@ivot - delfi.rs · pdf filedrugi svetski rat (1939–1945), koji je za sobom ostavio...
TRANSCRIPT
Drugi svetski rat (1939–1945), koji je za sobom ostavio pusto{ i milionske `rtve,
u Jugoslaviji je po~eo 1941. i trajao je ~etiri godine. Svoje oslobo|ewe Beograd
je do~ekao sa samo 270.000 stanovnika. Po prestanku ratnih strahota, lice sveta
bilo je potpuno izmeweno, a novu epohu obele`io je hladni rat. U ovom ratu,
koji je bio borba izme|u Istoka i Zapada, jedan nasuprot drugom na{la su se dva
sistema – komunisti~ki, oli~en u Sovjetskom Savezu i isto~noevropskim zemqama,
i kapitalisti~ki, demokratski, oli~en u Americi i zapadnoevropskim dr`avama.
I na Istoku, i na Zapadu
Iz Drugog svetskog rata Jugoslavija je iza{la s novim ure|ewem. Monarhija je ukinuta, a Beograd
je postao prestonica jo{ jedne od komunisti~kih zemaqa takozvanog Isto~nog bloka. Po~etak
posleratnog perioda obele`ilo je potpuno okretawe Sovjetskom Savezu i preuzimawe sovjetskog
modela dr`ave, privrede, ekonomije, kulture…
2
Do preokreta je do{lo 1948. godine,
nakon sukoba Tita s Moskvom i Josifom
Visarionovi~em Staqinom. Od tada,
Jugoslavija je bila socijalisti~ka
dr`ava s komunisti~kim ure|ewem
koja je veliku ekonomsku i vojnu pomo}
dobijala od Zapada, naro~ito od Amerike.
Zapadu se sve vi{e okretala i u sferi
kulture i svakodnevnog `ivota.
Novinu u spoqnopoliti~kom opredeqewu
Jugoslavije predstavqala je i politika
nesvrstavawa – na konferenciji
u Beogradu 1961. godine stvoren je
Pokret nesvrstanih, koji su ~inile
zemqe van dva postoje}a bloka.
Jugoslovenska socijalisti~ka dr`ava mewala je ime
nekoliko puta: Demokratska Federativna Jugoslavija
(DFJ, 1945), Federativna Narodna Republika
Jugoslavija (FNRJ, 1945–1963) i Socijalisti~ka
Federativna Republika Jugoslavija (SFRJ, 1963–1992).Podeqena Evropa na karti iz
Istorijskog atlasa sveta (London, 1978)
Godina
1944
1951
1961
1971
1981
Broj stanovnika
270.000
428.000
619.000
780.000
1.100.000
Broj stanovnika u Beogradu
Beograd je oslobo|en 20. oktobra 1944.
i postao je prestonica nove zemqe s novim
imenom i novom ideologijom. Zahvaquju}i
specifi~nom polo`aju izme|u Istoka
i Zapada, mogao je da ugosti i Hru{~ova i
Niksona, i Sartra, Stravinskog i Alfreda
Hi~koka, kao i brojne svetske glumce, ali
i posadu Apola 11, i to samo stotinak dana
posle wenog sletawa na Mesec!
3
Beograd je bio tipi~an doseqeni~ki grad
~ije je stanovni{tvo u proseku ~inila tre}ina
ro|enih Beogra|ana i dve tre}ine doseqenika.
Najvi{e je bilo Srba, a drugo mesto su delili
Crnogorci i Hrvati. O mladosti Beograda svedo~i
podatak da je sredinom {ezdesetih prose~na starost
Beogra|anina bila samo 27 godina!
JOSIP BROZ TITO
Neprikosnovena li~nost u socijalisti~koj Jugoslaviji bio je Josip Broz Tito (1892–1980).
Za vreme rata bio je partizanski vo|a i lider komunisti~kog pokreta, a posle rata do`ivotni
predsednik, mar{al, vrhovni komandant, generalni sekretar Partije… Ovakvo objediwavawe
funkcija u rukama jednog ~oveka neizbe`no je vodilo stvarawu kulta li~nosti.
Kult li~nosti bio je
vidqiv u razli~itim
sferama `ivota.
Gradovi, ulice, {kole
dobijaju Titovo ime,
a wegove slike
nalazile su se u svim
javnim ustanovama.
Postao je i po~asni
gra|anin Beograda
1947, a jedna od
najve}ih ulica
koja je do tada
nosila ime kraqa
Milana promenila je naziv u Mar{ala Tita.
U sklopu slavqewa kulta li~nosti, Beograd je
1962. dobio i Muzej 25. maj, u kojem su ~uvani
i izlagani pokloni koje je Tito dobijao. Povodom
svakog wegovog putovawa organizovani su masovni
ispra}aji i do~eci u Beogradu.
Tito i ameri~ki predsednik Nikson
prilikom posete Beogradu, 1970
Re{ewe o promeni naziva Ulice Kraqa Milana
u Mar{ala Tita
Pedesetih i {ezdesetih,
koje su bile kqu~ne za definitivno
okretawe Zapadu, Beograd postaje
moderan grad i doma}in va`nih
me|unarodnih konferencija
i festivala.
Nakon oslobo|ewa trebalo je boriti se sa siroma{tvom,
a u~vrstiti novu, komunisti~ku ideologiju. Pod parolama
obnove i izgradwe i bratstva i jedinstva ra|ala se nova
metropola, s novim naseqima i novim obi~ajima.
Program obnove razru{ene zemqe i izgradwe socijalizma vodila
je Komunisti~ka partija. Beograd, u kojem je tokom rata poru{ena
ili te{ko o{te}ena tre}ina zgrada, obnavqao se muwevitom
brzinom, mewaju}i svoju fizionomiju. Istovremeno, nova vlast
sprovodila je konfiskaciju i nacionalizaciju znatnog dela
privatnog stambenog fonda, a gubitnici su naj~e{}e bili
pripadnici predratne elite i oni koji su sara|ivali s okupatorom.
Socijalizam u gradu
U obnovi zemqe i izgradwi
infrastrukture (pruga, mostova, puteva)
posebnu ulogu imale su omladinske
radne akcije. Za u~e{}e u wima, koje
je podrazumevalo te`ak fizi~ki rad,
omladinci nisu bili pla}eni
i na akcije su odlazili dobrovoqno,
jer im je to ~esto bila preporuka
za napredovawe u dru{tvu. Zahvaquju}i
i radnim akcijama, Beograd je dobio
Novi Beograd, Adu Ciganliju, Auto-put
bratstva i jedinstva, a obnovqeni su
i mnogi objekti stradali u ratu.
Auto-put bratstva i jedinstva
(Beograd–Zagreb), dug 382 km,
napravqen je za samo dve godine
(1948–1950), a gradilo ga je
319.000 brigadira!
PETOKRAKA UMESTO KRUNE
Pozori{ni trg postao je Trg republike, na mestu
sru{enog Mosta kraqa Aleksandra podignut je Most
bratstva i jedinstva, kasnije nazvan Brankov most,
biv{i Dvorski park postao je Pionirski park, ulice
nazivane po kraqevima, kraqicama ili knegiwama
dobijaju naj~e{}e imena narodnih heroja,
a nekada{wu krunu zamewuje petokraka.
4
NOVI BEOGRAD, GRAD IZ PESKA
Predratna ideja o gradwi Novog Beograda postala je
realnost u poratnoj Jugoslaviji, kada grad po~iwe da se
{iri na levu obalu Save. Konkurs za urbanisti~ko
re{ewe Novog Beograda raspisan je 1947, a 1948.
po~elo je stvarawe nove prestoni~ke celine iz peska
i mo~varnih terena. Urbanisti~ki plan predvi|ao je
izgradwu zgrada SIV-a i CK, Olimpijskog stadiona za
150.000 gledalaca i jezera za 70.000 kupa~a.
U prvih pet godina u arhitekturi je dominirao
socrealisti~ki pravac. Wega su karakterisale
te{ke zgrade sandu~are, u kojima su broj i veli~ina
prostorija bili mnogo mawi nego do tada.
Socrealizam je, me|utim, brzo napu{ten u korist
savremenih svetskih kretawa u arhitekturi.
Najo~igledniji primer socrealizma u arhitekturi
je Dom sindikata. Ova zgrada monumentalne forme
dugo je bila sedi{te radni~kih sindikata.
5
[ezdesete godine su zlatno doba izgradwe Beograda.
Grad dobija zna~ajne dr`avne institucije, muzeje, sportske centre, bolnice, hotele, prve podzemne
prolaze, mostove i glavne saobra}ajnice, a povezuje se sa Zemunom u jedinstvenu gradsku celinu.
[ezdesetih godina izgra|eno je ~ak 86.767 stanova!
Na`alost, ni to nije bilo dovoqno za sve one
kojima je bio potreban krov nad glavom.
AVALSKI TORAW
Jedan od simbola grada – Avalski toraw – visine 202,85 m, izgra|en po
projektu Ugqe{e Bogunovi}a i Slobodana Jawi}a, pu{ten je u rad 1965.
godine. U trenutku izgradwe bio je deseti po visini u svetu. Toraw je bio
otvoren za posetioce, a deci je najve}a atrakcija bila vo`wa liftom, kojoj
su se radovali i roditeqi, jer su verovali da je lekovita za grlo, nos i
plu}a. Toraw je sru{en u bombardovawu 1999. i ponovo izgra|en 2010. godine.
Na Avalskom torwu nalazila se televizijska antena te{ka 25 tona
Zgrada Centralnog komiteta Saveza komunista Jugoslavije (CK)
podignuta je 1964. godine. Bio je to oblakoder u ameri~kom stilu
s potpuno socijalisti~kom namenom, jer se u wemu nalazilo
sedi{te Partije. Druga zna~ajna vi{espratnica – Palata Beograd
(Beogra|anka) – podignuta je 1974. sa idejom da u centru grada
nikne zgrada koja }e dominirati visinom (24 sprata) i postati
centralni gradski orijentir. Na prvih nekoliko spratova
nalazila se moderna robna ku}a, dok su na ostalim bile poslovne
prostorije i gradska radio-stanica Studio B.
Zgrada CK