izvedba i obraČun soboslikarskih radov1

IZVEDBA I OBRAČUN SOBOSLIKARSKIH RADOVA

7. IZMJERA I OBRAČUN

7.1 OPĆENITO O IZMJERI I OBRAČUNU

7.1.1. Kod novogradnje, preuređenja (adaptacija) i uzdržavanja zgrada za obračun je mjerodavna izmjera na licu mjesta.

7.1.2. Kod radova koji se obračunavaju po komadu s naznačenim dimenzijama, odstupanje od +/- 5 cm od jedne mjere nave- dene u troškovniku ne uzima se u obzir.

Kod većih odstupanja pa samo i jedne dimenzije, tolerancija se ne uzima u obzir i cijena komada mijenja se procentualno u odnosu na promjenu obrađene površine.

7.1.3. Radovi u prostorijama sa stepenastim ili kosim podom, s ne- ravnim-kosim-stropom ili svodom (prostori stubišta, dvor- ana i slično) te u prostorijama višim od 4 m, obračunavaju se posebno. Takvi radovi trebaju biti u opisu troškovnika navedeni za- sebno.

7.2. STROPOVI, SVODOVI I STIJENE PROSTORIJA OBRAĐENE VAPNENOM ŽBUKOM

7.2.1. Obojenje vapnenim (krečnim), kazeinskim, običnim emulzi- onim i klijanim (posnim) bojama te oblaganje zidova običn- im papirnim tapetama, mjeri se i obračunava:

7.2.1.1. Vodoravni stropovi – po m2 bočne plohe podvlaka i greda te plohe zidnih pojasa i istaka dodaju se kvadraturi stropa ako su obrađene u istoj tehnici;

7.2.1.2. Kosi stropovi, pogledi stubišnih krakova i slično – po m2 prema stvarnoj površini;

7.2.1.3. Stijene (zidovi) – po m2: visina se mjeri od poda ili gornjeg ruba podnožja do gornje granice stijene. Ako je podnožje izrađeno od drugog materijala ili izvedeno u drugoj tehnici bojenja ili ličenja, visini zidne plohe iznad podnožja doda se 20% visine podnožja. Ukoliko je visina podnožja koje je izvedeno od drugog materijala niža od 25cm, visina se mjeri od poda do gornje granice stijene (zida).

7.2.1.4. Svodovi – po m2: kod visine tjemena svoda do 1/10 raspona svoda mjeri se svjetla vodoravna površina između zidova. Kod veće visine tjemena svoda iznad 1/10 raspona svoda mjeri se kao prostorija s ravnim stropom, s time da se za obračun stijena (zidova) uzima visina tjemena svoda. 7.2.1.5. Istaci i udubine (špalete, niše i slično) do 15 cm razvijene širine ne obračunavaju se posebno ako su obrađene u istoj tehnici kao i strop i stijene. Ukoliko su te širine veće od 15 cm, priračunavaju se u cijeloj površini.

7.2.1.6. Stijene stubišnih i sličnih prostora mjere se u cijeloj visini od najniže razine poda do najviše granice stropa (stijene) ako podnožje stijene nije više od 25 cm. ukoliko se u takvom prostoru nalazi na stijenama podnožje obrađeno od drugog materijala – kao u opisu stavke 7.2.1.3. – visine veće od 25 cm, od ukupne visine stijena odbija se zbir visina podnožja umanjen za 20 posto.7.2.1.7. Odbici: kod bojenja opisanog u stavkama 7.2.1.1. do 7.2.1.6. otvori veličine do 3 m2 ne odbijaju se od izmjerene površine. Kod većih otvora odbija se razlika veća od 3 m2. Kao otvori smatraju se: prozori, vrata, ugrađeni ormari i sl.

7.2.2. Stropovi, svodovi i stijene (zidovi) od gipsane žbuke (sadre- štukature) obojene bojom na bazi tutkala, celuloze ili kaze- inske emulzije, mjere se i obračunavaju u tri dijela, ako nije u troškovniku drukčije opisano:

7.2.2.1. Gipsane glatke plohe (bez ukrasnih elemenata) – po m2 – kao u stavkama od 7.2.1.1. do 7.2.1.7;

7.2.2.2. Gipsane plastike (štukature) s glatko izvučenim i profiliranim vijencima i pojasima – po m2 – kao u stavci 7.2.2.1., s time da se izračunatoj površini doda 50%.

7.2.2.3. Gipsane plastike (štukature) s profiliranim vijencima i ukrasnom ornamentikom – po m2 – kao u stavci 7.2.2.1., s time da se izračunatoj površini doda 100%.

7.2.3. Dekorativna obrada ili ukrasno slikanje stropova, svodova i stijena prostorija obračunava se paušalno, po komadu ili po jednom poslu.

7.2.4. Obojenje disperzionim, uljnim bojama i lak bojama, bojama s otapalima, obrada plastičnim žbukama i oblaganje dekora- tivnim tapetama, sve na stardandnim podlogama unutar zgrade: mjeri se i obračunava obrađena površina po m2. Pritom se otvori veličine do 1 m2 ne odbijaju. Kod većih otvora odbija se razlika veća od 1 m2.

7.3. FASADE – PROČELJA ZGRADA

7.3.1. Fasade se u načelu obračunavaju prema obrađenoj površini – po m2. Obračun se dijeli u dvije grupe, prema tehnici obrade.7.3.2. Fasade obojene vapnenom i vapneno-kazeinskom bojom:

7.3.2.1. Fasade jednostavne, glatko obrađenih ploha, mjere se u projekciji za svaku obojenu stranu i obračunavaju po m2.

7.3.2.2. Površini se dodaju: podgledi balkona, bočne strane, istaci, kao i sve plohe unutar otvora.

7.3.2.3. Otvori kao što su prozori, balkonska vrata, izlozi i drugo ve- ličine do 3 m2 ne odbijaju se, a kod većih otvora odbija se razlika veća od 3 m2.7.3.2.4. Plohe istaka i udubina do 15 cm razvijene širine ne prira- čunavaju se ako su obojene u istoj tehnici. Plohe istaka i udubina širine veće od 15 cm razvijene širine priračunavaju se u cijeloj površini.

7.3.3. Fasade s ukrasnim profilima i žbukanom plastikom:

Ukoliko za takvu obradu nije predviđena paušalna cijena-za cijeli objekt ili posao – obračunavaju se prema opisu sta-vke 7.3.2.1.,7.3.2.2., 7.3.2.3. i 7.3.2.4., s time da im se pri-

računa odgovarajući dodatak u odnosu na vrstu i građu fasade, i to:

7.3.3.1. Fasade s jednostavnim pojasima, vijencima i okvirima oko prozora ili fasade s razdjelnom ploha (fugirana fasada) – dodatak 33 posto;

7.3.3.2. Fasade s ukrasno profiliranim vijencima i okvirima oko prozora ili jednostavnim elementima žbukane plastike – dodatak 66 posto;

7.3.3.3. Fasade s plastičnom ornamentikom, bogatim ukrasima oko prozora odnosno otvora, dvostrukim završnim vijencima i slično – dodatak 100 posto

7.3.4. Fasade obojene disperzionim, silikatnim i uljnim bojama ili fasadnom bojom s otapalima ili obrađene plastičnom žbukom

7.3.4.1. Fasade jednostavno žbukane i druge vanjske površine od žbuke, betona, azbest-cementa i slično – mjere se u proje- ciji za svaku obojenu stranu – i obračunavaju po m2.

7.3.4.2. Površini se dodaju: podgledi balkona, bočne strane, istaci kao i sve plohe unutar otvora.

7.3.4.3. Otvori kao što su prozori, balkonska vrata, izlozi i drugo veličine do 1 m2 ne odbijaju se, a kod većih otvora odbija se razlika veća od 1 m2.

7.3.4.4. Plohe istaka i udubina priračunavaju se u cijeloj površini.

7.3.4.5. Fasade s ukrasnom ornamentikom i žbukanom plastikom obračunavaju se prema opisu stavki 7.3.3.1., 7.3.3.2. i 7.3.3.3., s time da im je osnova obračuna stavka 7.3.4.1., 7.3.4.2. i 7.3.4.3.

7.5. NALIČ GRAĐEVNE STOLARIJE

7.5.1. Prozori, vrata, pregradne stijene, obloženja podnožja, ugra- đeni ormari i drugi elementi standardne izrade obračunavaju se po m2 ili po komadu prema opisu troškovnika i nacrta.

7.5.2. Prozori specijalne konstrukcije kao što su posmični, zaklop- ni, otklopni,kružni, prevrtni i slično moraju biti u troškov- niku u zasebnoj stavci s opisom konstrukcije i veličine krila. Obračun po m2 ili po komadu.

7.5.3. Prozori sastavljenih ili rastavljenih krila, bez obzira na gra- đu, broj i sistem krila.

7.5.3.1. Dvostruki prozori – mjere se s unutarnje strane zgrade od žbuke do žbuke: širina x visina x koeficijent 2,90; u izra- čunatoj površini uračunat je doprozornik dubine do 15 cm i prozorska daska (klupčica) dubine do 15 cm.

7.5.3.2. Jednostruki prozori – mjere se s unutarnje strane kao i dvostruki prozori, s time da se širina x visina množi koeficijentom 1,45; u toj površini uračunat je doprozornik dubine do 8 cm i prozorska daska (klupčica) dubine do 8 cm.

7.5.3.3. Razlika površine iznad 15 cm dubine doprozornika i prozorske daske (klupčice) dvostrukih prozora kao i razlika povr- šine iznad 8 cm dubine doprozornika i prozorske daske jednostrukih prozora obračunava se prema oličenoj površini.

7.5.3.4. Šprljci na krilima prozora i prečke na doprozorniku (stupci i srednjaci)

7.5.3.4.1. Kod dvostrukih prozora sa šprljcima na vanjskim i unutarnjim krilima doda se za svaki šprljak na vanjskim i unutar-

njim krilima (u paru) 5% na već izračunatu površinu s koeficijentom.

7.5.3.4.2. Kod dvostrukih prozora sa šprljcima samo na vanjskim ili samo na unutarnjim krilima doda se na izračunatu površ- inu s koeficijentom za svaki šprljak 2,5 posto.

7.5.3.4.3. Kod jednostrukih prozora sa šprljcima doda se za svaki šprljak 5 % od izračunate površine s koeficijentom.

7.5.3.4.4. Prečke (stupci i srednjaci) – kod jednostrukih i dvostrukih prozora obračunavaju se s 5% od izračunate površ- ine s koeficijentom.

7.5.3.4.5. Kod obračuna u stavkama 7.534.1, 7.534.2, 7.534.3 i 7.534.4 pod šprljkom ili prečkom smatra se šprljak ili prečka u jednom pravcu bilo vodoravnom ili okomitom – ako se nalazi na cijeloj širini ili visini prozora. Ako se šprljak ili prečka nalazi samo u jednom dijelu prozora, Postotak se obračunava samo za odnosni dio.

7.5.3.4.6. Kod širokih prozora u kojima se nalaze okomite prečke (stupci) na udaljenosti (razmaku) od 120 cm i više ne dodaje se za takve prečke nikakav postotak, jer se one nalaze u obračunatoj površini s koeficijentom.

7.5.3.5. Obloženja (oplate), pošve, opšave, parapeti i kutije za rolete obračunavaju se prema oličenoj površini.

7.5.3.6. Prozori građeni s polukružnim gornjim dijelom mjere se i obračunavaju kao prozori opisani u stavkama 7.531, 7.532, 7.533, 7.534 od 1 do 5 s time da se visina prozora mjeri do najviše gornje granice polukruga.

7.5.3.7. Kružni prozor mjeri se kao opisani kvadrat i obračunava kao prozori u stavci 7.536.

7.5.4. Vrata puna glatka i do dvije uklade

7.5.4.1. Jednostruka puna vrata mjere se i obračunavaju od kraja do kraja oličene površine s obiju strana – širina x visina (pro- jekcije) x 2 i umnošku se doda unutarnja površina dovratka

ili pošve.

7.5.4.2. Dvostruka puna vrata mjere se i obračunavaju od kraja do kraja oličene površine (u projekciji), posebno vanjska i posebno unutarnja strana - širina x visina x 2 + širina x visina x 2 – s time da se unutarnja strana vrata mjeri u svijet- loj mjeri dovratka. Dobivenoj se površini priračunava unutarnja površina dovratka ili pošve.

7.5.4.3. Puna vrata s više od dvije uklade ili s rebrastom oplatom mjere se kao i vrata u stavci 7.541 i 7.542, s time da se priračunava dodatak za povećanu površinu:

7.5.4.3.1. na vrata s jednostavnim ukladama za svaku daljnju ukladu (iznad dvije uklade) doda se na izračunatu površinu 5 posto;

7.5.4.3.2. na vrata s rebrastom oplatom ili rebrastom ukladom doda se na izračunatu površinu 25 posto, s time da se 25 posto doda samo na rebrastu plohu.7.5.3.4.5. Kod obračuna u stavkama 7.534.1, 7.534.2, 7.534.3 i 7.534.4 pod šprljkom ili prečkom smatra se šprljak ili prečka u jednom pravcu bilo vodoravnom ili okomitom – ako se nalazi na cijeloj širini ili visini prozora. Ako se šprljak ili prečka nalazi samo u jednom dijelu prozora, Postotak se obračunava samo za odnosni dio.






7.5.4.1. Jednostruka puna vrata mjere se i obračunavaju od kraja do kraja oličene površine s obiju strana – širina x visina (pro- jekcije) x 2 i umnošku se doda unutarnja površina dovratka ili pošve.


7.5.4.3. Puna vrata s više od dvije uklade ili s rebrastom oplatom mjere se kao i vrata u stavci 7.541 i 7.542, s time da se

priračunava dodatak za povećanu površinu:


7.5.4.3.2. na vrata s rebrastom oplatom ili rebrastom ukladom doda se na izračunatu površinu 25 posto, s time da se 25 posto doda samo na rebrastu plohu.7.5.3.4.5. Kod obračuna u stavkama 7.534.1, 7.534.2, 7.534.3 i 7.534.4 pod šprljkom ili prečkom smatra se šprljak ili prečka u jednom pravcu bilo vodoravnom ili okomitom – ako se nalazi na cijeloj širini ili visini prozora. Ako se šprljak ili prečka nalazi samo u jednom dijelu prozora, Postotak se obračunava samo za odnosni dio.






7.5.4.1. Jednostruka puna vrata mjere se i obračunavaju od kraja do kraja oličene površine s obiju strana – širina x visina (pro- jekcije) x 2 i umnošku se doda unutarnja površina dovratka ili pošve.


7.5.4.3. Puna vrata s više od dvije uklade ili s rebrastom oplatom mjere se kao i vrata u stavci 7.541 i 7.542, s time da se priračunava dodatak za povećanu površinu:


7.5.4.3.2. na vrata s rebrastom oplatom ili rebrastom ukladom doda se na izračunatu površinu 25 posto, s time da se 25 posto doda samo na rebrastu plohu.7.5.5. Vrsta ustakljenja

7.5.5.1. Ustakljenim vratima smatraju se vrata čije puno podnožje ne prelazi visinu od 25 cm.

7.5.5.2. Jednostruka ustakljena vrata mjere se od kraja do kraja oli- čene površine, te se obračunavaju koeficijentom 1,5 za obje oličene strane – širina x visina x 1,5 – a umnošku se doda unutarnja površina dovratka ili pošve.

7.5.5.3. Dvostruka ustakljena vrata mjere se i obračunavaju kao i jednostruka vrata, samo se površina pomnoži koeficijentom 3,0 – širina x visina x 3,0 – za sve četiri oličene strane. Tome se doda unutrašnja površina dovratka ili pošve.

7.5.5.4. Ustakljena vrata dijelom ustakljena i dijelom puna mjere se tako da se ustakljeni dio obračunava kao ustakljena vrata, a puni dio kao puna vrata. Puni dio mjeri se do prvog ruba stakla. Vrata koja imaju ustakljeni dio – površine stakla – 0,1 m2 (1/10 m2) po oličenoj strani, obračunavaju se kao puna vrata.

7.5.5.5. Vrata sa polukružnim gornjim dijelom mjere se i obračuna- vaju kao i vrata opisana u stavci 7.551, 7.552, 7.553 i 7.554, s time da se visina vrata mjeri do najviše gornje granice polukruga.

7.5.5.6. Šprljci i prečke na ustakljenim vratima obračunavaju se na isti način kao i kod prozora, s time da se odnosni postotak za šprljak ili prečku priračunava samo na plohu ustakljenog dijela.

7.5.6. Pregradne stijene

7.5.6.1. Pregradne stijene s punom glatkom oplatom ili s jednostavnim ukladama mjere se i obračunavaju kao puna vrata.

7.5.6.2. Ustakljene pregradne stijene mjere se i obračunavaju na isti način kao ustakljena vrata pod stavkama 7.551, 7.552, 7.553, 7.554, 7.555 i 7.556.

7.5.6.3. Šprljci i prečke na ustakljenim pregradnim stijenama obra- čunavaju se na isti način kao i kod prozora, s time da se odnosni postotak za šprljak ili prečku priračunava samo na plohu ustakljenog dijela.

7.5.7. Drveni kapci (zasloni)

7.5.7.1. Puni i glatko obrađeni drveni kapci mjere se i obračunavaju od kraja do kraja oličene površine – širina x visina x 2 – za svaku oličenu stranu x 1.7.5.7.2. Drveni kapci s ugrađenim – pomičnim ili ukrućenim dašči- cama (lamelama) – žaluzine i zavojiti kapci (eslingen-rolete) mjere se i obračunavaju od kraja do kraja oličene strane- širina x visina x 3 – za obje oličene strane, odnosno za svaku oličenu stranu x 1,5.

7.5.8. Drvene oplate, obloženja (lamperije), podgledi, podovi i sl.

7.5.8.1. Oplate i obloženja stijena, stropova i slično mjere se u projekciji i obračunavaju po m2:

a) za sve glatko obrađene površine – širina-x visina x 1 iliširina x duljina x 1

b) za rebraste ili grubo obrađene površine primjenjuje se koeficijent 1,25.

7.5.8.2. Kosi stropovi, podgledi, oplata, krovni istaci (strehe), zabatne oplate i slično mjere se prema položaju i obračunavaju kao u stavci 7.581 a) i b).

7.5.8.3. Stropne grede, zidne i podne letve, ograde, rešetke, plotovi od letava i dasaka, stupovi i slično mjere se prema oličenoj površini i obračunavaju se po m2, s time da se na grubu po- vršinu doda 25 posto.

7.5.8.4. Drveni podovi (brodski pod, pod od običnih dasaka i sl.) mjere se između zidova i obračunavaju po m2 tako da se za- posjednuta površina ispod peći i slično do 0,75 m2 ne odbija, a površina pragova, podnožnih letvica i slično pribraja se po- vršini poda.

7.5.8.5. Parket – hrastove, bukove, jasenove i slične daščice – mjere se između zidova i obračunavaju po m2, s time da se za- posjednuta površina ispod peći i slično do 0,75 m2 ne odbija, a površina pragova, podnožnih letvica i slično pribraja se površini poda.

7.5.9. Drveni namještaj standardne izrade

7.5.9.1. Namještaj puni i glatko obrađenih ploha obračunava se prema obrađenoj površini – po m2 ili po komadu.

7.5.9.2. Nakještaj punih i jednostavno profiliranih ploha obračunava se po komadu ili po m2, s time da se za obračun po m2 primjenjuje koeficijent 1.5.

7.5.9.3. Namještaj sa ustakljenim dijelovima obračunava se, u osnovi, kao u stavkama 7.591 i 7.592, s time da se ustakljeni dijelovi sa staklom veličine do 1/10 m2 obračunavaju kao pune plohe, a ustakljeni dijelovi sa staklom veličine preko 1/10 m2 obračunavaju se koeficijentom 0,75 za svaku oličenu stranu. 7.5.9.4. Predmeti namještaja moraju biti u troškovniku opisani u po- sebnoj stavci.

7.6. NALIČ GRAĐEVNE BRAVARIJE

7.6.1. Željezna vrata, prozori, pregradne stijene i drugi elementi građevne bravarije standardne izrade obračunavaju se prema oličenoj površini – po m2 – ili po komadu prema opisu troškovnika i nacrta.

7.6.2. Željezna vrata

7.6.2.1. Željezna jednostruka puna vrata glatke oplate mjere se od kraja do kraja oličene površine (od žbuke do žbuke) unutar zgrade, u projekciji – širina x visina x 1 – za svaku oličenu stranu. Tome se doda unutarnja oličena površina dovratka i vanjska površina okvira vrata.

7.6.2.2. Željezna jednostruka puna vrata s rebrastom oplatom ili re- brastim ukladama mjere se kao i puna glatko obrađena vrata, s time da se za rebrastu površinu doda 25% - širina x visina x 1,25 za svaku oličenu stranu.

7.6.2.3. Željezna jednostruka ustakljena vrata čije puno podožje ne

prelazi visinu od 25 cm mjeri se od kraja do kraja oličene površine te se obračunava koeficijentom 1,5 za obje oličene strane ( ili 0,75 za svaku oličenu stranu). Tome se doda unutarnja oličena površina dovratka i vanjska površina okvira vrata.

7.6.2.4. Željezna jednostruka vrata dijelom ustakljena a dijelom punas ukladom ili oplatom obračunavaju se tako da se ustakljenidio mjeri i obračunava kao u stavci 7.623., a puni dio kao ustavci 7.621 ili 7.622. Puni dio vrata mjeri se od prvog rubastakla.

7.6.2.5. Željezna vrata na kojima ustakljena površina ne prelazi 1/10 m2 (0,10 m2) po oličenoj strani vrata obračunavaju se kao puna vrata prema stavkama 7.621 i 7.622.

7.6.2.6. Željezna vrata sa polukružnim gornjim dijelom obračunavaju se kao i vrata opisana u stavkama 7.621, 7.622, 7.623, 7.624 i 7.625, s time da se visina vrata mjeri do najviše gornje granice polukruga.

7.6.2.7. Šprljci i prečke na željeznim ustakljenim vratima obračuna- vaju se kao i kod drvenih ustakljenih vrata.7.6.3. Željezne pregradne stijene

7.6.3.1. Željezne pregradne stijene sa punom oplatom ili ukladama mjere se kao puna željezna vrata opisana u stavkam 7.621 i 7.622.

7.6.3.2. Željezne pregradne stijene čije puno podnožje ne prelazi visinu od 25 cm mjere se i obračunavaju kao željezna ustakljena vrata u stavci 7.623.

7.6.3.3. Željezne pregradne stijene dijelom ustakljene a dijelom pune, s oplatama ili ukladama, mjere se i obračunavaju kao željezna vrata u stavci 7.624.

7.6.3.4. Željezne pregradne stijene na kojima ustakljena površina ne prelazi 1/10 m2 (0,10 m2) po oličenoj strani obračunavaju se kao puna vrata u stavkama 7.621 i 7.622.

7.6.3.5. Željezne pregradne stijene sa polukružnim gornjim dijelom obračunavaju se kao željezna vrata u stavci 7.626.

7.6.3.6. Šprljci i prečke na željeznim pregradnim stijenama obraču- navaju se kao i kod drvenih pregradnih stijena.

7.6.4. Željezni prozori

7.6.4.1. Željezni prozori jednostruki – standardne izrade – mjere se i obračunavaju kao i drveni jednostruki prozori (u stavci 7.532), a za obračun šprljaka primjenjuje se stavka 7.534.3.

7.6.4.2. Željezni prozori jednostruki izrađeni od prozorskog profili- ranog željeza s više okomitih i vodoravnih šprljaka – tvorni- čki prozori – mjere se od kraja do kraja oličene površine i obračunavaju koeficijentom 1,25 za svaku oličenu stranu ili širina x visina x 2,5 za obje oličene strane. U ovom obračunskom koeficijentu sadržana je naknada za ličenje šprljaka.

7.6.4.3. Željezni prozori dvostruki – standardne izrade – mjere se i obračunavaju kao drveni dvostruki prozori.

7.6.4.4. Željezni prozori građeni s polukružnim gornjim dijelom mjere se i obračunavaju kao drveni polukružni prozori opisani u stavci 7.536.

7.6.4.5. Željezni kružni prozor mjeri se i obračunava kao drveni kru- žni prozor opisan u stavci 7.537.7.6.5. Željezni ustakljeni izlozi

7.6.5.1. Željezni ustakljeni izlozi mjere se od kraja do kraja oličenog okvira – širina x visina x koeficijent za svaku oličenu stranu. Obračunski koeficijent primjenjuje se u odnosu na veličinu staklene plohe. Veličinom staklene plohe smatra se staklo u jednom komadu – neprekinutom – bez oličenih šprljaka ili prečaka:

7.6.5.1.1. Kod površina stakla od 1 do 3 m2 koeficijent je 0,45 (45%)

7.6.5.1.2. Kod površina stakla od 3 do 5 m2 koeficijent je 0,30 (30%)

7.6.5.1.3. Kod površine stakla veće od 5 m2 koeficijent je 0,25 (25%)

7.6.5.2. Ustakljeni dijelovi izloga i nadsvjetla na kojima se nalaze šprljci ili prečke čija uokvirena površina stakla ne prelazi 1 m2 obračunavaju se kao jednostruki prozori.

7.6.5.3. Željezna nadsvjetla izloga građena s polukružnim gornjim dijelom čija uokvirena površina stakla ne prelazi 1 m2, obra- čunavaju se kao jednostruki prozor.

7.6.6. Željezne ograde, rešetke i čelične rolete

7.6.6.1. Željezne rešetke i ograde, kao što su ograde stepenica, balkona, terasa, zemljišta i drugog, mjere se – po m2 ili se ob- računavaju po komadu – prema opisu troškovnika i nacrta.

7.6.6.1.1. Željezne rešetke i ograde jednostavne izrade s vodoravnim ili okomitim šipkama mjere se kao jednostruka površina – širi- na x visina x 1 ili duljina x visina x 1 za obje oličene strane.

7.6.6.1.2. Željezne rešetke i ograde jednostavne izrade s vodoravnim ili okomitim šipkama i mjestimičnim ukrasnim elementima mjere se kao u stavci 7.661.1 i obračunavaju se koeficijentom 2 (2x) za obje oličene strane.

7.6.6.1.3. Željezne rešetke i ograde bogatije izrade sa stiliziranim ukrasnim elementima mjere se kao u stavci 7.661.1. i obračunavaju koeficijentom 3 – širina x visina x 3 ili duljina x visina x 3 za obje oličene strane.

7.6.6.1.4. Ograde od pletene žice s okancima veličine do 4 cm mjere se i obračunavaju kao trostruka površina – širina x visina x 3 ili duljina x visina x 3 za obje oličene strane.

izvedba i obraČun soboslikarskih radov1

Documents