ači i taktira ja, vjež e za uspješ o savladava je. Interpretacija – analiza partitura, rad na partituri, fraziranje i

kadenciranje, stil izvedbe, dinamika-ritam-tempo kao važ i elementi interpretacije,



Upoz ava je sa različitim vrstama fakture u partituri (homofonija

i polifonija… , Vrste partitura – pri jeri i praktiča rad.

O rada z orskih partitura ješoviti z or .



Obveze

(brisati nepotrebne

retke)

Ishodi

(navodi se

redni broj)

Sati

Udio u

ECTS-

u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)


1.-3. 30

(22,5) 0,80 30 %



ispit praktič i 1.-3. 11,75 0,42 30 %

ukupno 56 2 100 %

Studentske obveze











praksi.

Literatura

Obvezna:



Izborna:





Lenjingrad, 1990.


Lenjingrad, 1946.

o Pazovski: Crti e dirige ta rus: )apiski dirižora ; Muzika, Moskva, 1966.


Grindea: Napetosti u glazbenoj izvedbi; Music play, Zagreb,

1998.

A. Lundberg: Trema – Umjetnost nastupanja pod pritiskom;

Music play, Zagreb, 2001.









studija II.


(Rovinjska 14)

Jezik


Hrvatski (engleski)




svladavanje


Korelativnost




Cilj kolegija








Ishodi uče ja


2. biti sposoban analizirati, pripremiti i i terpretirati vokal e i lakše instrumentalne skladbe,


prakticirati sa navedenim ansamblima.

Sadržaj kolegija

Daljnji rad na tehnici dirigiranja - polimetrija i poliritmija – vste,

ači i taktira ja, vjež e za uspješ o savladava je. Interpretacija – analiza partitura, rad na partituri, fraziranje i

kadenciranje, stil izvedbe, dinamika-ritam-tempo kao važ i elementi interpretacije,



Upoz ava je sa različitim vrstama fakture u partituri (homofonija

i polifonija… , Vrste partitura – pri jeri i praktiča rad.

O rada z orskih partitura ješoviti z or .



Obveze

(brisati nepotrebne

retke)

Ishodi

(navodi se

redni broj)

Sati

Udio u

ECTS-

u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)


1.-3. 30

(22,5) 0,80 30 %



ispit praktič i 1.-3. 11,75 0,42 30 %

ukupno 56 2 100 %

Studentske obveze











praksi.

Literatura

Obvezna:



Izborna:





Lenjingrad, 1990.


Lenjingrad, 1946.




1998.











studija III.


(Rovinjska 14)

Jezik


Hrvatski (engleski)




svladavanje


Korelativnost



Priređiva je za har o ikaške a sa le, Orkestar (Klasič a harmonika)

Cilj kolegija








Ishodi uče ja


2. biti sposoban analizirati, pripremiti i interpretirati vokalne,

instrumentalne i vokalno-instrumentalne skladbe,


prakticirati sa navedenim ansamblima,

4. sa ostal o rješavati jed ostav ije dirige tske pro le e.

Sadržaj kolegija

Daljnji rad na tehnici dirigiranja,

Osobitosti i terpreta ije i praktiča rad a djelima manjeg obima i

teži e. A aliza i praktič o savladava je zada ih sklad i.



Spe ifič osti rada s a sa lo : pla ira je pokusa-probe,

osobitosti skupnog muziciranja.

Razvija je avika sa ostal og rješava ja dirige tskih zadaća. Obrada zborskih i jednostavnijih instrumentalnih partitura.



Obveze

(brisati nepotrebne

retke)

Ishodi

(navodi se

redni broj)

Sati

Udio u

ECTS-

u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)


1.-4. 30

(22,5) 0,80 30 %

samostalni zadatci 1., 2., 4. 10 0,36 10 %


ispit praktič i 1.-4. 11,75 0,42 30 %

ukupno 56 2 100 %

Studentske obveze

Da položi kolegij, student/studentica mora






Na svako e satu stude ti će do iti upute i aterijale. Dodat i materijali i informacije dostup e su a rež oj stra i i kolegija e-



o rađe ih skladbi tijekom semestra. Pri je a steče ih z anja u

praksi.

Literatura

Obvezna:

J. Jerković: Os ove dirigira ja III, Literatura; Sveuč. J. J. Strossmayera, PF Osijek, 2001.


Izborna:





Lenjingrad, 1990.


Lenjingrad, 1946.




1998.











studija III.


(Rovinjska 14)

Jezik


Hrvatski (engleski)




svladavanje


Korelativnost




Cilj kolegija








Ishodi uče ja


2. biti sposoban analizirati, pripremiti i interpretirati vokalne,

instrumentalne i vokalno-instrumentalne skladbe,



4. sa ostal o rješavati jed ostav ije dirige tske pro le e.

Sadržaj kolegija


Osobitosti i terpreta ije i praktiča rad a djelima manjeg obima i

teži e. A aliza i praktič o savladava je zada ih sklad i.



Spe ifič osti rada s a sa lo : pla ira je pokusa-probe,

osobitosti skupnog muziciranja.

Razvija je avika sa ostal og rješava ja dirige tskih zadaća. Obrada zborskih i jednostavnijih instrumentalnih partitura.



Obveze

(brisati nepotrebne

retke)

Ishodi

(navodi se

redni broj)

Sati

Udio u

ECTS-

u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)


1.-4. 30

(22,5) 0,80 30 %

samostalni zadatci 1., 2., 4. 10 0,36 10 %


ispit praktič i 1.-4. 11,75 0,42 30 %

ukupno 56 2 100 %

Studentske obveze

Da položi kolegij, student/studentica mora






Na svako e satu stude ti će do iti upute i aterijale. Dodat i materijali i informacije dostup e su a rež oj stra i i kolegija e-



o rađe ih skladbi tijekom semestra. Pri je a steče ih z anja u

praksi.

Literatura

Obvezna:



Izborna:





Lenjingrad, 1990.


Lenjingrad, 1946.




1998.






Studijski program Preddiplomski sveučilišni studij Glazbene pedagogije





studija IV.


(Rovinjska 14)

Jezik


Hrvatski (engleski)




svladavanje


Korelativnost




Cilj kolegija








Ishodi uče ja


2. iti sposo a a alizirati, pripre iti i i terpretirati slože ije vokalne, instrumentalne i vokalno-instrumentalne skladbe,



4. sa ostal o rješavati slože ije dirige tske pro le e, 5. iti osposo lje za sa ostal o os iva je, orga iza iju i praktič i

rad sa školski , a aterski i slič i a sa li a.

Sadržaj kolegija


Oso itosti i terpreta ije i praktiča rad a slože iji partitura a, Analiza i praktič o savladavanje zadanih skladbi,



Razvijanje navika samostalnog rješava ja dirige tskih zadaća, Sa ostal o vođe je pokusa-probe,

O rada slože ijih z orskih i i stru e tal ih partitura, posebice

skladbi modernih autora.



Obveze

(brisati nepotrebne

retke)

Ishodi

(navodi se

redni broj)

Sati

Udio u

ECTS-

u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)


1.-5. 30

(22,5) 0,80 30 %

samostalni zadatci 1., 2., 4., 5. 10 0,36 10 %


ispit praktič i 1.-4. 11,75 0,42 30 %

ukupno 56 2 100 %

Studentske obveze


1. Pohađati astavu i aktiv o sudjelovati u astav o e pro esu, 2. izvršavati aputke mentora za samostalni rad,

3. tijeko se estra stude t je duža savladati minimalno 3 skladbe,









praksi.

Literatura

Obvezna:



Izborna:





Lenjingrad, 1990.


Lenjingrad, 1946.




1998.











studija IV.


(Rovinjska 14)

Jezik


Hrvatski (engleski)




svladavanje


Korelativnost




Cilj kolegija








Ishodi uče ja


2. iti sposo a a alizirati, pripre iti i i terpretirati slože ije vokalne, instrumentalne i vokalno-instrumentalne skladbe,

3. u okvirima usvojenih kompetencija samostalno biti sposoban


4. sa ostal o rješavati slože ije dirigentske probleme,

5. iti osposo lje za sa ostal o os iva je, orga iza iju i praktič i rad sa školski , a aterski i slič i a sa li a.

Sadržaj kolegija


Oso itosti i terpreta ije i praktiča rad a slože iji partitura a, A aliza i praktič o savladavanje zadanih skladbi,



Razvijanje navika samostalnog rješava ja dirige tskih zadaća, Sa ostal o vođe je pokusa-probe,

O rada slože ijih z orskih i i stru e tal ih partitura, posebice

skladbi modernih autora.



Obveze

(brisati nepotrebne

retke)

Ishodi

(navodi se

redni broj)

Sati

Udio u

ECTS-

u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)


1.-5. 30

(22,5) 0,80 30 %

samostalni zadatci 1., 2., 4., 5. 10 0,36 10 %


ispit praktič i 1.-4. 11,75 0,42 30 %

ukupno 56 2 100 %

Studentske obveze









oglas oj ploči. Godiš ji ispit se polaže pred pred et i astav ikom - dirigiranje


praksi.

Literatura

Obvezna:



Izborna:





Lenjingrad, 1990.


Lenjingrad, 1946.




1998.




Kod i naziv kolegija 54402, SOLFEGGIO 1


Suradnik/suradnica Branko Okmaca, v. pred. (nositelj)

Studijski program

Preddiplomski sveučiliš i studij Glaz e a pedagogija

Preddiplo ski sveučiliš i studij Klasič a har o ika

Preddiplo ski sveučiliš i studij Solo pjeva je

Preddiplo ski sveučiliš i studij Klavir


kolegija

Preddiplomski


studija I.


(Rovinjska 14)

Jezik


Hrvatski i Talijanski


semestru 30P – 0V –0S

Preduvjeti za upis i/ili za

svladavanje Polože prije i ispit.

Korelativnost Korelativ ost progra a s kolegiji a: Har o ija, Polifo ija, A alitička harmonija. Povijest glazbe, Dirigiranje i Zbor.

Cilj kolegija

Razvijati,o ogaćivati i usavršavati z a ja glaz e og jezika, svjes o per ipirati glaz u u situa iji zvuč e prezentacije, te vokalno realizirati

ili sa o za išljati jezi a zvuča ja a os ovi ot og zapisa.

Ishodi uče ja

1. Stude ti će iti sposo i prepoz ati, zapisati, otpjevati i pročitati različite elodijske, rit ičke i elodijsko – rit ičke linije, u violinsko , as te stari ključevi a.

2. Moći će sa ostal o i terpretirati pojedi e glaz e e primjere.

3. Steče e ko pete ije oći će pri ije iti u svo uduće radu vođe ju z orova, orkestara, astav ičko pozivu i sl. .

4. Moći će a alizirati pojedi e glaz e o jezič e zvuč e, akustič e… poj ove i predodž e.

5. Biti će u sta ju sa i prosuđivati koliko i pojedi i zada i po ažu u jihovo struč o razvoju.

6. Ujed o iti će sposo i i sa i stvarati svoje elodijske, rit ičke i elodijsko-rit ičke pri jere veza e za pojedine

nastavne teme.

Sadržaj kolegija

1. Intonativna kretanja u okviru dijatonike te razvijanje i

učvršćiva je osjećaja za to alitet. 2. Pjevanje tonalnih glazbenih primjera s alteracijama i bez njih;

pri jeri za učvršćiva je glaz e ih poj ova: i tervala, ljestvica, rastavljenih akorada...

http://www.unipu.hr/index.php?id=1801&L=1%22

3. Jednoglasni nemodulativni diktat s alteracijama i bez njih.

Ide tifi ira je pojedi ač ih to ova u izu. 4. Rit ičke vjež e i diktati. 5. Parlato.




ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

Pohađa je predava ja i aktivnost u nastavi.

1 - 6 22,5 0,8 20%

Dva kolokvija. 1,2,4 19 0,7 50%

)avrš i ispit us e i . 1,2,3 14,5 0,5 30%

Ukupno 56 2 100%

Dodat a pojaš je ja kriteriji o je jiva ja : Pohađanje i aktivnost u nastavi:

- 20% - 13, 14 i 15 i dolazaka

- 10% - 11 i 12 dolazaka

- 0 % - 10 i manje dolazaka

Kolokvij se sastoji od pisanja diktata. Udio svakog kolokvija je 25%

o je e. )avis o od postotka apisa og diktata stude t stječe određe i postotak o je e.

Završni ispit se sastoji od pjevanja i parlata. Svaki od tih elemenata

osi 5% udjela u o je i. Stoga udio u o je i jelokup og završ og ispita iznosi 30%. Zavisno od postotka otpjevanog i izvedenog parlato

pri jera, stude t stječe određe i postotak o je e.

Studentske obveze

Da položi kolegij, stude t/stude ti a ora: 1. Pohađati astavu i aktiv o sudjelovati u astav o pro esu. 2. Položiti dva kolokvija. 3. Položiti završ i ispit.

Rokovi ispita i kolokvija

Daju se a početku akade ske godi e i o javljuju se a rež i stra i a a sveučilišta. Svi se ispiti ogu polagati u svi ispit i rokovima!


Stude ti su duž i poštivati ačela akade ske čestitosti koja su regulira a Etički kodekso Sveučilišta. Aktual i ter i i ko zulta ija i ispit ih rokova ogu se pro aći a stranicama Odjela za glazbu.

O svim aktualnim informacijama koje su vezane za kolegij,

studenti se mogu informirati kod predmetnog nastavnika ili na

stra i a a Muzičke akade ije.

Literatura

Obvezna:

- Beata i Natko Devčić – Solfeggio, svezak I str.

3,7,12,13,16,26,30 i 31.

- Beata i Natko Devčić – Solfeggio svezak II str. 5,11 i 17.

Izborna:

- H. Lemoine i G. Carulli – Des Solfeges, volume I

- Ettore Pozzoli – Solfeggi parlati e cantati 1. Dio.

- Adal ert Marković – 222 iza ra e te e za solfeggio, školska knjiga – Zagreb 1982.

- Adal ert Marković – 555 primjera za solfeggio.

- Oliver Oliver – 777 tema , Zagreb, vlastita naklada 2005.

- B. Popović - Intonacija





Studijski program






kolegija

Preddiplomski


studija I.


(Rovinjska 14)

Jezik








Cilj kolegija



Ishodi uče ja







nastavne teme

Sadržaj kolegija

1. Intonativna kretanja u okviru dijatonike te razvijanje i

učvršćiva je osjećaja za to alitet. 2. Pjevanje tonalnih glazbenih primjera s alteracijama i bez njih

te s dijato ski odula ija a; pri jeri za učvršćiva je glazbenih pojmova: intervala, ljestvica, rastavljenih akorada...


3. Jednoglasni modulativni diktat s alteracijama i bez njih.

Ide tifi ira je pojedi ač ih to ova u izu. 4. Rit ičke vjež e i diktati.

5. Parlato.




ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)


1 - 6 22,5 0,8 20%

Dva kolokvija. 1,2,4 19 0,7 50%

)avrš i ispit us e i . 1,2,3 14,5 0,5 30%

Ukupno 56 2 100%


- 20% - 13, 14 i 15 i dolazaka

- 10% - 11 i 12 dolazaka





nosi 15% udjela u ocjeni. Stoga udio u o je i jelokup og završ og ispita iznosi 30%. Zavisno od postotka otpjevanog i izvedenog parlato


Studentske obveze

Da položi kolegij, stude t/stude ti a ora: 1. Pohađati astavu i aktiv o sudjelovati u nastavnom procesu.

2. Položiti dva kolokvija. 3. Položiti završ i ispit.








Literatura

Obvezna:

- Beata i Natko Devčić – Solfeggio, svezak I str. 36,38,39,42,43,

46,47,54,55,58 i 59.


Izborna:



- Adal ert Marković – 222 izabrane teme za solfeggio, školska knjiga – Zagreb 1982.








Studijski program








studija II.


(Rovinjska 14)

Jezik








Cilj kolegija

Razvijati,o ogaćivati i usavršavati z a ja glaz e og jezika, svjes o per ipirati glaz u u situa iji zvuč e preze ta ije, te vokalno realizirati


Ishodi uče ja

1. Stude ti će iti sposo i prepoz ati, zapisati, otpjevati i pročitati različite elodijske, rit ičke i elodijsko – rit ičke linije, u violinskom, bas te stari ključevi a.



4. Moći će a alizirati pojedi e glaz e o jezič e zvuč e,

akustič e… poj ove i predodž e. 5. Biti će u sta ju sa i prosuđivati koliko i pojedi i zada i

po ažu u jihovo struč o razvoju. 6. Ujed o iti će sposo i i sa i stvarati svoje elodijske,

rit ičke i elodijsko-rit ičke pri jere veza e za pojedi e nastavne teme

Sadržaj kolegija

1. Intonativna kretanja u okviru dijatonike i kromatike te

razvija je i učvršćiva je osjećaja za to alitet. 2. Pjevanje tonalnih glazbenih primjera s alteracijama i bez njih

te s dijatonskim i kromatskim modulacijama; primjeri za

učvršćiva je glaz e ih poj ova: i tervala, ljestvi a, rastavljenih akorada...


3. Jednoglasni modulativni diktat s alteracijama i bez njih.

Ide tifi ira je pojedi ač ih to ova u izu. 4. Dvoglasni nemodulativni diktat s alteracijama i bez njih.

5. Rit ičke vjež e i diktati. 6. Parlato.




ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)


1 - 6 22,5 0,8 20%

Dva kolokvija. 1,2,4 19 0,7 50%

)avrš i ispit us e i . 1,2,3 14,5 0,5 30%

Ukupno 56 2 100%


- 20% - 13, 14 i 15 i dolazaka

- 10% - 11 i 12 dolazaka





nosi 15% udjela u o je i. Stoga udio u o je i jelokup og završ og ispita iznosi 30%. Zavisno od postotka otpjevanog i izvedenog parlato


Studentske obveze

Da položi kolegij, stude t/stude ti a ora: 1. Pohađati nastavu i aktivno sudjelovati u nastavnom procesu.

2. Položiti dva kolokvija. 3. Položiti zvrš i ispit.








Literatura Obvezna:

- Beata i Natko Devčić – Solfeggio, svezak I str. 4,5,8,9,15,

18,19,27,32 i 33.


Izborna:



- Adal ert Marković – 222 iza ra e te e za solfeggio, školska

knjiga – Zagreb 1982.








Studijski program






kolegija

Preddiplomski


studija II


(Rovinjska 14)

Jezik








Cilj kolegija



Ishodi uče ja







nastavne teme

Sadržaj kolegija






3. Jednoglasni modulativni diktat s alteracijama . Identificiranje

pojedi ač ih to ova u izu. 4. Dvoglas i diktat s altera ija a i odula ija a u liže

tonalitete.






obvezama)


ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

Pohađa je predavanja i

aktivnost u nastavi. 1 - 6 22,5 0,8 20%

Dva kolokvija. 1,2,4 19 0,7 50%

)avrš i ispit us e i . 1,2,3 14,5 0,5 30%

Ukupno 56 2 100%


- 20% - 13, 14 i 15 i dolazaka

- 10% - 11 i 12 dolazaka







Studentske obveze

Da položi kolegij student/studentica mora:

1. Pohađati astavu i aktiv o sudjelovati u astav o pro esu. 2. Položiti dva kolokvija. 3. Položiti završ i ispit.




Stude ti su duž i poštivati ačela akade ske čestitosti koja su regulira a Etički kodekso Sveučilišta. Aktualni termini konzultacija i ispit ih rokova ogu se pro aći a stranicama Odjela za glazbu.




Literatura

Obvezna:

- Beata i Natko Devčić – Solfeggio, svezak I str. 34,35,37,40,41

44 i 48-50.


Izborna:











Studijski program








studija III


(Rovinjska 14)

Jezik








Cilj kolegija

Razvijati,o ogaćivati i usavršavati z a ja glaz e og jezika, svjes o per ipirati glaz u u situa iji zvuč e preze ta ije, te vokalno realizirati


Ishodi uče ja

1. Stude ti će iti sposo i prepoz ati, zapisati, otpjevati i pročitati različite elodijske, rit ičke i elodijsko – rit ičke linije, u violinskom, bas te stari ključevi a.



4. Moći će a alizirati pojedi e glaz e o jezič e zvuč e,

akustič e… poj ove i predodž e. 5. Biti će u sta ju sa i prosuđivati koliko i pojedi i zada i

po ažu u jihovo struč o razvoju. 6. Ujed o iti će sposo i i sa i stvarati svoje elodijske,

rit ičke i elodijsko-rit ičke pri jere veza e za pojedi e nastavne teme

Sadržaj kolegija







pojedi ač ih to ova u izu. 4. Dvoglas i diktat s altera ija a i odula ija a u liže

tonalitete.

5. Troglasni dijatonski diktat.





ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)


1 - 6 22,5 0,8 20%

Dva kolokvija. 1,2,4 19 0,7 50%

)avrš i ispit us e i . 1,2,3 14,5 0,5 30%

Ukupno 56 2 100%


- 20% - 13, 14 i 15 i dolazaka

- 10% - 11 i 12 dolazaka







Studentske obveze


1. Pohađati astavu i aktiv o sudjelovati u astav o pro esu. 2. Položiti dva kolokvija. 3. Položiti završ i ispit.


Daju se a početku akade ske godi e i o javljuju se a rež i stra i a a sveučilišta. Svi se ispiti ogu polagati u svi ispitnim

rokovima!






Literatura

Obvezna:


6,10,11,20,21,22,23,24 i 25.


Izborna:











Studijski program






kolegija

Preddiplomski


studija III


(Rovinjska 14)

Jezik








Cilj kolegija



Ishodi uče ja







nastavne teme

Sadržaj kolegija







pojedi ač ih to ova u izu. 4. Dvoglasni diktat s alteracijama i modulacijama.

5. Troglasni diktat s modulacijama.





ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)


1 - 6 22,5 0,8 20%

Dva kolokvija. 1,2,4 19 0,7 50%

)avrš i ispit us e i . 1,2,3 14,5 0,5 30%

Ukupno 56 2 100%


- 20% - 13, 14 i 15 i dolazaka

- 10% - 11 i 12 dolazaka





nosi 15% udjela u o je i. Stoga udio u o je i jelokup og završ og ispita iznosi 30%. Zavisno od postotka otpjevanog i izvedenog parlato


Studentske obveze


1. Pohađati nastavu i aktivno sudjelovati u nastavnom procesu.

2. Položiti dva kolokvija. 3. Položiti završ i ispit.


Daju se a početku akade ske godi e i o javljuju se a rež i stra i a a sveučilišta. Svi se ispiti ogu polagati u svi ispit i

rokovima!






Literatura Obvezna:


34,35,51,52,53,60,61, 62, 64, 65, 66 i 67.


Izborna:



- Adal ert Marković – 222 izabrane teme za solfeggio, školska knjiga – Zagreb 1982.








Studijski program






kolegija

Preddiplomski


studija IV


(Rovinjska 14)

Jezik








Cilj kolegija



Ishodi uče ja






6. Ujed o iti će sposo i i sa i stvarati svoje elodijske, rit ičke i melodijsko-rit ičke pri jere veza e za pojedi e nastavne teme

Sadržaj kolegija









6. Četveroglas i dijato ski diktat 7. Rit ičke vjež e i diktat 8. Parlato




ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)


1 - 6 22,5 0,8 20%

Dva kolokvija. 1,2,4 19 0,7 50%

)avrš i ispit us e i . 1,2,3 14,5 0,5 30%

Ukupno 56 2 100%


- 20% - 13, 14 i 15 i dolazaka

- 10% - 11 i 12 dolazaka







1.

Studentske obveze

Da položi kolegij stude t/stude ti a ora: 1. Pohađati astavu i aktiv o sudjelovati u astav o pro esu. 2. Položiti dva kolokvija. 3. Položiti završ i ispit.




Stude ti su duž i poštivati ačela akade ske čestitosti koja su regulira a Etički kodekso Sveučilišta.

Aktualni termini ko zulta ija i ispit ih rokova ogu se pro aći a stranicama Odjela za glazbu.




Literatura

Obvezna:

- Borivoje Popović – Intonacija str. 28, 30, 33


Izborna:



- Adalbert Marković – 222 iza ra e te e za solfeggio, školska knjiga – Zagreb 1982.








Studijski program






kolegija

Preddiplomski


studija IV


(Rovinjska 14)

Jezik








Cilj kolegija



Ishodi uče ja






6. Ujed o iti će sposo i i sa i stvarati svoje elodijske, rit ičke i melodijsko-rit ičke pri jere veza e za pojedi e nastavne teme

Sadržaj kolegija









6. Četveroglas i diktat s odula ija a. 7. Rit ičke vjež e i diktat. 8. Parlato.




ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)


1 - 6 22,5 0,8 20%

Dva kolokvija. 1,2,4 19 0,7 50%

)avrš i ispit us e i . 1,2,3 14,5 0,5 30%

Ukupno 56 2 100%


- 20% - 13, 14 i 15 i dolazaka

- 10% - 11 i 12 dolazaka







Studentske obveze

Da položi kolegij stude t/stude ti a ora: 1. Pohađati astavu i aktiv o sudjelovati u astav o pro esu. 2. Položiti dva kolokvija. 3. Položiti završ i ispit.




Stude ti su duž i poštivati ačela akade ske čestitosti koja su regulira a Etički kodekso Sveučilišta. Aktualni termini konzulta ija i ispit ih rokova ogu se pro aći a stranicama Odjela za glazbu.




Literatura

Obvezna:

- Borivoje Popović – Intonacija str. 34, 97 i 107.

- Beata i Natko Devčić – Solfeggio svezak II str. 30, 31 i 32.

Izborna:



- Adalbert Marković – 222 iza ra e te e za solfeggio, školska knjiga – Zagreb 1982.




Kod i naziv kolegija 54403, Harmonija 1


Suradnik/suradnica Do . art. Laura Čuperja i

Studijski program


Preddiplo ski sveučiliš i studij Solo pjevanje


Vrsta kolegija Obvezan

Razina

kolegija

Preddiplomski

Semestar

Zimski

Godina

studija I.

Mjesto izvođe ja Predavaonica

(Rovinjska 14)

Jezik


Hrvatski (engleski)




svladavanje

Preduvjet za usvajanje navedenog je poz ava je teorije glaz e što se provjerava na kvalifikacijskom ispitu.

Korelativnost Kolegij je korelativan s Teorijom glazbe, Polifonijom i Glazbenim

oblicima i stilovima.

Cilj kolegija

Temeljni je cilj kolegija savladati os ov e poj ove i ačela har o ije, pri je u pojedi ih vrsta akorda u četveroglas o homofonom slogu kao i primjena znanja u praksi.

Ishodi uče ja

Student će ako odsluša og i položenog kolegija biti osposobljen:

1. ovladati osnovama harmonije

2. izraditi harmonijske zadatke o ilježe i as, sopra , zadatci

sa zadanim vanjskim glasovima)

3. poz avati logiku har o ijskog išlje ja

4. posjedovati znanja potrebna za harmonijsku analizu glazbene

literature (razdoblje baroka, klasike i romantizma)

Sadržaj kolegija

Sadržaj kolegija o uhvaća : - tonalitet i harmonijske funkcije

- postavljanje akorda u četveroglasju

- kvintakorde, sekstakorde i kvartsekstakorde

- dominantni septakord, sporedne septakorde i dominantni

nonakord

- dijatonsku modulaciju


Obveze

Ishodi

Sati Udio u

ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)




1., 2., 3. (30)

22,5 0,8 5 %

do aće zadaće 1., 2. 11 0,4 15 %

kolokvij 1., 2., 3. 14 0,5 25 %

kolokvij 1., 2., 3. 14 0,5 25 %

završ i ispit 1., 2., 3. 22,5 0,5 30 %

ukupno 84 3 100 %

Dodat a pojaš je ja kriteriji o je jiva ja):

Studentske obveze


što i do kada*): 1. pohađati astavu i aktiv o sudjelovati u astav o pro esu

2. pisati domaće zadaće i do ositi ih astav iku svaki ared i sat 3. položiti 2 kolokvija

4. položiti završ i ispit




Na svako e satu stude ti će do iti upute i aterijale. Dodat i materijali i informacije dostupne su na mrež oj stra i i kolegija e-

uče je). Vrlo je važ o redovito pratiti o avijesti a e-stranicama i na

oglas oj ploči.

Literatura

Obvezna:

1. N. Devčić : Harmonija, Školska k jiga, )agre , 2006.

Izborna:

1. L. Čuperja i, M. Veljović : Harmonija na klaviru, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Pula, 2013.

2. W. Piston : Harmony,W.W. Norton & Company, New York, 1987.

3. Primjeri iz u jet ičke glaz e e literature.


Kod i naziv kolegija 54417, Harmonija 2


Suradnik/suradnica Do . art. Laura Čuperja i

Studijski program






Semestar

Ljetni

Godina

studija I.


(Rovinjska 14)

Jezik


Hrvatski (engleski)




svladavanje

Preduvjet za usvajanje navedenog je poz ava je teorije glaz e što se provjerava na kvalifikacijskom ispitu.

Korelativnost Kolegij je korelativan s Teorijom glazbe, Polifonijom i Glazbenim

oblicima i stilovima.

Cilj kolegija Temeljni je cilj kolegija primjenu pojedinih vrsta akorda u

četveroglas o ho ofo o slogu kao i pri je a znanja u praksi.

Ishodi uče ja

Stude t će ako odsluša og i položenog kolegija biti osposobljen:

1. poz avati logiku har o ijskog išlje ja

2. izraditi harmonijske zadatke o ilježe i as, sopra , zadatci

sa zadanim vanjskim glasovima)

3. posjedovati znanja potrebna za harmonijsku analizu glazbene

literature (razdoblje baroka, klasike i romantizma)

Sadržaj kolegija

Sadržaj kolegija o uhvaća : - srodnost akorda u kromatici i kromatske promjene akorda

- sekundarne dominante i subdominante

- napuljski sekstakord

- poveća i sekstakord, kvi tsekstakord, ter kvartakord i sekundakord

- enharmonijske modulacije

- harmonijsku analizu



Obveze

Ishodi

Sati Udio u

ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)


1., 2., 3. (30)

22,5 0,8 5 %


do aće zadaće 1., 2. 11 0,4 15 %

kolokvij 1., 2., 3 14 0,4 25 %

kolokvij 1., 2., 3. 14 0,5 25 %

završ i ispit 1., 2., 3. 22,5 0,8 30 %

ukupno 84 3 100 %


Studentske obveze


što i do kada*): 1. pohađati astavu i aktiv o sudjelovati u astav o pro esu

2. pisati domaće zadaće i do ositi ih astav iku svaki ared i sat 3. položiti 2 kolokvija


Rokovi ispita i kolokvija Ispit i rokovi o javljuju se a početku akademske godine, na





oglas oj ploči.

Literatura

Obvezna:

1. N. Devčić : Harmonija, Školska k jiga, )agre , 2006.

Izborna:

1. L. Čuperja i, M. Veljović : Harmonija na klaviru, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Pula, 2013.

2. W. Piston : Harmony,W.W. Norton & Company, New York, 1987.

3. Primjeri iz u jet ičke glaz e e literature.


Kod i naziv kolegija 54433, HARMONIJA 3


Suradnik/suradnica Izv. prof. r. art. Mirja a Grakalić (nositeljica)

Studijski program Preddiplo ski sveučiliš i studij Glaz e a pedagogija





studija II.


Pula, Rovinjska 14

Jezik


hrvatski




svladavanje

Preduvjet za upis i savladavanje navedenoga kolegija je odsluša a Harmonija II i ostvare ih i i al ih 30 odova, te polože a Harmonija I.

Korelativnost Gotovo svi kolegiji studijskog programa Glazbene kulture I Glazbene

pedagogije.

Cilj kolegija Ovladati logiko har o ijskog išlje ja uz pri je u kro atike, od os o u okviri a prošire ih to al o fu k io al ih od osa.

Ishodi uče ja

1. Definirati i ispravno upotrijebiti temeljne pojmove iz

har o ije u razvija ju logike har o ijskog išlje ja. 2. Prepoznati bitne elemente latentne harmonije zadane

melodijske linije u okvirima dijatonike i kromatike.

3. Primijeniti logiku har o ijskog išlje ja u izradi zadataka u okviri a proširenoga tonaliteta.

4. Razviti vještine har o ijskog išlje ja uz podiza je razi e har o ijske zahtijev osti suklad o o rađe i te a a.

5. Harmonizirati zadane melodijske linije i analizirati kratke

ulomke iz glazbene literature u okvirima dijatonike I

kromatike, sukladno o rađe im temama.

6. Analizirati harmonijske postupke u odabranim primjerima iz

glazbene literature sukladno o rađe i te e a.

Sadržaj kolegija

- Srodnost akorda u kromatici

- Sekundarne dominante

- Kromatske modulacije


- Napuljski sekstakord i odula ije po oću jega

- Harmonijska analiza odabranih ulomaka iz glazbene literature

suklad o o rađe i te a a.



Obveze

Ishodi

Sati Udio u

ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

pohađa je predava ja I aktivno sudjelovanje na

nastavi

1 - 5 (30)

22 0,8 4%

samostalni zadatci

(do aće zadaće) 2 - 5 20 0,7 16%

2 pismena kolokvija (

provjera znanja I

vješti a) 2 - 5 27 1 50 %

Ispit (pismeni) 6 15 0,5 30%

Ukupno: 84 3 100%

Prema Pravilniku o ocjenjivanju rojča o a io al a ljestvi a ocjenjivanja obavlja se na temelju zbira postignutih uspjeha tijekom

semestra i uspjeha a završ o ispitu kako slijedi: ocjjena ostvareni bodovi:

dovoljan 2 50 – 62

dobar 3 63 – 75

vrlo dobar 4 76 - 88

odliča 5 9 – 100

Studentske obveze Da bi student/ica ogao izaći na ispit ora i ati: Položena oba kolokvija i ostvarenih najmanje 30 bodova.


Obzirom na male grupe studenata, termini pisanja kolokvija

dogovaraju se a astavi. Prvi kolokvij se uglav o piše nakon

o rađe ih kro atskih odula ija, a drugi ako o rađe ih svih poglavlja. Termin ispravka negativno napisanog kolokvija dogovara se

direktno sa zainteresiranim studentima. Ter i i ispita oglašavaju se a rež i stra i a a akade ije, od os o,sveučilišta.


Na svako e satu stude ti će dobiti upute i materijale. Vrlo je važ o redovito pratiti obavijesti na e-stra i a a i a oglas oj ploči.

Literatura

Obvezna:

. Devčić, N.: Har o ija, Školska k jiga )agre , )agre 993. 2. L. Čuperja i, M. Veljović : Harmonija na klaviru,

Sveučilište Jurja Do rile u Puli, Pula, 20 3. Izborna:

. Despić, D.: Har o ija sa har o sko a alizo , )avod za udž e ike i astav a sredstva, Beograd 997.


Kod i naziv kolegija 54449, HARMONIJA 4








studija II.


Pula, Rovinjska 14

Jezik


hrvatski




svladavanje

Preduvjet za upis i savladavanje navedenoga kolegija je odsluša a Harmonija III i ostvare ih i i al ih 30 odova, te polože a Harmonija II.

Korelativnost Gotovo svi kolegiji studijskog programa Glazbene kulture I Glazbene

pedagogije.

Cilj kolegija Ovladati logiko har o ijskog išlje ja uz pri je u kro atike, od os o u okviri a prošire ih to al o fu k io al ih od osa.

Ishodi uče ja

1. Definirati i ispravno upotrijebiti temeljne pojmove iz

har o ije u razvija ju logike har o ijskog išlje ja. 2. Prepoznati bitne elemente latentne harmonije zadane

melodijske linije u okvirima dijatonike, kromatike i

enharmonije.

3. Primijeniti logiku har o ijskog išlje ja u izradi zadataka u okviri a prošire oga to aliteta, odnosno kromatike i

enharmonije.

4. Razviti vještine har o ijskog išlje ja uz podiza je razi e har o ijske zahtijev osti suklad o o rađe i te a a.

5. Harmonizirati zadane melodijske linije i analizirati kratke

ulomke iz glazbene literature u okvirima dijatonike,

kromatike i enharmonije, sukladno o rađe im temama.

6. Analizirati harmonijske postupke u odabranim primjerima iz

glazbene literature sukladno o rađe i te e a.

Sadržaj kolegija KROMATIKA:


Poveća i sekstakord, kvi tsekstakord I ter kvartakord. ENHARMONIJA:

- E har o ijske odula ije po oću e har o ijske pro je e poveća og sekstakorda, kvi tsekstakorda I ter kvartakorda. - E har o ijske odula ije po oću s a je og septakorda

- Enhar o ijske odula ije po oću poveća og kvi takorda

- Harmonijska analiza odabranih ulomaka iz glazbene literature

suklad o o rađe i te a a.



Obveze

Ishodi

Sati Udio u

ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

pohađa je predava ja I aktivno sudjelovanje na

nastavi

1 - 5 (30)

22 0,8 4%

samostalni zadatci

(do aće zadaće) 2 - 5 20 0,7 16%

2 pismena kolokvija (

provjera znanja I

vješti a) 2 - 5 27 1 50 %

Ispit (pismeni) 6 15 0,5 30%

Ukupno: 84 3 100%

Prema Pravilniku o ocjenjivanju rojča o a io al a ljestvi a ocjenjivanja obavlja se na temelju zbira postignutih uspjeha tijekom

semestra i uspjeha a završ o ispitu kako slijedi: ocjjena ostvareni bodovi:

dovoljan 2 50 – 62

dobar 3 63 – 75

vrlo dobar 4 76 - 88

odliča 5 9 – 100

Studentske obveze Da bi student/ica ogao izaći na ispit mora imati:

Položena oba kolokvija i ostvarenih naj anje 30 bodova.


Obzirom na male grupe studenata, termini pisanja kolokvija

dogovaraju se a astavi. Prvi kolokvij se uglav o piše nakon

o rađe ih kro atskih modulacija, a drugi ako o rađe ih svih poglavlja. Termin ispravka negativno napisanog kolokvija dogovara se

direktno sa zainteresiranim studentima. Ter i i ispita oglašavaju se a rež i stra i a a akade ije, od os o,sveučilišta.

Ostale važ e či je ice

vezane uz kolegij

Na svako e satu stude ti će do iti upute i aterijale. Vrlo je važ o redovito pratiti obavijesti na e-stra i a a i a oglas oj ploči.

Literatura

Obvezna:

. Devčić, N.: Har o ija, Školska k jiga )agre , )agre 993. 2. L. Čuperja i, M. Veljović : Harmonija na klaviru,

Sveučilište Jurja Do rile u Puli, Pula, 20 3.

Izborna:

. Despić, D.: Har o ija sa har o sko a alizo , )avod za udž e ike i astav a sredstva, Beograd 997.


Kod i naziv kolegija 54515, Polifonija 1


Suradnik/suradnica

doc. art. Laura Čuperja i (nositeljica)






Semestar

Ljetni

Godina

studija III.


(Rovinjska 14)

Jezik


Hrvatski (engleski,

je ački)




svladavanje

Preduvjet za upis i svladava je avede og su polože i kolegiji

Harmonija, Glazbeni oblici i stilovi.

Korelativnost Kolegij je korelativan s Harmonijom, Glazbenim oblicima i stilovima,

Priređiva je za a sa le.

Cilj kolegija

Sagledati opću sliku ot e partiture tj. moteta renesansnih i

ranobaroknih majstora te samostalno kreirati oblike moteta s

teksto koristeći se svi polifo i postup i a u vokal o kontrapunktu.

Ishodi uče ja

1. Defi irati, tu ačiti i analizirati svaki notni tekst i njegovu

zvuč u realiza iju. 2. Sluš o diferencirati i razumjeti kompleks i glaz e i sadržaj, taj

sadržaj pa titi i ji e a ipulirati. 3. Nabrojati, opisati i objasniti teorijska znanja o polifonim

tehnikama u svakoj vrsti glazbe.

4. Objasniti, interpretirati i primijeniti definicije i pravila o

polifonim vrstama i oblicima.

Sadržaj kolegija

- Osnove polifonije i kratki povijesni razvoj najranijih polifonih

oblika

- Osnove kontrapuntske melodije, intervali, pomaci glasova

- Cantus firmus

- Tretman teksta

- Imitacija i kanon

- Dvostruki kontrapunkt

- Motetska i madrigalska skladateljska tehnika


metode uče ja i Obveze

Ishodi

Sati

Udio u

ECTS-u*

Maksimalni

udio u



poučava ja i ači i vrednovanja

ocjeni (%)


1. – 4. 30

(22,5) 0,8 10%

samostalni zadatci

do aće zadaće) 1. – 4. 5,5 0,2 20%

kolokvij praktič i) 1. – 4. 14 0,5 20%


ispit (pismeni i umeni) 1. – 4. 28 1

30%

(20% + 10%

Ukupno 84 3 100%

Studentske obveze

Da položi kolegij, stude t/stude ti a ora: 1. pohađati astavu i aktivno sudjelovati u nastavnom procesu

2. pisati do aće zadaće i predati ih nastavniku na svakom

narednom satu

3. položiti 2 kolokvija





uče je). Vrlo je važ o redovito pratiti obavijesti na e-stranicama i na

oglas oj ploči.

Literatura

Obvezna:

1.F. Lu ić: Kontrapunkt, Školska k jiga, )agre , 2007. 2. F. Lu ić: Polifona kompozicija, Školska k jiga, )agre , 2007. 3. J. Magdić, Vokalna polifonija, Zagreb, 2006.

4. T. Petrović: Nauk o kontrapunktu, HDGT, Zagreb, 2006.

5. V. Peričić: Vokalni kontrapunkt, )avod za udž e ike, Beograd, 2007. Izborna:

1. D. De la Motte, Kontrapunkt, Bäre reiter-Verlag Karl Vöterle GmbH&

Co. KG, Kassel, 1981.

2. M. Tajčević: Kontrapunkt, Prosveta, Beograd, 1958.

3. B. Červe ka: Kontrapunkt u klasičnoj vokalnoj polifoniji, Univerzitet umetnosti, Beograd, 1981.

4. O. Kiš: Uvod u kontrapunkt, Prosveta, Beograd, 1949.

5. L. M. Škerja : Kontrapunkt in fuga, Držav a založ a, Lju lja a, 1952.

6. ). Boža ić: Nastanak teorije kontrapunkta, Zbornik katedre za

uzičku teoriju – Muzička teorija i a aliza str. 7 -87), Fakultet

uzičke u et osti, Beograd, 2007. 7. P. Repa ić: I itacija po erajućih kontrapunkta, Zbornik

katedre za uzičku teoriju – Muzička teorija i analiza 4 (str. 88-

03), Fakultet uzičke u et osti, Beograd, 2007. 8. V. Tošić: Upotreba disonantnog sukoba četvrtina, konsonantne

kvarte, parazitske disonance i napuštene skretnice u četvoroglasni oteti a Palestrine, ) or ik katedre za uzičku

teoriju – Muzička teorija i a aliza str. 5-124), Fakultet

uzičke u et osti, Beograd, 2007. 9. S. Belić: Kompoziciona tehnika renesansnih stretto kanona prena

Robertu Goldinu, ) or ik katedre za uzičku teoriju – Muzička teorija i analiza 4 (str. 103-114), Fakultet uzičke u et osti, Beograd, 2007.

10. ). Boža ić: Vertikalno-pokretni kontrapunkt u svetlu teorije S. I.

Tanjejeva, ) or ik katedre za uzičku teoriju – Muzička teorija i analiza 5 (str. 30- 7), Fakultet uzičke u et osti, Beograd, 2008.




Suradnik/suradnica







Semestar

Ljetni

Godina

studija III.


(Rovinjska 14)

Jezik


Hrvatski (engleski,

je ački)




svladavanje

Preduvjet za upis i svladavanje navede og je uspješ o polože ispit iz Polifonije 1.



Cilj kolegija




Ishodi uče ja


zvuč u realiza iju. 2. Sluš o diferencirati i razu jeti ko pleks i glaz e i sadržaj, taj





Sadržaj kolegija


oblika


- Cantus firmus

- Tretman teksta

- Imitacija i kanon





Ishodi

Sati

Udio u

ECTS-u*

Maksimalni

udio u




ocjeni (%)


1. – 4. 30

(22,5) 0,8 10%

samostalni zadatci

do aće zadaće) 1. – 4. 5,5 0,2 20%




30%

(20% + 10%

Ukupno 84 3 100%

Studentske obveze

Da položi kolegij, stude t/stude ti a ora: 1. pohađati astavu i aktiv o sudjelovati u nastavnom procesu


narednom satu







oglas oj ploči.

Literatura

Obvezna:













katedre za uzičku teoriju – Muzička teorija i a aliza str. -

103), Fakultet muzičke u et osti, Beograd, 2007. 8. V. Tošić: Upotreba disonantnog sukoba četvrtina, konsonantne




Robertu Goldinu, ) or ik katedre za uzičku teoriju – Muzička teorija i analiza 4 (str. 103- ), Fakultet uzičke u et osti, Beograd, 2007.






Suradnik/suradnica



Studijski program Preddiplomski sveučiliš i studij Glaz e a pedagogija




Semestar

Zimski

Godina

studija IV.


(Rovinjska 14)

Jezik


Hrvatski (engleski,

je ačkii)




svladavanje




Cilj kolegija




Ishodi uče ja







Sadržaj kolegija


oblika


- Cantus firmus

- Tretman teksta

- Imitacija i kanon





Ishodi

Sati

Udio u

ECTS-u*

Maksimalni

udio u




ocjeni (%)


1. – 4. 30

(22,5) 0,8 10%

samostalni zadatci

do aće zadaće) 1. – 4. 5,5 0,2 20%




30%

(20% + 10%

Ukupno 84 3 100%

Studentske obveze



narednom satu







oglas oj ploči.

Literatura

Obvezna:



















Suradnik/suradnica



Studijski program Preddiplomski sveučiliš i studij Glaz e a pedagogija Preddiplo ski sveučiliš i studij Klasič a har o ika



Semestar

Ljetni

Godina

studija IV.


(Rovinjska 14)

Jezik


Hrvatski (engleski,

je ački)




svladavanje




Cilj kolegija




Ishodi uče ja







Sadržaj kolegija


oblika


- Cantus firmus

- Tretman teksta

- Imitacija i kanon





Ishodi

Sati

Udio u

ECTS-u*

Maksimalni

udio u




ocjeni (%)


1. – 4. 30

(22,5) 0,8 10%

samostalni zadatci

do aće zadaće) 1. – 4. 5,5 0,2 20%




30%

(20% + 10%

Ukupno 84 3 100%

Studentske obveze



narednom satu







oglas oj ploči.

Literatura

Obvezna:

















Kod i naziv kolegija 66373, Glazbeni oblici i stilovi 1


Suradnik/suradnica prof. art. Massi o Brajković (nositelj)

Studijski programi Preddiplo ski sveučiliš i studij Glaz e a pedagogija



Semestar Zimski Godina studija II.


(Rovinjska 14) Jezik izvođe ja Hrvatski i Talijanski

Broj ECTS bodova 2 Broj sati u semestru P30 – 0S – 0V


svladavanje O ziro da s o a sa o početku upoz ava ja sa kolegijo , preduvjeta e a.

Korelativnost Povijest glazbe, Priređiva je za a sa le, Priređiva je za har o ikaške a sa le, Har o ija, A alitička har o ija i Poz ava je glaz e e literature.

Cilj kolegija

- usvojiti ko pete ije a alitičkog pristupa glaz e og djela pute sluš ih ilustra ija; pri je o a alitičkih postupaka uočiti upoz ati) strukturu i stilske osobitosti pojedinih kompozicija raznih stilskih razdoblja.

Ishodi uče ja

1. pravil o defi irati, a alizirati i kritički raz atrati glaz e e o like raz ih stilskih razdoblja.

2. praktič o pri je jivati glaz e e o like u pro esu opće spoz aje glaz e e umjetnosti.

Sadržaj kolegija

raz i aspekti a alitičkog pristupa glaz e o djelu

osnovni elementi izraza glazbenog oblika (motiv, dvotaktna fraza)

barokni oblici: invencija, ricercar, preludij i fuga, barokna sonata,

barokni koncert.





obvezama)


ECTS-u*

Maksimalni udio

u ocjeni (%)

pohađa je nastave

i aktivnosti u

nastavi 1 30 0,50 30

kolokvij (usmeni) 2 10 0,50 40

ispit (usmeni) 2 20 1 30

Ukupno 60 2 100 %

Dodat a pojaš je ja kriteriji o je jiva ja): Pohađanje je nastave obvezno. Tolerira se 30% izostanaka (dakle, 4 izostanka) i

jih ije potre o opravdati. Da i se pristupilo završ o e ispitu, potre o je iz svakoga seg e ta prije jega tijeko astave) doseći i i al i roj odova ukup o 30), stoga je i pohađa je astave u ko ač i i važ o u z iru odova.

Studenti su dužni kontinuirano analizirati zadane oblike. Prikupljeni materijal

zajed o će se a alizirati a kolokviju. U semestru piše se kolokvij (sredinom

veljače) . U zad je u tjed u veljače dodat i je rok za kolokvij za one koji iz

http://www.unipu.hr/index.php?id=1786&L=1%2Findex.php%3Fid

opravdanih razloga nisu pristupili prije ili nisu ostvarili minimalni postotak. Primjer

kolokvija i završ oga ispita studenti će dobiti već na početku predavanja.

U konačnu ocjenu ulaze rezultati kolokvija, završ og ispita i aktiv osti u nastavi.

Sudjelovanje u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:

0% = Ne dolazi na predavanja.

6% = Prisustvuje predavanjima, no ne sudjeluje u radu,

12% = Pripremljen/-na je, no priprema je nepotpuna uz veće nedostatke.

18% = Pripremljen/-na je, no priprema je nepotpuna uz manje nedostatke.

24% = Redovito je pripremljen/-na, dobrovoljno sudjeluje u nastavnome

procesu.

30% = Student/studentica pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij,

uvijek je pripremljen/-na; postavlja pitanja i pro le atizira sadržaje važ e za kolegij, do osi dodat e aterijale u koji a je uočio/uočila pojedi e spe ifič osti glaz e og o lika i stila.

Kolokvij se sastoji od usmene analize invencije J. S. Bacha a ocjenjuje se na

sljedeći ači ali i detalj ije prema proporcionalnome postotku):

a je od 50% toč ih odgovora = 0% ocjene

od 51% do 60% = 8% ocjene

od 61% do 70% = 16% ocjene

od 71% do 80% = 24% ocjene

od 81% do 90% = 32% ocjene

od 91% do 100% = 40% ocjene

Završni ispit analiza je Preludija i fuge J. S. Bacha, a o je jivat će se ovako i detalj ije pre a propor io al o e postotku koji će se do iti ako toč oga broja pitanja u testu):



od 61% do 70% = 12% ocjene

od 71% do 80% = 18% ocjene

od 81% do 90% = 24% ocjene

od 91% do 100% = 30% ocjene

Prema Pravilniku o ocjenjivanju ko ač a se o je a do iva a sljedeći ači :

A = 90 100% 5 (izvrstan) = 89 100% ocjene


C = 70 79,9% 3 (dobar) = 63 75% ocjene


Studentske obveze

Da položi kolegij, stude t/stude ti a ora: . pohađati astavu i aktiv o sudjelovati u astav o e pro esu

2. A alizirati jeda Preludij i Fugu iz z irke Do ro ugođe i klavir J. S. Ba ha

do kraja semestra.

Rokovi ispita i kolokvija 03. i 7. veljače, 20 6.

15. i 29. lipnja, 2016.

07. i 21. rujna, 2016.


Literatura

O vez a: Peričić V. i Skovra D., Nauka o uzički o li i a, Beograd, 9 6.

Iz or a: Peričić V., Vokal i i vokal o i stru e tal i ko trapu kt, Beograd, 9 7. Priruč a: Preludiji i Fuge iz z irke Do ro ugođe i klavir J. S. Ba ha



Nastavnik prof. art. Massi o Brajković (nositelj)

Studijski programi Preddiplomski sveučiliš i studij Glaz e a pedagogija


Vrsta kolegija Obvezan Razina kolegija

Preddiplomski

Semestar Ljetni Godina studija II.





svladavanje Polože i kolokvij iz Glazbenih oblika i stilova I.

Korelativnost Povijest glaz e, Priređiva je za a sa le, Priređiva je za har o ikaške a sa le, Har o ija, A alitička har o ija i Poz ava je glaz e e literature.

Cilj kolegija


Ishodi uče ja



Sadržaj kolegija

Barokna suita

Polifone varijacije

Oratorij

Pasija

Misa

Requiem

Kantata

Solo pjesma





obvezama)


ECTS-u*

Maksimalni udio

u ocjeni (%)

pohađa je astave i aktivnosti u

nastavi 1 30 0,50 30



Ukupno 60 2 100 %



jih ije potre o opravdati. Da i se pristupilo završ o e ispitu, potre o je iz svakoga seg e ta prije jega tijeko astave) doseći i i al i roj odova ukup o 30), stoga je i pohađa je astave u ko ač i i važ o u z iru odova. Na

kraju semestra pristupa se završ o e ispitu us e o e), koje u se ože pristupiti ili u lipnju ili u rujnu (maksimalno 4 puta) samo ako se tijekom semestra

ostvarilo minimalno 20% ocjene.

U konačnu ocjenu ulaze rezultati aktivnost na astavi, kolokvija i završ og ispita.







procesu.


uvijek je pripremljen/- a; postavlja pita ja i pro le atizira sadržaje važ e za kolegij, do osi dodat e aterijale u koji a je uočio/uočila pojedi e spe ifič osti glaz e og o lika i stila.

Kolokvij se sastoji od pismene analize barokne suite a ocje juje se a sljedeći ači ali i detalj ije pre a propor io al o e postotku):



od 61% do 70% = 16% ocjene

od 71% do 80% = 24% ocjene

od 81% do 90% = 32% ocjene

od 91% do 100% = 40% ocjene

Završni ispit je us e i ispit iz o rađe ih te a koje su sastav i dio detalj og pla a i progra a , a o je jivat će se ovako i detalj ije pre a propor io al o e postotku koji će se do iti ako toč oga roja pitanja ):



od 61% do 70% = 12% ocjene

od 71% do 80% = 18% ocjene

od 81% do 90% = 24% ocjene

od 91% do 100% = 30% ocjene




C = 70 79,9% 3 (dobar) = 63 75% ocjene


Studentske obveze Da položi kolegij, stude t/stude ti a ora:

. pohađati astavu i aktiv o sudjelovati u astav o e pro esu

2. Analizirati jednu Suitu J. S. Bacha do kraja semestra.

Rokovi ispita i kolokvija 15. i 29. lipnja, 2016.

07. i 21. rujna, 2016.


Literatura


Iz or a: Peričić V., Vokal i i vokal o i stru e tal i ko trapu kt, Beograd, 1987.

Priruč a: Suite J. S. Bacha






Preddiplo ski sveučoliš i studij Klasič a har o ika


Semestar Zimski Godina studija III.





svladavanje Polože i ispit iz Glazbenih oblika i stilova 2.


Cilj kolegija

- usvojiti ko pete ije a alitičkog pristupa glaz e og djela pute sluš ih ilustracija; pri je o a alitičkih postupaka uočiti upoz ati) strukturu i stilske osobitosti pojedinih kompozicija raznih stilskih razdoblja.

Ishodi uče ja



Sadržaj kolegija Klasični oblici: rečenica, perioda, pjes a, sonatni stavak, rondo, sonatni

ciklus.





obvezama)


ECTS-u*

Maksimalni udio

u ocjeni (%)


nastavi 1 30 0,50 30



Ukupno 60 2 100 %




zajed o će se a alizirati a kolokviju. U semestru piše se kolokvij (sredinom

veljače). U zad je u tjed u veljače dodat i je rok za kolokvij za one koji iz

opravdanih razloga nisu pristupili prije ili nisu ostvarili minimalni postotak. Primjer


kolokvija i završ oga ispita studenti će dobiti već na početku predavanja

U konačnu ocjenu ulaze rezultati kolokvija, završ og ispita i aktiv osti u nastavi.







procesu.


uvijek je pripremljen/-na; postavlja pitanja i pro le atizira sadržaje važ e za kolegij, do osi dodat e aterijale u koji a je uočio/uočila pojedi e spe ifič osti glaz e og o lika i stila.

Kolokvij se sastoji od usmene analize sonatnog oblika a o je juje se a sljedeći ači ali i detalj ije pre a proporcionalnome postotku):



od 61% do 70% = 16% ocjene

od 71% do 80% = 24% ocjene

od 81% do 90% = 32% ocjene

od 91% do 100% = 40% ocjene

Završni ispit analiza je sonatnog oblika iz razdoblja romantike, a o je jivat će se ovako i detalj ije pre a propor io al o e postotku koji će se do iti ako toč oga roja pita ja u testu):



od 61% do 70% = 12% ocjene

od 71% do 80% = 18% ocjene

od 81% do 90% = 24% ocjene

od 91% do 100% = 30% ocjene




C = 70 79,9% 3 (dobar) = 63 75% ocjene


Studentske obveze


2. Analizirati jedan sonatni oblik iz razdoblja romantike , do kraja semestra.


03. i 7. veljače, 20 6. 15. i 29. lipnja, 2016.

07. i 21. rujna, 2016.


Literatura



Priruč a: So ate raz ih skladatelja iz razdo lja klasike i ro a tike.







Vrsta kolegija Obvezan Razina kolegija

Preddiplomski

Semestar Ljetni Godina studija III.





svladavanje Polože i kolokvij iz Glazbenih oblika i stilova 3.


Cilj kolegija


Ishodi uče ja

!. pravil o defi irati, a alizirati i kritički raz atrati glaz e e o like raz ih stilskih razdoblja.


Sadržaj kolegija

Ornamentalne varijacije,

Karakterne varijacije,

Klasična uvertira,

Klasična si fonija,

Simfonija romantike,

Programska simfonija,

Simfonijska pjesma,

Klasičan koncert,

Sonatni ciklus u skladbama za komorne sastave





obvezama)


ECTS-u*

Maksimalni udio

u ocjeni (%)


nastavi 1 30 0,50 30



Ukupno 60 2 100 %



jih ije potre o opravdati. Da i se pristupilo završ o e ispitu, potre o je iz svakoga seg e ta prije jega tijeko astave) doseći i i al i roj odova ukup o 30), stoga je i pohađa je astave u ko ač i i važ o u z iru odova. Na

kraju semestra pristupa se završ o e ispitu us e o e), koje u se ože pristupiti ili u lipnju ili u rujnu (maksimalno 4 puta) samo ako se tijekom semestra

ostvarilo minimalno 20% ocjene.

U konačnu ocjenu ulaze rezultati aktivnost na astavi, kolokvija i završ og ispita.







procesu.


uvijek je pripremljen/- a; postavlja pita ja i pro le atizira sadržaje važ e za kolegij, do osi dodat e aterijale u koji a je uočio/uočila pojedi e spe ifič osti glaz e og o lika i stila.

Kolokvij se sastoji od usmene analize sonatnog ciklusa a ocjenjuje se na sljedeći ači ali i detalj ije pre a propor io al o e postotku):



od 61% do 70% = 16% ocjene

od 71% do 80% = 24% ocjene

od 81% do 90% = 32% ocjene

od 91% do 100% = 40% ocjene

Završni ispit je us e i ispit iz o rađe ih te a koje su sastav i dio detalj og pla a i progra a , a o je jivat će se ovako i detalj ije pre a propor io al o e postotku koji će se do iti ako toč oga roja pita ja ):



od 61% do 70% = 12% ocjene

od 71% do 80% = 18% ocjene

od 81% do 90% = 24% ocjene

od 91% do 100% = 30% ocjene




C = 70 79,9% 3 (dobar) = 63 75% ocjene


Studentske obveze


2. Analizirati jednu Sonatu L. V. Beethovena, do kraja semestra.

Rokovi ispita i kolokvija 15. i 29. lipnja, 2016.

07. i 21. rujna, 2016.


Literatura


Iz or a: Peričić V., Vokal i i vokal o i stru e tal i ko trapu kt, Beograd, 9 7. Priruč a: So ate raz ih skladatelja iz razdoblja klasike i romantike.


Kod i naziv kolegija 54405

POVIJEST GLAZBE 1


Suradnik/suradnica Do . dr. s . Lada Duraković (nositeljica)

Studijski program

Preddiplo ski sveučiliš i studij Glaz e a pedagogija






studija I.

Mjesto izvođe ja Predavaonica,

(Rovinjska 14)

Jezik


Hrvatski jezik


semestru 30 P – 0V – 0S


svladavanje Nema preduvjeta za upis

Korelativnost Povijest glazbe II. III. IV, Povijest hrvatske glazbe I. II, Glazbeni oblici i

stilovi, Upoznavanje glazbene literature.

Cilj kolegija

Razviti opće kompetencije za definiranje stadija razvoja glazbenih

pojavnosti od prapočetaka do razdoblja baroka te specifične

kompetencije poput prepoznavanja, vrednovanja glazbe i glazbenih

pojavnosti u navedenom razdoblju.

Ishodi uče ja

1. Tu ačiti glaz e o-povijesne tijekove od prvobitne zajednice

do 17. stoljeća

2. Definirati i kritički analizirati specifične glazbene pojave te vrste

i oblike glazbenog izražavanja koje je razvila svaka epoha

3. Razviti vještine prepoznavanja i analiziranja te razlikovanja i

poredbe glazbenih vrsta, epoha i stilova

4. Poznavati relevantnu literaturu vezanu uz o rađiva e te e, razviti samostalno prosuđivanje, kritičko iščitava je i analizu u

okviru izrade zadataka

Sadržaj kolegija

1. Glazbena kultura prvobitne zajednice

2. Glaz a u životu izva europskih iviliza ija

3. A tička glaz e a kultura

4. Glazbena kultura srednjeg vijeka

5. Glazbena kultura renesanse





ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

pohađa je i aktivnost u

nastavi 1.-4. 23 0,8 10%



obvezama)

pismeni radovi (eseji,

prikazi, referati) 1.-4. 10 0,4 10%

kolokviji (pismeni) 1.-4. 23 0,8 80%

ukupno 56 2 100%

Dodat a pojaš je ja kriteriji o je jiva ja): Potrebno je izvršiti sve dogovorene obveze u unaprijed dogovorenim

terminima (zadaci), te položiti kolokvije. U semestru se izvode dva

kolokvija. Oni studenti koji iz opravdanih razloga nisu pristupili

redovnom roku ili nisu ostvarili minimalni postotak mogu položiti

kolokvije na dodatnom roku. Nači i realiza ije kolokvija preze tirat će se studentima a početku akade ske godi e. Konačnu ocjenu čini zbir prosječnih ocjena svakog segmenta: Pohađanje

nastave i aktivnost u nastavi, pismeni radovi i kolokviji.

Studentske obveze

Da položi kolegij, stude t/stude ti a ora: 1. Pohađati astavu i aktiv o sudjelovati u nastavnom procesu

Pohađati više od 70 % astave. Ako stude t/stude ti a izosta e od 30% do

50% astave, tre at će izvršiti dodat e zadatke, od os o ako izosta e više od

50%, uskratit će u/joj se pravo a potpis, ispit i upis odova. 2. Napisati pismeni rad

3. Položiti kolokvije (pisane)

Studenti koji nisu iz opravdanih razloga položili kolokvije iznimno mogu

pristupiti završnom ispitu, nakon što izvrše naknadne zadatke koje će im

zadati profesor.


Kolokvij: siječa j Ispitni rokovi daju se a početku akade ske godi e, o javljuju se a

rež i stra i a a Sveučilišta i u ISVU.


Materijali za predavanja i dodatni kriteriji ocjenjivanja po svim

elementima i

razinama objavljeni su na e-uče ju.

Literatura

Obvezna:

1. Andreis, Josip: Povijest glazbe I., Zagreb, Liber Mladost, 1974.

(odabrana poglavlja, 180 str.)

2. Sa ja Majer Bo etko: Os ove glaz e e kulture, )agre , Školska knjiga, 1991. (odabrana poglavlja, 50 str.)

Izborna:

1. Chailley, Jacques: Povijest glazbe srednjeg vijeka, Zagreb,

Hrvatsko uzikološko društvo, 2006. oda ra a poglavlja) 2. H.M. Brown-Louis K. Stein, Glazba u renesansi, Zagreb, Hrvatsko

uzikološko društvo, 2005. (odabrana poglavlja)



POVIJEST GLAZBE 2



Studijski program




Vrsta kolegija Obvezan

Razina

kolegija

Preddiplomski


studija I.


(Rovinjska 14)

Jezik


Hrvatski jezik





Korelativnost Povijest glazbe I. III. IV, Povijest hrvatske glazbe I. II, Glazbeni oblici i


Cilj kolegija

Razviti opće kompetencije za definiranje stadija razvoja glazbenih

pojavnosti od 17. do prvih desetljeća 19. st. te specifične kompetencije

poput prepoznavanja, vrednovanja glazbe i glazbenih pojavnosti u

navedenom razdoblju.

Ishodi uče ja

1. Tu ačiti glaz e o-povijes e tijekove od 7. do početka 9. st

2. Definirati i kritički analizirati specifične glazbene pojave te

vrste i oblike glazbenog govora koje je razvila svaka epoha

3. Razviti vještine prepoznavanja i analiziranja te razlikovanja i


4. Poz avati releva t u literaturu veza u uz o rađiva e te e, razvijati samostalno prosuđivanje, kritičko iščitavanje i analiza

u okviru izrade zadataka

Sadržaj kolegija

1. Glazbeni barok- Opera u Italiji, Francuskoj i Engleskoj, razvoj

oratorija, instrumentalna glazba u baroku. Predstavnici i središta

2. Kas i arok i rokoko. Predstav i i i središta 3. Klasi iza . Klasič a so ata, si fo ija i ostali o li i. Predstav i i i

središta

4. Najistaknutiji skladatelji i njihov prinos pojedinom periodu,

djelatnost i skladateljski opus




ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

pohađa je i aktivnost u 1.-4. 23 0,8 10%




obvezama)

nastavi




ukupno 56 2 100%





kolokvije na dodatnom roku. Nači i realiza ije kolokvija preze tirat će se stude ti a a početku akade ske godi e. Konačnu ocjenu čini zbir prosječnih ocjena svakog segmenta: Pohađanje


Studentske obveze

Da položi kolegij, stude t/stude ti a ora: 1. Pohađati astavu i aktiv o sudjelovati u astav o pro esu







zadati profesor.


Kolokvij: lipanj

Ispitni rokovi daju se a početku akade ske godi e, o javljuju se a rež i stra i a a Sveučilišta i u ISVU.



elementima i


Literatura

Obvezna:

1. Andreis, Josip: Povijest glazbe I., Zagreb, Liber Mladost, 1974.


2. Sa ja Majer Bo etko: Os ove glaz e e kulture, )agre , Školska knjiga, 1991. (odabrana poglavlja, 50 str.)

Izborna:

1. V. Palisca, Claude, Barokna glazba, Zagreb, Hrvatsko

uzikološko društvo, 2005 oda ra a poglavlja) 2. Rummenhoeller, Peter: Glazbena pretklasika, Zagreb,

Hrvatsko uzikološko društvo, 200 . oda ra a poglavlja) 3. Pestelli Giorgio – Doba Mozarta i Beethovena. Hrvatsko

uzikokološko društvo, 2008. (odabrana poglavlja)



POVIJEST GLAZBE 3



Studijski program







studija II.


(Rovinjska 14)

Jezik


Hrvatski jezik





Korelativnost Povijest glazbe I., II. IV, Povijest hrvatske glazbe I. II, Glazbeni oblici i


Cilj kolegija

Razviti opće ko pete ije za defi ira je stadija razvoja glaz e e u jet osti u 9. st, te spe ifič e ko pete ije poput prepoz ava ja, vrednovanja glazbe i glazbenih pojavnosti u navedenom razdoblju.

Ishodi uče ja

1. Tumačiti glazbeno-povijesne tijekove u 19. st


i oblike glazbenog govora u navedenom razdoblju

3. Poz avati releva t u literaturu veza u uz o rađiva e te e, razvijati samostalno prosuđivanje, kritičko iščitavanje i analiza u


Sadržaj kolegija

1. Glaz e i ro a tiza , o ilježja stila

2. Glaz e i ro a tiza u Nje ačkoj u . pol. 9.st. 3. Talijanska i Francuska opera prve pol. 19 st. – predstavnici;

4. Glazbeni romantizam u slavenskim zemljama

5. Programna glazba

6. Operna reforma

7. Talijanska opera

8. Francuska opera

9. Glazba u Rusiji

10. Slavenska glazba do prijelaza u 20. st.

11. Glaz a u Nje ačkoj. Kasni romantizam

12. Impresionizam

Planirane aktivnosti, metode uče ja i Obveze Ishodi Sati

Udio u

ECTS-u* Maksimalni

udio u





obvezama)

ocjeni (%)


nastavi 1.-3. 23 0,8 10%




ukupno 56 2 100%

Dodat a pojaš je ja kriteriji o je jiva ja): Potre o je izvršiti sve dogovore e o veze u u aprijed dogovorenim

ter i i a zada i), te položiti kolokvije. U se estru se izvode dva


redov o roku ili isu ostvarili i i al i postotak ogu položiti kolokvije na dodatnom roku. Nači i realiza ije kolokvija preze tirat će se stude ti a a početku akade ske godi e. Konačnu ocjenu čini zbir prosječnih ocjena svakog segmenta: Pohađanje


Studentske obveze


1. Pohađati astavu i aktiv o sudjelovati u astav o pro esu Pohađati više od 70 % astave. Ako stude t/stude ti a izosta e od 30% do


50%, uskratit će u/joj se pravo na potpis, ispit i upis bodova.

2. Napisati pismeni rad


Stude ti koji isu iz opravda ih razloga položili kolokvije iz i o ogu pristupiti završ o ispitu, ako što izvrše ak ad e zadatke koje će i zadati profesor.






elementima i


Literatura

Obvezna:

1. Andreis, Josip: Povijest glazbe II., Zagreb: Liber Mladost,

1976. (odabrana poglavlja, 180 str.)

2. Andreis, Josip: Povijest glazbe III., Zagreb: Liber Mladost,

1976. (odabrana poglavlja, 60 str.)

Izborna:

1. Dahlhaus, Carl: Glaz a 9. stoljeća, )agre : Hrvatsko uzikološko društvo, 2007. oda ra a poglavlja)

2. Tuksar, Stanislav: Kratka povijest europske glazbe. Zagreb:

Matica hrvatska, 2000. (odabrana poglavlja)

3. Urlich Michels: Atlas glazbe 2 - povijest glazbe od baroka do

danas, Golden marketing 2006(odabrana poglavlja)

4. Viktor Ž egač – Majstori europske glazbe, Zagreb, Matica

Hrvatska 2009. (odabrana poglavlja)



POVIJEST GLAZBE 4



Studijski program







studija II.


(Rovinjska 14)

Jezik


Hrvatski jezik





Korelativnost

Povijest glazbe I., II. III, Povijest hrvatske glazbe I. II, Glazbeni oblici i


Cilj kolegija

Razviti opće kompetencije za definiranje stadija razvoja glazbene

umjetnosti u 20. st, te specifične kompetencije poput prepoznavanja,

vrednovanja glazbe i glazbenih pojavnosti u navedenom razdoblju.

Ishodi uče ja

1. Tumačiti glazbeno-povijesne tijekove u 20 st.


i oblike glazbenog govora u navedenom razdoblju

3. Poz avati releva t u literaturu veza u uz o rađiva e te e, razvijati samostalno prosuđivanje, kritičko iščitavanje i analiza u


Sadržaj kolegija

1. Ekspresionizam i rani atonalitet

2. Dva aestto ska teh ika; S hö erg i uče i i 3. Neoro a tiza i a io al i stilovi XX. Stoljeća

4. Neoklasicizam

5. Serijalna glazba

6. Aleatorika

7. Elektro ička i ko kret a glaz a

8. Postmoderna




ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

pohađa je i aktivnost u 1.-3. 23 0,8 10%




obvezama)

nastavi




ukupno 56 2 100%





kolokvije na dodatnom roku. Nači i realiza ije kolokvija preze tirat će se stude ti a a početku akade ske godi e. Konačnu ocjenu čini zbir prosječnih ocjena svakog segmenta: Pohađanje


Studentske obveze


Pohađati više od 70 % nastave. Ako student/studentica izostane od 30%

do






zadati profesor.


Kolokvij: lipanj

Ispitni rokovi daju se a početku akade ske godi e, objavljuju se na




elementima i


Literatura

Obvezna:

1. Andreis, Josip: Povijest glazbe III., Zagreb: Liber Mladost, 1976.


2. Proda ov Krajiš ik Ira: Glaz a XX veka, Novi Sad, 20 2. (odabrana poglavlja, 100 str.)

Izborna:

1. Tuksar, Stanislav: Kratka povijest europske glazbe. Zagreb:

Matica hrvatska, 2000.

2. Gligo, Nikša: Zvuk – znak – glazba, Zagreb: Muzički informativni

centar Koncertne direkcije Zagreb, 1999.

3. Danuser, Hermann: Glazba 20. stoljeća, Zagreb: Hrvatsko

muzikološko društvo, 2007.



POVIJEST HRVATSKE GLAZBE 1


Suradnik/suradnica Do . dr. s . Lada Duraković (nositeljica






studija III.

Mjesto izvođe ja Predavaonica, (Rovinjska 14)

Jezik


Hrvatski jezik





Korelativnost Povijest glazbe I., II. III,IV, Povijest hrvatske glazbe II, Glazbeni oblici i


Cilj kolegija

Razviti opće ko pete ije za defi ira je stadija razvoja hrvatske glaz e e u jet osti od sred jeg vijeka do 9. st., te spe ifič e kompetencije poput prepoznavanja, vrednovanja glazbe i glazbenih

pojavnosti u navedenom razdoblju.

Ishodi uče ja

1. Tu ačiti glaz e o-povijesne tijekove u Hrvatskoj od srednjega

vijeka do 9. stoljeća, definirati i kritički analizirati specifične

glazbene pojave, društvene čimbenike, pokretače glazbenih

pojava i glazbovanja u Hrvatskoj u navedenom razdoblju

2. Razvijati vještine prepoznavanja i analiziranja hrvatske glazbe u

kontekstu humanističkih znanosti

3. Razvijati vještine prepoznavanja i analiziranja te razlikovanja i


4. Poz avati releva t u literaturu veza u uz o rađiva e te e, razvijati samostalno prosuđivanje, kritičko iščitavanje i analiza


Sadržaj kolegija

1. Srednji vijek

2. Glazbena renesensa u Hrvatskoj

3. Glazbeni barok u Hrvatskoj

4. Klasicizam

5. Romantizam

6. Skladatelji i njihov prinos pojedinom periodu, djelatnost i

skladateljski opus.

Planirane aktivnosti, metode uče ja i Obveze Ishodi Sati

Udio u

ECTS-u* Maksimalni

udio u





obvezama)

ocjeni (%)


nastavi 1.-4. 23 0,8 10%




ukupno 56 2 100%


Potre o je izvršiti sve dogovore e o veze u u aprijed dogovore i ter i i a zada i), te položiti kolokvije. U se estru se izvode dva


redovnom roku ili nisu ostvarili mini al i postotak ogu položiti kolokvije na dodatnom roku. Nači i realiza ije kolokvija preze tirat će se stude ti a a početku akade ske godi e. Konačnu ocjenu čini zbir prosječnih ocjena svakog segmenta: Pohađanje


Studentske obveze

Da položi kolegij, stude t/stude ti a ora: 1. Pohađati astavu i aktiv o sudjelovati u astav o pro esu Pohađati više od 70 % astave. Ako stude t/stude ti a izosta e od 30% do

50% astave, tre at će izvršiti dodatne zadatke, odnosno ako izostane

više od



Stude ti koji isu iz opravda ih razloga položili kolokvije iz i o ogu pristupiti završnom ispitu, ako što izvrše ak ad e zadatke koje će i zadati profesor.






elementima i


Literatura

Obvezna:

1. E io Stipčević, Hrvatska glazba : povijest hrvatske glazbe

do 20. stoljeća, Školska k jiga, Zagreb,1997. (odabrana

poglavlja, 70 str.)

2. Josip Andreis, Povijest glazbe, IV, Liber, Zagreb, 1974.


3. Lovro Župa ović, Stoljeća hrvatske glazbe, Školska k jiga, Zagreb, 1980. (odabrana poglavlja, 70 str.)

4. Stanislav Tuksar, Kratka povijest hrvatske glazbe, Matica

hrvatska, Zagreb, 2000. ((odabrana poglavlja, 20. str.)

Izborna:

Arti Musi es, Hrvatski uzikološki z or ik



POVIJEST HRVATSKE GLAZBE 2








studija III.

Mjesto izvođe ja Predavaonica, (Rovinjska 14)

Jezik


Hrvatski jezik





Korelativnost

Povijest glazbe I., II. III,IV, Povijest hrvatske glazbe I, Glazbeni oblici i


Cilj kolegija

Razviti opće ko pete ije za defi ira je stadija razvoja hrvatske glaz e e u jet osti 20 st, te spe ifič e ko pete ije poput prepoznavanja, vrednovanja glazbe i glazbenih pojavnosti u navedenom

razdoblju.

Ishodi uče ja

1. Tu ačiti glaz e o-povijesne tijekove 20. st, definirati i kritički

analizirati specifične glazbene pojave, društvene čimbenike,

pokretače glazbenih pojava i glazbovanja u Hrvatskoj u

navedenom razdoblju

2. Razviti vještine prepoznavanja i analiziranja hrvatske glazbe u

kontekstu humanističkih znanosti

3. Razviti vještina prepoznavanja i analiziranja te razlikovanja i


4. Poznavati relevantnu literaturu vezanu uz o rađiva e te e, razvijatib samostalno prosuđivanje, kritičko iščitavanje i analiza


Sadržaj kolegija

1. Hrvatska Moderna.

2. Glaz a u Hrvatskoj iz eđu dvaju ratova. 3. Nova hrvatska glazba

4. Najistaknutiji skladatelji i njihov prinos pojedinom periodu,

djelatnost i skladateljski opus


metode uče ja i poučava ja i ači i


ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)


vrednovanja



obvezama)


nastavi 1.-4. 23 0,8 10%




ukupno 56 2 100%

Dodat a pojaš je ja kriteriji o je jiva ja): Potre o je izvršiti sve dogovore e o veze u u aprijed dogovore i ter i i a zada i), te položiti kolokvije. U se estru se izvode dva


redovnom roku ili nisu ostvarili minimalni postotak mogu položiti kolokvije na dodatnom roku. Nači i realiza ije kolokvija preze tirat će se stude ti a a početku akade ske godi e. Konačnu ocjenu čini zbir prosječnih ocjena svakog segmenta: Pohađanje


Studentske obveze



50% astave, tre at će izvršiti dodat e zadatke, od os o ako izostane

više od



Stude ti koji isu iz opravda ih razloga položili kolokvije iz i o ogu pristupiti završ o ispitu, ako što izvrše ak ad e zadatke koje će i zadati profesor.






elementima i


Literatura

Obvezna:

1. Josip Andreis, Povijest glazbe, IV, Liber, Zagreb, 1974.


2.Lovro Župa ović, Stoljeća hrvatske glazbe, Školska k jiga, Zagreb, 1980 (odabrana poglavlja, 60 str.)

3.Stanislav Tuksar, Kratka povijest hrvatske glazbe, Matica

hrvatska, Zagreb, 2000. (odabrana poglavlja, 30 str.)

.E io Stipčević, Hrvatska glazba : povijest hrvatske glazbe do

20. stoljeća, Školska k jiga, )agre , 997. (odabrana poglavlja,

20 str.)

5.Muzički biennale Zagreb, 1961-2000, Zagreb, 2001,

monografija (odabrana poglavlja 30 str.)

Izborna:

Arti Musices, Hrvatski muzikološki zbornik


Kod i naziv kolegija 63358, Aspekti suvremene glazbe



Studijski programi

Diplo ski sveučiliš i studij Glaz e a pedagogija

Diplo ski sveučiliš i studij Klasič a har o ika

Diplo ski sveučiliš i studij Solo pjevanje

Vrsta kolegija Obvezan Razina kolegija Diplomski

Semestar Zimski Godina studija I.



Broj ECTS bodova 2 Broj sati u semestru P30 - 0S – 0V


svladavanje O ziro da s o a sa o početku upoz ava ja sa kolegijo , preduvjeta e a.

Korelativnost Kolegij je u uskoj vezi sa svim struč i i u jet ički kolegijima tijekom studija.

Cilj kolegija

- usvojiti ko pete ije a alitičkog pristupa glaz e og djela i upoz ava je kompozicijsko-teh ičkih te stilskih o ilježja pojedi ih suvre e ih glaz e ih prava a s težište a a alizi oda ra ih djela ovog razdo lja, či e se ako studija Harmonije, Polifonije i Glaz e ih o lika i stilova želi do iti zaokruže i uvid u jeloviti razvoj glaz e og išlje ja.

Ishodi uče ja

1. pravil o defi irati, a alizirati i kritički raz atrati suvre e e glaz e e stilove.

2. opisivati i analizirati dopuštena glazbena „odstupanja” od normi s

obzirom na funkcionalne stilove te primjenu takvih spoznaja u vlastitome

glaz e o izražava ju.

Sadržaj kolegija

Teorijsko-a alitička o rada ajvaž ijih pojava glaz e XX. stoljeća /i presio iza , ekspresionizam (slobodna atonalitetnost, dodekafonija), serijalnost,

strukturaliza , aleatorika, grafička ota ija, ko kret a i elektro ička glaz a i dr..





obvezama)


ECTS-u*

Maksimalni udio

u ocjeni (%)


nastavi 1 30 0,50 30



Ukupno 60 2 100 %





zajed o će se a alizirati a kolokviju. U zad je u tjed u veljače dodat i je rok za kolokvij za one koji iz opravdanih razloga nisu pristupili prije ili nisu ostvarili

minimalni postotak.

U konačnu ocjenu ulaze rezultati kolokvija, završ og ispita i aktiv osti u astavi.







procesu.


uvijek je pripremljen/- a; postavlja pita ja i pro le atizira sadržaje važ e za kolegij, do osi dodat e aterijale u koji a je uočio/uočila pojedi e spe ifič osti glaz enog oblika i stila.

Kolokvij se sastoji od izrade najmanje jednog samostalnog glazbenog uratka iz

obrađenog gradiva a o je juje se a sljedeći ači ali i detalj ije pre a proporcionalnome postotku):



od 61% do 70% = 16% ocjene

od 71% do 80% = 24% ocjene

od 81% do 90% = 32% ocjene

od 91% do 100% = 40% ocjene

Završni ispit analiza jedne suvremene skadbe, a o je jivat će se ovako i detaljnije prema proporcionalnome postotku koji će se do iti ako toč oga broja pitanja u testu):



od 61% do 70% = 12% ocjene

od 71% do 80% = 18% ocjene

od 81% do 90% = 24% ocjene

od 91% do 100% = 30% ocjene



C = 70 79,9% 3 (dobar) = 63 75% ocjene


Studentske obveze


2. izraditi najmanje jedan samostalni glazbeni uradak iz obrađenog gradiva tj

stilskog obilježja, do kraja semestra.

Rokovi ispita i kolokvija 03. i 7. veljače, 20 6.

15. i 29. lipnja, 2016.

07. i 21. rujna, 2016.


Literatura

Obvezna:Kohoutek C.,Teh ike ko po ira ja u glaz i 20. stoljeća, Beograd, 965.

Iz or a: Peričić V., Vokal i i vokal o i stru e tal i ko trapu kt, Beograd, 9 7. Priruč a: Preludiji i Fuge D. Šostakovića


Kod i naziv kolegija 64897, Engleski jezik 1


Suradnik/suradnica r. s . Kreši ir Vu ić, pred. ositelj)

Studijski program


Preddiplomski sveučiliš i studij Klasič a har o ika





Vrsta kolegija Izborni Razina

kolegija

Preddiplomski

Diplomski


studija

Preddiplomski I, II, III, IV

Diplomski I.

Mjesto izvođe ja UNIPU

Jezik


Engleski/Hrvatski


semestru 15P – 0S – 15V


svladavanje

Predznanje je u skladu sa gimnazijskim programom iz engleskog

jezika

Korelativnost Kolegij je u vezi s ostalim kolegijima iz područja stranih jezika i

lingvistike

Cilj kolegija

Temeljni cilj kolegija je razvijanje jezične kompetencije različitim

vrsta a vjež i da i se stude ti ogli služiti e gleski jeziko u vješti a a sluša ja i razu ijeva ja, govore ja, čitanja i pisanja.

Ishodi uče ja

1. analiziranje i definiranje određenih jezičnih struktura,

sintakse i strukture teksta

2. prepoznavanje i analiziranje jezične problematike koja je

česti izvor pogrešaka pri upora i e gleskog jezika

3. samostalno izvođenje zadataka tijekom nastavnog procesa

ovisno o tome koja se jezična problematika definira i analizira

ili o kojoj se temi raspravlja

4. samostalno čitanje stručne i druge literature na engleskom

jeziku

Sadržaj kolegija

Esej pre a zada o tekstu povjes ičari će raditi a tekstovi a iz svog z a stve og područja) Vjež e iz e gleske gra atike

Ko verza ijske vjež e




ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

pohađa je 1.-4.

15P+15V

(22,5) 0,8 20%

samostalni zadatci 1.-4. 17,5 0,6 20%

kolokvij (pismeni) 1.-4. 22 0,8 30%

ispit (usmeni) 1.-4. 22 0,8 30%

ukupno 84 3 100%


Studentske obveze

Student je obvezan:

redovito pohađati astavu

aktivno sudjelovati u svim oblicima rada tijekom nastavnog

procesa

pripre iti i us e o izložiti esej te voditi diskusiju o izlože oj temi

od stude ata se očekuje da aktiv o sudjeluju u diskusiji prilikom izlaganja eseja

pozitiv o riješiti zadatak iz gra atike pripremiti po svom izboru, samostalno ili u paru, aktivnost za

ostale polaznike kolegija (quiz, games, acti g …) služiti se literaturo a e glesko jeziku


1. Veljače u 15.00

26. Veljače u 15.00

Kolokvij u drugom tjednu u prosincu


Konzultacije s nastavnikom

Ko taktira je s astav iko izva astave odvija se ajčešće u vrije e ko zulta ija. Ko zulta ije se održavaju dva puta tjed o u predviđe o ter i u. Svakod ev a dvos jer a) ko u ika ija

oguća je za rad ih da a elektro ičko pošto , a povre e o (jednosmjer o) it će u ru ri i Obavijesti na internetskim stranicama

Odsjeka (UNIPU: Obavijesti – odjel za hu a ističke z a ost.).

Elektro ičku poruku o vez o je asloviti kao Konzultacije.

E-adresa: [email protected]

Literatura

Obvezna:

1. Soars, J.&L. Headway Advanced Oxford University Press, 2001.

2. Murphy, R. English Grammar in Use. Cambridge University Press,

2004.

3. Drvodelić, M: Englesko – hrvatski rječnik, Školska k jiga, 1998. 4. Thomson, A.J. – Martinet, A.V. (1986.). A Practical English

Grammar. Oxford University Press, 2005.

(28 sati rada=1 ECTS)

Izborna:

1. Časopisi Current. Mary Glasgow Magazines.

2. Časopisi Spotlight English, Spotlight Verlang GmbH & Co.

KG.Munchen

mailto:[email protected]




Suradnik/suradnica r. s . Kreši ir Vu ić, pred. (nositelj)

Studijski program








kolegija

Preddiplomski

Diplomski


studija


Diplomski I.


Jezik


Engleski/Hrvatski


semestru 15P + 15V


svladavanje Predznanje je u skladu sa gimnazijskim programom iz engleskog jezika


lingvistike

Cilj kolegija



Ishodi uče ja

Očekuje se da će stude ti ako odsluša og kolegija iti osposo lje i za:

1. analiziranje i definiranje određenih jezičnih struktura, sintakse i

strukture teksta

2. prepoznavanje i analiziranje jezične problematike koja je česti izvor

pogrešaka pri upora i e gleskog

jezika

3. samostalno izvođenje zadataka tijekom nastavnog procesa ovisno o

tome koja se jezična problematika

definira i analizira ili o kojoj se temi raspravlja

4. samostalno čitanje stručne i druge literature na engleskom jeziku

Sadržaj kolegija

Esej pre a zada o tekstu povjes ičari će raditi a tekstovi a iz svog zna stve og područja) Vjež e iz e gleske gra atike



etodeuče ja i poučava ja i ači i vrednovanja


ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

pohađa je 1.-4.

15P+15V

(22,5) 0,8 20%



ispit (usmeni) 1.-4. 22 0,8 30%

ukupno 84 3 100%


Studentske obveze

Stude t je o veza : · redovito pohađati astavu

· aktiv o sudjelovati u svim oblicima rada tijekom nastavnog procesa

· pripre iti i us e o izložiti esej te voditi diskusiju o izlože oj te i · od stude ata se očekuje da aktiv o sudjeluju u diskusiji priliko izlaganja eseja

· pozitiv o riješiti zadatak iz gra atike

· pripre iti po svo iz oru, sa ostal o ili u paru, aktiv ost za ostale polaznike kolegija (quiz, games,

a ti g …) · služiti se literaturo a e glesko jeziku


1. Veljače u 15.00





Ko taktira je s astav iko izva astave odvija se ajčešće u vrije e ko zulta ija. Ko zulta ije se održavaju dva puta tjed o u predviđe o ter i u. Svakod ev a dvos jer a) ko u ika ija oguća je za rad ih da a elektro ičko pošto , a povre e o jed os jer o) it će u rubrici Obavijesti na internetskim stranicama Odsjeka (UNIPU:

Obavijesti – odjel za hu a ističke z a ost.). Elektro ičku poruku obvezno je nasloviti kao Konzultacije.


Literatura

Obvezna: Obavezna



2004.

3. Drvodelić, M: Englesko – hrvatski rječnik, Školska k jiga, 1998. 4. Thomson, A.J. – Martinet, A.V. (1986.). A Practical English Grammar.

Oxford University Press, 2005.


Izborna



KG.Munchen






Studijski program








kolegija

Preddiplomski

Diplomski


studija


Diplomski I.


Jezik


Engleski/Hrvatski


semestru 15P + 15V


svladavanje

Predznanje je u skladu sa gimnazijskim programom iz engleskog

jezika


lingvistike

Cilj kolegija

Temeljni cilj kolegija je razvijanje jezične kompetencije

različiti vrsta a vjež i da i se stude ti ogli služiti e gleski jeziko u vješti a a sluša ja i razu ijeva ja, govorenja, čitanja i pisanja.

Ishodi uče ja

Očekuje se da će stude ti ako odsluša og kolegija iti osposobljeni za:

1. analiziranje i definiranje određenih jezičnih struktura,

sintakse i strukture teksta

2. prepoznavanje i analiziranje jezične problematike koja je

česti izvor pogrešaka pri upora i e gleskog

jezika

3. samostalno izvođenje zadataka tijekom nastavnog procesa

ovisno o tome koja se jezična problematika


4. samostalno čitanje stručne i druge literature na engleskom

jeziku

Sadržaj kolegija

Esej prema zadanom tekstu povjes ičari će raditi a tekstovi a iz svog zna stve og područja) Vjež e iz e gleske gra atike



metodeuče ja i poučava ja i ači i vrednovanja


ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

pohađa je 1.-4.

15P+15V

(22,5) 0,8 20%



ispit (usmeni) 1.-4. 22 0,8 30%

ukupno 84 3 100%


Studentske obveze


· aktiv o sudjelovati u svim oblicima rada tijekom nastavnog

procesa

· pripre iti i us e o izložiti esej te voditi diskusiju o izlože oj temi

· od stude ata se očekuje da aktiv o sudjeluju u diskusiji prilikom izlaganja eseja





1. Veljače u 15.00





Ko taktira je s astav iko izva astave odvija se ajčešće u vrije e ko zulta ija. Ko zulta ije se održavaju dva puta tjed o u predviđe o ter i u. Svakod ev a dvos jer a) ko u ika ija oguća je za rad ih da a elektro ičko pošto , a povremeno (jednosmjer o) it će u ru ri i Obavijesti na

internetskim stranicama Odsjeka (UNIPU: Obavijesti – odjel za

hu a ističke z a ost.). Elektro ičku poruku o vez o je nasloviti kao Konzultacije.


Literatura

Obvezna: Obavezna

1. Soars, J.&L. Headway Advanced Oxford University Press,

2001.

2. Murphy, R. English Grammar in Use. Cambridge University

Press, 2004.


3. Drvodelić, M: Englesko – hrvatski rječnik, Školska k jiga, 1998.

4. Thomson, A.J. – Martinet, A.V. (1986.). A Practical English

Grammar. Oxford University Press, 2005.


Izborna



KG.Munchen





Studijski program Diplo ski sveučiliš i studij Glaz e a pedagogija



kolegija

Diplomski


studija Diplomski 1


Jezik


Engleski/Hrvatski


semestru 15P + 15V


svladavanje Predznanje je u skladu sa gimnazijskim programom iz engleskog jezika


lingvistike

Cilj kolegija



Ishodi uče ja

Očekuje se da će stude ti ako odsluša og kolegija iti osposo lje i za:

1. analiziranje i definiranje određenih jezičnih struktura, sintakse i

strukture teksta

2. prepoznavanje i analiziranje jezične problematike koja je česti izvor

pogrešaka pri upora i e gleskog

jezika

3. samostalno izvođenje zadataka tijekom nastavnog procesa ovisno o

tome koja se jezična problematika


4. samostalno čitanje stručne i druge literature na engleskom jeziku

Sadržaj kolegija

Esej pre a zada o tekstu povjes ičari će raditi a tekstovi a iz svog zna stve og područja) Vjež e iz e gleske gra atike



etodeuče ja i poučava ja i ači i vrednovanja


ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

pohađa je 1.-4. 15P+15V 0,8 20%

(22,5)



ispit (usmeni) 1.-4. 22 0,8 30%

ukupno 84 3 100%


Studentske obveze


· aktiv o sudjelovati u svim oblicima rada tijekom nastavnog procesa

· pripre iti i us e o izložiti esej te voditi diskusiju o izlože oj te i · od stude ata se očekuje da aktiv o sudjeluju u diskusiji priliko izlaganja eseja





1. Veljače u 15.00





Ko taktira je s astav iko izva astave odvija se ajčešće u vrije e ko zulta ija. Ko zulta ije se održavaju dva puta tjed o u predviđe o ter i u. Svakod ev a dvos jer a) ko u ika ija oguća je za rad ih da a elektro ičko pošto , a povre e o jed os jer o) it će u rubrici Obavijesti na internetskim stranicama Odsjeka (UNIPU:

Obavijesti – odjel za hu a ističke z a ost.). Elektro ičku poruku obvezno je nasloviti kao Konzultacije.


Literatura

Obvezna: Obavezna



2004.

3. Drvodelić, M: Englesko – hrvatski rječnik, Školska k jiga, 1998. 4. Thomson, A.J. – Martinet, A.V. (1986.). A Practical English Grammar.

Oxford University Press, 2005.


Izborna



KG.Munchen



Kod i naziv kolegija 132474; KINEZIOLOŠKA KULTURA 1.

Nastavnik/nastavnica do .dr.s . Iva Blažević

Studijski program

Preddiplo ski sveučilišni studij Glazbena pedagogija Preddiplo ski sveučilišni studij Klasična har onika Preddiplo ski sveučilišni studij Solo pjevanje

Preddiplo ski sveučilišni studij Klavir



Semestar zimski Godina

studija I.

Mjesto izvođe ja sportska dvorana

Jezik


Hrvatski


semestru 30 V


svladavanje Nema preduvjeta

Korelativnost Ki eziološka kultura 2., 3., 4., 5., 6., 7., 8.

Cilj kolegija - redovita pri je a različitih ki ezioloških aktiv osti prema

preferencijama studenata

Ishodi uče ja

1. podići razi u i fo d usvoje osti otoričkih z a ja

2. podići razi u otoričkih i fu k io al ih sposo osti 3. demonstrirati azič e strukture iza ra ih ki ezioloških aktiv osti 4. pri ije iti ki eziološke aktiv osti u svakod ev o životu i radu

5. stje a je traj ih avika za svakod ev i tjeles i vjež a je

Sadržaj kolegija Aerobika, pilates, košarka, od ojka i sl.




ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

pohađa je V 1-5

(30)

22,5 1 100%

Dodat a pojaš je ja kriteriji o je jiva ja): Kolegij se ne ocjenjuje. Redovitim dolas i a a vjež e stude t ostvaruje ECTS bodove.


1. Redovito pohađati astavu.

Rokovi ispita i kolokvija Određuju se a početku akade ske godi e, o javljuju se a rež i stranicama Sveučilišta i u ISVU sustavu.

Ostale važ e či je i e


vezane uz kolegij

Literatura

Izborna:

1.) Anderson, B., Burke, E., Pearl, B. (1997). Fitness za sve. Zagreb:

Gopal d.o.o.

2.) Anderson, B. (2001). Stretching. Zagreb: Gopal d.o.o.

3.) Bompa, T. (2006). Periodizacija-Teorija i metodologija treninga.

Zagreb: Gopal d.o.o.

4.) Clancy, M.E. (2009). Aktivno tijelo, aktivan um. Zagreb: Gopal d.o.o.

5.) Clark, N. (2008). Sportska prehrana-priručnik za sportaše, trenere i rekreativce. Zagreb: Gopal d.o.o.

6.) Findak, V. (1996). Metodika tjelesne i zdravstvene kulture. Zagreb:

Školska k jiga.




Studijski program


Preddiplo ski sveučilišni studij Klavir


kolegija Diplomski

Semestar ljetni Godina

studija I.


Jezik


Hrvatski


semestru 30 V






Ishodi uče ja


2. podići razi u otoričkih i fu k io al ih sposo osti 3. demonstrirati bazič e strukture iza ra ih ki ezioloških aktiv osti 4. pri ije iti ki eziološke aktiv osti u svakod ev o životu i radu






ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

pohađa je V 1-5

(30)

22,5 1 100%

Dodat a pojaš je ja kriteriji o je jiva ja): Kolegij se ne ocjenjuje. Redovitim dolascima na vjež e stude t ostvaruje ECTS bodove.



Rokovi ispita i kolokvija Određuju se a početku akade ske godi e, o javljuju se a rež i stra i a a Sveučilišta i u ISVU sustavu.

Ostale važ e či je i e


vezane uz kolegij

Literatura

Izborna:


Gopal d.o.o.







Školska k jiga.




Studijski program





studija II.


Jezik


Hrvatski


semestru 30 V






Ishodi uče ja


2. podići razi u otoričkih i fu k io al ih sposo osti 3. de o strirati azič e strukture iza ra ih ki ezioloških aktiv osti 4. pri ije iti ki eziološke aktiv osti u svakod ev o životu i radu






ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

pohađa je V 1-5

(30)

22,5 1 100%

Dodat a pojaš je ja kriteriji o je jiva ja): Kolegij se e o je juje. Redoviti dolas i a a vjež e stude t ostvaruje ECTS bodove.




