izmjene i dopune detaljnog plana ureĐenja … · temeljem programa mjera za unapređenje stanja u...

IZMJENE I DOPUNE DETALJNOG PLANA UREĐENJA REKREACIJSKOG CENTRA UZ KUPSKU ULICU _____________________________________________________________________________________________________

____________________________________________________________________________________________________________ ZAVOD ZA URBANIZAM I IZGRADNJU d.d. OSIJEK 1

SADRŽAJ PLANA: A. TEKSTUALNI DIO

I. UVOD II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

B. GRAFIČKI DIO 1 Detaljna namjena površina

1:1000

2 Prometna mreža

1:1000

2A Elektroničko komunikacijsja i komunalna infrastrukturna mreža

1:1000

3 Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina

1:1000

4 Uvjeti gradnje

1:1000

4A Plan parcelacije

1:1000

C. OBVEZNI PRILOZI – OBRAZLOŽENJE PROSTORNOG PLANA

– POPIS SEKTORSKIH DOKUMENATA I PROPISA PRIMJENJENIH U IZRADI PROSTORNOG PLANA

– ZAHTJEVI I MIŠLJENJA IZ ČLANKA 79. I 94. ZAKONA O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI

(NN 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12 i 55/12)

– IZVJEŠĆE O JAVNOJ RASPRAVI

– EVIDENCIJA POSTUPKA IZRADE I DONOŠENJA PROSTORNOG PLANA

– SAŽETAK ZA JAVNOST

– DOKUMENTACIJA O OVLAŠTENJU STUČNOG IZRAĐIVAČA ZA IZRADU PROSTORNIH PLANOVA

o Izvod iz sudskog registra stručnog izrađivača o Suglasnost za upis u sudski registar nadležnog Ministarstva o Rješenje za upis u imenik ovlaštenih arhitekata odgovornog voditelja o Imenovanje odgovornog voditelja izrade nacrta prijedloga Izmjena i dopuna DPU-a



A. TEKSTUALNI DIO



I. UVOD Zakonom o prostornom uređenju i gradnji („NN“ br. 76/07; 38/09; 55/11; 90/11, 50/12. i 80/13) u članku 55. određeni su dokumenti prostornog uređenja, među kojima se pod točkom 3. nalazi i Detaljni plan uređenja (DPU). Člankom 77. Zakona određeno je da Detaljni plan uređenja detaljno razrađuje uvjete za gradnju i uređenje pojedinih zahvata u prostoru, osobito u odnosu na njihovu namjenu, položaj, veličinu, opće smjernice oblikovanja i način priključivanja na javnu, komunalnu i drugu infrastrukturu te određuje mjere za zaštitu okoliša, prirodnih, krajobraznih, kulturnopovijesnih i drugih vrijednosti propisanih Zakonom . Obvezan sadržaj tekstualnog i grafičkog dijela detaljnogog plana uređenja utvrđen je člancima 14. i 15. Pravilnika o sadržaju, mjerilima, kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova („NN“ br. 106/98; 39/04; 45/04. i 163/04.). Detaljni plan uređenja rekreacijskog centra uz Kupsku ulicu u Osijeku donešen je temeljem Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada Osijeka („Službeni glasnik“ Grada Osijeka br. 5/06.), a izradio ga je Nesek d.o.o. Zagreb. Izrada Izmjena i dopuna Detaljnog plana uređenja rekreacijskog centra uz Kupsku ulicu u Osijeku određena je Odlukom objavljenom u „Službenom glasniku“ Grada Osijeka br. 18/13 a povjerena je Zavodu za urbanizam i izgradnju d.d. Osijek. Osijek je jedan od gradova koji posvećuju punu pažnju planiranju prostornog razvoja grada, što potvrđuju i raniji prostorni planovi, ranije Studije koje prethode izradi planova te brojni urbanistički natječaji koji prethode donošenju važnih oblika o razvoju značajnijih gradskih prostora.



Pojedini pojmovi u ovom Planu imaju sljedeće značenje:

1. Regulacijski pravac je zajednička međa građevne čestice i javne površine.

2. Koeficijent izgrađenosti (kig) je odnos izgrađene površine zemljišta pod građevinom i ukupne površine građevne čestice sukladno posebnom propisu

3. Koeficijent skorištenostii (kis) je odnos građevinske (bruto) površine građevine i ukupne

površine građevne čestice sukladno posebnom propisu

4. Ulični koridor u naselju je prostor između regulacijskih pravaca

5. Podrum (Pk) je dio građevine koji je potpuno ukopan ili je ukopan više od 50% svoga volumena i čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena

6. Samostojeća građevina je građevina koja se niti jednom svojom stranom ne prislanja na

granicu susjednih građevnih čestica ili susjednih građevina.

7. Poluugrađena građevina je građevina koja se jednom svojom stranom prislanja na granicu susjedne građevne čestice, odnosno uz susjednu građevinu.

8.8.8.8. Ugrađena građevina je građevina koja se dvijema svojim stranama prislanja na granicu

susjednih građevnih čestica ili uz susjedne građevine.

9. Višenamjenska građevina je građevina s više namjena. Pretežita namjena višenamjenske građevine je ona namjena koja ima najveći udio u građevinskoj (bruto) površini građevine. Višenamjenske građevine grade se sukladno uvjetima za pretežitu namjenu građevine.

10. Čiste i tihe djelatnosti gospodarske namjene su: − zanatske proizvodne djelatnosti, osim radionica za obradu metala i drveta − uredi − uslužne i servisne djelatnosti, osim radionica za popravak, servisiranje i pranje vozila − trgovine maloprodaje, osim prodaje građevinskog materijala koji ne služi za završne

radove u građevinarstvu − skladišta (zasebne poslovne građevine) do 50 m2 građevinske (bruto) površine

građevine − ugostiteljski sadržaji osim noćnog bara, noćnog kluba, disco bara i disco kluba.

11. Građevine gospodarske namjene s potencijalno nepovoljnim utjecajem na okolne

građevine su sve građevine osim građevina iz prethodnog stavka.



II. ODREDBE ZA PROVOĐENJEII. ODREDBE ZA PROVOĐENJEII. ODREDBE ZA PROVOĐENJEII. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

Članak 4Članak 4Članak 4Članak 4****.

Članak 3. mijenja se i glasi: „Članak 3.

Namjena površina se određuje temeljem odredbi Plana i kartografskim prikazom br. 2. „Detaljna namjena površina“ u mjerilu M 1:1.000 i to: Športsko-rekreacijska namjena – R1 - Čestice unutar obuhvata Plana predviđene za gradnju novih športsko – rekreacijskih građevina te legalizaciju postojećih. Športsko-rekreacijska namjena – R2 - Čestice unutar obuhvata plana na kojima trenutno postoje objekti suprotni namjeni prostora prema GUP-u Grada Osijeka. Zaštitne zelene površine – Z - Na građevnoj čestici oznake R1-2 uz građevine športsko-rekreacijske namjene predviđene su zaštitne zelene površine. Mješovita namjena – M – Čestice unutar obuhvata plana na kojima je predviđena gradnja novih građevina mješovite namjene. Površine infrastrukturnog sustava – IS - Unutar obuhvata Plana predviđene su tri građevne čestice infrastrukturnog sustava označene oznakom IS. Vodena površina – V2 - Unutar obuhvata Plana na građevnoj čestici V2-1 je 1,255 ha površine stajaće vode (bajer) označene oznakom V2.“

Članak 5Članak 5Članak 5Članak 5....

U članku 4. stavku 2. riječi: „Uvjeti gradnje - prijedlog parcelacije“ zamjenjuju se riječima: „“Plan parcelacije““.


U podnaslovu 2.2. ispred članka 5. riječi: “športsko-rekreacijske namjene (R)“ brišu se. Članak 5. mijenja se i glasi:

„Članak 5. Koeficijent izgrađenosti (kig) građevne čestice iznosi:

− za športsko – rekreacijske građevine najviše 0,5. − za građevine na površinama mješovite namjene:

o za samostojeću građevinu najviše 0,4 o za poluugrađenu građevinu najviše 0,5 o za ugrađenu građevinu najviše 0,6

− za građevnu česticu trafostanice najviše 1,0. * - Radi usklađenosti članaka u tekstualnom dijelu Plana i članaka u Odluci o donošenju, Odredbe za provođenje započinju člankom 4.



Iznimno od stavka 1. ovog članka, ukoliko je postojeći koeficijent izgrađenosti veći od dozvoljenog, isti se prilikom izvođenja radova na postojećoj građevini ili gradnji zamjenske građevine može zadržati, ali se ne smije povećavati. Koeficijent iskorištenosti (kis) građevne čestice iznosi:

− za športsko – rekreacijske građevine najviše 1,5. − za građevine na površinama mješovite namjene:

o za samostojeću građevinu najviše 1,0 o za poluugrađenu građevinu najviše 1,3 o za ugrađenu građevinu najviše 1,6

Iznimno, ukoliko je postojeći koeficijent iskorištenosti veći od dozvoljenog ili građevina ima etažnost veću od dozvoljene, isti se prilikom izvođenja radova na postojećoj građevini ili gradnji zamjenske građevine mogu zadržati, ali se ne smiju povećavati. Koeficijent iskorištenosti (Kis) može se uvećati za vrijednost podzemnih etaža ukoliko se podzemne etaže koriste za smještaj vozila unutar objekta. Najveći broj nadzemnih etaža građevine iznosi 3. Broj podrumskih etaža nije ograničen.

Najveća visina građevina iznosi 9,0 m. Iznimno, najveća visina građevine na građevnoj čestici oznake R1-1 iznosi 11,0 m.

Najveća ukupna visina za pomoćne zgrade iznosi 6 m.“


Članak 6. mijenja se i glasi:

„Članak 6. Športsko-rekreacijska namjena – R1 Čestice unutar obuhvata Plana predviđene za gradnju novih športsko-rekreacijskih građevina te legalizaciju postojećih. Na njima se mogu graditi i uređivati športske dvorane i druge zatvorene športske građevine, otvorene športske građevine i površine te izdvojene građevine koje upotpunjuju osnovnu djelatnost ukupne građevinske bruto površine do 150 m2/ha cjelovite uređene športsko-rekreacijske površine građevne čestice. Najveća ukupna površina sadržaja koji upotpunjuju osnovnu namjenu iznosi najviše 30% ukupne građevinske bruto površine građevine osnovne namjene. Športsko-rekreacijska namjena - R2 Na površinama športsko-rekreacijske namjene - R2 mogu se graditi i uređivati športske površine. Postojeće građevine ne mogu se dograđivati i nadograđivati, a prilikom rekonstrukcije potrebno je iste privesti namjeni u skladu s Planom.



Mješovita namjena – M Na površinama mješovite namjene mogu se graditi i uređivati prostori za:

− obiteljske zgrade − višenamjenske zgrade s više namjena:

o stambena o javna i društvena o športsko-rekreacijska o gospodarska – tihe i čiste djelatnosti gospodarske namjene

− gospodarske građevine o poslovne zgrade (uredske, uslužne, trgovačke, servisne) o ugostiteljsko–turističke građevine

− pomoćne zgrade u funkciji stambene zgrade Obiteljske zgrade su stambene zgrade s najviše tri (3) stana. U obiteljskim zgradama, uz stambene prostore, mogu se nalaziti samo čiste i tihe djelatnosti. Udio stambene namjene u obiteljskim zgradama mora biti veći od 50 % građevinske bruto površine zgrade

Komunikacijski prostori za pristup stanovima moraju biti potpuno odvojeni od prostora za pristup ostalim namjenama. Na građevnoj čestici obiteljske stambene zgrade može se uz jednu obiteljsku stambenu zgradu graditi samo jedna od sljedećih građevina:

− pomoćne zgrade − samo jedna manja građevina gospodarske namjene koja ne može imati građevinsku

(bruto) površinu veću od 100m2. Od građevina gospodarske namjene iz prethodnog stavka mogu se graditi:

− građevine čiste i tihe djelatnosti − građevine s potencijalno nepovoljnim utjecajem na okolne građevine:

o sve vrste radionica za obradu metala i drveta o sve vrste radionica za popravak, servisiranje i pranje osobnih vozila

Pomoćne zgrade su garaže, spremišta, drvarnice, ljetne kuhinje i sl. u funkciji stambene zgrade. Pomoćne zgrade (osim garaža) mogu se graditi samo iza stambene zgrade u odnosu na sve regulacijske pravce. Ako je postojeći broj građevina na građevnoj čestici veći od dozvoljenog, isti se prilikom rekonstrukcije ili gradnje zamjenske građevine može zadržati, ali se ne smije povećati. Zaštitne zelene površine – Z - Na građevnoj čestici oznake R1-2 uz građevine športsko-rekreacijske namjene predviđene su zaštitne zelene površine. Zaštitne zelene površine oblikovane su radi zaštite krajobraza i okoliša. Površine zaštitnog zelenila mogu se hortikulturno urediti i opremiti sadržajima i opremom namijenjenim šetnji i rekreaciji građana.

Površine infrastrukturnog sustava – IS - Unutar obuhvata Plana predviđene su dvije građevne čestice infrastrukturnog sustava označene oznakom IS. Na građevnoj čestici oznake IS-3 predviđena je izgradnja nove trafostanice ili rekonstrukcija postojeće, a na građevnoj čestici IS-1



predviđena je izgradnja kolno-pješačke površine kao pristupnog puta budućoj stambenoj građevini. Unutar kolno-pješačke površine predviđena je izgradnja cjelokupne infrastrukturne mreže (telekomunikacije, vodovoda, odvodnje, plina, elektroinstalacija i javne rasvjete i dr.). Osim novoformiranih građevnih čestica, u obuhvat plana ulazi područje sjevernog dijela Kupske ulice i dio Jadranske ulice kojoj se ovim Planom određuje dio istočnog koridora. Točna namjena, profili i infrastruktura unutar prometnih i pješačkih površina odredit će se projektnom dokumentacijom za izradu istih kao i točan položaj i veličina trafostanice.

Vodena površina – V2 - Unutar obuhvata Plana na građevnoj čestici V2-1 je 1,255 ha površine stajaće vode (bajer) označene oznakom V2. Na vodenoj površini mogu se postavljati plutajući objekti – pontoni u funkciji rekreacije.“



„Članak 7. Optimalna tlocrtna i ukupna površina građevina te njezin smještaj na građevnoj čestici određuje se projektnom dokumentacijom potrebnom za izgradnju objekta unutar Planom utvrđenih uvjeta i ograničenja i mogućnostima smještaja parkirališta na vlastitoj parceli. Minimalna udaljenost športsko-rekreacijskih građevina od građevinskog pravca iznosi 5,0 m. Minimalna udaljenost športsko-rekreacijskih građevina od granica susjednih građevnih čestica iznosi 5,0 m. Iznimno, ukoliko se radi o postojećim građevinama, udaljenost građevine od regulacijskog pravca i granice susjednih građevnih čestica, može biti i manja od propisane, ali ne manja od udaljenosti postojećeg dijela građevine. Na površinama mješovite namjene zgrade se mogu graditi na samostojeći, poluugrađeni i ugrađeni način. Građevine na površinama mješovite namjene koje se izgrađuju na samostojeći način ne mogu se graditi na udaljenosti manjoj od 3,0 m od granice susjedne građevne čestice.

Iznimno od prethodnog stavka, kod zamjene postojeće građevine novom, odnosno u slučaju gradnje nove samostojeće građevine mogu se jednom svojom stranom približiti granici susjedne čestice i na manju udaljenost, s time da se poštuje zatečeni ritam gradnje, ali na tu stranu ne smiju imati orijentirane otvore.

Udaljenost građevine od susjedne međe može biti i manja od 3,0 m, ali ne manje od 1,0 m, i to u slučaju da smještaj građevine na susjednoj čestici omogućava postizanje propisanog razmaka između građevina od 4,0 m.

Na dijelu građevine koja je na udaljenosti manjoj od 3,0 m od granice susjedne građevne čestice ne smiju se projektirati ni izvoditi otvori.

Dijelovi zida fiksno ostakljeni staklenom opekom ili kopilitom, fiksna ostakljenja maksimalne veličine 60x60cm te pojedinačni ventilacijski otvori max. veličine stranice 15cm ili promjera 20cm paralelni s dvorišnom međom građevne čestice ili koji su položeni pod kutom manjim od 45o u odnosu na tu među mogu biti na udaljenosti 1 m ili više od te međe. Uvjeti o maksimalnim dimenzijama ventilacijskih otvora iz ovog stavka ne odnose se na građevine distribucijske trafostanice.



Balkoni, terase i otvorena stubišta ne mogu se graditi na udaljnosti manjoj od 3,0 m od granice susjedne građevne čestice.

Na površinama mješovite namjene, građevinski pravac je određen pretežitim građevinskih pravcem okolne postojeće gradnje uz ulicu na potezu između dvije poprečne ulice. Na građevinskom pravcu mora biti najmanje 25 % površine uličnog pročelja prizemlja. Moguća je postava prizemnih pergola, nadstrešnica, terasa, skulptura, ukrasnih instalacija, konzolnih istaka pročelja iznad prve etaže, natkrivenih ulaznih predprostora, fontana i slično. Moguće je natkriti i vanjski teren predviđen Planom nadstrešnicama ako se za to ukaže potreba.“



Način uređenja i korištenja građevinskih čestica određen je kartografskim prikazom broj 3.

Neposredno uz među građevne čestice za gradnju građevina mogu se podizati ograde visine do 2,00 m.

Minimum 30% površine građevne čestice treba biti ozelenjeno i odgovarajuće hortikulturno uređeno napose prema granicama sa susjednim građevnim česticama i prometnim površinama.

Iznimno, kada je koeficijent izgrađenosti građevne čestice 1,0, dio građevne čestice ne mora biti ozelenjen. Kod rekonstrukcije postojeće građevine, ako je površina ozelenjenog dijela građevne čestice manja od propisane, može se zadržati, ali se ne smije smanjivati. Na prostoru između građevinskog i regulacijskog pravca omogućuje se gradnja kolnog i pješačkog pristupa, priključaka na komunalnu infrastrukturu i ograda, a ostali prostor potrebno je hortikulturno urediti.

Na građevnoj čestici mogu se izvoditi popločenja staze, parkirališta, manipulativne površine, interne prometne površine, tende, pergole, ograde, metalne ili drvene konstrukcije za pridržavanje biljaka, zidani roštilji, bazeni, vrtne sjenice drvene konstrukcije i slični uobičajeni elementi uređenja okućnice te građevine i uređaji koji kao resurs koriste alternativne, odnosno obnovljive izvore energije (sunčeva energija, toplina okoliša, toplina zemlje i sl.) koji ne narušavaju uvjete korištenja okolnih građevnih čestica. Prilikom izvođenja radova iz prethodnog stavka odvodnja se mora riješiti na vlastitu građevnu česticu. Ukoliko se kota terena podiže mora se izvesti puni ogradni zid uz među najmanje 50 cm iznad kote višeg terena, ali se najveća visina ograde računa od niže kote terena. Sve potrebne izmjene topografije postojećeg terena potrebno je sanirati nasipavanjem, tj. formiranjem umjetnog terena do kote pristupnih cesta. Pri uređenju prostora potrebno je omogućiti pristupačnost građevinama osobama s invaliditetom i osobama smanjene pokretljivosti.“




Iza članka 9. dodaju se novi podnaslov i članak 10. koji glase: „2.7. Način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu i infrastrukturu

Članak 10.

Oznake načina priključenja na cestovnu i komunalnu infrastrukturu ucrtane na kartografskom prikazu 4. „Uvjeti gradnje“ u pravilu prikazuju mogućnost priključenja na cijeloj dužini tog regulacijskog pravca.

Priključenje na pješačke staze moguće je duž svih regulacijskh pravaca.

Do svake građevne čestice potrebno je osigurati kolni pristup s prometnice najmanje širine 3,0 m.

Dozvoljava se samo jedan kolni ulaz na građevnu česticu obiteljske zgrade.

Pristupi iz stavka 3. i 4. ovog članka mogu ići i preko parkirališta kada su ista na površini javne namjene, ali samo ako ne postoji druga mogućnost, uz suglasnost i u skladu s uvjetima vlasnika ili nositelja prava raspolaganja tim građevinama.

Sve prometne površine trebaju biti izvedene bez arhitektonskih barijera tako da na njima nema zapreka za kretanje niti jedne kategorije stanovnika. Vatrogasni pristupi i prilazi osiguravaju se sukladno posebnom propisu.

Priključivanje građevina na komunalnu infrastrukturu (vodovod, kanalizacija, plinska, toplovodna, elektroenergetska i telefonska mreža) obavlja se na način propisan od nadležne komunalne organizacije.“ Dosadašnji članak 10. briše se.


U članku 11. riječi: „br. 5 Prometna, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža“ zamjenjuju se riječima: „br. 2 „Prometna mreža““


U članku 12. riječi: „Kupske ulice na sjeveru, te dio istočnog koridora“ brišu se.


U članku 13. riječi: „je 0,8 m.“ zamjenjuju se riječima: “je 1,6 m“. Riječi: „Duž Jadranske ulice širina pješačke je varira od 0,8 do 1,80 m jednostrano.“, brišu se.





„Članak 14. Planom se određuje gradnja površina i građevina za promet u mirovanju i određuju se normativi i načini za zadovoljenje potreba. Normativi potrebnog broja parkirališnih ili garažnih mjesta ovise o namjeni i tipu građevine te o postignutom i očekivanom stupnju motorizacije u planskom razdoblju. U građevinsku (bruto) površinu za izračun potrebnog broja PM ne uračunavaju se garaže, jednonamjenska skloništa u građevini i pomoćne zgrade na građevnoj čestici.

Potreban broj parkirališnih ili garažnih mjesta (PM) izračunava se prema slijedećim normativima i zahtjevima:

Namjena Tip građevine Normativ1: PM/1000m²

Normativ2:

Stanovanje

Obiteljske stambene zgrade

1 PM/1 stan

Javna i društvena namjena

Uprava Domovi za stare i druge socijalne ustanove Ambulante, poliklinike, domovi zdravlja Predškolske ustanove Muzeji, galerije Biblioteke

18 5 25 18 12 8

Šport i rekreacija Otvorene športske građevine bez gledališta (igralište, borilište i sl.) Športske zgrade bez gledališta Športske zgrade i igrališta s gledalištem

5 15 10

Gospodarska namjena

Uredi i kancelarije Banke, agencije, poslovnice Ostale trgovine, tržnice, autoservisi, autopraonica Skladišta i veleprodaje Restorani, kavane, Caffe barovi i sl. Hoteli i moteli* Samački hoteli i pansioni*

18 30 30 10 35 70

Ostalo Ostale zgrade 9

* Potreban broj parkirališnih mjesta utvrđuje se prema kategorizaciji objekata.

Za zgrade mješovite namjene potrebni broj PM izračunava se prema normativu za svaku pojedinačnu namjenu. Trafostanica ne podliježe obvezi osiguranja površina za promet u mirovanju.

Kod rekonstrukcije postojećih građevina obvezno je osigurati razliku potrebnog broja parkirališnih mjesta, koja proizlazi iz povećanja površine ili promjene namjene građevine. Iskazane potrebe za površinama za promet u mirovanju izračunate primjenom normativa i kriterija iz stavka od 1. do 6. ovog članka zadovoljavaju se:



– na vlastitoj građevnoj čestici – na javnoj površini uz kolnik u širini regulacijskog pravca građevne čestice, uz uvjet da

između parkirnog mjesta i pročelja građevine ostane dovoljno mjesta za pješački promet

Dimenzije javnih parkirališnih mjesta ne mogu biti manja od 2,50 x 5,00m za okomito i koso parkiranje, odnosno 2,50 x 6,00m za uzdužno parkiranje. Za parkiranje vozila invalidnih osoba dimenzije i broj parkirališnih mjesta određene su posebnim propisom. Na kartografskom prikazu 2. Prometna mreža oznakom P prikazane su površine na kojima je moguća izgradnja javnih parkirališnih mjesta. Broj i položaj javnih parkirališnih mjesta (okomito, koso, uzdužno) nije uvjetovan.“



U obuhvatu ovog Plana omogućeno je građenje građevina EKMI-a i njihovo funkcioniranje.

− komutacije - pristupni komutacijski čvorovi, − EKI za nepokretne korisnike − EKI-a za pružanje javne komunikacijske usluge putem elektromagnetskih valova bez

korištenja vodova

Planira se građenje elektroničko komunikacijske mrežne infrastrukture u svim ulicama. Broj i veličina zdenaca odrediti će se u glavnim projektima, koji će odrediti i njihov točan položaj.

Omogućuje se postavljanje potrebnih vanjskih kabinet-ormarića za smještaj opreme elektroničke komunikacijske mreže i uvođenja novih tehnologija koje svojom lokacijom i izgledom moraju biti u skladu s urbanističkim uvjetima.

Elektroničku komunikacijsku mrežnu infrastrukturu moguće je graditi etapno. Položaj planiranih trasa prikazan je u grafičkom dijelu na kartografskom prikazu 2a i orijentacijski je s dozvoljenim odstupanjima koji ne remete osnovni koncept.

Za razvoj i građenje EKMI-a, vodove graditi prvenstveno u postojećim koridorima, u javnim površinama drugih namjena, te težiti objedinjavanju svih komunikacijskih vodova u zajedničke koridore u cilju zaštite prostora i sprječavanju neopravdanog zauzimanja novih površina.

Za izgrađenu elektroničku telekomunikacijsku infrastrukturu za pružanje javnih komunikacijskih usluga putem elektroničkih komunikacijskih vodova, planirana je dogradnja, odnosno rekonstrukcija te eventualno proširenje izgradnjom novih građevina, radi implementacije novih tehnologija i/ili kolokacija odnosno potreba novih operatera, vodeći računa o pravu zajedničkog korištenja od strane svih operatera koji posjeduju propisanu dozvolu za pružanje telekomunikacijskih usluga za koje nije potrebna uporaba radiofrekvencijskog spektra.

Za razvoj EKI-a za pružanje javne komunikacijske usluge putem elektromagnetskih valova bez korištenja vodova potrebno je izgraditi bazne stanice. Bazne stanice mogu biti na samostojećim antenskim stupovima ili bez samostojećih kada se antenski uređaji postavljaju na krovove građevina, tornjeva i sl. Samostojeći antenski sustavi mogu se graditi kao štapni stupovi visine sukladno urbanističkim uvjetima i važećim propisima za tu vrstu građevine.



Nova elektronička komunikacijska infrastruktura za pružanje komunikacijskih usluga putem elektromagnetskih valova, bez korištenja vodova, kod postave baznih stanica bez samostojećih antenskih stupova i njihovih antenskih sustava na antenskim prihvatima dopuštena je na krovovima izgrađenih građevina, bez detaljnog definiranja lokacija (točkastog označavanja) vodeći računa o mogućnosti pokrivanja tih područja radijskim signalom koji će se emitirati radijskim sustavima smještenim na te antenske prihvate(zgrade). Treba poštivati načela zajedničkog korištenja od strane svih operatera-koncesionara, gdje god je to moguće.

Bazne stanice moraju se graditi sukladno posebnim propisima o sigurnosti i zaštiti od neionizirajućih zračenja. Do lokacije baznih stanica obvezno je osigurati kolni pristup. Uz bazne stanice potrebno je graditi i neophodne kabelske vodove. Novi priključni vodovi elektroničkih komunikacija su ucrtani u kartografskom prikazu 2a, a gradit će se sukladno potrebama.

Planirana gustoća baznih stanica bez samostojećeg antenskog stupa utvrđuje se na način da se dimenzioniraju sukladno potrebnom broju korisnika i davatelja usluga.

Planom nije predviđena izgradnja komutacijskog čvora, ali je moguća ugradnja komutacijskog čvora ukoliko razvoj EKMI-a bude to zahtijevao.

Osigurani su koridori za priključak pojedinih građevina na EKI uz sve prometnice i pješačke površine.“


U članku 16. riječi: „ broj 5“ zamjenjuju se riječima: „broj 2a“.


U članku 17. iza stavka 5. dodaju se novi stavci 6., 7., 8., 9. i 10. koji glase: „Vodoopskrbnu mrežu moguće je graditi etapno. Položaj planiranih cjevovoda prikazan na kartografskom prikazu je orijentacijski i dozvoljena su odstupanja koja ne remete osnovni koncept.

Dimenzioniranje cijevi izvršit će se prema stvarnim potrebama tj. prema proračunima u glavnim projektima i uvjetima distributera.

Na cjevovodu je predviđeno postavljanje nadzemnih hidranata za gašenje požara. Samo iznimno, ako ne mogu ići nadzemni hidranti, dopušta se ugradnja podzemnog hidranta. Poslovi oko projektiranja, izvođenja radova, ispitivanja i održavanja moraju biti usklađeni sa važećim pravilnicima (Pravilnik o hidrantskoj mreži i Pravilnik o uvjetima za obavljanje ispitivanja stabilnih sustava za dojavu i gašenje požara).

Sva čvorišta distributivnog vodovoda su u armirano-betonskim oknima s odgovarajućom zasunskom armaturom kako bi se u slučaju potrebe pojedini dijelovi mreže mogli zatvoriti. Svaka zgrada koja se priključuje na distributivni vodovod mora imati zasunsko okno s odgovarajućom armaturom ili ako je priključak manje dimenzije dopušteno je ugraditi zasun sa ugradbenom garniturom i cestovnom kapom.“ Dosadašnji stavak 6. postaje stavak 11.





Planom se omogućuje razvoj distribucijske 10(20) kV mreže i niskonaponske 0,4 kV mreže, koja je prikazana na kartografskom prikazu 2a, a razvijat će se sukladno potrebama. Za polaganje novih kabelskih vodova 10(20) kV treba koristiti javne površine, a gdje god je to moguće treba koristiti trase već položenih kabela. Postavljanje novih kabelskih vodova je dozvoljeno u koridorima koji su naznačeni u kartografskom prikazu. Na dijelu koridora koji prolazi zelenim površinama, niskonaponske kabele treba održati na propisanoj udaljenosti 2m od ruba stabla ili ih zaštititi umetanjem u zaštitne cijevi.

Potrebno je izvesti i podzemne kabelske niskonaponske priključke 0,4kV za potrebe budućih potrošača ili za potrebe rekonstrukcije/poboljšanja stanja postojećih korisnika. U obuhvatu plana nalazi se postojeća transformatorska stanica 10 / 0,4 kV. Moguća je rekonstrukcija navedene TS u skladu s budućim potrebama. Koridori elektroenergetike prikazani u kartografskom prikazu su shematske prirode i ne pokazuju točan položaj u prostoru već približan položaj i odnos prema ostalim instalacijama. U koridoru elektroenergetike moguće je postaviti i samostojeće niskonaponske ormariće koji služe za napajanje potrošača koji su svojim oblikovanjem i lokacijom sukladni cjelokupnom uređenju.

Javna rasvjeta planirana je uz sve prometnice, pješačke staze i javna parkirališta. Predviđena je rasvjeta sa stupovima visine od 10 do 12 m i s međusobnim razmakom od 5 do 40m. Koridori za javnu rasvjetu mogu se koristiti i za prolaz kabela 0,4 kV. Prikazani koridori javne rasvjete su shematske prirode i ne prikazuju točan položaj koridora javne rasvjete već prikazuju dopuštenje izgradnje javne rasvjete u prostoru plana. Sustav javne rasvjete mora biti usklađen s aspekta energetske učinkovitosti kao i s aspekta svjetlosnog onečišćenja tj. sustav javne rasvjete mora onemogućiti svjetlosno onečišćenje. Kako je svjetlosno onečišćenje neminovno uz osvjetljavanje vanjskih površina objekata, jedino je ono dopušteno sa svjetlosnim onečišćenjem, ali uz strogu primjenu normi i standarda koji pokrivaju ovo područje graditeljstva. Nova javna rasvjeta mora biti usklađena s već postojećom javnom rasvjetom izvan obuhvata DPU-a u pogledu izgleda i načina postavljanja.“


U članku 19. stavku 1. riječ: „komunalne“ zamjenjuje se riječju:“vodne“. U stavku 2. riječi: „minimalno 150 cm“ zamjenjuju se riječima:“ minimalno 100 cm“. Stavci 4., 5. i 6. mijenjaju se i glase:



„Priključenje građevina na kanalizacijsku mrežu izvodi se prema uvjetima isporučitelja vodne usluge. Spajanje na sustav odvodnje je obavezno. Čiste krovne vode prostora za rekreaciju spojiti na bajer u svrhu rasterećenja sustava. U sustavu odvodnje gdje sadržaj ili koncentracija opasnih i drugih tvari u otpadnoj vodi ne odgovara Pravilniku o graničnim vrijednostima pokazatelja opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama potrebno je predvidjeti uređaje za odgovarajući predtretman tih voda prije upuštanja u sustav odvodnje.“


Iza članka 19. dodaju se novi podnaslovi i članci 19a i 19b koji glase:

„ 3.3.4. Sustav plinoopskrbe

Članak 19a.

Plinoopskrbna mreža prikazana je na kartografskom prikazu broj 2a. Položaj planiranih cjevovoda prikazan na kartografskom prikazu je orijentacijski i dozvoljena su odstupanja koja ne remete osnovni koncept. Plinoopskrbnu mrežu moguće je graditi etapno. Cjevovod plinovodne instalacije izvesti u zelenom pojasu uličnog koridora, a tek iznimno ispod pješačke staze.

Ovim planom predviđa se rasplet distribucijske plinovodne mreže radnog tlaka 3 bara. Dimenzije cijevi i materijal plinovoda bit će definirane glavnim projektom izrađenim na osnovu stvarnih potreba sukladno propisima i uvjetima distributera. Udaljenost ostalih infrastrukturnih instalacija (kanalizacija, voda, elektroinstalacije, javna rasvjeta, telekomunikacijski vodovi i dr.) u odnosu na plinovodnu instalaciju treba biti kod paralelnog vođenja prema mjerama iz poprečnih presjeka, a kod križanja minimalno 50 cm mjereno od međusobno najbližih vanjskih oboda (ne osno!) u horizontalnom odnosno vertikalnom pravcu.

Iznad plinovoda u širini od 2,0 m nije dozvoljena sadnja drveća i visokog zelenila.

Tijekom gradnje objekata i ostale infrastrukture treba poduzeti sve mjere zaštite postojećih plinovoda u zoni izvođenja predmetnih radova. 3.3.5. Alternativni sustavi

Članak 19b.

Planom se omogućuje građenje i drugih postrojenja za proizvodnju električne i/ili toplinske energije koja kao resurs koriste alternativne, odnosno obnovljive izvore energije (sunčeva energija, toplina okoliša, toplina zemlje i sl.), te građenje efikasnih, modernih kogenerativnih postrojenja za proizvodnju električne i/ili toplinske energije na klasične izvore energije (plin, dizel i sl.). Postrojenja iz prethodnog stavka moguće je graditi na osnovu provedenih postupaka propisanih posebnim propisom, a vezanim uz zadovoljenje kriterija zaštite prostora i okoliša.

Postrojenja iz stavka 1. ovog članka mogu se graditi na građevinama i/ili građevnim česticama u svim namjenama u skladu s Odredbama koje se odnose na građevinu, odnosno uređenje



građevne čestice. Ukoliko tehničke mogućnosti dozvoljavaju, moguće je višak proizvedene energije iz takvih sustava prodavati na tržištu. Postrojenja iz stavka 1. ovog članka moguće je graditi i na javnim površinama u skladu s Odredbama koje se odnose na infrastrukturne građevine, odnosno uređenje javnih površina.

Uvjet za predaju proizvedene električne energije u distribucijsku mrežu je izgradnja susretnog postrojenja s distribucijskom mrežom Elektroslavonije Osijek naponskih razina 35/10(20) kV i/ili 10(20) kV i/ili 0,4 kV koje uključuje i kabelske vodove istih naponskih razina.“


U članku 20. stavku 1. riječi: „ broj 2“ zamjenjuju se riječima: „broj 1“.



Uvjeti i način gradnje koji postoje u Planu prikazani su u kartografskom prikazu br. 4. „Uvjeti gradnje“ i kartografskom prikazu br. 3. „Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina“. Prilikom gradnje investitor je u obvezi pridržavati se važećih zakonskih i podzakonskih propisa i odredbi.“


U članku 23. riječi: „ športsko-rekreacijske namjene“, brišu se.

ČlČlČlČlanak 24anak 24anak 24anak 24....


„Članak 24.

Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš provedene su kroz koncepciju, namjenu i odredbe za provođenje. Mjere sanacije, očuvanja i unapređenja okoliša i njegovih ugroženih dijelova (zaštita zraka, vode i tla te zaštita od buke i vibracija) potrebno je provoditi u skladu s važećim zakonima, odlukama i propisima relevantnim za određenu problematiku.

Obvezna procjena utjecaja zahvata na okoliš i ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš provode se sukladno posebnom propisu. Mjere zaštite i održavanja kvalitete uređenja prostora potrebno je provoditi kroz:

− obveze investitora da uklone otpad s gradilišta na utvrđene gradske deponije − obveze investitora da otklone eventualna oštećenja nastala prilikom izgradnje na javnim

zelenim i prometnim površinama − obveze investitora da prilikom izgradnje zaštite susjedne građevine od nepovoljnog

utjecaja prašine, buke i vibracija.“




Članci od 25. do 32. i podnaslovi od 8.1. do 8.4. te naslov 9., brišu se.

Iza članka 24. dodaju se novi naslov i novi članak 25. koji glase:

„9. Mjere zaštite od katastrofa i velikih nesreća

Članak 25.

Na temelju važećeg Zakona o zaštiti i spašavanju, Gradsko vijeće Grada Osijeka donijelo je Zaključak o donošenju Procjene ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od katastrofa i velikih nesreća za područje Grada Osijeka (Službeni glasnik Grada Osijeka broj 9/10). „Zahtjevi zaštite i spašavanja u dokumentima prostornog uređenja Grada Osijeka“ sastavni su dio navedene procjene, a ujedno i sastavni dio dokumenata prostornog uređenja Grada Osijeka.“



B. GRAFIČKI DIO



C. OBVEZNI PRILOZI



OBRAZLOŽENJE



OBRAZLOŽENJE

0. UVOD Detaljni plan uređenja rekreacijskog centra uz Kupsku ulicu u Osijeku donešen je temeljem Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada Osijeka („Službeni glasnik“ Grada Osijeka br. 5/06.), a izradio ga je Nesek d.o.o. Zagreb. Izrada Izmjena i dopuna Detaljnog plana uređenja rekreacijskog centra uz Kupsku ulicu u Osijeku određena je Odlukom objavljenom u „Službenom glasniku“ Grada Osijeka br. 18/13 a povjerena je Zavodu za urbanizam i izgradnju d.d. Osijek. U Odluci su kao razlozi za izmjenu Plana navedeni: - Usklađivanje odredbi za provođenje i kartografskih prikaza s dokumentom prostornog

uređenja šireg područja Generalnim urbanističkim planom grada Osijeka (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 5/06., 12/06.-ispr., 1/07.-ispr., 12/10., 12/11., 12/12., 2/13-ispr., i 4/13-ispr.) na način da se dio prostora športsko-rekreacijske namjene (R) promjeni u mješovitu namjenu (M).

Prostorni obuhvat Izmjena i dopuna Plana istovjetan je obuhvatu DPU-a rekreacijskog centra uz Kupsku ulicu u Osijeku («Službeni glasnik» Grada Osijeka br. 9/08.) a obuhvaća prostor površine cca 4,64 ha smješten u južnom dijelu grada.

1. POSTOJEĆE STANJE Područje obuhvata DPU-a je djelomično izgrađen prostor. Postojeće zgrade i teniski tereni nalaze se u južnom dijelu obuhvata Plana. U središtu obuhvata nalazi se vodena povšina („bajer“) koja zauzima cca1,25 ha odnosno cca 27% površine obuvata plana. Na području obuhvata DPU-a različiti su vlasnici zemljišta:

− Grad Osijek 4,24 ha 91,4 % − privatno vlasništvo 0,40 ha 8,6 % 4,64 ha 100 % Na području obuhvata DPU-a nalazi se trafostanica 10 / 0,4 kV oznake KTS – 135 u vlasništvu HEP d.d. ODS d.o.o. - Elektroslavonija Osijek.



2. NAMJENA PROSTORA Planom namjene površina DPU-a, a u skladu s dokumentom prostornog uređenja šireg područja (GUP) predviđene su sljedeće namjene prostora:

– športsko-rekreacijska namjena – (R1) – športsko-rekreacijska namjena – (R2) – mješovita namjena – (M) – zaštitne zelene površine – (Z) – vodene površine – (V) – površine infrastrukturnih sustava - (IS)

Ovim izmjenama i dopunama Plana dio prostora športsko-rekreacijske namjene – (R) mijenja se u mješovitu namjenu – (M) radi omogućavanja veće fleksibilnosti u korištenju prostora U važećem Detaljnom planu uređenja športsko-rekreacijska namjena podijeljena je na dvije podnamjene: osnovnu (R1) i dopunsku (R2), pri čemu je na površinama dopunske namjene predviđena isključivo rekonstrukcija unutar postojećih gabarita s prenamjenom u sadržaje koji upotpunjuju osnovnu namjenu (trgovina, ugostiteljstvo i osobne usluge). Obzirom da navedeno nije u skladu s GUP-om, ovim Izmjenama i dopunama ukinuti su termini osnovna i dopunska športsko-rekreacijska namjena, a zadržana je podjela na dvije športsko-rekreacijske namjene (R1 i R2) obzirom na razliku u korištenju. Usklađivanjem s GUP-om, javne zelene površine - (Z1) mijenjaju se u zaštitne zelene površine - (Z). Izmjenom namjena površina, promijenjeni su i iskazi prostornih pokazatelja: Namjena površina:

Namjena površina planirano DPU-om površina (ha) % ukupne površine

športsko-rekreacijska namjena – (R1) 1,571 33,8 športsko-rekreacijska namjena – (R2) 0,405 8,7 mješovita namjena – (M) 0,172 3,7 zaštitne zelene površine (Z) 0,535 11,5 površine infrastrukturnih sustava (IS) 0,707 15,2 vodene površine – (V) 1,255 27,0 UKUPNO: 4,645 100 %

3. PROMETNA I ULIČNA MREŽA Prethodno neutvrđeni koridori sjevernog dijela Kupske ulice i dijela Jadranske ulice GUP-um su izmjenjeni u postojeće te su isti u tom pogledu izmjenjeni ovim izmjenama Detaljnog plana. Zadržavajući dio postojećeg koridora Jadranske ulice, odnosno poštujući granice građevnih čestica, dio koridora Jadranske ulice je znatno sužen u odnosu na planirani važećim DPU-om. To je rezultiralo promjenom rasporeda vodova komunalne infrastrukture.



U planiranom koridoru Jadranske ulice izostala je biciklistička staza, prvenstveno zbog nedostatka prostora, a također koristeći činjenicu da je GUP ukinuo obvezu biciklističke staze u Jadranskoj ulici. Izvršeno je usklađenje s odredbama GUP-a Grada Osijeka u pogledu veličine i broja parkirališnih mjesta te širine pješačkih staza na 1,6 m.

4. KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA

5.1. Sustav elektroničkih komunikacija

U Izmjenama i dopunama DPU-a rekreacijskog centra uz Kupsku ulicu izvšeno je usklađivanje nove terminologije i novih europskih normi u skladu sa zakonima i propisima koji reguliraju područje elektroničke komunikacije. Na zapadnoj strani koridora Jadranske ulice uveden je EKMI. 5.2 Elektroenergetska mreža Elektroenergetska mreža je ovim Izmjenama i dopunama Plana usklađena s tekstualnim dijelom GUP-a Grada Osijeka. 5.3 Alternativni sustavi

Usklađivanjem s odredbama GUP-a te sa zahtjevima iz čl. 79. Zakona, ovim Izmjenama planirano je optimalno korištenje energenata uz ravnomjerni razvoj. 5.3 Sustav odvodnje

Planirani razdjelni sustav odvodnje na području obuhvata plana promijenjen je u mješoviti, uz iznimku da se čiste krovne vode s prostora za rekreaciju predviđaju spojiti na bajer u svrhu rasterećenja sustava. 6. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina 6.1. Uvjeti i način gradnje Izmjena uvjeta i načina gradnje odnosi se isključivo na čestice unutar mješovite namjene. Na površinama športsko-rekreacijske namjene također je došlo manjih izmjena vezanih za smještaj građevina na građevnoj čestici jer GUP zadaje minimalnu udaljenost od susjednih građevnih čestica 5,0 m za športsko-rekreacijske građevine. Uvjeti i način gradnje na području obuhvata DPU-a detaljnije su razrađeni u Odredbama za provođenje, a prikazani su na kartografskim prikazima 3. i 4.



POPIS SEKTORSKIH DOKUMENATA I PROPISA PRIMJENJENIH U IZRADI PROSTORNOG PLANA



POPIS SEKTORSKIH POPIS SEKTORSKIH POPIS SEKTORSKIH POPIS SEKTORSKIH DOKUMENATA I PROPISA PRIMJENJENIH U IZRADI IZMJENA I DOKUMENATA I PROPISA PRIMJENJENIH U IZRADI IZMJENA I DOKUMENATA I PROPISA PRIMJENJENIH U IZRADI IZMJENA I DOKUMENATA I PROPISA PRIMJENJENIH U IZRADI IZMJENA I DOPUNA DOPUNA DOPUNA DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA GRADA OSIJEKAPROSTORNOG PLANA UREĐENJA GRADA OSIJEKAPROSTORNOG PLANA UREĐENJA GRADA OSIJEKAPROSTORNOG PLANA UREĐENJA GRADA OSIJEKA

- Zakon o prostornom uređenju i gradnji (NN br. 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12) - Zakon o komunalnom gospodarstvu (NN br. 26/03, 82/04, 178/04, 38/09, 79/09 i 49/11) - Zakon o poljoprivrednom zemljištu (NN br. 152/08, 21/10 i 63/11) - Zakon o zaštiti okoliša (NN br. 110/07) - Zakon o zaštiti zraka (NN br.130/11) - Zakon o vodama (NN br.153/09, 130/11, 56/13) - Zakon o financiranju vodnog gospodarstva (NN br.153/09, 130/11, 56/13) - Zakon o zaštiti prirode (NN br. 70/05, 139/08 i 57/11) - Zakon o zaštiti od buke (NN br. 30/09) - Zakon o zaštiti od požara (NN br. 92/10) - Zakon o šumama (NN br. 140/05, 82/06, 129/08, 80/10 i 124/10) - Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN br. 69/99, 151/03, 157/03, 87/09, 88/10 i 61/11) - Zakon o otpadu (NN br. 178/04, 111/06, 60/08, 87/09) - Zakon o cestama (NN br. 84/11) - Zakon o elektroničkim komunikacijama (NN br. 73/08 i 90/11) - Zakon o pošti (NN br. 172/03, 15/04, 92/05, 63/08) - Zakon o energiji (NN br. 68/01, 177/04, 76/07, 152/08 i 127/10) - Zakon o obrani (NN br. 33/02, 58/02, 76/07 i 153/09) - Zakon o zaštiti i spašavanju (NN br. 174/04, 79/07, 38/09 i 127/10) - Zakon o unutarnjim poslovima, čl. 24.p do 24.ž (NN br. 29/91, 73/91, 19/92, 33/92, 76/94, 161/98,

128/99, 29/00, 53/00, 129/00, 32/02) - Zakon o trgovini (NN br. 87/08, 116/08 i 114/11) - Pravilnik o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu

elaborata prostornih planova (NN br. 106/98, 39/04, 45/04, 163/04) - Pravilnik o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (NN

br. 151/05, 61/07) - Pravilnik o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i

uređivanju prostora (NN br. 29/83, 36/85, 42/86) - Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN br. 35/94, 55/94, 142/03) - Pravilnik o jednostavnim građevinama i radovima (NN br. 21/09, 57/10, 126/10 i 48/11) - Pravilnik o gospodarenju građevnim otpadom (NN br. 38/08) - Pravilnik o ocjeni prihvatljivosti plana, programa i zahvata za ekološku mrežu (NN br. 118/09) - Pravilnik o autobusnim stajalištima (NN br. 119/07) - Pravilnik o tehničkim normativima za izgradnju nadzemnih elektroenergetskih vodova nazivnog

napona od 1 kV do 400 kV (Sl. br. 65/88, NN br. 24/97) - Pravilnik o tehničkim zahtjevima za elektroenergetska postrojenja nazivnih izmjeničnih napona iznad 1

kV (NN 105/10) - Pravilnik o tehničkim i uporabnim uvjetima za svjetlovodne i distribucijske mreže (NN br.108/10) - Pravilnik o tehničkim uvjetima za kabelsku kanalizaciju (NN br.114/10) - Pravilnik o tehničkim uvjetima za elektroničku komunikacijsku mrežu poslovnih i stambenih zgrada

(NN br.155/09) - Pravilnik o tehničkim uvjetima i normativima za siguran transport tekućih i plinovitih ugljikividika

magistralnim naftovodima i plinovodima te naftovodima i plinovodima za međunarodni transport (Sl.list br. 26/85)



- Pravilnik o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu (NN br. 2/91)

- Pravilnik o tehničkim normativima za skloništa (NN br. 53/91) - Pravilnik o postupku uzbunjivanja stanovništva (NN br. 47/06 i 110/11) - Pravilnik o natječajima s područja arhitekture i urbanizma (NN br. 112/06) - Pravilnik o klasifikaciji prodavaonica i drugih oblika trgovine na malo (NN br. 39/09) - Pravilnik o minimalnim tehničkim i drugim uvjetima koji se odnose na prodajne objekte, opremu i

sredstva u prodajnim objektima i uvjetima za prodaju robe izvan prodavaonica (NN br. 66/09, 108/09 i 08/10)

- Uredba o određivanju zahvata u prostoru i građevina za koje Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva izdaje lokacijsku i/ili građevinsku dozvolu (NN br. 116/07 i 56/11)

- Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN br. 64/08, 67/09) - Uredba o proglašenju ekološke mreže (NN br. 109/07) - Uredba o mjerilima za razvrstavanje javnih cesta (NN 34/2012) - Tehnički propis za niskonaponske električne instalacije (NN br. 5/10) - Odluka o komunalnom redu („Sl. glasnik“ Grada Osijeka br.14A/10) - Odluka o razvrstavanju javnih cesta (NN 44/2012) - Odluka o cestama na području velikih gradova koje prestaju biti razvrstane u javne ceste (NN 44/2012)



ZAHTJEVI IZ ČLANKA 79. ZAKONA



MIŠLJENJA IZ ČLANKA 94. ZAKONA



IZVJEŠĆE O JAVNOJ RASPRAVI



EVIDENCIJA POSTUPKA IZRADE I DONOŠENJA PROSTORNOG PLANA



SAŽETAK ZA JAVNOST



SAŽETAK ZA JAVNOST

0. UVOD

Detaljni plan uređenja rekreacijskog centra uz Kupsku ulicu u Osijeku donešen je temeljem Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada Osijeka („Službeni glasnik“ Grada Osijeka br. 5/06.), a izradio ga je Nesek d.o.o. Zagreb. Izrada Izmjena i dopuna Detaljnog plana uređenja rekreacijskog centra uz Kupsku ulicu u Osijeku određena je Odlukom objavljenom u „Službenom glasniku“ Grada Osijeka br. 18/13 a povjerena je Zavodu za urbanizam i izgradnju d.d. Osijek. U Odluci su kao razlozi za izmjenu Plana navedeni: - Usklađivanje odredbi za provođenje i kartografskih prikaza s dokumentom prostornog

uređenja šireg područja Generalnim urbanističkim planom grada Osijeka (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 5/06., 12/06.-ispr., 1/07.-ispr., 12/10., 12/11., 12/12., 2/13-ispr., i 4/13-ispr.) na način da se dio prostora športsko-rekreacijske namjene (R) promjeni u mješovitu namjenu (M).

Prostorni obuhvat Izmjena i dopuna Plana istovjetan je obuhvatu DPU-a rekreacijskog centra uz Kupsku ulicu u Osijeku («Službeni glasnik» Grada Osijeka br. 9/08.) a obuhvaća prostor površine cca 4,64 ha smješten u južnom dijelu grada.

1. POSTOJEĆE STANJE Područje obuhvata DPU-a je djelomično izgrađen prostor. Postojeće zgrade i teniski tereni nalaze se u južnom dijelu obuhvata Plana. U središtu obuhvata nalazi se vodena povšina („bajer“) koja zauzima cca1,25 ha odnosno cca 27% površine obuvata plana. Na području obuhvata DPU-a različiti su vlasnici zemljišta:

− Grad Osijek 4,24 ha 91,4 % − privatno vlasništvo 0,40 ha 8,6 % 4,64 ha 100 % Na području obuhvata DPU-a nalazi se trafostanica 10 / 0,4 kV oznake KTS – 135 u vlasništvu HEP d.d. ODS d.o.o. - Elektroslavonija Osijek.



2. NAMJENA PROSTORA Planom namjene površina DPU-a, a u skladu s dokumentom prostornog uređenja šireg područja (GUP) predviđene su sljedeće namjene prostora:

– športsko-rekreacijska namjena – (R1) – športsko-rekreacijska namjena – (R2) – mješovita namjena – (M) – zaštitne zelene površine – (Z) – vodene površine – (V) – površine infrastrukturnih sustava - (IS)

Ovim izmjenama i dopunama Plana dio prostora športsko-rekreacijske namjene – (R) mijenja se u mješovitu namjenu – (M) radi omogućavanja veće fleksibilnosti u korištenju prostora U važećem Detaljnom planu uređenja športsko-rekreacijska namjena podijeljena je na dvije podnamjene: osnovnu (R1) i dopunsku (R2), pri čemu je na površinama dopunske namjene predviđena isključivo rekonstrukcija unutar postojećih gabarita s prenamjenom u sadržaje koji upotpunjuju osnovnu namjenu (trgovina, ugostiteljstvo i osobne usluge). Obzirom da navedeno nije u skladu s GUP-om, ovim Izmjenama i dopunama ukinuti su termini osnovna i dopunska športsko-rekreacijska namjena, a zadržana je podjela na dvije športsko-rekreacijske namjene (R1 i R2) obzirom na razliku u korištenju. Usklađivanjem s GUP-om, javne zelene površine - (Z1) mijenjaju se u zaštitne zelene površine - (Z). Izmjenom namjena površina, promijenjeni su i iskazi prostornih pokazatelja: Namjena površina:

Namjena površina planirano DPU-om površina (ha) % ukupne površine

športsko-rekreacijska namjena – (R1) 1,571 33,8 športsko-rekreacijska namjena – (R2) 0,405 8,7 mješovita namjena – (M) 0,172 3,7 zaštitne zelene površine (Z) 0,535 11,5 površine infrastrukturnih sustava (IS) 0,707 15,2 vodene površine – (V) 1,255 27,0 UKUPNO: 4,645 100 %

3. PROMETNA I ULIČNA MREŽA Prethodno neutvrđeni koridori sjevernog dijela Kupske ulice i dijela Jadranske ulice GUP-um su izmjenjeni u postojeće te su isti u tom pogledu izmjenjeni ovim izmjenama Detaljnog plana. Zadržavajući dio postojećeg koridora Jadranske ulice, odnosno poštujući granice građevnih čestica, dio koridora Jadranske ulice je znatno sužen u odnosu na planirani važećim DPU-om. To je rezultiralo promjenom rasporeda vodova komunalne infrastrukture.



U planiranom koridoru Jadranske ulice izostala je biciklistička staza, prvenstveno zbog nedostatka prostora, a također koristeći činjenicu da je GUP ukinuo obvezu biciklističke staze u Jadranskoj ulici. Izvršeno je usklađenje s odredbama GUP-a Grada Osijeka u pogledu veličine i broja parkirališnih mjesta te širine pješačkih staza na 1,6 m.

4. KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA

5.1. Sustav elektroničkih komunikacija

U Izmjenama i dopunama DPU-a rekreacijskog centra uz Kupsku ulicu izvšeno je usklađivanje nove terminologije i novih europskih normi u skladu sa zakonima i propisima koji reguliraju područje elektroničke komunikacije. Na zapadnoj strani koridora Jadranske ulice uveden je EKMI. 5.2 Elektroenergetska mreža Elektroenergetska mreža je ovim Izmjenama i dopunama Plana usklađena s tekstualnim dijelom GUP-a Grada Osijeka. 5.3 Alternativni sustavi

Usklađivanjem s odredbama GUP-a te sa zahtjevima iz čl. 79. Zakona, ovim Izmjenama planirano je optimalno korištenje energenata uz ravnomjerni razvoj. 5.3 Sustav odvodnje

Planirani razdjelni sustav odvodnje na području obuhvata plana promijenjen je u mješoviti, uz iznimku da se čiste krovne vode s prostora za rekreaciju predviđaju spojiti na bajer u svrhu rasterećenja sustava. 6. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina 6.1. Uvjeti i način gradnje Izmjena uvjeta i načina gradnje odnosi se isključivo na čestice unutar mješovite namjene. Na površinama športsko-rekreacijske namjene također je došlo manjih izmjena vezanih za smještaj građevina na građevnoj čestici jer GUP zadaje minimalnu udaljenost od susjednih građevnih čestica 5,0 m za športsko-rekreacijske građevine. Uvjeti i način gradnje na području obuhvata DPU-a detaljnije su razrađeni u Odredbama za provođenje, a prikazani su na kartografskim prikazima 3. i 4.



DOKUMENTACIJA O OVLAŠTENJU STRUČNOG IZRAĐIVAČA ZA IZRADU PROSTORNIH PLANOVA

izmjene i dopune detaljnog plana ureĐenja … · temeljem programa mjera za unapređenje stanja u...

Documents