Ivana Brli-Maurani

Ivana Brli-Maurani

- tri faze ogulinska (djetinjstvo), zagrebaka (kolovanje, etiki utjecaj djeda, estetski utjecaj Franje Markovia, bogata knjinica djedova doma, susretanje s brojnim knjievnicima), brodska (udaja u 18. godini, domoljubno kranski utjecaj Josipa Jurja Strossmayera, najplodnije knjievno stvaralako razdoblje)

- Valjani i nevaljani (1902.), kola i praznici moralno-didaktina djela, kranska etinost

- Slike (1912.) pjesnika zbirka

udnovate zgode egrta Hlapia (1913.)

- usustavila je djeji roman

- detaljni opisi, realistino oblikovani pojedini dogaaji (suenje sijena, sajam) i djelomice Hlapia (postojao je stvarni djeak, opanarski egrt), jednostavnost u kazivanju bajkoviit elementi nekonkretnost zbivanja, izvan vremena i prostora, udesni, sretni zavretci

- interpolirani usmenoknjevni oblici Hlapi=Kraljevi Marko, poslovica kojima se poentira etinost djela

- Hlapi utjelovljenje i simbol djeje dobrote, njezine vjere u prevlast dobra nad zlim

- nemotivirani dogaaji dodatno upuuju na udesne sposobnosti glavnog lika

- crno-bijela karakterizacija likova

- pripovijedanje u 3., neutralnom licu, no Ivana kao sveznajui pripovjeda interpretira, komentira, ocjenjuje, upozorava, u slui intimizacije i gotovo usmene komunikacije s malim itateljem

- pojaavanje djeje receptivnosti: slikovitosti, sintagme koje priskrbljuju dinaminost, jednostavna sintaksa, parataktina struktura reenicePrie iz davnine (1916.)

- naslov sugerira na drevnost

- uporite u slavenskoj mitologiji i usmenoj knjievnosti u skladu s neoromantinom poetikom imena likova (Svaroi, Stribog), osobine likova i prozni ritam

- kranski duh transparentan, ali prisutan niz detalja u postupcima likova i razvijanju fabule ukazuju na kranska ishodita

- prostor je neodredljiv, no ipak moemo uoiti etiri tipina hrv. pejsaa: mediteranski (Ribar palunko), dinarski (Bratac Jaglenac, Jagor), prigorski(Lutonjica Toporko, Kako je Potjeh) i panonski (Sunce Djever i Neva Neviica)

- struktura zgusnuta (uma Striborova), razvedena (Kako je Potjeh), s elementima dramske fakture

- uvod kratak i formulaian, a zavretci upuuju na stil bajke

- likovi stvarni (djed, otac, ban, upan), iz svijeta mate (Rego, Stribor, Zora-djevojka), svijet ivotinja koji mogu biti stvarni ili iz mate

-prema etikom kriteriju pozitivni (Vijest, Rego, Potjeh..), negativni (Bjesomar, Poludnica), kolebljivci koji dokidaju bajkovitu polarizaciju (sin u umi Striborovoj, Jagorov otac)

- svi likovi su nositelji autoriine ideje o pobjedi dobra nad zlim, najee motivirano kranskim naelom