ivana seminar ski iz razvoja-2003

8/2/2019 Ivana Seminar Ski Iz Razvoja-2003

1/46

RAZVOJ DJETETA

OPSTE TELESNE KARAKTERISTIKE U RANOM

POSTNATALNOM


2/46

PERIODU I NJIHOV RAZVOJ

Period prve godine zivota predstavlja period najintezivnijeg rasta kod djece,Ivazi da dete nikad vise toliko ne poraste.Sto se tice novorodjenceta ono se odstarije djece I odraslih razlikuje kako po tjelesnim karakteristikama,tako I po

drugim osobenostima ukljucujuci umni razvoj.

Medjutim novorodjence manifestuje sve karakteristike bioloskih organizama,ajedna od njih(I najvaznija) je homeostaza,pomocu koje organizam odrzavaravnotezu bioloskih funkcija I prilagodjavanje na uslove sredine.Homeostazazavisi od funkcija neuroendokrinog sistema I kao stalnost organskih funkcijapovecava se godinama.

VISINA,TEZINA I SKELET DO PRVE GODINE ZIVOTA

Satrost Tezina visina2 mjeseca 3.5kg 52cm4 mjesca 4kg 55cm6 mjeseci 5kg 58cm8 mjseci 6kg 62cm10 mjeseci 7kg 65cm12 mjeseci 9-10kg 70cm

Skelet djece u ranom postnatalnom periodu se razlikuje veoma od skeletaodraslog covjeka.

Glava ,mozak I lobanja:Obim glave na rodjenju iznosi 30-35cm,a do kraja prvegodine se povecava do 40cm.Na rodjenju kosti lobanje nisu srasle I stvarajutkz.fontanele koje omogucavaju rast I u duzinu I u sirinu.Fontanele prekrivaopna koja se nalazi na temenu na kojoj se nalazi mekana kosa.

Izmedju lica I lobanje je zastupljena nesrazmjera ,a vrat se jedvaprimecuje.Kosti su savitljive I hrskavicave,ruke I noge su kratke,trup jemalen,a trbuh srazmerno veci nego kod odraslog covjeka zbog prisutnihmasnih naslaga.

Zapremina lobanje na rodjenju iznosi 350cm3,a do prve godine vezano sarazvojem mozga,povecanjem broja mozdanih celija,razvicem nervnih puteva Ivezivnog tkiva dostize do otprilike 750cm3 -odnosno 750gr tezine mozga.


3/46

Misici su slabo razvijeni,maleni I nezni(razvijeniji na rukama),I dete prvoovlada velikim pa onda malim misicima,sto se ogleda u tome sto najprijeovlada velikim I naglim pokretima.U pocetku je inervacija misica slaborazvijena tako da se desava da dijete jako zategne misice da bi podiglo nekilagan predmet I obrnuto,da se malo napne kako bi dohvatilo neki tezakpredmet pri cemu mu on ispadne iz ruke.Dete u pocetku zbog nedovoljnorazvijenih psihomotornih sposobnosti zavede velicina predmeta,I ono ocekujeda je mali predmet lak I obrnuto.

Koza ruzicasto crvena,na ramenima,usima I ledjima pokrivena neznimdlakama tkz.lanugo.

Zubi pocinju da se razvijaju uglavnom u petom mjesecu I to su prvi nestalnizubi-mlecni zubi.Rastenje zuba stvara osecaj bola I nelagodnosti,izazivagubitak apetita I razdrazljivost kod djece.Najpre se razvijaju sekutici I

to,izmedju 6 I 8og mjeseca najpre donji pa gornji sekutici.Izmedju 8 I 12ogmjeseca se razvijaju svi sekutici tako da dijete pri kraju prve godine imanajcesce 6 zuba.Pojava zuba ujedno izaziva I potrebu za grizenjem Izvakanjem.

Devojcice za razliku od decaka dobijaju prve zube nesto ranije.

Kicmeni stub u pocetku ima izgled slova C jer beba lezi,a kad pocne da hoda Isedi kicmeni stub dobija svoj normalni izgled.Prilikom pokusaja hodanja Isedenja kod djeteta se zamaraju misici sto moze da dovede do deformacije

kicmenog stuba ukoliko se dijete preforsira.

Karlica je u ranom postnatalnom periodu manja nego kod odraslog covjeka Ilezi vise vodoravno,I kod devojcica ima srazmerno siri otvor.

Grudni kos tek oko godine dana postaje veci od obima glave.

Extremiteti su znatno kraci nego kod odraslog coveka.Kako dijete raste nogemu se ispravljaju,a kad dete pocne da hoda stopala koja su do tada bilaokrenuta prema unutra okrecu sa na dole,a noge postaju snaznije.Dete nesmije pretjerivati u puzenju,hodanju I stajanju da se ne bi javile razlicite

deformacije nogu.

ZIVOTNI PROCESI

Prvi plac-plac rodjenja je znak jednog zdravog I normalnog djeteta.

Disanje kod novorodjenceta je ubrzano u odnosu na kasniji period,narocito uodnosu na odraslog covjeka.Ono udahne u pocetku cak do 50 puta u


4/46

minuti,sto se vec posle cetiri nedelje disanje postaje dublje I pravilnije I brojudisaja u minuti se smanjuje do 20 puta.

Sto se tice temperature u pocetku novorodjeno dijete nije bas u stanju da seprilagodi velikim promenama temperature I brzo mu postaje hladno.Uzroktome je I relativno spora cirkulacija pa je zbog toga I koza crvena,ruke I nogeplavkastae I hladne.Znojne zlezde u pocetku omogucavaju zadrzavanje toploteI telesnih tecnosti.Nakon cetvrte nedelje temperature tijela postajeravnomernija,sto kako dijete biva starije se sve vise usavrsva,a oglada se utome da dijete sve manje kise I drhti.

Sastav krvi kod novorodjenog djteta razlikuje se u donosu na odrasle,pomanjem broju krvnih celija, vise leukocita.

Srce je srazmerne velicine,u poredjenju sa tijelom vece nego ikadak kasnije,ajetra srazmerno dva puta veca nego kod odraslog covjeka I do kraja prvegodine I ona ce udvostruciti svoju tezinu. Srce zbog veoma brzogmetabolizama kuca cak 150 puta u minuti,sto se zadrzava do prve godinezivota kao I posle narednih nekoliko godina.

VARENJE I ISHRANA

U prvoj godini zivota kao I citavoog zivota ishrana je veoma bitan I neophodanfactor za pravilan rast I razvoj.Medutim najveci broj istrazivanja pokazuju da je

narocito vazna pravilna ishrana u periodu prve godine zivota,I da ta jednagodina pravilne ishrane vredi koliko 10 takvih godina nakon 40te godinezivota.

Sto se tice digestivnog sistema u tom periodu da zeludac ima izgled cijevi Ipoprecan polozaj I malog kapaciteta.U ustima lucenje pljuvacke poraste teknakon treceg mjeseca I ona olaksava probavu.Njeno lucenje dodatno sepovecava u period nicanja zuba.Dete osjeca glad pocev od prvogmjeseca,otprilike 3h nakon obroka upravo zbog malog kapaciteta zeluca.

U prvoj godini zivota najuspesniju hranu predstavlja majcino mleko,a nacinhranjenja dojenje. Veoma bitno je da majka doji dijete onda kada je onogladno.

Majcino mleko predstavlja zdravu,toplu, sterilnu hranu koja sadrzi pravilanprocenat masti, belancevina, secera,vitamina I materija koje jacajuimunitet.Dakle majcino mlako ima vecu hranljivu vrednost od vjestacke hrane.


5/46

Dojenjem se ne zadovoljavaju samo organske potrebe tj.glad vec seuspostavljava veza izmedju majke I deteta,tacnije predstavlja tamelje I prveizvore socijalnosti,dete upoznaje majcino lice stice poverenje,pouzdanje Itoplinu.Odvikavanje deteta od prirodne majcine hrane pocinje najcesce sapojavom prvih zuba I zavrsava se negde oko devetog meseca.Sto se tice brojaobroka u 2 I 3em mjesecu dijete jede priblizno na svakih 4h odnosno 5-6 putadnevno.Broj obroka od 7 do 9og mjeseca iznosi 4 puta na dan,a krajem prvegodine tokom cijelog dana 3 glavna obroka.

Starost djeteta Broj obroka2-3 mjesec 5-67-9 mjesec 412 mjesec 3

Kako sva djeca ne jedu podjednako,niti su sva gladna u isto vrijeme tako uhranjenju odojceta treba biti mudar I uspostaviti odredjen I relativno stalanred u skladu sa potrebama deteta I njegovom zreloscu.

IZLUCIVANJE

Kako se rodjenjem promijeni nacin ishrane to se pored procesa varenjadesavaju izmene u procesu izlucivanja,kroz defekaciju I uriniranje.

Novorodjeno dijete se pomokri I do trideset puta na dan,a isprazni do cetiriputa. Bubrezi sto se tice ranog postnatalnog perioda pred kraj prve godine

povecavaju svoju tezinu I usavrsavaju podesavanje gubitka vode I soli.

SPAVANJE

Spavanje je veoma bitan proces u ranom postnatalnom periodu za normalan Ipravilan razvoj djeteta.Odmah nakon rodjenja,koje je za njega predstavljalonapor novorodjence zaspi.

U snu se opravlja od zamora I gubitka snage,tako da najvise vremena upocetku svog zivota provede spavajuci cak I po 20 casova na dan.Beba jebudna onda kada je gladna,ako ga nesto uplasi ili mu dosadjuje ili ako sepromijeni temperature.U prvim danima san I budno stanje se ne razlikujudovoljno I san se prekida na veoam kratko vrijeme.

Sposobnost da dijete bude budno razvija se krajem prvog mjeseca.Trzanje Idrhtanje djeteta u toku san je vezano sa razvojem njegovog nervnog sistema Izivcanih puteva.Kako je dijete starije to se smanjuje I vrijeme koje provodispavajuci.U pocetku je dijete uglavnom budno za vrijeme hranjenja ,a kako je


6/46

starije vremenski razmaci izmedju sna I obroka postaju veci.Pre spavanja I prehranjenja postoje periodi igranja I sve duze je vrijeme budnosti. Za vrijeme snakod djeteta bilo u periodu novorodjenceta ili odojceta karkteristican jeodredjen polozaj ruku I nogi koje su najprije savijene,a zatim opruzene Inajvise spavaju na desnu stranu.

Mala djeca se uglavnom bude burno I uz plac,dok oko godine dana bude setako sto dozivaju majku ili neku drugu blisku osobu.

NERVNI SISTEM

U pogledu razvoja kod novorodjenog djeteta najvise zaostaje NS.Medjutimmoramo uzeti u obzir da veliki mozak kod novorodjenog djeteta je po obliku,

vijugama I broju celija isti kao kod odraslog covjeka,ali ipak nedovoljnoformiran I razvijen za obavljanje svih aktivnosti.Potrebno je da nervne celijedodoatno sazrevaju I razvijaju se,cime dobijaju u kvalitetu I oblikuju se njihovinastavci,napreduje process mijelizacije.

Supkortikalni centri zreli su vec na rodjenju,kao npr.centri za podesavanjedisanja,za rad srca,krvotok,kicmena mozdina spremna za funkcionisanje,aline moze jos uvijek da provodi impulse ka velikom mozgu.

Ovaj sistem biva razvijeniji vec pocevsi od cetvrte nedelje zivota,I njegovrazvoj nastavlja se dalje kroz u postnatalnom periodu.Dakle NS odojceta sesastoji od nezrelih celija I razvije se veoma brzo u toku prvih tri do cetirigodine zivota.

RAZVOJ RAZLICITIH OBLIKA POKRETLJIVOSTI

Do prve godine zivota dete nauci da sedi,stoji,puze,cesto cak I da hoda Itrci,sto utice I na budjenje njegovog dusevnog razvoja.U cilju razvojapokretljivosti dete treba najpre da ovlada svojim misicima I stekne kontrolunad njima,odnosno vremenom dolazi do izrazaja teznja da upotrebu velikihmisica zameni sa upotrebom manjih.Zatim se javlja teznja za postizanjem sve

vece ekonomicnosti u radu misica,odbacivanjem nepotrebnih pokreta Ismanjenjem utrosnje misicne energije.

Uslovni reflexi

Prvi reflexi koji se javljaju u prvoj godini zivota su reflexi na osnovuhranjenja.Npr.odojce ce prestati da place ukoliko namirise neki prijatan miris


7/46

koji potsjeca na dojenje.Vec u 3cem mjesecu kod djeteta se razvijaju uslovnireflexi na sve analizatore,dok se krajem prve godine kod deteta javljajuspecificno ljudski reflexi tj.dete se uci nadevati imena pojedinimstvarima.Takodje u periodu ranog postnatalnog razvoja kod djeteta se mozeoblikovati I reflex straha,sto je poslo za rukom americkom psihologu Watson-ukoji je nadrazio dete elektro-sokom uz jak zvuk od cega se dete uplasilo.

Sto se tice odbrambenih sposobnosti kod novorodjenog djeteta one suuglavnom nespecificne,jer ako dete prekrijemo pelenom ono ce reagovatiplacem.Vec dijete staro 3 mjeseca usmjerice se na uklanjanje prepreke.Sto jedijete starije do izrazaja vise dolaze upravljeni odbrambeni pokreti.Za dete jekarakteristicno da kako je starije da sve vise ponavlja ona dela koja u njemuizazivaju prijatna osjecanja,npr.ako slucajno povuce kanap I oglasi se zvonoono ce to ponavljati vise puta.

POKRETI GLAVE

Vec posle treceg meseca dijete ima sposobnost da zivahno okrece svojuglavicu istice sve vecu kontrolu nad njenim pokretanjem.Pocev od 4-6ogmjeseca dijete nauci I da uspravno drzi glavu I ta sposobnost postepeno raste.

POKRETI RUKU

U prvoj godini zivota kod djeteta se javljaju u vezi sa pokretima ruku sledece

vjestine: hvatanje,ispustanje predmeta,experimentisanje I manipulisanje sanjima.U pocetku dete predmete hvata nespretno citaviim dlanom.Kasnijeosamostaljenjem palca od ostalih prstiju,sto pocinje u period 3 I 4og mjeseca,auspostavlja se izmedju 8 I 9og mjeseca do pred kraj prve godine pokretipostaju spretniji I to je tkz.opozicija palca.Za hvatanje prdmeta u pravomsmislu rijeci neophodna je saradnja ociju I ruke sto je u pocetku veomatesko,sto se postize oko 8-9og mjeseca I pri tome dete vode oci.U periodu do9og meseca dijete predmete hvata samo jednom rukom,nesvesno postojanjadruge mogucnosti,I tek pred kraj prve godine postaje svesno toga da u svakoj

ruci moze imati po jedan predmet. Pred kraj prve godine dete najvise voli dase igra sa vecim brojem manjih predmeta uzima ih I ispusta,sto predstavljaneki rani stepen brojanja.

POLOZAJ I KRETANJE TELA

Prvih tri mjeseca celokupno kretanje djeteta zasniva se na protezanju I ritanjunogama,mahanju I mlataranju nogama.Vec od cetvrog mjeseca dijete se


8/46

koristeci se nogama moze pomeriti nekoliko centimetara. Medjutim vec udrugom mjesecu dijete moze da se bez po muke okrene sa boka na ledja,ucetvrtom sa ledja na bok,dok u sestom mjesecu ukoliko ga postavimo nastomak snazno ce se oduprijeti na ruke I podici na gore.U sedmom mjesecudijete moze da napravi pun obrtaj sluzeci seglavom,rukama,nogama,ramenima I kukovima.

SEDENJE

Da bi dijete moglo da sjedi potrebno je da mu ojacaju misici.Uz pomoc detemoze da sedi vec u 4 I 5om mjesecu,dok to samostalno pocinje raditi tekizmedju 6 I 9og mjeseca,cak deset I vise minuta bez velikog zamaranja.Akopokusa da se ustane ili pomeri u pocetku pada.

RAZVOJ HODANJA

Da bi prohodalo dijete mora da ovlada centom tezista svoga tijela,I predje krozvise stepena hodanja.Jedan od karakteristicnih oblika detetovog kretanja jestepomeranje u sedecem polozaju,sto se javlja u 6 I 7om mjesecu.Dete jednunogu gurne u stranu,drugu podvije I na nju se oslanja.Nakon ovoga izmedju 7 I9og mjeseca dijete pocinje da puze.Lezeci potrbuske oslanja se nalaktove,glavu I ramena drzi uspravno,I podlakticama vuce tijelo naprijed.

Puzenje je prvi izraz nagona za kretanjem.Od 9og mjeseca dijete pocinje dase vuce,tako sto mu je trup izdignut I paralelan sa patosom,oslonjen napesnice I kolena.

Stajanje prethodi uspravnom hodanju,a moguce je izmedju 8 I 9og mjeseca,anormalno sva djeca stoje u dvanaestom mjesecu. Za hodanje je osnovna

aktivnost I razvijenost kostanog I misicnog sistema,kao I nervno misicnogmehanizma. Potrebna je uskladjenost I zrelost vidnih I slusnih funkcija kao Itelesne ravnoteze. Djetetu je potrebno samopouzdanje I vjera u sebe,daklecjelokupno tjelesno uskladjenje. Kada dijete uspravnim hodanjem podignetijelo poboljsava mu se krvotok,a podrucje njegove aktivnosti prosiruje. Glavnarazdoblja koja prdhode kretanju su:


9/46

Tupkanje(kada neko dijete pridrzava ispod pazuha,ono se dize nanoge,poigrava se lupkajuci nogama I cini brze korake)

Sedenje sa naslonom I bez naslona

Stajanje sa pridrzavanjem I bez pridrzavanja

Hodanje uz pridrzavanje sa obe ruke

Samostalno hodanje

Do prve godine zivota djeca uglavno savladaju hodanje uz pridrzavanje sa oberuke ili uz neke predmete.

SAZNAJNI RAZVOJ

Dete u prvoj godini zivota uglavnom nauci aktivno upotrebljavati svojacula,reagovati na nadrazaje,narocito u drugoj polovini godine.Dijete osvajaspoljni svijet:sto god da dohvati ono opipava,hvata,uzima u ruke,sto dovodi dopromena I u telesnom polozaju uspravlja se, sedi, vuce,ustaje,hodaKoddeteta se u toku prve godine razvijaju culo ukusa ,mirisa, vida,sluha,sposobnost opazanja

CULO UKUSA

Dijete vec u drugom mesecu u vezi sa povecanjem broja kvrzica na jezikurazlikuje mleko koje je narocito zasladjeno,nakon izvesnog vremena bira Iomiljena jela tako sto jedna prihvata dr.odbija.Dakle analizator za ukusrazvijen je vec na samom rodjenju.

Ova osjetljivost se moze provjeriti kod djeteta takosto mu se na jezik stavljajutecnosti osnovnih kvaliteta ukusa I posmatra koje dijete odbija,a na kojepozitivno reaguje. Novorodjeno dijete najprihvatljivije reaguje na slatko,sto sezakljucuje iz toga sto saldak rastvor kod njega izaziva reakciju sisanja Ioblizivanja.Nije medjutim jasno da li novorodjeno dijete razlikuje sva cetiriosnovna kvaliteta ukusa.

CULO MIRISA

Culo mirisa povezano je sa culom ukusa,I deca u prvoj godini zivota rado nosepredmete koji im mirisu u ustima ne pod nosom.Culo mirisa je dobro razvijenovec nekoliko casova nakon rodjenja I moze se zapaziti reakcija djeteta na jakemirise odredjenija nego na blage, kao npr.miris amonijaka,petroleja,sirceta I


10/46

sl.Reakcija novorodjenceta ispoljava se kroz odbijanje u jakim misicnimpokretima I promenama u disanju.

CULO SLUHA

Slusni osjecaji spadaju u najslabije razvijene osjecaje kod novorodjene djece Imnoga od njih su gotovo gluva nekoliko casova ili dana nakon rodjenja usledprisustva plodove vodice u srednjem uhu.Dijete na ljudski glas reaguje tek uperiodu nakon pete do sedme nedjelje zivota.Sto se tice sluha u prvoj godinizivota,dete pocinje aktivno da slusa onda kada ocima trazi izvor zvuka I glasa Iokrece glavu u tom pravcu.U periodu izmedju 2 I 4og mjeseca dijete pocinje dareaguje na razlicite zvukove,ljudske glasove I narocito na razlicitu intonacijuglasa narocito majcinog,nezan ton ga stisava,a ljutit uznemirava Izalosti,izaziva ubrzano disanje,strah,zmirkanje I plac.U drugoj polovini godinedijete pocne javljti se na svoje ime I pocinje po glasu da prepoznaje ljude.U

drugom tromesecju dijete osim sto se okrece prema izvoru zvuka,ono se Iraduje slusanju,cak pevanje I muzika blagotvorno utice na njega I ono ubrzopokazuje da uziva u tome.Njegovom uzivanju u slusanju glasova, zvukova Imelodija iz okoline ubrzo se pridruzuje I uzivanju u glasovima zvukovima kojedijete samo proizvodi npr.lupajuci zveckom I sl.

CULO VIDA

Kod novorodjenceta mreznjaca jos uvijek nije dobro razvijena iako su svisastavni dijelovi oka ospsobljeni za vid.Vec treceg dana nakon rodjenja javlja

se kod djece reflex mreznjace-odnosno reakcije na svjetlost.

U prvoj godini je karakteristtican snazan razvoj mreznjace,povecanje brojacepica.Jako bitno je to sto se u toku prve godine razvija usmerenost premaistoj tacki,tj. konvergancija I mogucnost prilagodjavanja ocnog sociva nadaljinu posmatranog predmeta tj. akomodacija , bez cega je nemogucevidjeti stvari I pojave. Ovi pokreti u pocetku predstavljaju veliki napor I zbogtoga dijete nije u stanju da predmete hotimice I nepomicno posmatra Ipotrebno mu je vremena da bi dostiglo taj stepen vise nedelja nakon rodjenja.U drugom mjesecu dijete ima sposobnost da prati predmet koji se pred njim

pomerea vodoravno I horizontalno,sto je blizi stepan nepomicnog gledanja,dokod 6og mjeseca moze da prati predmete koji se brzo kercu.

Djeca do godine mogu privremeno da izgube kontrolu nad ocima I pocinju dagledaju razroko, sto ukoliko traje duze vremena treba prijaviti ljekaru. Koddetetovog gledanja prednost ima ono sto se krece.


11/46

Sto se tice vec pomenute konvergencije I akomodacije kod djece postizeuglavnom oko treceg mjeseca I upravo tad djeca pocinju da obracaju paznjuna lica I ruke oko sebe,igracke koje su pred njima,svoje sopstvene prste Ipocinju da razlikuju predmete I osobe.Time sto dete iz lezeceg polozaja svevise prelazi u uspravan ,stvara se novi odnos prema okolini I siri se svetodojceta od bliznjeg prostora ka daljem.

U 5-6om mjesecu dijete pocinje I da razlikuje boje I pokazuje velikointeresovanje za njih. Uglavnom su omiljene boje crvena,zuta,plava,zelena

SPOSOBNOST OPAZANJA

Ova sposobnost se kod djeteta bitno razlikuje u odnosu na odraslogcovjeka.Opazanje nastaje kao rezultat saradjivanja cula i procesa u CNS-u I naoblikuje se upravo na racun te saradnje pri cemu se nadrazaji ujedinjuju u

vece celine. Na osnovu toga se opazaji sve vise odvajajju I diferenciraju Isaznajni proces postaje sve specificniji kako po kvalitetu tako I po kvantitetu.

Sa druge strane veoma bitna u procesu oblikovanja opazaja je konkretnaaktivnost. Npr.ukoliko dijete uzme zvecku I mase njome,prati jeocima,mirise,stavlja u usta, opipava ono je ustvari istrazuje svakimculom.Dete se upoznaje sa njenim oblikom, tezinom, velicinom, shvata kolikomu znaci I za sta sluzi.

Kroz opazanje dijete se nauci interpretirati stvari kojecuje,vidi,mirise,kusa,potiskuje.Kad uz neki predmet dozivljava odredjeno culnoiskustvo nanovo ,ponovna iskustva dijete povezuje sa tim predmetom.Iz togazakljucujemo da u svakom opazanju od strane deteta ucetvuje njegovindividualni zivot,ali isto tako da sposobnost opazaja ne zavisi samo oddjetetovog anatomsko fizioloskog sazrijevanja nego u mnogome zavisi od togasta dijete moze da nauci od okoline.

Dijete najprije nauci da dozovljva svijet oko sebe I usmerava paznju napredmete na osnovu svojih interesa I potreba. Dete narocito dobro posmatraone predmete koji su mu potrebni, napreduje u njihovom posmatranju I nauci

da ih razlikuje,jer ga oni najvise pobudjuju na aktivnost.Interesantno je da istipredmeti u razlicitim polozajima mogu kod djeteta da izazovu razlicite utiske Irazlicito ragovanje tako sto ga jednom privlace,a drugi put u potpunosti neinteresuju.Dozivljaje,predmete I pojave dijete ustvari dozivljava ustvari kaoneposredno zadovoljstvo ili pomanjkanje ,ugrozenost,a ne kao objektivne.

Usled toga svijet pocinje da mu se javlja kroz jednu prizmu veza kojima jepocetak njegova licnost. Medjutim dijete u pocetku ne moze da shvati


12/46

predmete kroz njihove pojedine oosbine,vec ih posmatra u cjelini. I upravozbog toga bocicu za mlijeko zamijeno nekom za igranje.Isto tako ukoliko semajka presvuce dijete je nece odjednom prepoznati. Sto se tice opazanjaprostora u prvom tromjesecju shvatanja prostora su uglavnom vezana za dodirusnama I nije sposobno da opaza udaljene predmete,izuzetak cine svetiljka Imjesec.Tek u drugom tromesecju se djetetu otvaraju I daleki predmeti,deteuglavnom poseze za njima I uci da prosudjuje udaljenost.Tek krajem prvegodine dijete poznaje polozaj,udaljenost, oblik I velicinu predmeta.

Stoga zakljucujemo da je prvobitno djetetovo opazanje tkz.fiziognomicno ililikovno opazanje.Razvojni put u detetovom opazanju vodi od nerasclanjenih Isnazno osjecajnih utisaka ka rasclanjenim I osecajno manje vise neutralnimopazajima.

PAZNJA

Paznja se u prvoj godini javlja u razlicitim prilikama I polozajima,I osnov za njuu tom periodu nalazi se u orjentacionom reflexu tj.okretanju u pravcu glasova Idrugih zvucnih nadrazaja.Paznja se kod djeteta razvija vec 2 I 3em mjesecuzivota bar sto se tice vidnog I slusnog podrucja,sto zakljucujemo na osnovutoga da ce se dijete probuditi ukoliko cuje npr.neki nepoznati glas.

Za prvih sest meseci dijete usmerava paznju pretezno na nadrazaje poznateod rodjenja koji imaju bioloski znacaj dakle na bioloske poterbe,I tek kasnijeskrece na bioloski nevazne nadrazaje.

Pocetak tkz.hotimicne paznje javlja se pred kraj prve godine zivota kada deteovlada svojim culima I telom u priblizno velikoj meri.Sto se obima paznje ticecesto je duze vremena usmerena iskljucivo na jedan predmet,sve do pred krajprve godine zivota kada dijete pocinje da se bavi sa dva predmeta odjednom.Istrajnost paznje je uglavnom mala.

PAMCENJE

Poceci djetetovog pamcenja se beleze vec u trecem mesecu zivota.Medjutimpamcenje se veoma sporo izdvaja od opazanja,uporedo sa razvojem CNS-

a,zato u pocetku ne mozemo govoriti o pravom pamcenju nego o njegovimpocetnim oblicima.Tako u pocetku tj.do prve godine zivota ne mozemo govoritio pravom pamcenju (ponavljanju).

Jedan od tih pocetnih oblika pamcenja je ocekivanje deteta da odredjeni utisakprati odredjeno postupanje,na osnovu mehanizma uslovnih reflexa.Zatimse kao predhodni oblik pamcenja javljaju I tkz.prvobitne slike


13/46

sjecanja.Otprilike u periodu oko treceg mjeseca dijete uznemireno trazi slikekoje su mu nestale ispred ociju.Sledece sto prethodi pamcenju je utisakpoznatog,kada se primecuje razlicita reakcija deteta na ono sto mu jepoznato u odnosu na ono sto mu je strano.

Korak dalje u razvoju pamcenja je prepoznavanje,kada dijete u petommjesecu prepoznaje svoju majku kada je vidi I to izrazava osmehom,ali nemoze sebi jos uvijek da je predstavi.

Od sestog mjeseca dijete prepoznaje pozanate osobe,pice,igracku,drugepredmete I prostor. Kada se dete od osam meseci vrati svojim starimigrackama obradovace im se kao da ih prvi put vidi.Tek na kraju prve god.dijete prepoznaje svoje roditelje I nakon duzeg odsustva, ne vezano samo zavidno vec I za slusno podrucje.

Po nekim istrazivanjima predstavljanje kod djece postaje moguce tek pred krajprve godine zivota,kada se njegov dusevni svet prosiruje I ono pocinjesposobno da cuva utiske koje je dozivelo I kad nadrazaji prestanu.U tomperiodu se javljaju I prve fantazije,tako da dijete oko 10og mjeseca u igri hranisvoju lutkicu,imitira pokrete odraslih I pravi se da kao nesto radi.Pred krajprve godine dakle javlja se I prvo sjecanje,tako da dete kome je ispala loptapored kreveta,zbavice se necim drugim ali ako ga kasnije upitamo za loptupokazace pod krevet.

U svim tim pocetcima pamcenja dijete je jos uvijek nestalno,njegovi interesi

jako razliciti,a osjecaji jako promjenljivi.

MISLJENJE

Prvi misaoni akti djeteta su hotimicne radnje koje odgovaraju odredjenomzadatku I odnose se na neke predmete.Dakle misljenje se javlja u sredistudetetove aktivnosti I okviru na temelju detetovog opazanja.Kako detetoveradnje I opazaji postaju sve smisljeniji, tako tako se I detetovo misljenje svevise kristalizuje.Dakle misljenje I misaono procesi kod djeteta su vezni zanjegove prakticne aktivnosti,u prvom redu za igru.

Kada dete u drugom tromesecju posegne za predmetima koji su van njegovogdomasaja, tada se kod njega pocinje razvijeti misao o prostornim,vremenskimI uzrocnim odnosima. Ako osmomesecno dijete ispusti kocku naci ce se predzadatkom da je ponovo dobije.Kroz pomenute radnje dijete se uzdize do prvihinteligentnih,razumnih radnji u kojima razlikuje sredstvo I svrhu.Dete dakleotkriva da se odredjenim sredstvom moze postici odredjena svrha.


14/46

Pocetno misljenje kod djeteta ima situacioni karakter,I upravljeno je premaodredjenom cilju u okviru igre I postupanju sa predmetima,ispunjavanjupotreba I slIgra predstavlja posebnu priliku za razvoj detetovog misljenja I unjoj se dijete misaono slobodno izrazava.U tome se nalaze poceci djetetovihpronalazaka.Dete u pocetku u potpunosti ne razume okolinu,ono postepenopostaje sposobno za to,sto je proizvod njegovog sazrevanja I ucenja.

U misaonom razvoju deteta je znacajna je uloga odraslih,jer su aktivnost Igovor odredjeni nivoi na kojima se razvija detetovo msljenje I medjusobom sepreplicu I uticu jedno na drugo.

GOVOR

Razvoj govora ne moze se odvojiti od razvoja misljenja jer su jedno sa drugimtijesno povezani I uticu jedno na drugo.Period prve godine zivota je uglavnom

predgovorni period ili pripremno doba I obuhvata 3 oblika:drecanje,pokrete,Ibrbljanje I caskanje.Poslednji oblik ili gukanje je najvazniji I predstavlja osnovuza detetov stvarni govor.U ovom periodu dete uci da ovlada govornimaparatom I razumeva govor svoje okoline.

O gukanju govorimo kada dijete pocne da izgovara pojedine glasove kojimedju sobom jos uvijek nijesu dovoljno odvojeni I prelivaju se jedan u drugi,stose desava najcesce u drugom mjesecu zivota.Dijete u pocetku pocinje daproizvodi glasove bez ikakvog povoda najcesce kao izraz telesnogzadovoljstva,zatim pocinje da imitira sebe I na kraju cak I prima glasove

odraslih.Gukanje pocinje sa samoglasnicima,najcesci su a,e,iPocetkomtreceg mjeseca dijete pocinje intezivnije caskanje kao proces u komesjedinjuje glasove u slogove.Ti slogovi po pravilu pocinju suglasnikom ali seretko njime zavrsavaju m+j,n+a

Fonetika gukanja postaje bogatija I razlicitija od cetvrtog,petog,sestogmjeseca,ali je istovremeno zbrakana I neorganizovana.Tek pocetkom drugepolovine godine caskanje postaje ritmicno I dete pocinje da izgovara slogovema-ma,ta-ta,da-daDete sa zadovoljstvom koristi svoje glasovne mogucnosti Ipocev od cetvrtog mjeseca moze se zabaviti caskanjem I igranjem sa rukama

cak I vise od petnaest minuta.

Jedan od momenata u predgovornom periodu je imitiranje glasovaodraslih.Dete imitira ritmiku I intonaciju majcinig glasa,a kasnije I mimiku.Onoimitira sebe I odrasle,a kada odrasli imitiraju njega to njegovu sposobnostimitiranja jos vise pojacava.Pre nego sto dete ovlada govorom mora gaprvobitno razumeti,sto je pocetni stepen medjuljudskog opstenja. Dete pocinje


15/46

da razume govor pocev od 7og mjeseca I u tom periodu pokazujeinteresovanje za caskanje sa odraslima.Medjutim to nije pravo razumevanjegovora. Npr.ako vise puta izgovorimo rec tik-tak dete ce pogledati na sat.Ipakvazi da dete tri meseca prije nego pocne da upoterbljava govor pocinje da garazume.Osnovni fizioloski uslov za govor jeste da ovlada misicimausana,jezika,misica u grlu I plucima I ukoliko se to pre desi to ce dete prije Iprogovoriti.

Prve rijeci se kod djeteta javlja pred kraj prve godine oko jedanaestogmjeseca,I to su rijeci koje niknu iz caskanja kao npr.dada,tata,mama,babaDete je tada sklono rijecima koje predstavljaju vezu izemdju glasa Iznacenja,recima onomatopejskog porekla av-av,mijao-mijao,mu-mu I sl

Kod djece se mogu javiti I govorni defekti poput zamuckivanja,izopacenjegovora, vrskanje, nejasan govor uopste.

EMOCIJE

Kod novorodjenog djeteta preovladjuju negativna osjecanja,dok se kododojceta sve vise u prvi plan isticu pozitivna. Naime, tek rodjenim djetetomovladava stanje opste uznemirenosti, sto se izrazava neskladnim radomunutrasnjih organa,a spolja trzanjem udova I citavog tijela.Ubrzo iz ovognezadovoljstva I uznemirenosti se razvijaju osjecaji zadovoljstva Inezadovoljstva. Osecaj zadovoljstava I prijatnosti odojce izrazava opustenoscuI popustanjem napetosti,tako sto se smesi I guce,caska,a osjecaj

nezadovoljstva napetoscu misica, drecanjem I placem, kao I isprekidanimdisanjem. Medjutim odojce je manje drecavo I retko dozivljava sokreakcije.Drugacije receno okolina mu sve manje smeta,zadovoljstvo raste I svevise se diferencira,a podsticaji bioloskog karaktera nisu jedina stvar koju deterazvija.

Cak je u drugoj polovini godine prevaga pozitivnih osjecanja I krakteristikajednog zdravog I normalnog djeteta,I ukoliko ono place jedan sat dnevno to jevec previse I ukazuje na probleme.

U drugoj polovini godine dijete pokazuje uzivanje kod jela,tapkanja,uzivanje uzivo obojenim predmetima,svetlosti,zveckanju,glasovima I dr.tonovimaprilicnu ulogu u osjecajnom zivotu djeteta I razvoju emocija predstavlja igraprepoznavanja stvari I lica. Tako je razvoj pozitivnih I negativnih osjecanjasnazno isprepletan sa razvojem opazanja I prepoznavanja.Kod djeteta se udrugoj polovini godine razvijaju emocije kao sto su:


16/46

Radoznalost-nju kod djeteta pobudjuje najcesce nesto novo Inesvakidasnje.Dijete je u pocetku malo iznenadjeno sto se izrazava upogledu,zatim napinjanjem misica na licu,boranjem cela,otvaranjem usta Iplazenjem jezika,a zatim ustupi mesto smehu I zadovoljstvu.

Ljubav-dijete je razvija prema odraslima koji mu cine I zele dobro,narocito akose to desava cesto.

LJutnja-sto je dijete mladje to izrazava manje ljutnje.Kod odojceta se ljutnjajavlja najcesce zbog postojanja prepreka koje smetaju njegovim pokretima ilizato sto odrasli nisu ispunili neki od njegovih zahtjeva.Ono ljutnju izrazavaplacem, drecanjem, udaranjem ruku I nogu, zaustavljanjem disanja I sl.

Strah-je poseban vid emocije I treba mu posvetiti posebnu paznju jer utice nadetetovo buduce ponasanje I moze razorno obuzeti detetov psihicki zivot,na

svoj ga nacin obojiti I usmeravati.Glavni uzroci straha kod deteta su:

Dete se na strah navikne

Dete se strahom ispuni,zarazi od okoline,pod uticajem odraslih

Strah moze biti posledica nekog neprijatnog iskustva.

Sto se tice navikavanja deteta na strah desava se na osnovu iskustva koje jedete steklo I koje prouzrokuje da se plasi neke pojave I stvari I on se moze cakI presiriti na predmete I pojave koje je dijete dozivelo u nekom slicnompolozaju I situaciji.Uzmimo za primer neke od pojava na koje se prosirio strah:

POJAVE NA KOJE SE STRAH PROSIRIO POJAVA KOJA U DETETU BUDI STRAHDete se uplasilo iznenadnog suma saradija

Sete se od tada plasi svakog radija

U spavacoj sobi je trcao mis Dete se posle plasilo svakog suma napodu

Misevi I bubasvabe Dete se plasilo pukotina u kojima onizive

Napalo ga pseto-crna macka Plasi se pasa I macaka-svega sto jecrno

Covek bez nogu Strah da prelazenjem ulice izgubinoge

Strah od bolnice Strah od tel.i taxija I vodjenja ubolnicu


17/46

Teski snovi Strah od mrakaDete lezi samo u bolnici Strah od mraka,izmisljenih zivotinjaStrah od nekoga sa makom Strah od maski,lobanj,kosturaSmrt I groblje Strah d ace umreti

Dete se takodje zarazi straho I imitira ga.Ovde narocitu gresku preve roditeljikoji na razne nacine pokusavaju zaplasiti svoje dijete. U svrhu izlecenja detetaod straha veoma je bitno navesti ga da se upozna samostalno sa onim sto gaje plasilo,zatim uklanjanje negativne osjecajne prepreke,sloboda kretanja.

Smeh-se menja sa uzrastom,ali usvakom slucaju predstavlja izraz radosti koddjeteta.Kada se dete smije karakteristicno je da drzi usta otvorena ,jezikispruzen na dnu usne duplje,oci mu sijaju,obrazi razvuceni,ruke I noge prijatnorazigrane,glava pomerena unazad

Na razvoj osjecanja kod djeteta uticu sazrevanje I ucenje kao dva osnovnafaktora koji se uzajamno dopunjavaju I preplicu. Osjecanja djeteta sukratkotrajna,nestalna,medjutim snazna I zato je dete sklono da burno reagujebez obzira na onao sto situacija trazi.Dete svoja osecanja izrazavanezadrzavano I odmah,inace cesce nego odrasli.Njegova osjecanja vremenompostaju diferencirana I sve vise individualna.Na razvoj osjecanja kod djetetanaravno najvise utice stepen razvijenosti nervnog sistema I telesna nega kojaje veoma bitna za detetov osjecajni razvoj.Pozitivna osjecanja se nesputanorazviaju kod onog djeteta koje se telesno dobro osjeca,pravilno

hrani,spava,izlucuje ima slobodu kretanja. Lose zdrastveno stanje negativnoutice na raspolozenje djeteta,kao I losa ishrana.Umor takodje kod djetetaizaziva razdrazljivost, kapricioznost, placljivost, sklonost ka svadji I sl

Veoma bitna je u razvoju osjecajnosti I socijalnost djeteta odnosno dodiri saljudima.

OSJECAJNOST

Sto se tice novorodjencta ono nije u stanju da odrzava dodire s ljudima I nedozivljava ih kao osobe,cak ni majku vec je dozivljava kao dio samoga

sebe,tako kod njega ne mozemo naici na socijalna reagovanja,ono nije zrelo zasocijalne pobude,ali to ne znaci da ga u socijalnom pogledu treba zanemariti.

Medjutim vec posle nekoliko meseci dijete pokazuje potrebu za dodir saljudima I to sve vise I vise.Tako da dijete uspostavlja odnose sa sve vecimbrojem ljudi,sto ga u pocetku kosta velikog napora.Kako se dijete uzivljava u


18/46

odnose sa ljudima tako tece proces njegove socijalizacije,za sta je opetpotrebno ucenje I sazrevanje.

Odnos izmedju majke I djeteta predstavlja praoblik dodira medjuljudima.Medjutim taj odnos u osnovi nije ni malo santimentalan,vec se emocije

radjaju na osnovu zajednickog zivota.U pocetku dijete nije sposobno nikog davoli,sve do pred kraj prve godine kada se kod njega razvija osjecanje ljubavi Iono najprije pocinje da dozivljava majku kao izvor prijatnosti Izadovoljstva,prvenstveno sto ga ona spasava gladi, hladnoce, vlageTekvremenom dijete pocinje da osjeca potrebu za majcinom blizinom Imedjusobnim dusevnim dodirom. Sve ovo krci put djetetovoj ljubavi premamajci.

Kada dijete napuni dva mjeseca ono se katkad I nasmesi svojoj majci,cak senjegov smijeh javlja I kao odgovor na smijeh odraslih.Izmedju drugog I treceg

mjeseca sve vise se odaziva onome ko se njime vise bavi,smeje se guce I akoje duze vremena prepusteno samo sebi onda postaje lose volje.Ove reakcijejos vise ojacaju izmedju cetvrtog I petog mjeseca.

Oko osmog mjeseca mozemo posmatrati prve izraze djetinje ljubavi,kada onoblago miluje majku,tapse je po licu,podnosi svoje lice da bi ga majkapoljubila,grli je oko vrata I grize I to su uglavnom kratkotrajni odrazi ljubavi.Izovih prvih dodira razvija se I ljubav djeteta prema ostalim licima.Posle majkeu kreiranju djetetove ljubavi,onda otac,a zatim se I drugi ljudi ukljucuju u krugdjetetovog osjecanja ljubavi.

Prvu drustvenu zajednicu za dijete kao sto znamo predstavlja porodica I njojpripada najznacajnija uloga u kreiranju detetove drustvene svijesti,njegovogodnosa prema ljubavi I obicajima njgovog socijalnog ponasanja.

Sa tri do cetiri meseca dijete ne raspolaze socjalnim opzajima,dok gnevno donasmejanog lica pocinje da razlikuje oko petog mjeseca tumaci te izraze ali ihne razume.Oko osmog mjeseca dijete pokazuje razumijevanje za razliciteizraze lica I njima razlicito raspolozenje drugih ljudi.

Pocinje da pazi na lice,pokrete,telesno drzanje I hod kod ostalih ljudi najprijeonih sa kojima zivi.Zbog nadostatka iskustva u pocetku se vara u timtumacenjima pre svega kod nepozantih osoba.Pred kraj prve godine dijete udruzenju sa ljudima pocinje da osjeca vecu razliku u njihovom ponasanju Iprimecuje promjene u glasu.

Kod djteta se sa staroscu razvija I poterba za zabavljanjem,javlja seinteresovanje za roditelje I malu djecu,ono voli da ima oko sebe vise ljudi koji


19/46

ce se baviti njime pricati mu pevati,igrati se sa njim.Vec sa sestim mjesecomradi sve moguce da bi skrenulo paznju na sebe.

Iz svega ovoga zakljucujemo da je djetetova socijalnost pasivna u prvih sestmjeseci zivota,dok negdje u period od sestog mjeseca postaje aktivna.Dete

pocinje aktivno da razlikuje domace lice od stranih sto je veliki korak naprijedu odnosu prema njima. Dete pocinje da odvaja ljude na omiljene Ineomiljene,pznate I nepoznate,odnosno da razvija pozitivan I negativan odnosprema njima.

Odnos jednog djeteta u ranom postnatalnom periodu prema svojim vrsnjacimajavlja se vec pocev od treceg mjeseca zivota.Na njih ce reagovati smijehom ilina neki drugi nacin nekad I tako sto vice.Interesovanje za svoje vrsnjakenarocito raste u periodu od devetog mjseca zivota.izmedju vrsnjaka u ranompostnatalnom period prvi dodiri se javljaju kroz igru.

U drugoj polovini godine kod djeteta se javljaju I osjecanja ljubomore Isimpatije.Dete veoma tesko podnosi ako vidi igracku kod drugog djeteta,asamo je nema,a jos teze cinjenicu da majka mazi I drzi drugo dijete.osjecanjesimpatije se javlja u period sestog I osmog mjeseca,sto semoze primijetiti uodnosu prema ljudima,a isto tako u odnosu prema zivotinjama I sl.

Za razvoj je djetetu potrebna I samoca,tako mu povremeno treba pruziti prilikuI da bude samo,naorcito u prvoj polovini godine.vazi da dijete oko sedmogmjeseca u sebi zivi koliko I sa okolinom.U drugoj polovini godine,narocito pred

kraj prve godine kod djeteta se javlja zelja I potreba za uvazavanjem.Drugimrijecima kod djeteta se razvija osjecanje licnosti,kao sto su samoljublje,reakcijana uvrede,pohvale I perkor.

ZNACAJ VASPITANJA U RANOM POSTNATALNOM PERIODU RAZVICA

Dete u prvoj godini postane sposobno I da se od neceg uzdrzi,da se ne

upravlja samo prema sopstvenim nagonoma,vec I prema zakonimaokoline.Naredjenja,zahtevi I zabrane mu u pocetku nista ne znace do pred krajprve godine.Individualne osobine dece ukazuju na buduce osobine licnostidjeteta.

Vaspitanje kod djeteta doprinosi pravilnom razvoju buduce licnosti na svimpoljima,na razvoj intelektualnih,estetskih,moralnih I drugih snaga.Detetu treba


20/46

pruziti mogucnosti da se na svim pravcima opzajno I na sve moguce nacineizrazava. Dete u ranom postnatalnom periodu I kasnije naravno ne smije bitibez odgovarajucih igracaka I predmeta, bez mogucnosti kretanja.Ulogavaspitanja,samim tim odraslih je velika I u misaonom razvoju djeteta,jer oni usvom posrednom I neposrednom dodiru sa detetom pomazu stvaranju jednepotpunije I povezane slike o svetu.

Sa detetom treba razgovarati,narocito je bitno da to polako,jasno I veomajednostavno,sto ce osim pozitivno vaspitno uticati I na razvoj njegovihgovornih sposobnosti ,pri cemu dijete nauci da povezuje odredjene rijeci sapojedinim predmetima,pojavama I postupcima.

Vaspitanje takodje pomaze socijalizaciju kod djeteta I njegov odnos premadrugim ljudima. Doprinosi I razvoju emocija,osjecanja ljubavi, radosti, tuge I sl.koja su nespojiva sa mucenjem zivotinja I unistavnjem stavri u okolini I sl.To

uopste doprinosi formiranju djeteta I njegove licnosti.

Najvazniju ulogu u vaspitanju djeteta imaju kao sto zanmo roditelji,njimapripada I osnovna uloga u nastajanju djetetove buduce licnosti.Roditelji u prvojgodini predstavljaju I prve I glavne posrednike u postojecim obicajima Ipostojecoj kulturi.Dete pocinje mnogo ranije da uci nego sto je steklo pojam otim stvarima.Roditelji vaspitanje u svoje dijete usadjuju svojim postupanjem Icelokupnim odnosom prema djetetu.Dete pod ovakvim uticajem uci da opaza Iosjeca,uci se ponasanju I odnosima prema svijetu I sebi.

MAZENJE-KVARENJE DJETETA

Veoma je bitno da roditelji kod djeteta stvore osnovno poverenje uokolinu,kako ono ne bi u suprotnom trazili osiguravanja koja bi mu svedocila oljubavi prema njemu I nece trziti da mu roditelji neprestano ukazuju paznju.A utom slucaju I kada to bude uradilo nece biti iz panicnog straha I nesigurnosti.

Mazenje osigurava dijete u njegovoj egocentricnosti,tako da najcesci uzrocikoji dovode do razmazenosti djeteta su sledeci:

Prevelika zabrinutost roditelja I spremnost da smesta uklone svaku

prepreku I neprijatnost,iako joj ne znaju uzrok

Teznja roditelja da djetetu ispune svaku zelju,narocito kako ne bi izgubilinjegovu ljubav

Sopstveni osjecaj roditelja da im nedostaje prava istinska ljubav premadjetetu


21/46

Roditelji koji potrebe djece ispunjavaju prema sopstvenim kapricima Inestalno tako da dijete nikada ne zna da li ce dobiti ono sto zeli,a ako toI dobije nije zadovoljno.

Mudri roditelji koji zaista vole svoju djecu,nisu njihovi robovi,ali nisu djeca

robovi njihovih kaprica,ne plase se za ljubav svoje djece svesni svojihpostupaka prema njima, imaju osjecaj kada djeci nesto stvarno potrebnoimajuci pri tome u vidu potrebe svakog svog djteta I clanovaporodice.Neizbezno je da u svrhu pravilnog vaspitanja roditelji ogranice dijeteu njegovim zeljama I usklade ih sa potrebama citave porodice.PRETERANALJUBAV KVARI DIJETE.

ZANCAJ IGRE U RANOM POSTNATALNOM PERIODU RAZVICA

Djetinja aktivnost u prvoj godini zivota nema nikakvu svrhu izvan sebe I dete

njome ne zeli da postigne odredjeni cilj.Ova aktivnost je nekako sama sebidovoljna.U prvom redu detetovog razvoja nalazi se razvoj njegoovg kretanjatj.motorike,kad dijete uvjezbava odredjene funkcije I najvaznije je da budeaktivno.Pokrete koji su za njega novi dijete pocinje neumorno da ponavlja,stoga ispunjava prijatnoscu I uzivanjem I ukoliko su uspesni to dete podstice nanove I slozenije oblike aktivnosti.

Posto se kroz ove prve oblike igre dijete uglavnom usavrsava u govoru Ikretanju to ih nazivamo funkcionalnim igrama ili igrama vezbanja.

Dijete najprije pocinje da se igra sa svojim sopstvenim tijelom,oko treceg-cetvrtog mjeseca kada pokrece ruke I noge uzdize se uspravno,pada na ledja-na stomak,steze ruke,siri I grci prsteU tom periodu ono ocekuje od svih tihpokreta sta ce biti,pri cemu zadovoljno prede I guce.

Kako dijete postaje starije sve vise je voljnih,a sve manje reflexnih pokreta,svesto je u pocetku bilo slucajno sada postaje namjerno I na taj nacin dijete dolazido prvih sredjenih pokreta.Osim toga na ovaj nacin se dijete upoznaje sasopstvenim tijelom,jer su mu u pocetku dijelovi sopstvenog tijela kao spoljnipredmeti I ne razlikuje sopstveni prst od tudjeg.

Zatim u periodu oko petog mjeseca pa na dalje javlja se igra sa predmetimakoji sve vise ulaze u njegovu aktivnost igranja,kao npr.loptazvecka,kocka,kutije I tdDjetetu uglavnom nije bitno sta taj predmetpredstavlja,nego kako se moze upotrebiti.Kako se lopta moze upotrebiti boljeod ostalih predmeta to je dijete I vise cijeni od njih.Djetetov culni I pokretniaparat uvezbavaju igre u kojima dijete nesto opipava,otvara I zatvara I sl


22/46

Dete se igara sa ocem,amjkom ili nekim drugim,medjutim u pocetku samo sajednom osobom.Veoma su interessantne igre zmurke u kojima se dijete samosakrije I otkrije ili to urade odrasli I u njima dijete radosno iscekuje kada ce seodrasli ponovo poajviti.

Dijete u rpvoj godini zivota narocito voli da se igra nakon sto se najelo I kadase probudi.Kupanje djetetu pruza veoma lijepu priliku da se poigra sasapunom,peskirom ili nekom igrackom koju koristi za vreme kupanja.Dijete seu tom periodu rado igra u ogradici,jos radije na patosu.Ponavljanjekarakteristicno za igru prizilazi iz detetove radosti nakon postignutog uspehapa ono nastoji da to sto vise puta ponovi,a pri tom se razvija I napreduje.

Znacj igre je veliki za rzvoj djeteta,jer se kroz igru prvenstveno vjezbaju cula Iosjecaji,aparat za kretanje,ruke I nogedete kroz igru ovladjuje tijelom,sticerazna iskustva, vestine, navike, znanja o perdmetima I njhovim

osobinama.Igra je prava prilika da dijete otkrije svijet oko sebe.U njoj se predkraj prve godine pocinju razvijati I znaci misljenja, fantazije I volje,zatim je svovrijeme prisutno I djetetovo osjecanje kao sto su prijatnost, ugodnost, radost,amozda I strah I bojazan,neko prijatno uzbudjenja sto su I poceci socijalnogosjecanja.Drugim rijecima igrom je prvenstveno obuhvaceno ucenje I ono imaznacaj na razvoj djeteta kolko I recimo san,zbog cega od strane odraslih velikapaznja treba da se posveti igri djeteta, da mu se pruzi dovoljno mogucnosti Iprlikika za igranje.

Isto vazi I za igracke,I rekli smo da djeca ne smiju biti bez odgovarajucih

igracaka u tom periodu.Dijete medjutim u nekim ranim periodima svogarazvica ne razlikuje igracke prema njihovoj stvarnoj upotrebljivosti,ali ihcijeni.To se prije svega vidi u njegovom karakteristicnom odnosu premanjima,jer mu je kao igracka dobar bilo koji predmet I svima igrackama se sluzi Iigra na isti nacin.Ipak igracke imaju veliko razvojno znacenje tako treba voditiracuna kada ih biramo, kupujemo I dajemo djetetu.

Medju prvim igrackama koje se poklanjaju djetetu oko cetvrtog mjesecatrebaju biti mekane lopte-perjane,a zatim naravno zvecka.Za djecu su takodjeveoma bitne neke improvizovane I slucajne igracke cak nekad I zanimljivijenego one koje se nalaze u prodaji.

PRVE KONTURE LICNOSTI DJETETA

Ujedno sa razvojem djeteta raste I njegova samosvest.U toku prve godinedijete lagano postaje svjesno samoga sebe,tako sto najprije obogacujesaznanje o sopstvenom tijelu.Ovo saznanje dolazi od posmatranja prstiju,ruku,


23/46

nogu pa se dijete od sedam mjeseci npr.ugrize za prst od noge da bi seuvjerilo da mu isti pripada.Dete ustvari iznenada u elementarnoj meri postajesvesno samoga sebe,sto je plod jednog kvalitetnog skoka I novi oblik svijesti.

Bez sumnje da prva godina zivota ima veliko znacenje na aktivnost

djeteta,njegov kontakt sa vrsnjacima.

INDIVIDUALNE RAZLIKE U LICNOSTI DJETETA

Djeca se veoma razlikuju medju sobom I upravo te razlike su prvi zacecidetetove licnosti,s tim sto u ranom postnatalnom periodu ne mozemo govoritio razlikama u karakteru djeteta, ali mozemo o nekim takvim konturama koaindikatorima buduce licnosti:o temperamentu kod dece I to u barem u jednojili vise karakteristicnih suprotnosti.

Nije tesko doci do zakljucka da pojedina djeca promjene primaju bolje oddrugih,kao nesto svakidasnje I prilagodjavaju se novim situacijama Idogadjajima.Isto tako da pojedina djeca bolje spavaju,nisu sklona bolestima Ipri bolesti su cak manje nervozna I mirnija.Druga su djeca u istim situacijamarazdrazljiva I nastalna,brzo se uzbudjuju,drece I brzo se zamaraju. Deca veomabrzo takodje pokazu razliku u tome sto su jedni vise okrenuti sebi,povuceni Iusamljeni, a drugi u spoljni svet prema svojim vrsnajcima I ljudima koji ihokruzuju.

Djeca pokazuju individualne osobine cak I pri jelu tako da nije u redu da odraslipreko njih jednostavno prelaze.Dijete vec u periodu osmog I devetog mjesecafavorizuje neko od svojjih omiljenih jela,tako da roditelji u pogledu raznih jelamogu da se oslone na ponasanje svoje djece I u redu je ako im pomazu daodrede kada, gde, I I koliko treba da jedu.To kod jdece povecava I poverenjeprema sredini.Pojedina djeca su pazljivija od druge djece sto je opet uvezi sanjihovim temperamentom I jos nekim karakteristikama licnosti.

Pravih krajnosti u principu nema,I radi se iskljucivo o prevazi jedne ili drugeosobenosti I njhovom medjuosobnom odnosu,odnosno razlicitimkombinacijama razlicitih kvaliteta licnosti.Stoga je veoma bitno da roditelji

upoznaju detetovu jedinstvenost licnosti,na da mu se priblizavaju sa osnovapodele djece na tipove.


24/46

MALISAN-PERIOD OD KRAJA PRVE DO TRECE

GODINE ZIVOTA

ISHRANA

U ovom period vec od druge godine djeca mogu jesti cvrstu hranu, ali onamora da bude probrana I pripremljena onako kako njima odgovara.Apetit josuvijek promjenljiv I uglavnom veliki jer je I razmena materije brza.Trebadjetetu dati manje obroke ali vise puta.Dijete ne smijemo tjerati da jede jer tomoze stvoriti problem sa ishranom,vazna je lijepe rijec. Dijete vec u ovomperiodu ima svoje omiljeno jelo.Veoma je vazno vaspitanje za samostalnostprilikom jela, I ucenje kako da upotrebljava pribor za jelo,za cije koristenje vec

oko druge godine raspolaze odredjenom spretnoscu pa koristenje kasikeizmedju 2-3 ne pricinjava nikakav problem,kako ni koristenje case.Dijete netreba za vrijeme jela ometati, I od velike vaznosti je da se kod njega razvijeosjecaj da pripada zajednici koja se nalazi za stolom u cemu se napredakosjeca narocito pred kraj trece godine. Narocito je bitno da dijete za vrijemejela bude psihicki opusteno da ne osjeca pritisak.Sve ce to uticati povoljno naapetit kod djeteta.

IZLUCIVANJE

Dijete se mora nauciti da kontrolise mokracnu besiku I process praznjenja

crijeva.I ono u tome napreduje izmedju druge I trece godine kada dijete osjecapotrebu da samo ide u wc I veoma mali broj djece u ovom periodu ima potrebuda nosi pelene sto je u vezi sa sazrijevanjem nervnih centara koje I mozdanekontrole nad izlucivanjem.Postoje individualne razlike izmedjudjece(enureza).Pauze izmedju uriniranja postaju duze pa se djeca sve cesce


25/46

bude suva,dijete ce cesce urinirati ukoliko je preterano jelo ili pilo ili se nalazipod emocionalnim stresom.

SAN

Sto se tice sna on vise vazi kao psiholoski nego kao fizioloski problem. Veomavazno za zdravlje I razvoj djeteta je da ono spava onako kako valja usuprotnom ce biti pretjerano drecavo I razdrazljivo. U pogledu spavanja trebatakodje formirati red I ritam spavanja istvoritipovoljnu atmosferu za stokvalitetniji san kod djeteta.Kolicina sna ne zavisi samo od uzrasta, nego I odzdravlja, aktivnosti preko dana, osjecajne zategnutosti I cvrstinesna.Ponasanje djeteta kod pomenutih zivotnih procesa uglavnom zavisi odvaspitanja I,narocito do neke ustaljenosti u toku ovih procesa. Dijete od 2godspava 12,5h na dan,dok trogodisnje dijete 12,5.Djevojcice spavaju vise oddjecaka,kao I mirna djeca. Mnoga djeca u 2-3 god cesto spavaju samo

jedanput,pa je malisan preko dana najvise vremena budan,a na san cenepovoljno uticati emocionalna zategnutost,losi uslovi(npr visokatemperatura),kao I neko iscekivanje ili strasne prica koju je dijete culo.

Postoje individualne razlike pa je nakoj djeci poterbno vise sna I obrnuto,nekiimaju cvrsci san I spavaju mirnije od drugih I sl.

RAZVOJ POKRETA

Na razvoj pokretljivosti kod djeteta utice veliki broj faktora kao sto susamosvesnost,odvaznost I zelja postizanjem uspjeha.Izmedju razvoja kretanja Imentalnog razvoja postoji pozitivna korelacija, ali veoma mala.Sam razvojkretanja ima znacaj kod razvijanja djecije licnosti. Uspjesi pri kretanju jacajunjegovu samosvijest.

Hod se znacajno razvija u usavrsava, a rastu okretnost I sigurnost upokretima.Dijete stice nove spretnosti I odvazno I odusevljeno ih izvodi dijetepokusava da stoji na jednoj nozi,skace,preskace I penje se u cemu se zapazaveliki napredak. Vec I dijete od godine ipo strosti pomaze kod oblacenja Isvlacenja, a spretnost pri tome zavisi od njegovog raspolozenja. Povecava se

spretnost ruku, a u trecoj godini se desava veliki napredak jer svi pokretipostaju meksi I bolje izvedeni sto je u vezi sa finijim razvojem muskulature.

Kod djece se moze javiti zaostajanje u razvoju kretanja, sto izaziva osjecajmanje vrijednosti I izbjegavanje vrsnjaka.Tako da je jakoo vazan nesmetanrazvoj kretanja ne samo zbog djetetove nezavisnosti vec I zbog nesmetanogsocijalnog razvojajer ce u suprotnom biti nesigurno I uplaseno u odnosu nanormalno razvijene vrsnjake.Normalni razvoj pokreta prije svega sprecava


26/46

bolest koje koci interesovanje za aktivnost, zatim neodgovarajuca odjeca Iobuca, nedovoljna ishrana koja sprecava pravilan razvoj,ali I emocionalnicinioci. U ovom periodu veoma je vazno obezbijediti djetetu razlicite nacineigranja.

SAZNAJNI RAZVOJ

Pod saznajnim razvojem podrazumijevamo razvoj opazanja,osjecanja Iposmatranja I oni su medjusobno povezani I medjuzavisni..

Izmedju prve I druge godine dijete pocinje intezivno da slusa, a kasnije mozeproizvoditi I prve muzicke tonove,peva imitirati takt I melodiju I experimentisesa njima. Sto se tice vida malisan upoznaje boje I pokusava da im da imena. Ivec se moze utvrditi da daltonizam, ako on postoji. Za istrazivanje stvari kojega okruzuju dijete se sluzi pipanjem koje kroz citavo djetinjstvo ostaje jedna od

najprijatnijih senzacija. Dijete opaza predmete I dogadjaje nerasclanjeno Idifuzno Takodje, opazanje je fiziognomicno I zavisno od djetinjih osjecajnihreakcija. Javljaju se opazanje prostora, vremena ali I opazanje samoga sebe Ipojma o sebi. Odrasli treba da pomognu djeci da kroz davanje imenapredmetima I uz njihova objasnjenja dodju do savrsenijeg I pravednijegsaznanja.

Pamcenje se u pocetku budi najcesce asocijacijom po dodiru I slicnosti.Prepoznavanje postaje sire dijete prepoznaje lica I predmete u prvoj godininakon jednog dana, drugoj godini I nakon nekoliko godina,a vec od trece

godine I posle nekoliko mjeseci cak I utiske osjecajno vazne koje je dozivelosamo jednom pa bilo da se radi o zadovoljstvu ili osjecanju nelagodnosti.Licapredmete I dogadjaje sasvim svjesno dijete moze identifikovati tek nakondruge godine.

Masta,poslije druge godine pocinje intezivno da se razvija,I ogleda s eupersonifikacijama I olicavanju u rukovanjeu sa zamisljenim predmetima I u igrisa izmisljenim drugom.

Paznja je jos uvijek nestalna, siromasna po obimu i moze se lako

odvratiti.Njena postojsnost jaca ravojem potreba I aktivnosti kod djeteta.Uovom period dijete ne moze obuhvatiti vise utisaka ili nadrazaja odjednom.paznja se razvija u vezi sa interesima,odnosima sa ljudima pa je dijeteu stanju da odrzava odnos s avis eljudi I ucestvuje u zajednickom zivotu sanjima.

Razvoj misljenja,obuhvacen je realnim dodirom sa stvarima i ljudima injegovim opazanjem i saznavanjem,I kao glavni cinioci u njegovom razvoju su


27/46

radnja I govor. Karakteristicno je da dijete umije sve vise da uptrebljava raznasredstva u skladu sa ciljem, i da primijeti I uvidi rjesenje I prilagodi se novimsituaciajma. U ovom periodu dolazi do pokuaja razumijevanja odnosa,javljajuse prve prave prestave o vremenu,proslom I buduem, o koliini jer ovo jedoba djetetovog upoznavanja sa okolinom. Javlja se I prvo postavljanje pitanja,na koja odrasli treba strpljivo da odgovaraju.Medjutim misljenje jos uvijek imasituacioni karakter pa dijete moze jako dugo da posmatra ono sto pobudjujenjegovu paznju pa primijeti I pojedinosti koje odrasli ne primecju.Broj pojmovakod djece se povecava sa sposobnoscu da shvate vezu izmedju razlicitihsituacija I sa iskustvom.Pojmovi kod djeteta u ovom periodu su siroki I njihovaznacenja cesto neodredjena I naformulisana sto se razvojem poboljsava ppakrejem doba malisana dijete razlikuje pojmove pas macka mama tata igracka Ida ih medju sobom iskljucuje,znajuci osobine koje su za njih bitne.Za ovajperiod je karakteristicna generalizacija I apstrakcija,dok je uopstavanje

primitivno najcesce na osnovu onoga sto privlaci njegovu paznju nezavisno odbitnosti osobina.

GOVOR

Dijete krajem prve godine dolazi do prvih rijei i karakteristino ih upotrbljava Ikasnije sve rijeci glasovne komplexe uci da upotrebljava u ve zi sa odredjenimpredmetima pojavama I objektima.Ono jos uvijek ne moe shvatiti teoretskiodnos izmedju rijei i predmeta, ali kroz govor svesno opti sa okolinom. Udrugoj polovini druge godine poinje period pravog govora.Djecji govorni

interesi preovladjuju nad sanzornim karakteristicvnim za prvu godinu.Znacajrazvoja govora je veliki I daje djetetu mogucnost oblikovanja I izrazavanjasvojih misli,potreab,zelja,uzivanja,bola,strahova I mijenja njegovu mogucnostuticanja na svijet. Za nesmetan i pravilan govor potreban je dobar sluh, dagovorni aparat bude ispravan , neokrnjeni modani centar govora, kao iodgovarajua duhovna sposobnost.Razvoj govora kod djeteta povezan je sarazvojem misljenja I utice na razvoj inteligencije.Jaki emocionalni pritisci moguda prouzrokuju zaostatk govora kod djece.Zaputenost i zanemarenost okolineodraava se prije svega na govor,zato na razvoj govora veliki znacaj imasredina I ziviotne prilike.Govorni razvoj ne tee ravnomjerno ve se mijenjaju

periodi brzog i sporog razvoja.A sto se tice pola djevojcice(14-15) pocinju dagovore prije djecaka(15-16) I djecaci govore manje od djevojcica.to se tierjenikog blaga dvogodinje dijete raspolae sa 300 do 400 rijei atrogodinje sa oko 900. Reenice su u poetku kratke nastaju u period izmedju1,5-2 god,sastavljene od 2-3 rijei ,a kasnije se prosiruju ali uglavnom tak upredskolskom periodu.Karakteristicno je opadanje samoglasnika.u ovomperiod se mogu javiti razlicite govorne smetnje I teskoce u govoru,porijeklom


28/46

iz nesavrsene okoline,senzorne I druge defektnosti I lose emocionalneprilagodjenosti.Od telesnih defekata javljaju se defect usta,grla jezika,loseformirane vilice napravilno ili sporo razvijanje,rast zuba I defektno tvrdo nepcesto doprinosi losem govoru I dovodi do zamuckivanja koje spade u govornesmetnje.Ono s e nejcesce javlja izmedju 2-3 godine u vrijeme velikogsoocijalnog razvoja djeteta kada zeli govorom na sebeb da skrenepaznju.Postoje individualne razlike pa kod pojedine djece mucanje predstavljastadijum u razvoju govora prije nego problem,a kod druge je potrebna pomocstrucnjaka.

IGRA

Ima veliku vrijednost u djetetovom ivotu. U njoj se uvjebavaju odredjenefunkcije, oslobadjaju se neprijatne emocije, dijete se igrom uvruje u drutvo Ikulturu. Igra razvija organe, miie i cjelokupni organizam djetetovu fantaziju I

inteligenciju,bistrinu uma I zrelost,pokrete.U igri na pocetku ovog periodadijete nije svjesno razlike izmedju stvarnosti I iluzije.Paznja djeteta prilikomigra je kratkotrajna I dijtet ne moze dugo da istraje u jednoj aktivnosti cini sekao da zeli vise stvari da uradi odjednom.U pocetku su to funkcijske igr-uvjezbavanja kada se dijete igra sa pijeskom ,skraba ,mijesi itd,zati dolaziperiod stvaralacke ili konsruktivne igre na prelazu2-3 godine kada se dijeteigra npr sa kockicama I sk,zatim period mastovitih ili fantazijskih igara kadadijete sebe zamislja u razlicitim ulogama.Postoji dug period kada se dijete igrasasvim samo-igra ponaosob kada drugu djecu upotreblajva kao

predmete,ponasa se kao da ne postoje I zauzima njihove igracke. Kasnije sejavlja socijalna ili zajednika igra kada s esva djeca igraju zajedno(igrepokretno ritmickog karaktera),medjutim ovakava igra kratkotraje.Karakteristina za doba maliana je paralelna ili uporedna igra kada sedjeca igraju nezavisno nesaradjujuci izmedju sebe. Vazno je obezbijeditidjetetu potreban prostor I igracke.Malisana veoma mnogo zanima neobradjeni,sirovi material koji oblikuje po svojoj elji. Odrasli se moraju pribliiti sbijetuigre,uestvovati u njoj i pomagati djeci.

Crtanje,je vaan oblik djeije aktivnosti i stvaralatva. Prvi oblik je vrljanje

koje nastaje bez ikakvog odredjenog cilja.Kao I likovno oblikovanje,pjevanje jeu poetku izraz malianovog osjeajno stvaralakog odnosa prema svijetu.

EMOCIJE

Osjeanja se u doba maliana produbljuju I prosiruju. Malisan se mnogo eeljuti nego odoje, kada mu neko uzme igracku I sl,a ljutnju izraava tako tolupa nogama o zemlju, vie, ponekad ujeda, udara oko sebe I sl.


29/46

Radost,veselje I zadovoljstvo izraava kroz smijeh ili skakanjem.Oveemocije kod njega mogu izazvati odrasli,vrsnjaci,nesto sto mu polazi za rukomI sl.Malisan uziva kada ga hvale za nesto sto je postigao.

Strah kod djeteta u ovom periodu moze izazvati iznenadni

stimulansi,zivotinje,prirodne pojave ili licnosti,proctor,neobicna odjeca,buka Isl. Ovu osjetljivost narocito povecava tjelesna nemoc djeteta Inesposobnost.Dijete strah izraava tako to lice krije iza majke, plae I izmieonome to mu zadaje strah. Neka djeca tesko pokazuju da se plase I svoj strahizrazavaju kroz neaktivnost I nepovjerenje ili kroz pretjeranu agresivnost.

Ljubav se razvija u ovom periodu prema roditeljima i ona zavisi u velikojmjeri od odnosa koji je uspostavljen izmedju roditelja i djece.U ovm periodu je jako vazana naklonost roditelja prema djetetu,u suprotnom se dijete puninepovjerenjem I otporom kako prema roditeljima ljubomorom idrugim

negativnim osjecanjima.

Jedno od bitnih osjeanja koje se razvija je i ljubomora, koja se esto izraavatekim simptomima.Emocionalnu zategnutost malian najee oslobadjasisanjem prsta, koje opada ve u treoj godini.Sto se tie malisanovogsocijalnog, moralnog, emocionalnog razvoja on najvie zavisi od porodice,odnosno od roditelja I vaspitaa. Malisan u roditeljima vidi uzor,ali nedostatakroditeljske panje I ljubavi moe dovesti do nesigurnosti ali I do drugihtekoa. Ljubomoru dijete pokazuje na razne nacinevikanjem,plakanjem,zamuckivanjem,neosjtljivoscu prema novorodjenom bratu

ili sestri.Ona s eponovnim uvazavanjem djeteta moze stisati.

SOCIJALNI RAZVOJ

Dijete od 2 godine ne posjeduje razvijen socijalni interes,sa 2,5 godine odbijada svoje igracke podijeli sa drugom djecom,usresredjeno je nasebe,egoisticno,egocentricno I stvari ljude I situacije dozivlajva na osnovuznacaja koji imaju za njega.Svoje lutke igracke posmatra kao zive stvari,volionoga ko mu cini dobro I obrnuto.Na socijalnost djeteta pored roditelja,sredineI sl utice I priroda djeteta pa postoje individualne razlike pa se npr

inteligentnija djeca brze socijalizuju od umno zaostale djece.Veliki uticaj narazvoj djeteta imaju djecijij vrtici zatim porodica,oni roditelji koji dijeteprihvataju sa mudroom I smirenom ljubavlju,nezniu topli I roditelji osjetljivi zapotrebe djeteta,koji se bave njime I zabavljaju ga,prate I usmjeravaju razvojnjegovih socijalnih postupaka,I imaju razumijevanja za njegovu nezrelost.Uodnosu sa odraslima do druge godine dijete je pasivno,kasnije ima se odupire Itezi samostalnosti,a nakon trece godine stisava se i postaje socijalnije imitira


30/46

odrasle,pokazuje im svoje igracke I igra se sa njima,pokazuje sve veceinteresovanje za izraz njihovog lica I sl u cemu s emogu I otkriti neke osobinedjeteta kao srdacnost,ljubaznost I sl.Odnos sa vrsnjacima je slabo razvijen Iprolazan,mnogo je bolji odnos sa odraslom npr 5om djecom koja moguoraganizovati igru u voditi malisana.Jednoipogodisnje dijete odbacuje na nekinacin svoje vrsnajke,otima im igracke I gura ih u stranu,dok pred kraj drugegodine trazi zblizavanje sa vrsnjacima,mada je u tome grubo.Dvoipogodisnjedijete se sa vrsnjacima cesto svadja zbog igracaka,a u trecoj godini dolazi dozajednicke igre(pojam svojine).

POLNI RAZVOJ

Do trece godine govorimo o pregenitalnom razvoju,a od vec od druge godinediejte postaje radoznalo za sve sto se tice pola I razlike medju polovima.Ono jesve sno svoga tijela,senzacija I prijatnih nadrazaja koje prate njegove

aktivnosti.Ta intersovanja su upocetku beznacajna ali ako dijete u tomepreteruje javlja s esve veca eroticka razdrazljivost.

MORALNI RAZVOJ

Osnovu za dobar moralni razvoj cine prije svega dobro zdravlje,emocionalnasigurnost,disciplinovanost,savladjivanje inpulsa,razvoj sposobnostti tolerancijeI uvazavanja drugih ljudi.Na moralni razvoj prvenstveno uticeporodica,vaspitaci I okolina koji usmjeravaju dijete na svom putu da postanemoralno kvalitetne osoba.

INTERESI

Dijete u ovom period interesuju osobe iz okoline I njihove aktivnost,stvari Iprocesi iz stvarnog svijeta.U prvoj godini javlaj se interes za sve sto pobudjujenjihova cula,interes za puzenje I hodanje.U drugoj I trecoj godini interesovanjeza govor,za posmatranje,slusanje I sl.

RAZVOJ LICNOSTI

Line crte poinju da se formiraju rano u ivotu, medjutim kako se ponaanje

djeteta mijenja dolazi I do njihovih promjena.Na razvoj licnosti uticu mnogifaktori razvoja kako tjelesnog tako I psihickog, kao sto je nasledje,a veomavaan uticaj u razvoju I oblikovanju djetetove linosti imaju uticajvaspitanja,okoline I roditelja.U ovom period je najlakse uticati na formiranjelicnosti kod djeteta.Takodje mogu uticati I aktivnost djeteta,socijalni karakter.


31/46

Kako je dijete starije na njega se moe vie uticati, a ve kod trogodinjegdjeteta razvija se sposobnost samosavladjivanja, mada ovakvosamosavladjivanje jo nije kao kod odraslih.

PREDSKOLSKO DIJETE-PERIOD OD TRECE DO

SEDME GODINE

ISHARANA

Najvei napredak u pogledu ponasanja dijete postie kod jela. Pred kraj ovogperioda dijete samostalo jede i spretno upotrebljava pribor za jelo.Dijete semora postepeno navikavati da jede za stolom , gdje mora sjedeti udobno nastolici odgovarajue visine,madjutim nekad im je mudro pruziti priliku da se zavrijeme jela krecu. Ponekad se mogu javiti potekoe,koje mogu biti kako

psiholoske(kao izraz ljutnje i potajne osvete ili straha) tako i fizioloskeprirode(kao to su loe varenje,alergija i smanjen apetit).

IZLUCIVANJE

U veini sluajeva djeca se iste jedanput dnevno,a nekad i vie puta ineredovno i uglavnom kako na pocetku jos vise kasnije u ovom periodu nazahod mogu ici sama,mada medju djecom postoje individualnerazlike.Upogledu kontrole beike djeca po pravilu postaju potpuno samostalnai rijetko da se pomokre kako po danu tako i noci izuzev ako su suvise dugozadrzavala vodu ili im je hladno-toplo.Ponekad se javlja nesposobnost djetetada preko noi zadri vodu to je oznaeno kao nono mokrenje ili enureza.Enurezu najee izazivaju psihike,afektivne tekoe djeteta,nekad je onaorganske prirode rezultat bolesti urinarnog sistema, a nekad ono pomou njepokuava da postigne da ponovo postane centar panje da bi primoraloroditelje ili vaspitae da se nou bave sa njim.Enureza esto prolazi sama odsebe poetkom puberteta i rijetko se odrava do odraslosti. Pogreno je akodijete kanjavamo, rugamo mu se ili mu prebacujemo time ga jos viseucvrsciujemo u uvjerenju da ga ne volimo i sl.. Najlekovitije djeluje akoostanemo potpuno mirni i pravimo se da to nije nita.Dio lijeenja bilo bi i

omoguavanje djetetu da olakano nou ustaje i energino ostavlja krevet daga upozoravamo na praznjenje besike.U mnogim slucajevima je potrebnapomoc strucnjaka.

SAN

Dijete od 3 do 4 godine spava oko 11,5 asova na dan, a do sedme godineoko11,s tim sto 4nje dijete spava jedan put dnevno dok djeci od 6-7 godina


32/46

nije stalo do popodnevnog sna.Ali postoje velike individualne razlike. Vrijemeneposredno prije spavanja djeca proivljavaju razliito i raznovrsno.To vrijemeje jako pogodno za ostvarivanje intimnog odnosa sa roditeljima,kroz citanjerazgovor,mazenje i sl.Neka djeca imaju potrebu da spavaju sa omiljenomigrackom i sl.Predkolsko dijete prilino mnogo sanja,snovi su preteno prijatniali ponekad i teki. Kada se dijete probudi vie je zainteresovano za igru negoza oblaenje, a ponekad se deava da dijete ustane ranije da bi imalo vievremena za neki omiljeni posao.Moze biti ometen bolescu ili losom ishranomkao i psihickim problemima.

KRETANJE

Predkolsko doba u pogledu razvoja kretanja znai veliki napredak.Kretanje jedjetetu neophono i veoma bitno jer kroz kretanje stie mnogobrojna iskustvakoja utiu na razvoj njegovih saznajnih i radnih mogunosti na njegov dusevni

razvoj.Hod postaje slobodniji, dijete samo tri,a to mu slui kao igra izabava.Pokreti su ljepe i bolje uskladjeni,smerniji,drzanje uspravno i cvrsto.

Hod postaje slobodniji,dijete trci,skace,u periodu 4-5 godine vozitricikl,preskace konopac,moze samo sebe posluzivati...pred kraj ovog periodadijete je jako zivahno vice dize larmu,zamara ga sve sto je jednolicno.

etvorogodinjoj djeci je potrebna manja pomo pri oblaenju,treba imnaravno odjeu pripremiti,s tim sto su kod oblacenja uglavnom rasijana inezainteresovana,u ovom periodu vole narocito da se maskiraju.Okotavanje

kostiju doruja u ovom periodu je preduslov za uenje pisanja,dijete u rukamapostaje spretnije i nauci da drzi olovku pravilno.Djeca se sve spretnije sluzeraznim predmetima u pocetku sa obe kasnije samo jednomrukom.Desnorukost ili levorukost u ovom periodu postaje izrazita.Od velikogznaaja za zdrav razvoj kretanja i dovoljnih spretnosti su djeiji vrtii.

SAZNAJNI RAZVOJ

Nastavlja se razvoj optike i akustike diferencijacije.Primjetno rasterazlikovanje nijansi boja izmeu 4 i 7 godine.Raste i interesovanje za

muziku,dijte pocinje da zapaza razne. osobine predmeta i pojavaZapaanjepostaje vie namjerno, svrhovito.Za zapaanje su od velikog znaaja interesi, asinteza i analiza jo su malo razvijeni dijete nema sposobnosta da uvidi bitneosobine predmeta i pojava njihove slicnosti i razlike.Djecaci kod opazanja tocine usmereni na pojedinosti dok djevojcice opazaju vise cjelinu.Dijete takodjeu ovom periodu ne raspolaze dovoljnim brojem izraza kojima bi izrazilo razneodnose i osobine.Ima takodje sposobnost da prepozna poznate predmete i da


33/46

ih nabraja.Kako dijetet postaje starije to proces opazanja postaje sve visesvjestan i planski,razvija se osjecaj za vremenski redosled i slicnost.,pocinje darazlikuje velicinu,oblik boju.Takodje dijete razvije osjecaj za prostor, rastojanje,kolicinu, velicinu medjutim njegovo opazanje svega toga je nastalno ipromjenljivo. Raste interesovanje za muziku.

Dijete rano upotrebljava izraze i rijei koje se odnose na brojeve ali rijetkorazumije njihovo znaenje.Postoji interesovanje za vrijeme ali jo uvijek neshvataju ta je jue, sjutra i slino.to se tie estetskog opaanja za dijete jelijepo ono to ono voli bilo da je rije o ljudima ili predmetima.veliki je uticajodraslih pa je lijepo i ono sto je njima lijepo.U socijalnom opazanju razume licasa kojima je stalno u dodiru.Omiljena boja kod djecaka j eplava,kasnije zelenaa kod djevojcica crvena.

Pamenje se razvija na temeljima opazanja i govora,postaje bolje

organizovano i poveava se njegova trajnost pa se 4 god djeca mogu sjetitidogadjaja od prije nekoliko mjeseci,a neke od njih upamte za citav zivot. Uovom periodu ojaava mehaniko pamenje to omoguava na primjer uenjepjesmica. jeanja ovog doba su veoma plastina i konkretna.U pamenju iobnavljanju i dalje veliku ulogu ima ispitivanje odraslih.Medjutim sve ono sto jedijete u pamcenju savladalo u ovom periodu je dosta labilno i nestalnopodlozno manipulacijama i mnogim prevarama i sugestivnom uticaju pasamim tim moze dovesti do izmisljanja fabuliranja.

Mata mnogo znai u ivotu djeteta i brzo se razvija.Ona je najveca duevna

snaga predkolskog djeteta i njene predstave su veoma ive u nima seprojektuje osjecajni zivot djeteta i njegove zelje,nade,strahovipomaze mu dase oslobodi pritiska odraslih rusi sve barijere,prostorne i vremenske granice.Kod mate se javljaju individualne razlike.moze dovesti i do fabuliranja iizmislajnjea raznih prica dogadjaja,licnosti.

Panja je uvijek preteno nenamjerna usmerena na soljnjenadrazaje,kratkorajna i mala po obimu, naglo se razvija i usavrava pa postajeintezivna i u pocetku je vezana za licne interese tako da dijete u pocetkuprimjecuje ono sto ga zanima u vezi sa samim sobom.U pocetku dijetekoncentrise svoju paznju na pojedinacne detalje,ne primjecujucincjelinu onogasto posmatra.Medjutim tokom ovog perioda paznja postaje i trajnija,pa naprimer dijete provodi sve vise vremena igrajuci se,ali i dalje nije u stanju dasvoju paznju podijeloi na vise aktivnosti.Namjerna panja predstavljaneophodan uslov za uspjesan kolski poetak,medjutim u pocetku je viselabilana taje oko 11,4 minuta kod 4 god djeteta,a 12,6 minuta kod djeteta od 5


34/46

godina.U ovom periodu djeca se zanimaju za uzroke pojava.to sezakljuivanja tie dijete jo uvijek zakljuuje u okviru zapaenihsituacija.Odlike ovog perioda su egocentrinost, atropomorfizam,sugestibilnost i kritinost.

Misljenje karakterise to da dijete do sedme godine niti cjelinu moze razlozitina dijelove niti dijelove ukljuciti u cjelinu.Oko 4te godine kod djeteta se stvaramisaona djelatnost koja se ispoljava mnostvom pitanja i teznjom zaobjasnjenjem i razumijevanjem.Javlja se teznja da dijete protumaci svijet ipojave u njemu djelimicno samo dijelom pomocu odraslih.Tako njegovamisaona aktivnost pocinje da bude svesnija,ono stalno nesto zapitkuje,narocitoga interesuje okruzenje i okolina,ljudi zivotinje i ocigledne situacije.Taj razvojmisljenj auzrokuje da dijete osim sto moze razlikovati predmete i njihoveosobine,pocinje i da razdvaja ono sto je bitno od nebitnog i to je napredakveoma znacajan u formiranju pojmova.Tako da predskolsko dijete uspjesnomoze da shvati relaciju da posebno podredi opstem i podredjenonadredjenom.U pocetku su pojmovi dosta nejasni,medjutim kako dijete postajestarije to postaju konkretniji medjutim i dalje grupisani u apstraktnekategorije(pas i macka su zivotinje) tak pred kraj ovog perioda postajuspecificni i odvojeni.

Zakljucivanje tece po analogiji i u okviru opazenih situacija pa akocetvorogodisnje dijete pri posjeti darujemo ono ce kada naredni put dodjemoocekivati isto. Sto se tice dedukcije i uopstavanja dijete s ecesto zatrci pa ako

smo mu rekli da biljka raste ne kisi i samo ce ocekivati da ce os koserasti.Djecija pitanja u ovom periodu su raznovrsna a ujedno i korisna tj.znak dase njegovo logicko misljenje razvija,tako da su odgovori odraslih jako bitni iznacajni,a zapitkivanj etakodje pogoduje i razvoju govora.takodje su bitna ipitanja odraslih koja uticu na saznajni razvoj djeteta pa moraju bitikonkretna,jasna i prilagodjena znaju djeteta.Karakteristicna za ovaj period jeegocentricnost pa dijete ceto misli kako ima brata ali brat nemabrta.Karakteristican j ei antropomorfizam pa nije rijetko da ci=ujemo kakodijete kaze drvo place kada vidi da iz drveta curi sok.

Dijete na pocetku ovog perioda je jako sugestibilno i vjeruje u ono sto muodrasli kazu,i to opada sa porastom kriticnosti,a vazi da je 6-7 dijete jakokriticno narocito kod onoga sto mu je poznato pa vec oko 7me godine pocinjeda mu se koleba vjera u svijet bajki ,u deda mraza i sl.

GOVOR


35/46

U ovom periodu dolazi do obogaenja renika,pa dijete od 4god raspolaze saoko 1600,5god sa oko 2000,a u 6 i 7 godini dijete raspolae sa 2 do 3000rijei.U recniku djeteta dominiraju nazivi za razlicite osobine,nazivi zaboje,brojevi,vremenski izrazi,izrazi uctivosti I sl.Broj imenica I usklikaopada,dok se povecava priloga,predloga,pridjeva veznika.U pocetku dijeteizgovara proste recenice tak kasnije slozenije cesto govori I rijeci cije znacenjene zna.U razumijevanju tudjeg govora dijete uglavniom bukvalno shvatametafore.Inace dijete rado slusa odrasle,prica sa svojim vrsnjacima,nakada je Isamo svoj slusalac,cesti su u strukturi njegovog govora fabuliranj I izmisljanje-hvalisanje.U pocetku je govor vezan za situaciju a kasnije kada I samo pocneda misli o onome sto radi,o buducem I proslom,prelazi na tkz.unutrasni tj.tihigovor.U koliko se u razvoju govora jave poteskoce kao sto vrskanje Izamuckivanje(sto s enajcesce javlja kod prilagodjavanja na neku novusituaciju,ulsed nakog pritiska,kod stidljive I nesamouvjerene djece) u krajnjem

slucaju treba potraziti I pomoc strucnjaka koja treba da bude pravovremenanikako zakasnela.Bogatstvo renika direktno zavisi od porodice i okoline ukojoj se dijete razvija.

IGRA

Igra bogatija,slozenija I sadrzajnija I trajnija,pa je vec za sestogodisnje dijetekarakteristican prelaz sa mastovite na stvaralacku igru prilagodjenu stvarnostiI realnosti,samim tim oblikuje s ekod djeteta I spretmnost za ucenje.Kodpredskolske djece dolazi do prelaza na pravu zajedniku igru,u kojoj svako

dijete ima odredjeni zadatak I svoje ponasanje prilagodjava drugojdjeci,stisava svoje izlive bijesa I straha,kao I svoje zelje I zahtjeve. Igrepredkolske djece su razliite, pa su tu igre pokreta, sportske, drutvene, igres ulogama, igre shvatanja, stvaralake igre.Djeca u ovom periodu vole igrakekojima mogu mijenjati oblik i sa njima manipulisati,igra sa sredstvima zaoblikovanje,slagalice I sl.U ovom periodu dolazi i do razvoja djeijeg crtanja inastaju retgenske slike.Za dijete je najvanije ono to crte za njegaznai.Zajedno sa godinama crtei postaju potpuniji prepoznatljiviji, djecapoinju da upotrebljavaju olovke u boji I vodene bojice I postepeno sepribliavaju realizmu, slinosti sa originalom.U ovom periodu se javlja

zanimanje za muziku, a najei oblik muzikalnog usavravanja jepjevanje.Igra je za dijete jako bitna stoga mu je potrebno obezbijediti potrebneigracke I prostor za igru I podsticati igre koje doprinose razvoju djeteta kakofizickom tako I psihickom.

RAD


36/46

Djeca poinju samostalno da obavljaju razliite poslove i da pomau odraslimapri radu hrani zivotinje sredjuje I cisti svoje igracke I sl.sto pomaze I da sedijete uci redu I disciplinI.Rad treba da bude u ovom periodu po zelji nikako pozapovijesti.Rad ima veliki znaaj jer mijenja odnose djeteta preme ljudima iprema sebi, poveava samostalnost i samopouzdanje.

EMOCIJE

Pred kraj predkolskog perida emocionalnost i labilnost se poveavaju.Dijetepostaje kapricioznije, svadljivo i plaljivo.Ima ve dosta razvijeno linoosjeanje asti.Voli pohvale i na njih reaguje prijatnim osjeanjima.Nasopstvenu nemoc dijete reaguje uglavnom ambicijom.Javljju se srdzba i gnevposebno tokom igranja. Javlja se i osjecanje stidljivosti npr zbog nagogtijela.Gnev se javlja prilikom konfliktea sa igrackama,oblacenjem na sta dijetereagujedrekom I psovanje.Srah je ne rijetko osjecanj,nestaje kod 7 god.

djeteta,izuzev kod djece koja su pretrjela neke emotivne I psihicketraume.Radost I smijeh se javljiju iz istog razloga kao ranije kod stvari kojeim pricinjavaju zadovoljstvo,I dijete narocito postaje osjetljivo na humor Isalu.Zalosno je dijete kome se polomila omiljena igracka.Ljubav seprodubljuje,dijete pocinje da razumije pravu vrijednost majke I oca. Lljubomorapocinje da prolazi sama od sebe,a najcesce se javlja zbog nepravilnogvaspitanja ili kada roditelji ukazuju vise paznje jednom djetetu.Moze se javiti Iprema vrsnjacima.Za emocionalni ravoj ajako je bitna poriodica I odnosroditelja prema djeci,odnos sa vrsnjacima.

SOCIJALNI RAZVOJ

U ovom period dolazi do jakog socijalnog razvoja.Dijete sve vie stupa ukontakt kako sa vrnjacima tako i sa odraslima I prilagodjava im se.Kroz to serazvija I socijalno osjecanje pa je dijete sposobno za saosjecanja,sposobno dadozivljava radost I neprijatnost kod drugih.Medjutim kako postoje individualnerazlike to se kod djece cesto razvija I osjecanje svireposti pa dijete mucimladju bracu I sestre,nema osjecaja za patnju vrsnjaka I podvrgava ihruganju,kao I osjecanj ezavisti je r ne posjeduje nesto sto druga djecaimaju.Zavidljivost I zluradost kod djece u toku vaspitanja treba otklanjati Irazvijati pozitivna osjecanja.U ovom periodu za socijalni razvoj bitan factor jeporodica. Roditelji treba da vole djecu jer je njihova ljihova ljubav bitna zanormalan razvoj, ali viak ljubavi tetno utie na dijete,takodje ne trebaju bitini suvis eambiciozni I zahtjevni prema svojoj djeci.Takodje roditelji treba dabudu brizni prema svojoj djeci,ali ne pretjeranotj.trebeju im u cilju ispravnogvaspitanja ukazati na greske.Jako je bitno drustveno uvazavanje I drustveno


37/46

uvazavanje odraslih.U odnosu sa vrsnjacima dijete postaje svjesno postojanjatudjeg misljenja,kritikuju jedni druge a takodje se I suprostavljaju jednidrugima.U socijalizaciji djeteta narocito pomazu djeciji vrtici I dr.zastitneustanove za djecu gdje dijete stice sve vise znanja I vjestina koje ce mupomoci u daljem zivotu.

POLNI RAZVOJ

Dijete postaje svesno polnih razlika,o cemu ga treba pouciti mirno I pametno.Utom period za dijete je jako bitno njegovo porijeklo pitanje odkud to da dolaziiz stomaka,I treba mu odgovoriti prigodnim bioloskim odgovorima Ianalogijama iz biljnog I zivotinjskog svijeta.

MORALNI RAZVOJ

to se tie moralnog razvoja predskolska djeca ve znaju ta je dobro,a tane,I zanju d ace za lose postupke biti kaznjena.tNe rijetko djeca uviaju svojegreke I sama sebe kritikuju ako shvate da su pogrijeila,rade na tome daizbjegnu kazne I dobiju pohvalu.Predstavu o dobrom I losem povezuje sapojmovima dobar,los,nevaljao.

Tako dijete postane svesno pravila,postaje veoma pristupacno moralnojpouci,uci da prima I izvrsava zadatke,ojacava volja I drustveni karakter stotreba iskoristiti I pouciti dijete o dobrom I losem.U ovom period je jako bitno dase razviju moralna osjecanja drugarstva prijateljstva I odgovornosti.kod djetetau okviru moralnog razvoja treba vaspitavati discipline.Djecijoj slobodi trebapostaviti odredejne granice,ali opet ne previse stroge kako ne bi na kraju dobilinesamostalne,egoisticne,buntovne ljude ili individualiste.Za vaspitanje je kodroditelja bitna I pedagoska posvecenost,tako da dijete treba umjereno I kuditi Ihvaliti I pohvala se nikad ne smije pretvoriti u pomicivanje.

Takoe za ovaj period narocito oko 4te godine je karakteristina pojava laikoje treba pravilno tumaiti jer su prave lai veoma rijetke a dijete nemanamjeru da vara.Na djeije greke odnosno presupe treba gledati sa to vierazumijevanja.Izraz kradja je neprikladan za dijete ovog uzrasta I ako dijete

nesto uzima to je zato sto je I njemu neko nesto uzeo ili je osjetilo nedostatakljubavi I sl.treba utvrditi motive I pobude djecijih postupaka.

PAZVOJ INTERESA


38/46

Na razvoj interesovanja u ovom period uticu porodica,okolinastepeninteligencije djeteta, djelimicno I pol, socijalni odnosi,sposobnosti Inesposobnosti djeteta.U ovom periodu su vitalni,prehrambeni,telesni I motorniinteresi jos uvijek jako zivi.Personalni interesi se odnose na to da dijetepokazuje interesovanje za osobe od kojih ocekuje korist.Dijete pokazujeinteres a imimtiranje koje postaje namjerno,pojacavaju se intelektualniinteresi(zapitkivanje) kao I socijalni interesi za pripadnost grupi.

RAZVOJ LICNOSTI

U ovim godinama svijest djeteta o samom sebi sve vie raste,cak s ejavlja Iocjena samoga sebe,ocjenjuje svoje tvorevine I prepoanaje sbe kao crtacasportistu,postaje sve vise samo svoje. Dijete postaje svesno I drugih,pocinje daosjeca sebe kao dio njih I barata pojmovima mi,nas nase.Pred kraj ovogperioda dijete postaje razdraljivo, jogunasto, eksplozivno ali se u 7 godini

stiava.Poinju se oblikovati karakter djeteta i njegova volja.Dijete sekarakterno najbolje razvija ako se tjelesno i osjeajno dobro osjea.Volja Ikarakter se naroito oblikuju ako dijete ue u djeiji vrti ili neku druguvaspitnu ustanovu.Roditelji I vaspitai treba to vie da pomau djetetu daposane svjesno ciljeva namjera i svrhe isvojih postupaka.Treba mu pomoi dapostigne skladan svestrani raszvoj svoje linosti, da dospije do ocijalizacije isposobnosti samosavlaivanja. Primoravanje djeteta na nesto,stalnonepovjerenje I spijuniranje,sumnjicenje, prijetnje I kazane su najlosiji zavaspitavanje karaktera.Prve karakterne crte osjecajne,voljne I dr.koje s

epojave u ovom periodu ostaju dominantne citavog zivota,narocito osobinekoje s erazviju u starijem predskolskom period.Zato je bitno da se djetetupomogne da svesno svojih ciljeva,namjera I postupaka.Dijete treba da osjetiljubav nezavisno od toga da li je bilo dobro ili nevaljalo.


39/46

SKOLSKI UZRAST PERIOD OD SEDME DO

DVANAESTE GODINE

Psihofizicki zdravo dijete oko svoje 6 godine sposobno je da seprilagodi nasvijet oko sebe I to traje do 9te godine. Dijete u ovom uzrastu svoje igresredjuje prema nekom planu,sa odredjenim ciljem a ne kao ranije vodjenotrenutnim momentum inspiracije.Dijete postaje radon sposobno uci daseprilagodi na okolinu I u pogledu svog razvoja postize stepen zrelosti tkz.skolska zrelost.Dijete na ovom stupnju razvoja sve vise raspolaze psihofizickimsnagama koje mu omogucavaju koncentraciju za resavanje zadataka u trajanjuod 30min. Shvatanje I memorija se znatno povecavaju.Kao zank ubrzanog

psihofizickog razvoja dijete stice sposobnost da moze slijediti ucitelja koji gauvodi u svijet realnosti,povecava se broj simbola za pisanje,uci da izgovorenojrijeci daje karakter trajnosti I odredjuje svoje kvantitativne odnoseracunanjem stio ranije nije moglo.Stvaralacka fantazijska snaga se sve visekod njih uklapa u realne odnose I tako se prikazuje od najranijeg vremenapuberteta jasnije da bi se na kraju stvorila sposobnost oblikovanja I smisljanjau okviru nekog odredjenog zadatka.Ovaj process iscezavanja realne fantazijetrajace oko tri godine.Razvoj emocija za ovaj period je jako bitan,kratkotrajnesu javljaju se I iscezavaju neocekivano.Emocije su medjutim snazne narocitostrah I radost.Strah moz eizazvati nezeljene posledice glavobolju,mucninu I sl.

Kada se radi o gnevu uznemirenost djeteta dovodi do uznemirenja citavogorganizma,sto moze izazvati promene u organizmu kao sto je usporenovarenje,obilno lucenje pljuvacke,gubitak apetita I gadjenje na hranu,javlja seneprijatan ukus u ustima.Nadbubrezne zlijezde luce adrenalin koji dovodi dousporavanja varenja,deluje na jetru,oslobadja se secer koji odlazi umisice.Adrenalin na pluca djeluje tako sto izbacuje visak CO2 I povecavaapsorpciju O2 sto izaziva ubrzano disanje.Adrenalin djeluje I na srce iz cegazakljucujemo koliko su gnev I strah ozbiljne emocije I imaju uticaja na citavorganizam.Da bi s eizbjegli potrebno je djetetu obezbijediti osjecanje

sigurnosti u skolskom,porodicnom I drustvenom zivotu.Pored ljubavi dijete jepotrebno razumjeti I njegovu potrebu za samostalnoscu.

SOCIJALNOST;U skolskom uzrastu dijete je pored toga sto je clan grupe urazredu,I clan vanskolskih grupa,pa je grupa bitan cinilac I ima bitan uticaj nanjegovo ponasanje.


40/46

GOVOR:Sa razvojem I bogacenjem djecijeg recnika se povecava broj glagola Iimenica.Ako uporedimo govor djeteta I odraslih vidjecemo da se satoji od visezamjenica,a vise predloga I veznika.

SENZORNI RAZVOJ:Usavrseni osjetni reflektori omogucavaju bolje opazanje u

ovom periodu tako

ivana seminar ski iz razvoja-2003

Documents