Iz sadr�aja:

- 540 privrednih subjekata stupilo u èlanstvo Komore- Smanjiti naknade za ureðenje gradskog graðevinskog zemljišta- Privrednici nezadovoljni visinom i naèinom raspodjele

podsticajnih sredstava za poljoprivredu- Svjetska trgovinska organizacija (WTO)

sajmovi, edukacija, poslovni uspjesi, nagrade...

MAJ/JUNI 2004 BROJ 25

0352 UNA TEKSTIL d.o.o.0353 SARAJEVO – OSIGURANJE d.d.0354 NAKLADA ZORO d.o.o.0355 SPRIND d.d.0356 DVG-ALM COMPANY d.o.o.0357 HIDROIN`INJERING-PILANA

PODLUGOVI d.o.o.0358 TAPETARIJA d.o.o.0359 MESSER SARAJEVO PLINd.o.o.0360 PROMOTIM d.o.o.0361 A.S.S. COMPANY d.o.o.0362 MERKUR BH OSIGURANJE d.d.0363 ANS – DRIVE d.o.o.0364 BROMAT d.o.o.0365 FONDACIJA “PRO – BITR-A” 0366 TRGOMETAL d.o.o.0367 SARABEG d.o.o.0368 TELINVEST d.o.o.0369 GRAMAS d.o.o.0370 UNIS – INSTITUT d.o.o.0371 MKS d.o.o.0372 INTERGEOSS d.o.o.0373 MEDISAN d.o.o.0374 BONDARY COMPANY d.o.o.0375 BIHATEAM d.o.o.0376 ERGAS d.o.o.0377 EL TARIK OIL d.o.o.0378 OFFICE COM d.o.o.0379 LKB – OLDELFT d.o.o.0380 TELOPTIK d.o.o.0381 GRAFO – ART d.o.o.0382 JP ELEKTROPRIVREDA BIH0383 SARAJEVOSTAN d.d.0384 RUDIS BH d.o.o.0385 ARKA PRESS d.o.o.0386 VRANICA d.d.0387 GIR DESIGN d.o.o.0388 DUKA INTERIJERI d.o.o.0389 DOKUMENT SERVIS d.o.o.0390 DIODA – LEX ELEKTRON d.o.o.0391 [ABI] d.o.o.0392 TMP AHMETSPAHI] d.o.o.0393 SGS ADRIATICA d.o.o.0394 GIK OKO d.d.0395 ANA – HUP d.o.o.0396 SUNCE OSIGURANJE d.d. BIH0397 SARAJEVOPUTEVI d.d.0398 BAUMIT d.o.o.0399 NARODNO GRIJANJE d.o.o.

0400 SCHENKER d.o.o.0401 STABIZOR d.o.o.0402 IZDAVA^KO DRU[TVO

SEJTARIJA d.o.o.0403 AD – HARBI d.o.o.0404 FAVEDA d.o.o.0405 OSLOBO\ENJE d.d.0406 BH PETROL d.o.o.0407 AUTO PROM – ABID d.o.o.0408 DAJA d.o.o.0409 UDRU`ENJE RODITELJA I PRI

JATELJA ZA POMO} OSOBAMASA MENTALNOM RETARDACIJOM KS “OAZA”

0410 REVICON d.o.o.0411 ENERGOINVEST – LIVNICA d.j.l.0412 PROMOCULT d.o.o.0413 AKOVA IMPEX d.o.o.0414 HIDROMONTA`A d.d.0415 SARAJEVSKA PIVARA d.d.0416 HYPO ALPE – ADRIA – BANK d.d.0417 HOD`EKS d.o.o. ILIJA{0418 @ELJEZNICE FEDERACIJE BIH0419 INTERGLASS d.o.o.0420 TERMIKA d.o.o.0421 ELEKTROMEHANIKA d.o.o.0422 THD – COMERC d.o.o.0423 SATEX d.d.0424 HELJDA EKO0425 EL – TE 3 d.o.o.0426 VIRO d.o.o.0427 MASTERLINE d.o.o.0428 SELDIX d.o.o.0429 FER PLAST d.o.o.0430 EMAH d.o.o.0431 BBM d.o.o.0432 ORBITER G d.o.o.0433 DIVEL d.o.o.0434 SYNERGICON-BAVARIA TRADE

d.o.o.0435 DENIMEX d.o.o.0436 INTER NEON d.d.0437 CV PRODUCT d.o.o.0438 BIHOR d.o.o. 0439 IRFAX d.o.o.0440 KAMEX d.o.o.0441 JKP “RAD” PO SARAJEVO0442 BVD d.o.o.0443 DALTING d.o.o.0444 SABOSS d.o.o.

0445 FINEPORT d.o.o.0446 DIJAL – “M” d.o.o.0447 CBS BANK d.d.0448 WOLF KOMERC d.o.o.0449 APOMEDICAL D.O.O.0450 U.G. “DRU[TVO P^ELARA KS”0451 JKP “KOMUNALAC” HAD`I}I0452 “PLASTIMET” D.O.O.0453 BOSNA-S OIL SERVICES

COMPANY D.O.O.0454 EMG d.o.o.0455 MEA FILM D.O.O.0456 DPP STUDIO D.O.O.0457 GEOZNANOST d.o.o.0458 HIDRO-TERMO CENTAR d.o.o.0459 DIZALO d.o.o.0460 SAGRIT d.o.o.0461 AGAU – URANKAR d.o.o.0462 EUROSAN D.O.O.0463 ATLAS TOURS d.o.o.0464 ALPER d.o.o.0465 LAKE d.o.o.0466 TRAN[PED-SARAJEVO D.O.O.0467 TELEFONGRADNJA d.o.o.0468 REPRO d.o.o.0469 ]ESKO PROMEX d.o.o.0470 HIGHWAY CONSTRUCTION

COMPANY d.o.o.0471 SIRANO d.o.o.0472 ISKRA PRINS BH d.o.o.0473 KRINUS d.o.o.0474 COMP – 2000 d.o.o.0475 [IPAD d.d.0476 VEPLAST d.o.o.0477 QSS d.o.o.0478 JP TVSA0479 MIS TRANSPORT d.o.o.0480 PRES – SING d.o.o.0481 PAPALINA d.o.o.0482 BOSMAN d.o.o.0483 NIVAL d.o.o.0484 AGENCIJA “QS”0485 MARKETING AGENCIJA

WXYZ d.o.o.0486 [ENN d.o.o.0487 KEMOS d.o.o.0488 TVIN – KOMERC d.o.o.0489 DEMI d.o.o.0490 NTCHS0491 DONCAFE INTERNATIONAL d.o.o.0492 KV TEAM d.o.o.

0493 ALBA – UNIPROM d.o.o.0494 OSING d.o.o.0495 KABLOVSKA TELEVIZIJA “HS” d.o.o.0496 BR[TANICA d.o.o.0497 INTAS d.o.o.0498 VEGOS d.o.o.0499 PRISM RESEARCH d.o.o.0500 IRES d.o.o.0501 GARMOND d.o.o.0502 ARBEL[PED d.o.o.0503 CET BAH d.o.o.0504 UNIONINVESTPLASTIKA d.d.0505 HBRD “ HOTELI ILID@A “ d.d.0506 TRI EF COMMERC0507 BH GRIMEX d.o.o.0508 ESAROM d.o.o. 0509 ODIN d.o.o. VOGO{}A0510 KABELTECH d.o.o.0511 ALIPS d.o.o.0512 MAG PLUS d.o.o.0513 HIT COLOSEUM d.o.o.0514 JAPET d.o.o.0515 LAND d.o.o.0516 APOTEKA “ IBO & CO “ 0517 W.R.C. 1 d.o.o.0518 PALCO 0519 MEDIXON d.o.o.0520 LETEX d.o.o. 0521 SUPER ECONOMIC d.o.o.0522 KEMA PUCONCI 0523 EKOVENT d.o.o. 0524 PHILIPS d.o.o. 0525 CPU d.o.o. 0526 METAL EXPORT d.o.o. 0527 TECCO d.o.o. 0528 LTH d.o.o. 0529 KOFIKOM 0530 BLITZ FILM & VIDEO

DISTRIBUTION d.o.o. 0531 EG ENERGOGROUP d.o.o.0532 IMZIT COMERC d.o.o.0533 ISKRAEMECO SARAJEVO d.o.o.0534 BULI] COMPANY d.o.o.0535 FERIMERC d.o.o.0536 BIKAVAC d.o.o.0537 MIAD SARAJEVO0538 SANBIH COMPANY d.o.o.0539 JUGOISTOK d.o.o.0540 LIGHT d.o.o

NASTAVAK: NOVI ^LANOVI KOMORE

540 540 PRIVREDNIHPRIVREDNIH SUBJEKASUBJEKATTAA

DOBROVOLJNODOBROVOLJNO STUPILSTUPILOO UU

~~LANSTVOLANSTVO KOMOREKOMORE

Od po~etka primjene Zakona o privrednim komorama u FederacijiBosne i Hercegovine (januar 2004. godine) do kraja juna 2004. godine uPrivrednu komoru Kantona Sarajevo je na osnovu slobodno izra`enevolje pristupilo 540 kompanija iz svih oblasti privrede, me|u kojima suskoro sve vode}e kompanije a koje zapo{ljavaju preko 70% ukupnozaposlenih radnika u privredi Kantona Sarajevo.

Time je Komora postala legitimni partner nadle`nim organima izvr{nevlasti i uprave u kreiranju privrednog i ukupnog dru{tvenog razvoja, atime i uspje{nijeg poslovanja privrednih subjekata.

Potpredsjednik Komore mr. Irfan Mehi~i} je na ~etvrtoj po redusve~anoj dodjeli ~lanskih kartica izrazio zahvalnost novim ~lanovima {tosu, prepoznav{i svoj interes, iskazale povjerenje jednoj od najmodernijihprivrednih komora na podru~ju BiH i jugoisto~ne Evrope, uz obe}anje da}e Komora nastojati ispuniti sve njihove zahtjeve.

«Naravno, na{ cilj je da u ~lanstvo Komore pristupi {to ve}i broj kom-panija, jer tako postajemo jo{ sna`niji i respektabilniji partner dr`avnimorganima u zastupanju interesa svojih ~lanova», kazao je Mehi~i}.

Komora pru`a usluge prema evropskim i svjetskim standardima radasli~nih asocijacija. Zato posjeduje kvalitetne kadrove, skoro stogodi{njutradiciju rada i uspostavljen i razvijen sistem upravljanja kvalitetom uskladu sa me|unarodnim standardom ISO 9001:2000.

^etvrta sve~ana dodjela ~lanskih kartica i plaketa odr`ana 3. juna.

3

Aktivnosti

Upravni odbor

PRENIJETI JAVNA OVLA{TENJAPRIVREDNOJ KOMORIKANTONA SARAJEVO

Na petnaestoj sjednici Upravnog odbora Privrednekomore Kantona Sarajevo, odr`anoj 01. juna 2004.godine doneseni su Pravilnik o izmjenama i dopunimaPravilnika o radu, Pravilnik o na~inu i formiranju cijenausluga u PKKS i Odluka o Cjenovniku usluga Komore.

Pored navedenih op{tih akata Komore na dnevnomredu su analizirani i finansijski pokazatelji komore zaperiod I-IV 2004. godine. Finansijski plan Komore za2004. godinu predvi|a prihod po osnovu javnihovla{tenja, ali do danas niti jedno javno ovla{tenje nijepreneseno na Komoru. Stoga je UO donio zaklju~ak dase zahtijeva da se javna ovla{tenja pod hitno prenesuna Privrednu komoru Kantona Sarajevo. Komora }enastaviti raditi na pove}anju prihoda od komercijalnih

usluga i sve tro{kove u poslovanju svoditi na minimum.Na sjednici je donesena Odluka o izmjenama i

dopunama Odluke o imenovanju ~lanova savjeta Komore.

Drugi krug medijske kampanje

«KUPUJMO DOMA}E»Privredna komora Kantona Sarajevo i DPP Studio pripremili su nove pakete video i radiospotova pripremljenih

za drugi krug medijske kampanje u okviru projekta «Kupujmo doma}e», koji traje do sredine jula. Firmama se nuderazli~iti paketi marketing poruka, zavisno od ciljne grupe potro{a~a i finansijskih mogu}nosti, a cijene produkcije iemitovanja marketing poruka za sada{nje i potencijalne ~lanove Komore su znatno sni`ene. U drugom dijelu akci-je, pored NTV Hayat, uklju~ile su se i TV Federacije BiH, TV Kantona Sarajevo, Radio M, Radio Stari Grad i maga-zin Start.

Da je prvi krug pro{ao uspje{no potvrdile su kompanije u~esnice, a to su Bosnalijek, Klas, Fabrika duhanaSarajevo, BH Telecom, Vispak, Doncafe i Teloptic.

Krajnji cilj kampanje je educirati potro{a~e o zna~aju kupovine/kori{tenja doma}ih proizvoda/usluga, pove}atinjihov plasman na na{em tr`i{tu i na taj na~in doprinijeti ja~anju doma}e ekonomije.

UKOLIKO STE ZAINTERESIRANI DA SE I VA{ PROIZVOD NA\E U PREPOZNATLJIVOJ, VRHUNSKI KREIRANOJ REKLAMIDOMA}EG PROIZVODA, NAZOVITE PRIVREDNU KOMORU KANTONA SARAJEVO.

BROJEVI TELEFONA SU: 250-122 I 250-100

SMANJITI NAKNADE ZA URE\ENJEGRADSKOG GRA\EVINSKOG ZEMLJI{TA

Na osmoj sjednici Savjeta za gra|evinarstvo, IGM i pro-jektantske usluge, odr`anoj 24. juna diskutovalo se o izm-jeni odluka o utvr|ivanju bazne cijene za odre|ivanjenaknade za ure|enje gradskog gra|evinskog zemlji{ta iodluka o utvr|ivanju visine rente.

Nakon veoma konstruktivne rasprave u kojoj su pored~lanova Savjeta, u~e{}e uzeli i predstavnici Ministarstvaprostornog ure|enja i za{tite okoli{a Vlade KantonaSarajevo, ministar Zlatko Petrovi} sa svojim saradnicima,zaklju~eno je da se putem Komore, a u okviru va`e}ihpropisa, upute konkretni prijedlozi za korekciju bazne cijenenaknade za ure|enje gradskog gra|evinskog zemlji{ta.Trenutno utvr|eni iznosi spomenutih baznih cijena su previ-soki i prema izjavi gra|evinara prijete pokretanju noveizgradnje i dovode gra|evinsku operativu u te{ku situaciju.

Predstavnici Vlade pozvali su privrednike da se uklju~eu raspravu po radnom materijalu, a koji se odnosi na legal-izaciju bespravno izgra|enih objekata u Kantonu Sarajevo.Nagla{eno je da bi se sredstva dobivena u ovom procesuutro{ila u sanaciju i o~uvanje vodoza{titnih zonaSarajevskog kantona.

L. Ze~evi} - Selmanovi}

4

Aktivnosti

U veoma kratkom vremenskom periodu u Komorisu odr`ane tri sjednice Savjeta za gra|evinarstvo,IGM i projektantske usluge na kojima se raspravljaloo aktuelnim problemima u gra|evinarstvu. Naosnovu inicijative gra|evinskih firmi 31. maja 2004.godine odr`ana je {esta sjednica koja je sazvana pohitnom postupku. Povod je bila informacija o neujed-na~enim uslovima privre|ivanja u oblastigra|evinarstva i razli~itim cijenama cementa»Tvornice cementa Kakanj« za gra|evinske firme izKantona Sarajevo, koja mo`e znatno uticati na nji-hovu konkurentnost prilikom u~e{}a na tenderuraspisanom za dio autoceste Zenica-Sarajevo, dioni-ca Visoko-Podlugovi.

Zaklju~ke sa ovog Savjeta verifikovao je i Upravniodbor Komore, a predlo`eno jeda se uputi zahtjev “Tvornici cementa Kakanj” daizvr{i korekciju cijena cementa, u smislu da cijenecementa - franko “Tvornica cementa Kakanj” buduizjedna~ene za sve kupce na cijeloj teritoriji Bosne iHercegovine.

Na sedmoj sjednici Savjeta odr`anoj 3. juna2004. godine prisustvovali su i predstavnicicementare. Nakon opse`ne rasprave usvojeni suzaklju~ci, a najva`niji je da je cjelokupna aktivnostvo|ena na izjedna~avanju cijena cementa za svekupce u BiH rezultirala dogovorom. Prema izjavi gen-eralnog direktora gosp. Hilme Bjelopoljaka “Tvornicacementa Kakanj” }e ubudu}e svim privrednim sub-jektima u BiH isporu~ivati cement po jednakim cije-nama.

SPORNA CIJENA CEMENTA

«TVORNICE CEMENTA KAKANJ«Razmatrana problematika uticaja neujed-

na~ene cijene cementa « Tvornice cementaKakanj» za pojedine regije BiH, na tender za

dio autoceste Zenica –Sarajevo

Savjet za gra|evinarstvo, industriju gra|evinskog materijala i projektantske usluge PKKS

BANKE PODR`ALE TELOPTICOV PROJEKT

“PROIZVODNJA I PRERADA MLIJEKA”

Na sjednici Savjeta za bankarstvo i finansijskeusluge PKKS, odr`anoj sredinom juna, razmatrane sumogu}nosti i uslovi kreditiranja realizacije projekta firmeTeloptic « Proizvodnja i prerada mlijeka». U veoma kon-struktivnoj raspravi bankari i predstavnici mikrokreditnihorganizacija su izrazili punu podr{ku ovom projektu.S obzirom da se radi o projektu vrijednom oko 40 mil-

iona KM koji ima integralni karakter, tj. povezuje primar

nu poljoprivrednu proizvodnju, preradu i plasman i dase realizuje na podru~ju ~etiri kantona Federacije BiH, adijelom i na podru~ju Republike Srpske, istaknuto je dase o~ekuje i {ira podr{ka nadle`nih dr`avnih organa svihnivoa.

Sagleda}e se i drugi modeli finansijske podr{keputem mikrokreditnih organizacija, lizinga, sredstava zapodsticanje zapo{ljavanja Federalne i Kantonalne Slu`beza zapo{ljavanje na ~ijim podru~jima }e se realiziratidijelovi projekta.

Ministar Zlatko Petrovi} sa saradnicima

Savjet za poljoprivredu i prehrambenu industriju

PRIVREDNICI NEZADOVOLJNI VISINOM I NA~INOM RASPODJELE

PODSTICAJNIH SREDSTAVA ZA POLJOPRIVREDU

5

Aktivnosti

Na sjednici Savjeta za poljoprivredu i prehrambenuindustriju razmatrane su mogu}nosti i efekti koji semogu o~ekivati od primjene podsticajnih sredstavanamjenjenih primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji.Tomprilikom je sa zadovoljstvom konstatirano da sudr`avni organi ulo`ili zna~ajne nepore na iznala`enjumogu}nosti za prevazila`enje nepovoljnog polo`ajaagrara u ukupnoj privredi, jer su Vlada F BiH i VladaKantona predvidjeli znatna sredstava za razvoj iunapre|enje poslovanja primarne poljoprivredneproizvodnje. I pored vidnih aktivnosti koje su u~inilepomenute vlade odluke imaju odre|ene manjkavosti nakoje je Savjet ukazao, sa namjerom da se one isprave.

Odluka i Program utro{ka sredstava sa kriterijimaraspodjele sredstava “transferi za poljoprivredu”utvr|enih bud`etom Federacije BiH za 2004. godinunisu u potpunosti uskla|eni sa Zakonom o nov~anojpodr{ci u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji. To seodnosi na visinu nov~ane podr{ke koja, po Zakonu, nebi trebala biti manja od 3% vrijednosti godi{njeg bud`etaFederacije BiH. Program utro{ka sredstava treba dop-uniti stavkama za animalnu proizvodnju (mlije~ne kraveu sistemu uzgojno selekcijskog rada, uzgoj �enske tela-di, rasplodne ovce, koze, svinje i konje), ekolo{kuproizvodnju, kapitalna ulaganja za sisteme navodnjavan-ja i objekte u sto~arstvu, te za podr{ku stru~nim institu-cijama.

Savjet je tako|er ukazao da raspodjelu nov~anepodr{e u 2004. godini ne bi trebalo ograni~avati kan-tonalnim granicama, ve} podsticati konkurenciju pro-grama razvoja poljoprivredne proizvodnje neovisno odtoga na kojem se podru~ju on realizuje.

Odluka o vrsti podsticaja, kriterijima i postupku zaostvarivanje prava na nov~ane podsticaje u primanojpljoprivrednoj proizvodnji na podru~ju KantonaSarajevo za proizvodnju ostvarenu u 2004. godini, trebadopuniti u skladu sa ranijim prijedlozima Savjeta. To se,prvenstveno, odnosi na stimulisanje uzgoja `enske tela-di, investiranjem u izgradnju nekoliko reprocentara zaprihvat i uzgoj, stimulisanje uzgoja mati~nih stada, uzgojkoza, te zna~ajnije stimulisanje proizvodnje kojaanga`uje doma}e poljoprivredne resurse.

Zdravstvena situacija sto~nog fonda u KS -Prijeti opasnost od bolesti lisica

Savjet je raspravljao i o zdravstvenoj situaciji sto~nog

fonda na podru~ju Kantona i {ire regije. Tom prilikom izne-seno je da osim aktuelnih bolesti bruceloze i Q -groznice egzistiraju i druge bolesti kao {to su: bjesnilolisica, trihineloza svinja, plavi jezik, leptospiroza govedai ovaca i druge sto~ne bolesti, ali ne u alarmantnomstanju kako se to prikazuje u javnim glasilima, ve} ubiolo{ki tolerantnim granicama. Analizom krvi od oko3.000 uzoraka utvr|eno je da je samo troje goveda i~etrnaest ovaca seropozitivno. Svi slu~ajevi su porje{enju veterinarske inspekcije ne{kodljivo uni{teni.Ipak, situaciju ne treba shvatati neozbiljno kako ne bido{lo do masovnog klanja ili uni{tavanja te{koobnovljivog sto~nog fonda, koje bi uzrokovalo {tetenemjerljivih razmjera.

Sredstva za dijagnosti~ka ispitivanja su obezbje|ena iKantonalna veterinarska stanica ih na terenu sprovodibesplatno, u skladu sa zakonskom regulativom. Sveneophodne analize obavljaju se na vrijeme, s tim {to se narezultate laboratorijskih analiza mora ne{to dulje sa~ekati paje apelirano poljoprivrednicima da u tom smislu poka`uodre|enu dozu razumijevanja.

Termi~kom obradom proizvoda `ivotinjskog porijekla seu velikoj mjeri smanjuju mogu}nosti zaraze ljudske popu-lacije, ali svje`e mlijeko i proizvodi na bazi mlijeka treba-ju se vrlo oprezno konzumirati.

S obzirom da su se uzgajiva~i i prera|iva~i mesana{li u izuzetno nepovoljnoj situaciji, u ciljuprevazila`enja postoje}eg stanja, Savjet je utvrdiokonkretne zaklju~ke i izrazio spremnost da se maksimal-no anga`uje u zajedni~kim aktivnostima sa nadle`nimorganima na njihovoj brzoj i efikasnoj realizaciji.

S.Selimovi}

Razmatrane su mogu}nosti i efekti koji se mogu o~ekivati od primjene podsticajnih sredstava namjen-jenih primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji Raspravljano i o zdravstvenoj situaciji sto~nog fonda na podru~ju

Kantona i {ire regije.

6

Aktivnosti

Savjet za okolinu i odr`ivi razvoj

STUDIJA O RECIKLA`I OTPADA

U Privrednoj komori Kantona Sarajevo sredinom maja odr ana je sjednica Savjeta za okolinu i odr ivi razvoj na kojoj je razma-trana mogu}nost izrade “Studije o recikla i otpada” za podru~je Kantona Sarajevo i izrade Pravilnika o otpadu. Sjednici su pored ~lano-va Savjeta prisusustvovali predstavnici firmi Trgosirovina i Papir servis, koji su bili inicijatori izrade pomenutih dokumenata.

Konstatovano je da bi navedena studija trebala da obuhvati pitanja tretmana otpada od izvora nastajanja, proizvodnje sekundarnihsirovina, skladi{tenja i transporta, uzimaju}i u obzir tehni~ko-tehnolo{ke i ekolo{ke komponente. Studiji }e prethoditi izrada projek-tnog zadatka u kojem }e se definisati ciljevi projekta, obim poslova i sredstva potrebna za njenu izradu. U cilju rje{avanja problematikeo otpadu, ~lanovi Savjeta su se usaglasili da Komora treba uputiti inicijativu Upravnom komitetu za okolinu i odr ivi razvoj BiH, da sena dr avnom nivou donesu propisi koji }e na jedinstven na~in regulisati ovu problematiku.

A. Hajdar

Od 5. jula 2004. godine

USPOSTAVA JEDINSTVENOG REGISTRA

TRANSAKCIJSKIH RA~UNA U BIH

Odluka je stupila na snagu 23. juna, a po~etakfunkcionisanja jedinstvenog registra ra~una je 5. juli 2004.godine. Ovom odlukom ure|uje se vo|enje i sadr`aj jedin-stvenog registra ra~una u BiH, te na~in kori{tenja podatakaiz Registra.

[ta to prakti~no zna~i? Svaki ra~un koji vlasnik ra~unaotvori kod komercijalne banke, a koji slu`i za obavljanje plat-nih transakcija u konvertibilnim markama, mora biti eviden-tiran u Centralnoj banci u Jedinstvenom registru transakci-jskih ra~una. Centralna banka vodi jedinstveni registar udvije odvojene datoteke: datoteku poslovnih subjekata idatoteku ra~una gra|ana preko kojih se obavljaju platnetransakcije. Za ta~nost i dostavu podataka odgovorne sukomercijalne banke, a kontrolu-evidentiranje izvr{enih plat-nih transakcija prema subjektima ~iji transakcijski ra~un nijeevidentiran u Registru, vr{i Centralna banka o ~emuizvje{tava nadle`ne agencije za bankarstvo. GuvernerCentralne banke je ovla{ten da donese propise neophodneza funkcionisanje jedinstvenog registra ra~una u BiH.

Kolika je va`nost uspostave ovog registra pokaza}e seveoma brzo u praksi.

Ne mo`emo a da ne uka`emo na ~injenicu da je Komorave} du`i vremenski period insistirala da se uspostavi kontro-la transakcijskih ra~una kod poslovnih banaka, kako bi sekona~no premostile te{ko}e nastale prenosom platnogprometa na komercijalne banke, a time i sprije~ile mnogezloupotrebe.

M. Kadri}

Prezentacija

SNIZITI TRO{KOVE I POVE}ATI

PRODUKTIVNOST PREDUZE}A

Predstavnici firme, prof. dr. Hans Ferk i mr.Drago Ker{i} upoznali su prisutne, kako je mogu}eve} u fazi priprema, definisati pove}anje u~inkovi-tosti klijenta, sniziti tro{kove najmanje za 30% ipove}ati produktivnost i u~inkovitost preduze}a.Optimalizacija poduzetni~kih procesa odvija se u trifaze, a svaka traje po tri mjeseca. Rezultati primjeneovih metoda odra`avaju se na smanjenje tro{kovamaterijala i rada, skra}enje vremena proizvodnje,pove}anje kvaliteta, porast prodaje, ve}u organi-zacijsku fleksibilnost, pobolj{anje komunikacijaizme|u operativnoh izvr{ilaca i vrha menad`menta,ve}u preglednost poduzetni~kih procesa, ve}emotiviranje i porast inovacija itd.

Predstavnici kompanija “Klas”, “ElektroprivredaBiH”, FDS, KJKP “Vodovod i kanalizacija”,“Centrotrans Bus”, “GRAS” i dr. su sa zanimanjemslu{ali predavanje, izraziv{i interes da se takvaprezentacija odr`i i u njihovim preduze}ima.Konkretan dogovor postignut je sa kompanijom“Klas”, gdje je mr. Drago Ker{i} odr`ao prezentacijuza rukovodstvo ove ugledne kompanije.

Privredna komora Kantona Sarajevo poziva iostala preduze}a da iska`u interes i organizuju ovubesplatnu prezentaciju u cilju pove}anja efikasnostii smanjenja tro{kova poslovanja za najmanje 30%.Za vi{e informacija obratite se na telefon 250-125!

S.Selimovi}

Me|unarodna konsultantska kompanija“Hans Ferk & Partner” iz Minhena i Maribora

je u organizaciji Komore prezentirala temu“Pove}anje efektivnosti i efikasnosti za 30%

putem cjelovite optimalizacije poslovnogprocesa”.

Centralna banka Bosne i Hercegovine donijela jedugo o~ekivanu Odluku o jedinstvenom registru

transakcijskih ra~una u Bosni i Hercegovini(«Slu`beni glasnik BiH», broj 27/04).

7

Aktivnosti

Za provo|enje je zadu`en Projektni tim sastavljenod predstavnika EUROCHAMBRES-a i Nacionalnihkoordinatora iz svake od pet zemalja regiona uklju~enihu projekt. To su Albanija, BiH, Hrvatska, Makedonija iSCG.

Projekt, ~ija realizacija je po~ela po~etkom 2004.godine, ima za cilj podsticanje nacionalnih i regionalnihkomora na zapadnom Balkanu da {to vi{e u~estvujuu aktivnoj promociji inter- regionalne suradnje ikoope racije. Namjera je ja~anje komorske orga-nizacije u regionu s ciljem preuzimanja vode}e uloge upromociji lokalnog razvoja i obezbje|ivanja investiranja.Podr{ka razvoju u~e{}a lokalnih kompanija u jedin-stvenom ekonomskom prostoru EU i u svjetskojekonomiji je prioritetni zadatak projekta.

Udru`enje evropskih trgovinskih i industrijskihkomora - EUROCHAMBRES - lansiralo je projektPartners, sa krajnjim ciljem da osposobi nacionalne,regionalne i lokalne komore pet zemalja zapadnogBalkana da pru`e firmama na svom podru~ju potrebnaznanja kako bi:

Oja~ali regionalnu privrednu suradnju na podru~juzapadnog Balkana i

Prenijeli odgovaraju}a tehni~ka i prakti~na znanjapotrebna privredama zemalja koje te`e pristupanjuEvropskoj uniji.

Projekt je po~eo snimanjem stanja na terenu.Provo|enjem ankete u firmama zemalja u~esnicatra`en je odgovor na osnovno pitanje - koliko suprivrede u svakoj od zemalja, informativno, prakti~no itehni~ki osposobljene za ispunjenje osnovnih ciljevaobuhva}enih filozofijom programa CARDS. To jeosposobljavanje zemalja koje te`e ulasku u EU danajprije na svojim podru~jima, a potom i putemregionalne suradnje unutar zapadnog Balkana, prim-jene pozitivnu praksu i na taj na~in stvore mostovesuradnje u nekada sukobljenom regionu i skrate sebiput do “evropske porodice”.

Ovaj dio je od posebnog zna~aja. Pomo}u anketedobila se slika o konkurentnosti poduze}a izvoznika ipotencijalnih izvoznika zapadnog Balkana, a od toga }eovisiti i program konkretne pomo}i (polja osposoblja-vanja nacionalnih i lokalnih komora) koje }e organiziratiEUROCHAMBRES.

Na osnovu odgovora Projektni tim }e donijeti op}ezaklju~ke o stupnju osposobljenosti i konkurentnostifirmi, da bi se na osnovu toga odredili programi

pomo}i, odnosno osposobljavanja komora. Ste~enoznanje bi komore dalje {irile na poduze}a, {to je i osno-va ~itavog projekta.

Drugi dio Projekta PARTNERS podrazumijeva orga-niziranje partnerske suradnje izme|u odabranih komo-ra. Postoji ukupno 15 partnerstava, gdje bi sa jednestrane bili predstavnici nacionalnih komora zemalja~lanica EU, a sa druge po tri odabrane lokalne komoreiz 5 zemalja zapadnog Balkana. Ovdje se radi o potpunonovoj praksi koju komorski sistem EU nudi ovomregionu, iza ~ega treba da uslijede radikalne inovacije uradu komora zapadnog Balkana. Cilj ovog djela projek-ta je da komore iz EU prenesu partnerima sa Balkana:

Nova iskustva u unapre|enju usluga u sistemu radai novosti u institucionalnom usavr{avanju rada komora

U ovaj projekt su uklju~ene slijede}e komore iz BiH:Vanjskotrgovinska komora BiH (nacionalni koordina-tor), Privredna komora Federacije BiH, Privredna komo-ra Regije Banja Luka i Privredna komora KantonaSarajevo.

Pripremila: Dubravka Bo{njak

Projekti

PARTNERSProjekt PARTNERS (Project of Assistance to Regional Trade and Networking for Economic

Recovery and Stability) realizira se u okviru regionalnog programa Evropske unije CARDS (CommunityAssistance for Reconstruction, Development and Stabilization) za ovo podru~je.

Aktivnosti na Projektu

- Uspostavljanje mre`e u regionu- 3 centralizirana seminara Seminari se organiziraju za svih 5 zemalja u~esnicasa sljede}im nazivima:*Me|unarodna promocija trgovine – uloga komora,odr`an u Dubrovniku od 26.-29.05.04.*Bilateralni sporazumi o slobodnoj trgovini i trgoviniunutar regiona*Proces stabilizacije i asocijacije i pristupanje EU- 15 decentraliziranih seminara – jednodnevniworkshopoviOrganiziraju se u komorama za lokalne kompanijesa ciljem preno{enja informacija koje sedobiju na centraliziranim seminarima. Prvidecentralizirani seminar u BiH }e se odr`ati 9. i10.07. u Banja Luci pod nazivom «Porijekloproizvoda i preferencijali u vanjskotrgovinskojrazmjeni sa EU i uvod u WTO»- 15 partnerstva sa EU komoramaKooperacije izme|u izabranih komora zapadnogBalkana i EU komora- U~e{}e na AKADEMIJI EUROKOMORE

8

Aktivnosti

Svoje proizvode izlo`ilo je oko 500 kompanija iz BiH,Srbije i Crne Gore, Hrvatske, Slovenije, Austrije, Italije,Ma|arske, Njema~ke, SAD i drugih zemalja, na savre-men i dopadljiv na~in. Najzastupljenije firme bile su sapodru~ja Bosne i Hercegovine. Uz kvalitetne i razli~iteuzorke, elektronsku prezentaciju i bogat reklamno-pro-pagandni materijal `eljeli su privu}i pa`nju brojnih

poslovnih partnera i drugih posjetilaca ove sajamskemanifestacije, sa ciljem uspostavljanja novih kontakata,zaklju~ivanja konkretnih aran`mana, osvajanja novihtr`i{ta i pove}anja plasmana.

Predstavljena su najnovija dostignu}a u proizvodnjigra|evinskih, sanitarnih, instalacionih i drugih materi-jala, savremenih ma{ina, opreme, alata i pribora zatvorni~ku i zanatsku obradu drveta, metala, keramike,kamena, plastike i gume, kao i proizvodi na bazi ovihsirovina, te proizvodi, ma{ine i oprema za potrebe gri-janja, hla|enja i klimatizacije. Izlo`eno je sve ono {to jepotrebno za otpo~injanje nove, odnosno razvoj iunapre|enje postoje}e proizvodnje, projektovanje,izgradnju i opremanje gra|evinskih i drugih investicionihobjekata.

Privredna komora Kantona Sarajevo je i ove godineomogu}ila svojim ~lanicama da na njenom {tandu izlo`esvoje eksponate i propagandni materijal. Na taj na~indoprinijela je njihovoj promociji i uspostavljanju razli~itihoblika poslovne saradnje sa zainteresiranim partnerimau zemlji i inostranstvu. Eksponate su izlo`ili firme“Ekovent”, “E-Tvornica dalekovodnih stubova”,“Halebi}”, “Hidrogradnja” i dr. Firme koje su putemkomorskog {tanda izlagale uzorke i prospektne materi-jale, iskazale su zadovoljstvo nastupom i mogu}no{}uprezentacije svojih proizvoda i usluga, uz uva`avanje

napora Komore na pru`anju pomo}i ~lanicama.[tand Komore bio je prepoznatljiv kao mjesto susre-

tanja privrednika, asocijacija privrednika i drugih asoci-jacija, na kojem su uspostavljeni brojni kontakti sa zain-teresiranim posjetiocima i izlaga~ima. Svim posjetioci-ma pru`ane su informacije o privrednim i drugimmogu}nostima privrede Kantona. Iskazali su zadovoljst-

vo o pru`enim informacijama i podacima, kao ia`urnom posredovanju de`urnih na uspostavljanjukontakata sa poslovnim partnerima sa podru~jaKantona Sarajevo.

U vrijeme sajamskih dana uprili~ene suprezentacije Privredne komore Austrije, Gospodarskezbornice Slovenije i Hrvatske gospodarske komore.Odr`ana je 9. Internacionalna konferencija podnazivom “Obnova BiH” na kojoj se izme|u ostalograspravljalo i o izgradnji autoputa na koridoru Vc. Nainternacionalnoj konferenciji “Autoputevi isaobra}ajnice” i “Geotehni~ki in`injering” prezentira-no je oko 30 referata od izuzetnog zna~aja za nau~ne

i operativne radnike i studente gra|evinskih i rudarsko-geolo{kih fakulteta.

S. Selimovi}

U okviru sajma odr`ano je pet manifestacija me|unarodnog karaktera, i to:

Me|unarodni sajam gra|evinarstva i prate}e gra|evinskeindustrije

Me|unarodni sajam instalacija, rasvjete, elektrotehnike iindustrijske elektronikeMe|unarodni sajam zanatstva, alata i alatnih strojevaMe|unarodni sajam plastike i gume “PLAGRAM”Me|unarodni sajam grijanja, hla|enja, klimatizacije i sanitarija “INTERKLIMA”

Nastupilo oko 500 kompanija iz BiH, Srbije i Crne Gore, Hrvatske, Slovenije, Austrije, Italije, Ma|arske, Njema~ke,SAD i drugih zemalja…. Izlo`eno sve {to je potrebno za razvoj i unapre|enje proizvodnje, projektovanje, izgradnju i opremanje

gra|evinskih i drugih investicionih objekata {tand Komore prepoznatljiv kao mjesto susretanja privrednika.

Pet manifestacija me|unarodnog karaktera

“GRADNJA I OBNOVA 2004”

13

Sajmovi

Bosna i Hercegovina25. – 28.08.2004. Grada~acMe|unarodni sajam poljoprivredne i prehrambeneindustrije03. – 07.09.2004. Banja LukaAGROS - me|unarodni sajam poljoprivrede - izlo`bastoke09.- 13.09.2004. BijeljinaINTERAGRO 2004. – tre}i me|unarodni sajampoljoprivrede 17. - 22.09.2004. Sarajevo«AUTO MOTO FEST» - me|unarodni sajam automobila iprate}e automobilske industrije «INTERIO» - me|unarodni sajam namje{taja i unutrašn-jeg ure|enja; me|unarodni sajam drveta i prate}e drvneindustrije 21. – 25.09.2004. DobojDOBOJ EXPO - Me|unarodni sajam male privrede28.09.-3.10.2004. ZenicaZEPS 2004 - 11. generalni bh sajam opšteg tipa

Hrvatska14. - 19.09.2004. ZagrebJESENSKI MEDJUNARODNI ZAGREBA^KIVELESAJAM– 80. sajam opšteg tipaDani mode - INTERTEKSTIL, KO�A, OBU]A I ODJE]A -me|unarodni sajam tekstila i prate}e industrijeMODERNPAK - me|unarodni sajam ambala`e itehnologije pakiranjaENERGETIKA - me|unarodni sajam energetike, elektro-nike i automatike

Slovenija28.08. – 03.09.2004. Gornja RadgonaMe|unarodni sajam poljoprivredne i prehrambeneindustrije08. – 15.09.2004. CeljeMOS – Medunarodni obrtni sejem- 37.me|unarodnitrgovinski sajam

Makedonija21. – 24.09.2004. SkopljeMEDICINA 2004. – me|unarodni sajam medicinske,stomatološke i farmaceutske opreme

Kazahstan 02. – 04.09.2004. AlmatyCEM Central Asia 2004 - me|unarodni sajam opreme iaparata za doma}instvo, audio i video opreme, HI-FI i

DVD opreme, elektro-opreme za automobile16. – 18.09.2004. AlmatyATYRAUFOOD 2004. – 3. sjeverno kaspijski regionalnisajam hrane i pi}a i opreme za pakiranje16. – 18.09.2004. AlmatyMiningWorld Central Asia 2004 – 10. me|unarodnisajam rudarstva i istra`ivanja16. – 18.09.2004. AlmatyKAZCOMAK 2004 – prvi me|unarodni sajamgra|evinarstva i cestogradnje

Italija09. – 11.09.2004. MilanoModa In – sajam tekstila 16. –18.09.2004. FirencaPRATO EXPO - sajam tekstila 17. – 19.09.2004. PadovaFLORMART-MIFLOR – me|unarodni sajam cvije}a i vrt-larske opreme

Ma|arska02. 04.10.2004. BudimpeštaBudapest “Leather and Shoe Week” InternationalTrade Fair – me|unarodni sajam obu}e i ko`negalanterijeModa-Tex Budapest – sajam odje}e

Francuska03. – 06.09.2004. ParizECLAT DE MODE (BIJORHCA) – me|unarodni sajamnakita – zlatnog, srebrnog, satova, modnih dodataka

Njema~ka01. – 03.08.2004. DizeldorfGLOBAL FASHION – sajam tekstila i CPD woman -man– sajam muške i `enske odje}e

Gr~ka11. – 19.09.2004. TesalonikiT.I.F. - 69. THESSALONIKI INTERNATIONAL TRADEFAIR - me|unarodni sajam opšteg tipa

Turska19.- 21.08.2004. IstanbulIF INTERNATIONAL ISTANBUL FAIR – me|unarodnisajam odje}e, pletenine, ~arapa, ve{a i pribora

Izbor sajmova pripremila Amira Vi{nji}, tel: 25 01 05, e-mail: amirav@pksa.com.ba

PREGLED SAJMOVA U ZEMLJI I SVIJETUAUGUST, SEPTEMBAR 2004.

14

Edukacija

USPJE{NO REALIZOVANI

SEMINARI U MAJU I JUNU

NOVO OKOLINSKO ZAKONODAVSTVO U BIHU saradnji sa firmom za tehnolo{ki i okolinski razvoj

«Ceteor» iz Sarajeva ova jednodnevna edukacija je real-izovana 4. maja 2004. godine. Cilj je bio da se privred-nicima daju optimalne informacije o setu okolinskihzakona u BiH koji su nedavno usvojeni, kako bi pre-duze}a mogla izraditi uspje{an okolinski sistem za{tite usvojim sredinama. Predava~i su bili dr. AleksandarKne`evi} i Jasmina ~omi}, dipl. in`. kem.

UNIVERZALNI SISTEM KLASIFIKACIJE I IDENTI-FIKACIJE

Seminar je realizovan 11. maja 2004. godine.Predava~i su bili Anton Andrle i Zlatko Mahi}. Ovaj sis-tem namijenjen je za {ifriranje (evidentiranje) reproma-terijala, proizvoda i dokumenata u jednom preduze}u ucilju osavremenjivanja organizacije vo|enja poslovno-tehni~ke dokumentacije.

KURS IZ SAVREMENOG MENAD`MENTAU maju 2004. godine po~eo je i kurs iz savremenog

menad`menta sa tri trodnevna seminara (Clienting –odnos prema kupcu kao faktor uspjeha, Benchmarking– u~enje od najboljih i Stressmanagement – upravljanjei prevencija od stresa). Jedan seminar je zavr{en umaju, a druga dva u junu 2004. godine. Polaznici supolagali test na kraju tre}eg seminara.

U okviru kursa predvi|en je i odlazak polaznika uAustriju (Be~) u oktobru 2004. godine, gdje }e 13. okto-bra u~estvovati na biznis forumu (poslovni razgovori sa

austrijskim firmama) te posjetiti nekoliko austrijskihfirmi. Saradnja sa Federalnom privrednom komoromAustrije u ovom obliku se ostvaruje od 1998. godine.

PRINCIPI I VJE{TINE POSLOVNOG KOMUNICIRANJAU saradnji sa Adizes institutom (Los Angeles) –

Adizes Southeast Europe (Novi Sad) 26. i 27. maja2004. godine odr`an je dvodnevni seminar o principimai vje{tinama poslovnog komuniciranja.

UPRAVLJANJE KONFLIKTIMA16. i 17. juna 2004. godine odr`an je dvodnevni

seminar na temu o upravljanju konfliktima, u saradnji saAdizes institutom (Los Angeles) – Adizes SoutheastEurope (Novi Sad). Obra|ene su teme iz ove oblasti, adate su stru~ne preporuke za rje{avanje naj~e{}ih vrstakonflikata koji mogu nastati u radnim sredinama.

F. Podrug

MOBILIZIRANJE GLASABIZNISA U BIH

Centar za me|unarodno privatno poduzetni{tvo –CIPE, uz pomo} i saradnju USAID-a organizirao je dvod-nevni seminar na temu: Mobiliziranje glasa biznisa uBosni i Hercegovini – razvoj ~lanstva. Seminar je nami-jenjen predstavnicima privrednih komora i granskih aso-cijacija privrednika.

Cilj seminara je upoznavanje u~esnika sa metodamaprikupljanja ~lanstva, razvoja ~lanstva i njihovogzadr`avanja na osnovu interesa i usluga koje mogudobiti u~lanjenjem u asocijaciju. Predava~i na seminarusu bili predstavnici privrednih komora SAD.

Izlo`ena su iskustva u razvoju ~lanstva u sistemuprivrednih komora SAD. Poseban akcenat je dat na mar-

keting asocijacija, kao alat za razvoj ~lanstva, usluge koje asocijacije pru`aju svojim ~lanovima na komerci-jalnoj osnovi, te metode zastupanja interesa ~lanovaasocijacija prema organima dr`ave.

Kroz interaktivan rad svih u~esnika seminara razmi-jenjena su iskustva i iskristalisana zajedni~ka pitanja iproblemi za sve asocijacije: nedovoljno prepoznavanjeinteresa kompanija da budu ~lanovi asocijacija i potre-ba da se kroz marketing aktivnost privuku novi ~lanovi;nezadovoljavaju}i utjecaj asocijacija na organe vlasti usmislu zastupanja interesa ~lanova asocijacije jer organivlasti nemaju dovoljno sluha za potrebe privrede, tepotreba ve}e saradnje asocijacija i stvaranja koalicija ucilju ja~anja glasa poduzetni{tva u kreiranju povoljnogposlovnog ambijenta.

Zajedni~ka je ocjena da je seminar bio koristan i dase jedan broj prenesenih iskustava mo`e primijeniti i una{im uslovima. B. Tankosi}

Poslije pauze za godi{nje odmore, Centar zaedukaciju kadrova nastavlja aktivnosti u septem-bru 2004. godine sa sljede}im edukacijama:

INFORMACIONO-KOMUNIKACIONE TEHNOLOGIJE U POSLOVANJU

23. septembar 2004.SISTEM UPRAVLJANJA POTPUNIM KVALITETOM –

MENAD`MENT LJUDSKIH POTENCIJALA27. septembar 2004.

SOCIJALNA ODGOVORNOST KOMPANIJE29. septembar 2004. godine

Pozivamo privrednike da prisustvuju ovim seminari-ma! Detaljnije informacije i prijave privrednici mogudobiti na telefone: 205-107, 205-117, 205-116

15

Novostii

Centar za automatsko pakovanje i transport mlinskihproizvoda firme Klas sve~ano je otvoren i pu{ten u rad22. juna. 2004. godine. Investicija kojom je automatizi-ran proces proizvodnje bra{na vrijedna je pet milionaKM.

“Ovim firma dobija savremeni sistem pakiranja kojimse {tedi na sirovini i materijalu za pakiranje i u~inkovitijei racionalnije priprema roba za distribuciju” kazao jeHusein Ahmovi}, direktor Klasa.

Kompletan proces proizvodnje bra{na, od ulaskasirovine do izlaska finalnog proizvoda u potpunosti jeautomatizovan, tehnolo{ki i higijenski zatvoren sistem.Ovim sistemom rada i pakovanja u Klasu su postiglisavr{enstvo sigurnosti i kontrole kompletnog procesa -od zrna do upakovanog bra{na, ~ime se garantuje da jesve ra|eno u maksimalno higijenskim uslovima i na na~inkoji zahtijevaju svjetski standardi ISO 9001-2000 i HACCP”.

Projektno rje{enje i tehnologiju uradila je italijanska firmaTechnipes. Isporuku i monta`u opreme obavile su firme iz

Italije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine, sa in`injerima istru~njacima Klasa, a posebne pohvale zaslu`uje vo|atima in`. Tomislav Prajo. Poslovi demonta`e stare opreme,gra|evinskih preinaka i zahvata te promjene instalacija,monta`a nove opreme i informacione tehnologije, odvijalisu se paralelno sa svakodnevnim obavljanjem poslovamljevenja i pakovanja, kako bi kupci redovno dobijalinaru~ene robe.

U nastojanjima da se istraje na realizaciji zacrtanihinvesticija za period do 2008. godine, u Klasu planira-ju i otvaranje odjela za mje{anje bra{na, ~ime }e sezavr{iti investicija u mlinu koji je prema opremljenosti,kapacitetima i tehnologijama me|u vode}im u Evropi.

“Odjel }e biti pu{ten u rad za mjesec dana kada }ekupci mo}i zahtijevati da im isporu~ujemo bra{notra`enih parametara i kvaliteta, za sve vrste proizvo-da”, kazao je Ahmovi}.

E. Ba`dar

Klasovi poslovni poduhvati

CENTAR ZA AUTOMATSKO PAKOVANJE I TRANSPORT MLINSKIH PROIZVODA

Investicija vrijedna pet miliona KM. Savremeni sistem pakovanja obezbije|uje u{tedu na sirovini i materij-alu za pakovanje. Kompletnu proizvodnju mlina u tri smjene mogu}e upakovati za osam sati. U planu

otvaranje odjela za mje{anje bra{na

NOVI PROIZVODNO-PRODAJNI OBJEKAT

“SUPERMAK”

U objektu biv{e robne ku}e na Vratniku 23. junaotvoren je novi Klasov proizvodno-prodajni objekatSupermak. Uz supermarket koji nudi bogat izbor robedoma}ih proizvo|a~a u objektu }e se svakodnevnoproizvoditi i svi Klasovi pekarski proizvodi, koje }e bitimogu}e naru~iti i telefonom.

Prema rije~ima direktora Huseina Ahmovi}a u ovajnovi objekat ulo`eno je 1,5 miliona KM i zaposlene su32 osobe. Novi poslovno-prodajni objekt sve~ano suotvorili premijer Kantona Sarajevo Denis Zvizdi} ina~elnik op}ine Stari Grad Fehim {kalji}. Otvorenju suprisustvovali brojni privrednici, predstavnici vlasti i veli-ki broj Vratni~ana.

OTVORENA POSLOVNICA BANKE «HYPO ALPE ADRIA» U SARAJEVU

U sarajevskom naselju Alipa{ino polje 24. juna je sve~ano otvorena poslovnica banke «Hypo Alpe Adria».Ova ugledna ~lanica Privredne komore Kantona Sarajevo aktivno sudjeluje u privrednom `ivotu Sarajeva i ~itavesarajevske ekonomske regije, a otvaranjem nove podru`nice osiguravaju jo{ br`i i kvalitetniji nivo usluga za svojekomitente i klijente.

Savremeno poslovanje

16

Novosti

Predstavimo se Evropi

KANTON SARAJEVO PROGLA{EN

EVROPSKIM REGIONOM 2006.Potpisivanjem sporazuma izme|u predstavnika

Kantona Sarajevo i Organizacije Evropski region godineSarajevo je slu`beno progla{eno Evropskim regionom2006. godine. Sporazum su 22. juna u hotelu Holiday Innpotpisali premijer Kantona Sarajevo Denis Zvizdi} i pred-sjedavaju}a Skup{tine Kantona Meliha Ali} s jedne, teHaviera Tudole, predsjednik Organizacije Evropski regiongodine, s druge strane. Tako je glavni grad Bosne iHercegovine dobio priliku da se tokom 2006. godineprezentira u 45 evropskih gradova i njihovim stanovnici-ma pribli`i svoje vrijednosti.

«Ovo je izvanredna prilika da predstavimo na{e kul-turne, prirodne, ali i sve druge vrijednosti», kazao je pri-likom potpisivanja premijer Zvizdi}.

Gra|evinski fakultet Univerziteta u Sarajevu

JUBILEJ INSTITUTA ZA

HIDROTEHNIKU

Institut za Hidrotehniku Gra|evinskog fakulteta uSarajevu obilje`io je po~etkom juna pedeset godinasvog postojanja i rada. Ovaj veliki jubilej potvrda jedugogodi{njeg rada Instituta na uspje{nom osposobl-javanju vrijednih i talentovanih studenata i mladihistra`iva~a od kojih su mnogi danas postali velikistru~njaci, kao i unapre|ivanja privrednog i dru{tvenog`ivota Bosne i Hercegovine.

Osnovan je 1954. godine kao samostalna, tr`i{noorijentisana, nau~no-istra`iva~ka organizaciona jedini-ca za potrebe nastavnika, asistenata i studenata,tada{njeg Tehni~kog fakulteta Univerziteta u Sarajevu,odnosno kasnije Gra|evinskog, Arhitektonskog,Ma{inskog i Elektrotehni~kog fakulteta. 1991. godineInstitut je transformisan u prete`no privatizovanu kom-paniju - dioni~ko dru{tvo sa potpunom odgovorno{}u.

Danas je po nau~no-istra`iva~kim i stru~nim oblas-tima organizovan u pet odjeljenja: Odjel za projektovan-je i in`injering, Odjel za informati~ko-ra~unarskeposlove, Odjel za pravno-ekonomske poslove, Odjel zapodr{ku me|unarodnim projektima i Odjel za tehni~ko-administrativnu podr{ku.

Organizacija je vrlo fleksibilna, tako da se premapotrebi formiraju timovi eksperata i tehni~ara(uklju~uju}i i vanjske saradnike) za izvr{enje svih vrstakompleksnih konsultanskih i in`enjerskih usluga.

Djelatnost Instituta obuhvata nau~no-istra`iva~ku ivisokostru~nu aktivnost, obrazovanje, planiranje, kon-salting, kao i reviziju investiciono-tehni~ke doku-mentacije iz oblasti vodoprivrede, hidrotehnike iokoli{nog in`injerstva. U skladu sa savremenim evrop-skim i svjetskim tokovima,Institut promovi{e i razvijainternacionalnu suradnju naraznim nivoima.

Svima u Institutu na~elu sa direktorom prof.dr. Tarikom Kupusovi}em

Privredna komora KantonaSarajevo upu}uje

najiskrenije ~estitkepovodom ovog jubileja, uz`elje da nastave uzlaznom

putanjom razvoja.

2. Me|unarodni festival ~aja i ljekovitog bilja

NAGRADE I ~LANICAMA KOMORE

Na nedavno odr`anom 2. Meu|narodnom festivalu ~aja i ljekovitog bilja u Sarajevume|u brojnim izlaga~ima iz Bosne i Hercegovine Faveda d.o.o. i Heljda Eko, obje ~lanicePrivredne komore Kantona Sarajevo, odlukom `irija osvojile su nagrade i to:

KATEGORIJA: ^AJFAVEDA d.o.o. Sarajevo - zlatna plaketa

Posebno priznanje: ZA NOVI BH. PROIZVODHELJDA Eko Sarajevo

Na{im ~lanicama i ostalim nagra|enima ~estitamo!

Upoznati vrijednosti Sarajeva

17

Put u Evropsku uniju

WTO World TradeOrganisation - Svjetska trgovin-ska organizacija je jedinome|unarodno tijelo koje se bavipravilima trgovanja me|udr`avama. U njenoj osnovi su dvaWTO sporazuma postignuta i pot-pisana od ve}ina svjetskihtrgovinskih nacija. Ovi dokumentipredstavljaju zakonsku osnovupravila me|unarodnog trgovanja.To su u osnovi ugovori, kojiobavezuju vlade da svoju trgovin-sku politiku definiraju unutardogovorenih granica. Iako sudogovore postigle i potpisalevlade, cilj ovih dokumenata jepomo}i proizvo|a~ima roba iusluga, izvoznicima i uvoznicimada obavljaju svoj posao.

Tri glavna cilja

Osnovni cilj sistema je da pomogne da trgovina te~e {toslobodnije – sve dok to ne izaziva ne`eljene posljedice. Todjelomi~no zna~i uklanjanje barijera. Cilj je tako|er osiguratida pojedinac, kompanije i vlade znaju kakva su pravila trgo-vanja u svijetu, te im pru`iti uvjerenje da ne}e do}i do izne-nadnih promjena u trgovinskoj politici. Pravila moraju bititransparentna i predvidiva.

Jedna od najzna~ajnijih funkcija WTO-a je da slu`i kaoforum za trgovinske pregovore.

Tre}a va`na strana rada WTO-a jeste da rje{avasporove. Trgovinski odnosi ~esto uklju~uju konfliktneinterese. Ugovore i sporazume, uklju~uju}i i one koji supostignuti napornim pregovorima unutar WTO sistema,~esto treba tuma~iti. Najdjelotvorniji na~in da se ovakve raz-like pomire je putem nepristrasne procedure zasnovane naunaprijed dogovorenoj ravnoj podlozi. Upravo to je svrhaprocesa rje{avanja sporova, a {to je ugra|eno u WTO spo-razume.

Principi trgovinskog sistema

WTO sporazumi su veoma ~esto dugi i kompleksni jersu u svojoj osnovi pravni tekstovi koji se bave {irokim spek-trom aktivnosti. Podru~ja koja obra|uje su: poljoprivreda,industrija tekstila i konfekcije, bankarstvo, telekomunikacije,vladine nabavke, industrijski standardi, zdravstveni propisiza prehrambene proizvode, intelektualna svojina i mnogadruga. Ali postoji i niz jednostavnih osnovnih principa koji se

prote`u kroz sve ove dokumente. Ti princip predstavljajuosnovu multilateralnog trgovinskog sistema. Trgovina bezdiskriminacije podrazumijeva po{tivanje dva osnovna prin-cipa WTO-a: princip MNF - najpovla{tenija nacija inacionalni tretman.

MFN – Most Favorite Nation - Najpovla{tenija nacija Prema WTO sporazumu zemlje ne smiju vr{iti diskrimi-

naciju me|u svojim trgovinskim partnerima. Ukolikonekome dodijele posebnu povlasticu (npr. ni`e carinskestope za neki od njihovih proizvoda) to isto moraju u~initi iza ostale ~lanice WTO-a. Ovaj princip je poznat kao tretmannajpovla{tenije nacije - MFN. Smatra se do te mjere va`nimda je definiran ve} u prvom ~lanu Op}eg Sporazuma o cari-nama i trgovini (GATT) koji regulira trgovinu robom.Uop}eno govore}i, MFN zna~i da svaki put kada jedna zeml-ja umanji trgovinske barijere ili otvori tr`i{te, mora to u~initiza istu robu ili usluge koje poti~u iz svih zemalja koje su njenitrgovinski partneri, bez obzira bili oni bogati ili siroma{ni, jakiili slabi.

Nacionalni tretman – isti tretman za doma}e i inos-trane proizvode

Uvezena i lokalno proizvedena roba treba biti treti-rana na isti na~in – barem nakon {to strana roba u|e natr i{te. Isto bi trebalo da se odnosi na doma}e i strane usluge, tena strane i doma}e trgovinske marke, autorska prava i patente.Ovaj princip nacionalnog tretmana se tako|er nalazi u sva triosnovna WTO sporazuma (~lan 3. GATT-a, ~lan 17. GATS-a i~lan 3. TRIPS-a) iako svaki od njih ovaj princip tretira neznatnodruga~ije.

Nacionalni tretman se primjenjuje samo onda kada proizvod,usluga ili predmet intelektualne svojine u|e na tr i{te. Stoga,

SVJETSKA TRGOVINSKA ORGANIZACIJA - {TA JE TO?

Trgovinski pregovara~ki komitet

18

Put u Evrospku uniju

zara~unavanje carinskih tro{kova na uvoz ne predstavljakr{enje nacionalnog tretmana ~ak i kada se na doma}eproizvode ne napla}uje jednak porez.

Slobodnija trgovina – postepeno, kroz pregovoreSni avanje trgovinskih barijera je jedan od najo~iglednijih

na~ina da se da podstrek trgovini. Od stvaranja GATT-a 1947-48 godine odr ano je osam

rundi trgovinskih pregovora. Prvobitno su se ovi pregovorikoncentrirali na sni avanje tarifa (carinskih davanja) nauvezenu robu. Kao rezultat ovih pregovora, do kasnih 80-tih,tarifne stope industrijskih zemalja na industrijsku robu supostepeno pale na pribli no 6,3 posto. Nakon toga su pregov-ori pro{ireni da pokriju i netarifne barijere uvoza roba, kao i nanova podru~ja kao {to su usluge i intelektualna svojina.

Predvidivost – kroz obavezivanje Ponekad obe}anje da ne}e do}i do porasta trgovinskih

barijera mo`e biti isto tako va`no kao i sni avanje barijera.Stabilno{}u i predvidivo{}u se ohrabruje investiranje, stvara-ju se radna mjesta i potro{a~i mogu u potpunosti u ivati uprednostima konkurencije – izbor i ni e cijene. Multilateralnisistem trgovine predstavlja poku{aj vlada da poslovnu sred-inu u~ine stabilnom i predvidivom. U okviru WTO-a, kada sezemlje slo`e da svoja tr i{ta otvore robama i uslugama, onese time obavezuju da }e to i uraditi. Po pitanju roba, oveobaveze se odnose na utvr|ivanje najvi{ih nivoa carinskihstopa.

Pravila nediskriminacije MFN i nacionalni tretman suosmi{ljeni tako da osiguravaju fer uslove trgovine. Isto seodnosi i na pravila o dampingu (izvoz po cijenama ni im odtro{kova da bi se pridobio dio tr i{ta). Ovo su kompleksnapitanja i pravila te`e da uspostave normative {ta je fer a {tanije, kakve treba da budu reakcije vlade, i to posebno u oblastizara~unavanja dodatnih uvoznih carina, a koja su ustanovlje-na tako da kompenziraju {tetu nastalu nefer trgovinom.

10 beneficija WTO trgovinskog sistema

1. sistem poma`e promociji mira2. konstruktivno se upravlja debatama3. pravila olak{avaju `ivot svima4. slobodnija trgovina sni`ava tro{kove `ivota 5. ve}i izbor proizvoda i kvalitet6. trgovina uvjetuje rast prihoda7. trgovina stimulira ekonomski rast8. osnovni principi vode ka eficijentnijem `ivotu9. vlade su za{ti}ene od lobiranja10. sistem podr`ava dobre vlade

Trenutno WTO ima 147 ~lanica, a u procesu pristu-panja u ~lanstvo se nalazi 25 zemalja, me|u kojima i Bosna iHercegovina. ~etiri zahtjeva (Iran, Sirija, Libija i Prijelaznaislamska dr ava Avganistan) za pristupanje ~ekaju odobrenjeGeneralnog vije}a.

Pregled aktivnosti institucija BiH ufazi prije po~etka pregovora za

pristupanje u WTO

Maj 1999 – Predsjedni{tvo BiH je prihvatilo inicijativuSavjeta ministara BiH i donijelo Odluku o pokretanju pre-govora za pristupanje BiH u WTO i usvojilo Plan aktivnos-ti dr`avnih i entitetskih organa, a kao nosioca aktivnostodredilo Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskihodnosa BiH

Maj 1999 – Sekretarijatu WTO dostavljen zvani~anzahtjev BiH za pristupanje u ovu organizaciju

Juli 1999 – Na sjednici Generalnog Savjeta WTO-aBiH je dobila status promatra~a u ovoj me|unarodnojorganizaciji. Na istoj sjednici usvojena je radna grupa zaBiH sa zadatkom «da ispita zahtjeve Vlade BiH da pristupiSvjetskoj trgovinskoj organizaciju i u skladu sa ~lanom XIIMarake{kog Sporazuma o osnivanju Svjetske trgovinskeorganizacije i da Generalnom savjetu WTO dostavi pre-poruke koje mogu uklju~iti i nacrt Protokola o pristupan-ju.

Septembar 2002 – Sekretarijatu WTO dostavljen jeMemorandum o spoljnotrgovinskom re`imu BiH

Pregled dosada{njeg toka pregovora sa~lanicama WTO Radne grupe za BiH

Do sada su obavljena dva kruga pismenih pitanja iodgovora (1. krug – 326 pitanja, 2. krug – 110 pitanja)iz oblasti ekonomske politike, ustavno - pravnog sistema,trgovine robom, trgovine uslugama i intelektualnog vlas-ni{tva. Poslije prvog kruga pitanja i odgovora 07. novem-bra 2003. godine odr`an je sastanak WTO Radne grupeza BiH u `enevi.

Rezultati dosada{njeg toka pregovora –preuzete obaveze

Dono{enje novih propisa – antidamping, komenza-torne mjere, tehni~ki propisi, sigurnost hrane te carinskemjere za za{titu intelektualnog vlasni{tva.

Izmjena postoje}ih propisa – 1% carinskog evidenti-ranja, zabrana uvoza automobila, odluka o kvalitetute~nih goriva, carinsko vrednovanje, pravila porijekla

Uspostavljanje novih institucijaUspostavljanje informativnih ta~aka za TBT i

SPS mjerePristupanje me|unarodnim ugovorima i konven-

cijama iz oblasti intelektualnog vlasni{tva

Pripremila: Dubravka Bo{njakIzvori: www.wto.org

PRIDRU`ITE SE I VI BROJNIM KOMPANIJAMA KOJE ZAHVALJUJU}I UGOVORU KOMORE IBROMATA, BESPLATNO KORISTE USLUGE OSIGURANJA POSLOVA, IMOVINE I LICA

Na osnovu potpisanog Ugovora, posredni~ka ku}a «Bromat», koja ostvaruje kontakte sa gotovo svim osiguravaju}im dru{tvima,~lanovi Komore mogu besplatno koristiti usluge Bromata koji vr{i:

pregovore sa osiguravaju}im dru{tvom o obliku i sadr`aju programa – police osiguranja (odnos cijene i usluge), najpovoljnijoj sa stanovi{ta firme,

procjenu ugro`enosti osoba i imovine,analizira rizik, izra|uje koncept pokri}a rizika i pru`a savjete o potrebnom pokri}u rizika,

predla`e odgovaraju}u strategiju osiguranja za firme, prati istek polica, pravovremeno ih obnavlja i dopunjuje ovisno o izmjenama riskantnih situacija

(pro{irenje djelatnosti, novi objekti ili oprema, dodatni krediti itd.)i pru`a pomo} pri obradi i naplati {tete.

Va`no je napomenuti da je ku}a « Bromat », radi za{tite Va{ih interesa, sklopila ugovor o osiguranju od odgovornosti za obavljanje ovih poslova (vrijednost police je 250.000 KM), {to zna~i da za sve propuste ili radnje protivne pravilima struke posredovanja u osiguranju, zbog kojih Va{a firma kao ~lan Komore pretrpi eventualnu {tetu, direktno je mo`ete naplatiti iz

navedene police.

Pozivamo Vas da se obratite Privrednoj Komori Kantona Sarajevo i iskoristite mogu}nost besplatnih usluga i savjeta stru~njakaove posredni~ke ku}e u osiguranju Va{ih poslova, imovine i lica.

Za vi{e informacija obratite se na ime Azemina ]erimagi}, koordinator za osiguranje i bankarstvo,tel: 250-113, fax: 250-196 ili e-mail: azemina@pksa.com.ba.

IMPRESUM

GODINA IV / 2004.BROJ 25maj/juni

Glasnik je zvani~no glasilo Privredne komore Kantona Sarajevo

Ure|uje redakcijski kolegij u sastavu:

Predsjednik:Munevera Pahor

Glavni i odgovorni urednik:mr. Irfan Mehi~i}

Tehni~ki urednik:Elvira Ba`dar

^lanovi:mr. Branka Tankosi}, Rusmira Mandi}, Faruk Podrug,

Mubera Kadri}, Latifa Huseinovi}

Lektor:Saliha P. Kurtovi}

Izdava~:Privredna komora Kantona Sarajevo, 71 000 Sarajevo,

La Benevolencija br .8Telefoni: 00387 33/ 250 100, 250 101, 250 196

Faks: 00387 33 250/137, 250/140[tampa :Gik OKO

Na osnovu mi{ljenja Federalnog ministarstva obrazovanja,nauke i sporta broj 04-15-2875/01, od 07.06.2001. godine

ova publikacija je oslobo|ena poreza na promet.BESPLATAN PRIMJERAK

www.marketresearch.comwww.euromonitor.com

Web stranice koje sadr`e relevantna istra`ivanjatr`išta po zemljama i po proizvodima. Besplatnopredstavlja detaljne sadr`aje i izvode iz studija.

www.hwwa.de/hwwa_engl.htlmStranica sadr`i godišnje izvještaje o tr`ištima pozemljama i daje uporedbe pojedinih nacionalnihtr`išta prehrambenih proizvoda

www.agmr.org/marketsStranica sadr`i informacije o tr`ištu poljoprivrednihproizvoda

www.fas.gov.htpNa stranici se nalaze detaljne analize tr`išta u svije-tu i trendovi za prehrambene proizvode; še}er,kafu itd

www.milkprices.nlWeb stranica sadr`i godišnje izvještaje o cijenamamlijeka i mlije~nih proizvoda u svijetu, po zemljamai proizvo|a~ima

www.coffee-prices.comwww.ico.org/frameset/priceset.html

Web stranice sadr`e dnevne izvještaje o cijenamakafe na svjetskom tr`ištu, po proizvo|a~ima

www.visitbergen.comNa web sajtu su predstavljene cijene `ita u svijetu

KORISNE WEB ADRESE - PREHRAMBENA INDUSTRIJA