izazovi i trendovi u obrazovanju inženjera na fer-a i trendovi u... · efzg ‐poslovna ekonomija...
TRANSCRIPT
Doc. dr. sc. Hrvoje DžapoVoditelj Centra karijera FER-a (u osnivanju)
Izazovi i trendovi u obrazovanju inženjera na FER-a
CISEx Friday19.6.2015. Zagreb
Sadržaj izlaganja
pregled stanja STEM područja u sustavu visokoškolskog obrazovanja RH (iz perspektive potreba softverske industrije)
studij na FER-u izazovi s kojima se susrećemo uloga fakulteta u jačanju gospodarskih aktivnosti u području
softverske industrije
Uloga obrazovanja u softverskoj industriji
softverska industrija – jedna od najbrže rastućih i najperspektivnijih gospodarskih grana u RH
za rast u ovoj grani industrije potrebni su ljudi – odgovarajuće stručne, poduzetničke i druge vještine
STEM područje – „Science, Technology, Engineering &Mathematics” – jezgra u kojoj se obrazuju novi kadrovi za rast softverske industrije
u kojoj mjeri obrazovni sektor može pratiti rast i zahtjeve softverske industrije u RH?
Kategorizacija znanstvenih i umjetničkih područja
Preuzeto iz publikacije: Boris Jokic i Zrinka Ristic Dedic / Postati student u Hrvatskojwww.studij.hr/public/img/publications/postati-student-u-HR/Postati_student_u_Hrvatskoj.pdf
Broj upisnih mjesta
Preuzeto iz publikacije: Boris Jokic i Zrinka Ristic Dedic / Postati student u Hrvatskojwww.studij.hr/public/img/publications/postati-student-u-HR/Postati_student_u_Hrvatskoj.pdf
Broj upisnih mjesta ‐ po područjima (sveučilišni)
Preuzeto iz publikacije: Boris Jokic i Zrinka Ristic Dedic / Postati student u Hrvatskojwww.studij.hr/public/img/publications/postati-student-u-HR/Postati_student_u_Hrvatskoj.pdf
Broj i postotak upisnih mjesta na redovnim sveučilišnim studijskim programima unutar pojedinih znanstvenih i umjetničkih područja u akademskim godinama 2010./2011.,2011./2012., 2012./2013. i 2013./2014.
12,7 %2673
Broj upisnih mjesta ‐ po područjima (stručni)
Preuzeto iz publikacije: Boris Jokic i Zrinka Ristic Dedic / Postati student u Hrvatskojwww.studij.hr/public/img/publications/postati-student-u-HR/Postati_student_u_Hrvatskoj.pdf
Broj i postotak upisnih mjesta na redovnim stručnim studijskim programima unutar pojedinih znanstvenih i umjetničkih područja u akademskim godinama 2010./2011.,2011./2012., 2012./2013. i 2013./2014.
18,0 %1581
Što mlade osobe žele studirati?
Preuzeto iz publikacije: Boris Jokic i Zrinka Ristic Dedic / Postati student u Hrvatskojwww.studij.hr/public/img/publications/postati-student-u-HR/Postati_student_u_Hrvatskoj.pdf
2600
1,06Broj upisnih mjesta, vrijednosti Indeksa 1 te rangovi 15 najvećih znanstvenih i umjetničkih polja u akademskim godinama 2010./2011., 2011./2012., 2012./2013. i 2013./2014. – redovni sveučilišni studijski programi
Što mlade osobe žele studirati?
Ukupni broj prijava (2015.) Broj prijava 1. prioriteta
EFZG ‐ Poslovna ekonomija3583
FER Zagreb ‐ Elektrotehnika i računarstvo1159
Zdravstveno veleučilište Zagreb (stručni studij) 2990
Medicinski fakultet ‐medicina1059
FER Zagreb ‐ Elektrotehnika i računarstvo2873
EFZG ‐ Poslovna ekonomija981
EFZG ‐ Ekonomija2866
KIF ‐ kineziologija674
FSB ‐ Strojarstvo2376
Zdravstveno veleučilište Zagreb (stručni studij) 651
Koliko mlade osobe interesira STEM/SW područje?
procjena interesa studenata za područja koja mogu biti interesantna softverskoj industriji sveučilišni studiji: ~ 2600 studenata (12% populacije) stručni studiji: ~ 1500 studenata (18% populacije) indeks interesa: N1 ~1,0 N3 ~ 2,0
voditi računa o sljedećem: prolaznost i izlaznost sa studija (npr. 80% (optimistično!)) nisu svi zainteresirani za rad u softverskoj industriji! (npr. 80% populacije jest?)
procjena: oko 1600 sveuč. + 960 stručnih = 2500 studenata (± ?%) umanjiti to za one koji nisu zainteresirani za programiranje, one koji diplomiraju
„zbog papira”, one koji odu u inozemstvo itd.
za koliko se i na koje načine ta brojka može povećati? imamo li dovoljno populacije u RH koja bi mogla pratiti značajno
povećanje? starenje populacije – u budućnosti se mogu očekivati još manje brojke!
koliko se može utjecati na promjenu odabira područja studenata koji upisuju studij? prilikom upisa studija? od osnovne škole? opća medijska slika područja? „cost/benefit” procjena budućih studenata
brojke se sigurno mogu poboljšati, ali populacija postavlja objektivna ograničenja do kuda se može ići!
Koliko mlade osobe interesira STEM/SW područje?
koliko završenih FER-ovih studenata odlazi u inozemstvo nakon završetka studija?
20%? 30%? 40%? Nema čvrstih statističkim pokazatelja! koliki postotak najboljih odlazi u inozemstvo? gdje odlaze? Google, Facebook ... zašto odlaze?
jer ne mogu naći posao? jer nisu dovoljno plaćeni? jer ne mogu naći intelektualno dovoljno izazovan posao u Hrvatskoj?
kako zadržati ljude u RH? poticajne mjere (1600 Kn/mj. :))? poticajnija porezna politika, pomoć u rješavanju stambenog pitanja, bolja poduzetnička klima ...? izazovniji poslovi?
Brain‐drain problem
Pozicija FER‐a
na javnim sveučilištima i veleučilištima nudi se ukupno 1150 studijskih programa od preddiplomske do doktorske razine
160 stručnih trogodišnjih studija, 350 sveučilišnih preddiplomskih studija i 45 integriranih sveučilišnih preddiplomskih i diplomskih studija
u užem području djelovanja FER-a, u poljima Elektrotehnike, Informacijsko-komunikacijske tehnologije i Računarstva u akademskoj godini 2009./2010. studiralo je ukupno 14261 studenta od kojih je 4538 bilo na FER-u (31,8 %)
Pozicija FER‐a
FER se trudi privlačiti najbolje kandidate u Hrvatskoj za studije u navedenim poljima, što može ostvariti samo ako nudi studije koji buduće magistre inženjere stavlja uz bok završenim inženjerima iz najboljih sveučilišta u Europi
pri tome je nužno i dalje ustrajati na onim značajkama koje su FER‐ovog inženjera isticala od okoline, a to su: širina obrazovanja,
dubina teorijske podloge i trajnih znanja,
izvrsna stručna osposobljenost i
duboko usađen inženjerski pristup rješavanju problema.
Studij na FER‐u – organizacija studija
preddiplomski (3) + diplomski (2) studij = 5 godina poslijediplomski studij + specijalistički studiji preddiplomski studij - studijski programi Elektrotehnika i informacijska tehnologija - moduli
Automatika (AUT), Elektroenergetika (ENE), Elektroničko i računalno inženjerstvo (ERI), Elektronika (EL), Radiokomunikacijske tehnologije (RT)
Računarstvo - moduliObradba informacija (OI), Programsko inženjerstvo i
informacijski sustavi (PIIS), Računalno inženjerstvo (RI), Računarska znanost (RZ), Telekomunikacije i informatika (TKI)
Studij na FER‐u – organizacija studija
preddiplomski (3) + diplomski (2) studij = 5 godina diplomski studij - studijski programi Elektrotehnika i informacijska tehnologija - profili
Automatika (AUT), Elektrotehnički sustavi i tehnologija (ESIT), Elektroenergetika (ENE), Elektroničko i računalno inženjerstvo (ERI), Elektronika (EL)
Informacijska i komunikacijska tehnologija - profiliObradba informacija (OI), Telekomunikacije i informatika (TKI),
Radiokomunikacijske tehnologije (RT)
Računarstvo - profiliProgramsko inženjerstvo i informacijski sustavi (PIIS), Računalno
inženjerstvo (RI), Računarska znanost (RZ)
Izlaznost sa studija(broj studenata, tijekom kalendarske godine)
Preddipl. ERI EL ENE AUT RT TKI OI PIIS RZ RI
2010 35 50 125 60 22 108 29 56 72 33
2011 44 32 155 60 27 108 48 74 53 22
2012 41 24 91 36 12 106 36 65 71 27
2013 30 32 75 53 10 74 22 70 63 35
2014 34 27 82 59 8 70 13 63 55 26
Diplomski ERI EL ENE ESIT AUT RT TKI OI PIIS RZ RI
2010 21 9 59 15 24 5 77 12 45 33 44
2011 32 31 106 32 42 36 93 25 68 92 34
2012 20 26 96 47 37 42 115 25 53 57 25
2013 37 22 103 43 33 38 96 23 66 45 15
2014 28 11 65 27 25 27 89 28 60 67 18
210 227
156 289
437 (70%)
445 (70%)
Izlaznost sa studija(broj studenata, tijekom kalendarske godine)
0
20
40
60
80
100
1202012 2013 2014
Diplomski ERI EL ENE ESIT AUT RT TKI OI PIIS RZ RI2012 20 26 96 47 37 42 115 25 53 57 252013 37 22 103 43 33 38 96 23 66 45 152014 28 11 65 27 25 27 89 28 60 67 18
Izazovi u održivosti kvalitete nastave
FER-2 nastavni program – značajne promjene u načinu izvođenju nastavnog procesa (FER-3 – u pripremi!): rad s manjim grupama studenata (manje grupe na predavanjima,
više individualnog rada) značajno povećanje izravnog praktičnog angažmana studenata:
seminar (4.semestar), projekt (5.semestar), završni rad (6.semestar), seminar (8.semestar), diplomski projekt (9.semestar) i diplomski rad (10.semestar)
laboratorijske vježbe, auditorne vježbe, konzultacije, mentoriranje itd.
kako privući najbolje studente na FER? kako zadržati najbolje ljude na FER-u?
Struktura nastavnog osoblja na FER‐u
zanimljivo je pratiti kako se mijenjala struktura 2006.-2014. (od uvođenja Bolonje)
broj nastavnika povećao se za 40 (130 => 170) nastavnici: docent, izv. prof., red. prof., red. prof. T.
broj suradnika smanjio se za 40 (140 => 100) suradnici : novaci, asistenti, viši asistenti
broj suradnika iz vl. izvora povećao se za 70 (53 => 126) suradnici : B zn. novaci, istraživači financirano vlastitim sredstvima! (projektna suradnja) broj se povećao 2,5x!
Struktura nastavnog osoblja na FER‐u
što je problem? u ovom trenutku ukupni broj nastavnika i suradnika ostao je
približno nepromijen (oko 270) nastavnici i suradnici izvode nastavu
suradnike se može podijeliti u dvije kategorije asistenti, viši asistenti, stručni sur. – 24 – stalno radno mjesto znanstveni novaci – 77 – ugovori im se više neće produljivati!
suradnici iz vl. prihoda imaju minimalan angažman u nastavi! zaposleni na projektima koji ih ne financiraju za rad u nastavi!
Struktura nastavnog osoblja na FER‐u
PROBLEM: unutar sljedeće 3-4 godine praktički svi znanstveni novaci izaći će iz
sustava! FER-u će za izvođenje nastave uskoro nedostajati 70 osoba
koje sada rade na suradničkim (asistentskim) mjestima u ovom trenutku ne postoji jasne naznake rješenja ovog problema
na državnoj razini - nužna je hitna intervencija!
novi znanstveni novaci zaposleni preko HRZZ projekata nisu dužni sudjelovati u nastavi
pesimistična (realistična) projekcija: ako se nešto ne promijeni, očekuje nas urušavanje načina studiranja na FER-u kakvog poznajemo zbog nedostatka kadrova
Struktura nastavnog osoblja na FER‐u
štetne posljedice za struku, studente, fakultet i sve gospodarske grane koje ovise o produkciji FER-ovih inženjera
smanjenje produkcije inženjera – upitnost održanja trenutnih upisnih kvota!
smanjenje interesa studenata za studij - odlazak budućih potencijalnih studenata na druge institucije?
odlazak postojećeg kadra s fakulteta? treba postaviti prioritete i identificirati potrebe gospodarstva! što možemo učiniti da se to spriječi!?
Uloga FER-a u jačanju gospodarskih aktivnosti
obrazovanje kadrova koji trebaju industriji i koji mogu otvoriti nove industrijske grane
sinergija obrazovanja, istraživanja i poduzetništva FER je jedna od najuspješnijih institucija u RH u povlačenju sredstava
iz EU fondova (zapošljavanje novih ljudi) vodeća hrvatska istraživačka institucija u 2011. i 2012. godini prema izvješću European Research
Ranking (po broju projekata i financijskim iznosima ugovora u cijeloj RH) u programu FP7 prosječna uspješnost dobivanja novih projekata na razini Hrvatske iznosi 16,99%, na
razini zemalja članica EU 21,60%, dok je na FER-u uspješnost čak 25,23%
brojni projekti FER-a s gospodarstvom inovacije i patenti povezivanje studenata i poslodavaca
Ljetne prakse FER-a
aktivnost kojom se želi poboljšati povezivanje poslodavaca i studenata (http://www.fer.unizg.hr/prakse)
raspis natječaja – u travnju svake godine online burza praksi – traženje idealnog para student-tvrtka trajanje: 3-6 tjedana 4 ECTS boda temeljem izvannastavne aktivnosti
Statistički pokazatelji ‐ FER prakse u brojkama
broj uključenih poduzeća: 2011 / 2012: 44 potpisana sporazuma 2012 / 2013: 83 potpisana sporazuma 2013 / 2014: 143 potpisana sporazuma 2014 / 2015: 175 potpisanih sporazuma
broj ponuđenih pozicija: 2011 / 2012: 87 tema / 179 pozicija 2012 / 2013: 107 tema / 192 pozicija 2013 / 2014: 207 tema / 396 pozicija 2014 / 2015: 200 tema / 339 pozicija
broj raspoređenih studenata: 2011 / 2012: 85 2012 / 2013: 103 2013 / 2014: 132 2014 / 2015: 170 prijavljenih
otprilike 35-40% populacije koja upisuje diplomski studij! oko 50% studenata iz područja računarstva natječe se za oko 80%
pozicija iz područja računarstva – velika konkurencija među tvrtkama! gdje su drugi studenti? imaju li i drugih mogućnosti za praksu?
ERASMUS prakse - 60-70 studenata Ericsson Nikola Tesla Summer Camp - 80 studenata IASTE prakse, internships ...
Statistički pokazatelji ‐ FER prakse u brojkama
Nova inicijativa – „Diplomski radovi u industriji”
pilot-projekt s udrugom CISEx na jesen – pokretanje programa na razini fakulteta ciljevi: povezati i međusobno upoznati tvrtke i mentore omogućiti povezivanje studenata i tvrtki u što ranijoj fazi studija – od
predmeta projekt u 5. semestru pa sve do diplomskog rada u 10. semestru
dodatni pojačati komponentu praktičnog rada studenata – učenje praktičnih znanja i vještina u okolini komplementarnoj akademskom okruženju
pokretanje zajedničkih projekata između tvrtki i fakulteta pitanja – modaliteti suradnje, prava IV itd.
Centar karijera FER‐a (CKF)
ideja: objediniti sve aktivnosti vezane uz razvoj karijera studenata na jednom mjestu - inicijativa FER-a prema gospodarstvu
koje će aktivnosti pokrivati CKF? savjetodavni centar za studente (razvoj „soft-skillsa”, planiranje i upravljanje
karijerom, priprema za razgovore za posao, prezentacijske vještine itd.) edukacije i radionice (stručne i ostale) studentske prakse (proširenje i na ostale godine studija, prakse tijekom cijele
godine) program „diplomski radovi u suradnji s gospodarstvom” (projektno organizirana
nastava u suradnji s gospodarstvom) umrežavanje studenata i poslodavaca (baza CV-a, pomoć u selekcijskom
postupku) studentsko poduzetništvo promocija STEM područja u školama itd.
financiranje plaća i troškova djelatnika i suradnika CKF-a?
Kako tvrtke mogu pomoći?
vještine na FER-u! svatko može organizirati predmet koji ne ulazi u strukturu studija i ponuditi ga FER-
ovim studentima (studenti dobivaju ECTS bodove i upis u svjedodžbu) tvrtke imaju priliku sudjelovati izravno u nastavnom procesu i studente educirati o
konkretnim praktičnim znanjima koja im trenutno trebaju endowed chair - ulaganje privatnog sektora u akademski kadar koji će
raditi na razvoju njima interesantnog područja - izravno financiranje radnih mjesta
financiranje aktivnosti CKF-a javni pritisak za povećanje ulaganja u grane obrazovanja koje su bitne
za razvoj gospodarstva suradnja na zajedničkim razvojno-istraživačkim projektima - znanost u
službi inovacije i komercijalizacije - povrat investicije!
Zaključak
potreba za povećanjem interesa budućih studenata za STEM područje
mjere za smanjenje odlaska mladih u inozemstvo ulaganje u održavanje i povećavanje obrazovnih kapaciteta suradnja akademije i gospodarstva u zajedničkim obrazovnim
aktivnostima - Centar karijera FER-a povećanje svjesnosti o potrebi dodatnih ulaganja u ovo
područje od strane države i privatnog sektora