iv. izmjene i dopune · 2019. 3. 18. · iv. izmjene i dopune urbanistiČkog plana ureĐenja...

REPUBLIKA HRVATSKA VIROVITIČKO- PODRAVSKA ŽUPANIJA

G R A D V I R O V I T I C A

IV. IZMJENE I DOPUNE

URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA

SREDIŠTA VIROVITICE

ožujak, 2019.

za arhitekturu, planiranje i ostale poslovne djelatnosti, ZAGREB

Županija: VIROVITIČKO-PODRAVSKA

Grad: VIROVITICA

Naziv prostornog plana:

IV. IZMJENE I DOPUNE URBANISTIČKOGPLANA UREĐENJA SREDIŠTA VIROVITICE PRIJEDLOG PLANA

Odluka o izradi plana (službeno glasilo):

Službeni vjesnik Grada Virovitice 9/18.

Odluka o donošenju plana (službeno glasilo):

Službeni vjesnik Grada Virovitice --/--.

Javna rasprava (datum objave):

5. ožujka 2019.

Javni uvid održan:

od 18. ožujka do 1. travnja 2019.

Pečat tijela odgovornog za provođenje javne rasprave:

M.P.

Odgovorna osoba za provođenje javne rasprave:

________________________________ mr.sc. Alida Saračević Moslavac, dipl.jur.

Suglasnosti i mišljenja na plan:

Pravna osoba koja je izradila plan:

d.o.o. za arhitekturu, planiranje i ostale poslovne djelatnosti, Zagreb

Pečat pravne osobe koja je izradila plan:

M.P.

Odgovorna osoba:

________________________________ Sandra Jakopec, dipl.ing.arh.

Odgovorni voditelj izrade nacrta prijedloga plana:

Mirela Ćordaš, dipl.ing.arh.

Stručni tim u izradi plana:

Sandra Jakopec, dipl.ing.arh. Nikša Božić, dipl.ing.arh. Vlatka Žunec, mag.ing.arch.

Marijana Zlodre, mag.ing.arch. Ivana Pancirov, dipl.ing.arh.

Pečat predstavničkog tijela:

MP.

Predsjednik predstavničkog tijela:

________________________________ Lahorka Weiss, dipl.oec.

Istovjetnost ovog prostornog plana s izvornikom ovjerava:

Pečat nadležnog tijela:

MP.

IV. IZMJENE I DOPUNE URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA SREDIŠTA VIROVITICE

SADRŽAJ

I. OSNOVNI DIO PLANA

I.0. Opći podaci o stručnom izrađivaču plana i odgovornom voditelju izrade

I.1. TEKSTUALNI DIO (Odredbe za provedbu)

I.2. GRAFIČKI DIO

0. OZNAKA IZMJENA I DOPUNA GRAFIČKOG DIJELA PLANA mj.1:2.000 (nije obvezni dio Plana)

1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA mj.1:2.000

2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA mj.1:2.000

2.1. PROMETNA MREŽA 2.2. ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJE 2.3.1. ELEKTROENERGETSKA MREŽA 2.3.2. ELEKTROENERGETSKA MREŽA – JAVNA RASVJETA 2.4. PLINOOPSKRBA 2.5. VODOOPSKRBA 2.6. ODVODNJA

3. UVJETI KORIŠTENJE, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA mj.1:2.000

4. NAČIN I UVJETI GRADNJE mj.1:2.000

Napomena: na kartografskim prikazima 2.2. Elektroničke komunikacije i 2.4. Plinoopskrba, nije mijenjana tema (osnovni sadržaj) kartografskog prikaza.

I.3. OBRAZLOŽENJE PLANA

II. PRILOZI PLANA

II.1. POPIS SEKTORSKIH DOKUMENATA I PROPISA (PROPISA KOJI SU POŠTIVANI U IZRADI PLANA)

II.2. ZAHTJEVI IZ ČLANKA 90. ZAKONA O PROSTORNOM UREĐENJU (ZAHTJEVI ZA IZMJENU PLANA KOJI NISU SADRŽANI U INFORMACIJSKOM SUSTAVU)

II.3. IZVJEŠĆE O JAVNOJ RASPRAVI*

II.4. EVIDENCIJA POSTUPKA IZRADE I DONOŠENJA PLANA*

II.5. SAŽETAK ZA JAVNOST PRIJEDLOGA PLANA ZA JAVNU RASPRAVU*

PRILOZI OZNAČENI ZVJEZDICOM (*) NISU SASTAVNI DIO PRIJEDLOGA PLANA


URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA SREDIŠTA VIROVITICE


I.0. OPĆI PODACI O STRUČNOM IZRAĐIVAČU PLANA I

ODGOVORNOM VODITELJU IZRADE

1. Izvod iz Sudskog registra

2. Suglasnost Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja

3. Rješenje o upisu u Imenik ovlaštenih arhitekata - urbanista

4. Rješenje o imenovanju odgovornog voditelja nacrta prijedloga plana




I.1. TEKSTUALNI DIO

ODREDBE ZA PROVEDBU


2019.

11

ODREDBE ZA PROVEDBU

Izmjene i dopune odredbi za provedbu prikazane su kao pročišćeni tekst članaka koji se mijenjaju. Sve izmjene i dopune označene su na način:

Tekst koji se briše prekrižen je i označen sivom bojom

Tekst koji se dodaje pisan je crvenom bojom

Napomena: Ove Odredbe za provedbu počinju člankom 4. zbog usklađenja s numeracijom Odredbi za provedbu u Odluci o donošenju

Članak 4.

Definicije pojmova

Građevna parcela čestica

je u načelu jedna katastarska čestica čiji je oblik, smještaj u prostoru i veličina u skladu s ovim Planom te koja ima pristup na prometnu, a određuje prostor, izgrađen ili predviđen za izgradnju odnosno uređenje, u kojem se vrši jedna od namjena predviđenih ovim Planom ili drugim prostornim planovima užih područja. Na građevnoj parceli čestici može se graditi samo jedna građevina osnovne namjene, a u njoj, uz nju ili odvojeno od nje mogu se graditi pomoćne građevine.

Osnovna građevina

je svaka građevina koja isključivo služi Planom predviđenoj namjeni.

Pomoćne građevine

su građevine u funkciji osnovne građevine: garaže za najviše 2 osobna vozila, drvarnice, spremišta, vrtne sjenice slobodnostojeće ili sa zgradom konstruktivno povezane nadstrešnice, kotlovnice, sustav sunčanih kolektora, odnosno fotonaponskih modula u svrhu proizvodnje toplinske, odnosno električne energije bez mogućnosti predaje u mrežu, nadzemni i podzemni spremnici lož ulja i tekućeg plina i slično. Najveći dozvoljeni broj etaža pomoćne građevine iznosi P+Pk, a najveća dozvoljena visina pomoćne građevine iznosi 4,5 m.

Koeficijent izgrađenosti građevne parcele čestice

izračunava se kao odnos tlocrtne površine svih građevina na parceli građevnoj čestici i površine parcele građevne čestice. Koeficijent izgrađenosti uključuje sve građevine na parceli građevnoj čestici (osnovnu i pomoćne), izuzev septičke taložnice i cisterne koje su ukopane, otvorenih bazena i športskih igrališta, stepenica i prilaza na terenu i terasa koje su u nivou okolnog terena.

Slobodnostojeći način gradnje

građevina koja je udaljena od svih granica parcele građevne čestice, osim iznimno ulične

Poluugrađeni način gradnje

građevina koja se gradi na jednoj od dvije bočne granice parcele građevne čestice, a s drugih strana ima neizgrađeni prostor (vlastitu građevnu parcelu česticu ili javnu površinu).

Ugrađeni način gradnje

građevina koja se gradi na obadvije obje bočne granice parcele građevne čestice, a s drugih strana ima neizgrađeni prostor (vlastitu građevnu parcelu ili javnu površinu).

Tlocrtna površina

je vertikalna projekcija svih zatvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova građevine na građevnu česticu, uključujući i terase u prizemlju građevine kada su iste konstruktivni dio podzemne etaže i ako nisu u razini okolnog terena.


2019.

12

Građevinska bruto površina zgrade (GBP)

je zbroj površina mjerenih u razini podova svih dijelova zgrade (Po, PPo, S, P, K, T) uključivo površine lođe, balkone i terase, određenih prema vanjskim mjerama obodnih zidova u koje se uračunavaju obloge, obzide, parapete i ograde. Građevinska bruto površina se računa u skladu s Pravilnikom o načinu obračuna površine i obujma u projektima zgrada.

je zbroj površina mjerenih u razini podova svih dijelova (etaža) zgrade (Po, S, P, K, Pk) određenih prema vanjskim mjerama obodnih zidova s oblogama, osim površine vanjskog dizala koje se dograđuje na postojeću zgradu, a koja se izračunava na način propisan Zakonom o prostornom uređenju i propisom donesenim na temelju tog Zakona.

Regulacijski pravac

određuje rub građevne parcele građevne čestice u odnosu na javnu površinu (cestu, put, trg, park, i sl.).

Građevinski pravac

određuje položaj građevina na parceli građevnoj čestici u odnosu na regulacijski pravac.

Neizgrađeni dio građevne parcele čestice - okoliš

je otvoren prostor oko građevina unutar građevne parcele građevne čestice (vrt, okućnica, dvorište, manipulativni prostor, travnjak i sl.).

Etaža

je svaki nivo građevine. Po vrsti etaže mogu biti podzemne (podrum i pretežito ukopana etaža) ili nadzemne (suteren, prizemlje, kat i potkrovlje ili uvučeni kat).

Podrum (Po) je potpuno ukopani dio građevine ili dio građevine koji je ukopan više od 50% svoga volumena u konačno uređeni i zaravnani teren, a čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena.

Pretežito ukopana etaža (PPo) je dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja ili suterena i ukopan je s najmanje 50% svoga volumena u konačno uređeni i zaravnani teren uz pročelje građevine.

Suteren (S) je dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konačno uređeni i zaravnani teren uz pročelje građevine, odnosno da je najmanje jednim svojim pročeljem izvan terena.

Prizemlje (P) je dio građevine čiji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 1,5 m iznad konačno uređenog i zaravnanog terena mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine ili čiji se prostor nalazi iznad podruma i/ili suterena (ispod poda kata ili krova).

Kat (K) je dio građevine čiji se prostor nalazi između dva poda iznad prizemlja. Iznad zadnjeg kata može se graditi potkrovlje ili uvučeni kat.

Potkrovlje (Pk) je dio građevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjega kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova, a nadozid potkrovlja ne može biti viši od 1,2 m mjereno u ravnini pročelja građevine.

Za osvjetljenje potkrovlja mogu se koristiti krovni prozori, prozori na zabatnim zidovima, te krovne kućice čija ukupna duljina može iznositi najviše 1/3 duljine pripadajućeg krovnog vijenca.

U kartografskom prikazu potkrovlje ili uvučeni kat označavaju se planskim znakom T Pk.

Uvučeni kat može imati najviše 75% površine etaže ispod, mora biti završen ravnim krovom i u cijelosti uvučen od uličnog pročelja.


2019.

13

Tavan

je dio građevine isključivo ispod kosog krovišta u pravilu bez nadozida, bez namjene, s minimalnim otvorima za svjetlo i prozračivanje.

Stan

je prostor u osnovnoj građevini predviđen za smještaj jedne obitelji.

Ukupna visina građevine

mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena na njegovom najnižem dijelu uz pročelje građevine do najviše točke krova (sljemena).

Visina građevine

mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja, čija visina ne može biti viša od 1,2 m.

Lokalni uvjeti

su parametri izgradnje koji se primjenjuju u već izgrađenim dijelovima naselja. U ovim će se područjima pojedini lokacijski uvjeti utvrditi u postupku ishođenja lokacijske dozvole ili pri izdavanju izvoda iz plana, a na temelju prosječnih, odnosno iznimno najvećih parametara koji prevladavaju u neposrednom okruženju novog objekta.

Otvori

Na zidovima građevina koje su Na zgradi ili građevini koja se gradi na granici građevne čestice ili na udaljenosti manjoj od 3 m od granice susjedne međe građevne čestice koja je izgrađena ili planirana za građenje zgrade ne mogu se izvoditi otvori (prozor, vrata, otvor za prozračivanje, balkoni, lođe i sl).

Otvorima se ne smatraju fiksna ostakljenja neprozirnim staklom maksimalne veličine 60×60 cm, dijelovi zida od staklene opeke, ventilacijski otvori maksimalnog promjera 15 cm kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem i kroz koje nije moguće ostvariti vizualni kontakt.

Članak 5.

(1) Na području obuhvata Plana nalaze se osobito vrijedna područja i objekti pod posebnom zaštitom: Gradski park i zaštićena kulturno povijesna cjelina grada Virovitice.

(2) Gradski park zaštićen je u kategoriji "spomenik parkovne arhitekture" i upisan je u Registar posebno zaštićenih objekata prirode pod rednim brojem 216.

(3) Kulturno povijesna cjelina grada Virovitice upisana je u Registar napokretnih spomenika kulture na temelju rješenja od 18.12.1962. godine.

1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena

Članak 6.

(1) Ovim Planom razmještaj, veličina i namjena površina određeni su u kartografskom prikazu br.1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA u mjerilu 1:2000.

(2) Javne namjene su slijedeće:

JAVNA I DRUŠTVENA NAMJENA s oznakom D, a odnosi se na:

− upravnu

− socijalnu

− zdravstvenu

− predškolsku

− školsku


2019.

14

− visokoškolsku

− kulturnu

− vjersku

− udruge

− druge društvene namjene

JAVNE ZELENE POVRŠINE s oznakom Z

PROMETNICE I PARKIRALIŠTA (PODZEMNE GARAŽE) ULIČNI KORIDORU bez posebne oznake

POVRŠINE INFRASTRUKTURNIH SUTAVA

− trgovi i pješačke površine s oznakom IS1

− javna/privatna parkirališta i garaže s oznakom IS2

− autobusni kolodvor i stajalište željeznice IS3

Površinama javne namjene smatraju se i ulični koridori i trgovi utvrđeni ovim Planom, uključujući i sve javne prometne površine.

(3) Druge namjene utvrđene ovim Planom su slijedeće:

MJEŠOVITA NAMJENA s oznakom M

POSLOVNA NAMJENA s oznakom K

UGOSTITELJSKO-TURISTIČKA NAMJENA s oznakom T

STAMBENA NAMJENA s oznakom S1 i S2

POVRŠINE INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA s oznakom Is

2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti

Članak 7.

(1) Gospodarska djelatnost u smislu ovog Plana obuhvaća poslovne građevine, trgovačke, ugostiteljske ugostiteljsko-turističke, uslužne i komunalne djelatnosti.

(2) Prostori gospodarskih djelatnosti mogu se uređivati u građevinama javne i društvene, mješovite, poslovne i stambene namjene kao prateći sadržaji osnovnoj namjeni ili na zasebnim

građevnim česticama prema lokacijskim uvjetima osnovne namjene.

Članak 8.

Prostorima za obavljanje poslovnih djelatnosti smatraju se:

− za tihe i čiste djelatnosti

uredi, biroi, kancelarije, različite trgovine, krojačke, postolarske, fotografske i slične uslužne radnje i slično te smještajni kapaciteti (ugostiteljsko-turistički sadržaji)

− za bučne djelatnosti

ugostiteljski sadržaji, autopraonice, autoservisi, punionice autoplinom, disco klubovi, radionice za preciznu mehaniku i slično

− za vrlo bučne ili potencijalno opasne djelatnosti

pogoni male privrede, automehaničarske, limarske, stolarske, bravarske, klesarske radionice, pilane, kovačnice, lakirnice, streljane i slično


2019.

15

Članak 9.

(1) Građevinske čestice Površine za mješovitu izgradnju namjenu označene su planskim znakom M na kartografskom prikazu br.1: KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA

(2) Na površinama za mješovitu namjenu mogu se graditi:

− zgrade za stanovanje koje se mogu graditi u stambenoj namjeni (S1 i S2) te zgrade sa više od tri stana

− zgrade za stanovanje sa prostorima za obavljanje poslovnih djelatnosti

− zgrade sa prostorima za obavljanje poslovnih djelatnosti

− zgrade sa prostorima za obavljanje ugostiteljsko-turističkih djelatnosti

− pomoćne zgrade u funkciji osnovne građevine

(3) Pomoćnim građevinama smatraju se garaža, ljetna kuhinja, kućna radionica i priručno spremište.

Članak 10.

(1) Građevinske čestice Površine za građevine poslovne namjene označene su planskim znakom K na kartografskom prikazu br.1: KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA

(2) Na građevinskim građevnim česticama predviđenim za poslovnu namjenu mogu se graditi:

− zgrade sa prostorima za obavljanje poslovnih djelatnosti


− infrastrukturne i komunalne građevine

Članak 10a.

Građevinske čestice za građevine ugostiteljsko-turističke namjene - hotel označene su planskim znakom T na kartografskom prikazu br.1: KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA. Na građevinskim česticama predviđenim za ugostiteljsko-turističku namjenu - hotel može se graditi hotel u skladu s prvonagrađenim natječajnim radom na Natječaju za idejno urbanističko-arhitektonsko rješenje dijela centra grada Virovitice. U građevinama ugostiteljsko-turističke namjene mogu se uređivati i prostori za prateće sadržaje (poslovni i uslužni sadržaji).

Članak 11.

(1) Građevinske čestice Površine za stambenu izgradnju označene su planskim znakovima S1 i S2 na kartografskom prikazu br.1: KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA

(2) Na građevinskim građevnim česticama stambene namjene mogu se graditi:

− zgrade za stanovanje


Članak 12.

(1) Na površinama stambene namjene s oznakom S1 omogućuje se izgradnja ili prenamjena maksimalno do tri stana u jednoj građevini. U dijelu prostora do 30 % ukupne površine dozvoljava se mogućnost obavljanja poslovne namjene tihih i čistih poslovnih djelatnosti iz Članka 8. stavka 1, kojima se ne remeti javni red i mir i ne narušava okoliš.

(2) Na površinama stambene namjene s oznakom S2 omogućuje se izgradnja ili prenamjena više stanova (više od 3 stana) u jednoj građevini uz uvjete kao iz stavka 1.ovog članka.


2019.

16

Članak 13.

Prostori za obavljanje tihe i čiste djelatnosti mogu se uređivati u građevinama poslovne namjene, te u građevinama javnih i društvenih djelatnosti, mješovite, ugostiteljsko-turističke i stambene namjene.

Članak 14.

(1) Prostori za bučne djelatnosti mogu se uređivati u građevinama poslovne namjene, te iznimno u građevinama mješovite namjene za obavljanje poslovne djelatnosti kojom se ne remeti javni red i mir i ne narušava okoliš.

(2) Ugostiteljski sadržaji mogu se uređivati i u građevinama javnih i društvenih djelatnosti.

Članak 15.

Prostori u kojima se obavljaju vrlo bučne ili potencijalno opasne djelatnosti iz st.3 članka 8. ne mogu se uređivati u građevinama i na površinama unutar obuhvata Plana.

3. Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti

Članak 16.

(1) Površine javne i društvene namjene označene su planskim znakom D, na kartografskom prikazu br.1: KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA.

(2) Društvene djelatnosti su: uprava, socijalna i zdravstvena zaštita, predškolske ustanove, škole, visokoškolske ustanove, ustanove u kulturi, udruge, vjerske i druge društvene djelatnosti.

Članak 17.

(1) Građevine društvenih djelatnosti lociraju se na česticama površinama javne i društvene namjene određenim ovim Planom.

(2) Građevine i prostori namijenjeni djelatnostima socijalne i zdravstvene zaštite, predškolskog odgoja, udruge, ustanove u kulturi te prostori za okupljanje vjernika mogu se graditi i na površinama poslovne, mješovite i stambene namjene.

(3) Na građevnim česticama javne i društvene namjene se uz osnovne građevine mogu se graditi prizemne pomoćne građevine u funkciji osnovne građevine sukladno uvjetima iz čl. 18. ove Odluke.

4. Uvjeti i način gradnje građevina

Članak 18.

(1) Za građevine koje su do donošenja ovog plana izgrađene kao uporabljive građevine i svojom izgradnjom prelaze maksimalnu površinu izgrađenosti, mogu se rekonstruirati sukladno drugim uvjetima utvrđenim ovim planom u zabranu povećanja postojeće površine izgrađenosti.

(2 1) Udaljenost građevina od međe granice susjedne građevne čestice je minimalno 3 m. Prilikom rekonstrukcije građevina ili gradnje zamjenske građevine postojeća udaljenost može se zadržati.

(3 2) Za gradnju slobodnostojeće građevine minimalna udaljenost od međa granice građevne čestice za je 3 m ili h/2 od jedne (primjenjuje se veća vrijednost) i 1 m od druge bočne međe uz uvjet da je minimalna udaljenost građevina susjednih parcela građevnih čestica 4m.

(4 3) Ukoliko građevinska parcela građevna čestica iste namjene svojom dubinom seže na način da ima mogućnost priključka na dvije ceste, kod definiranja zahvata na istoj s orijentacijom na postojeću cestu potrebno je predvidjeti najmanje minmimalnu minimalnu


2019.

17

veličinu građevinske građevne čestice koja će biti orijentirana s priključenjem na drugu ili planiranu cestu.

(5 4) Na površinama stambene namjene oznake S1 i S2 uz stambenu zgradu svih namjena se na parceli građevnoj čestici može graditi prizemna pomoćna građevina u funkciji garaže, ljetne kuhinje, spremišta ili radionice osnovne građevine. Pomoćna građevina ne može biti viša od osnovne građevine. Smještaj na parceli građevnoj čestici određuje se prema uvjetima za osnovnu građevinu.

(6 5) Iznimno pomoćna građevina se može postaviti i na među granicu građevne čestice, odnosno na minimalnoj udaljenosti 1,0 m od međe, ukoliko je postojeća susjedna pomoćna građevina na udaljenosti manjoj od 1m od iste međe granice građevne čestice.

(7 6) Na površinama stambene namjene oznake S1 i S2 ispod stambene građevine svih namjena može se graditi podrum ili pretežito ukopana etaža suteren uz poštivanje najveće dozvoljene visine građevine ako to dozvoljava konfiguracija terena i tehnički uvjeti. Podrum može sadržavati više etaža.

(8) Na površinama za infrastrukturne sustave dopušteno je građenje podzemnih garaža.

(9 7) Na površinama za infrastrukturne sustave, u sklopu uličnih koridora, trgova i parkova dopušteno je postavljanje reklamnih panoa, urbane opreme, spomenika i skulptura na način da se ne ometa odvijanje prometa (preglednost križanja) i kretanje pješaka, odnosno da se ne narušava funkcija i izgled urbanog prostora i pojedinih građevina. Način postavljanja i oblikovanja reklamnih panoa, urbane opreme, spomenika i skulptura provodit će se temeljem odluke Gradonačelnika. Unutar središnje zone grada i povijesne jezgre način postavljanja i oblikovanja navedenih elemenata treba odrediti posebnom studijom, a do izrade studije provodit će se temeljem odluke Gradonačelnika.

(10) Građevine koje su planom predviđene za uklanjanje, mogu se do realizacije plana rekonstruirati samo u postoječim gabaritima i nužnim elementima potrebnim za poboljšanje uvjeta života ili rada (sanitrni čvor i sl.), te se iznimno na građevinama s ravnim krovom može postaviti kosi krov.

(11 8) Na površinama za infrastrukturne sustave i na površinama trgova dopušteno je postavljanje kioska i ostalih privremenih (vremenski ograničena postava) elementa i naprava (vanjsko sjedenje ispred ugostiteljskih lokala, sezonska prodaja ispred trgovačkih lokala, javne izložbe i slično) samo u skladu sa odgovarajućom Odlukom Grada Virovitice.

(12) Kod izgradnje novih ili rekonstrukcije postojećih objekata odvodne mreže, trase, koridori i površine za mrežu odvodnje otpadnih voda određeni ovim planom mogu se mijenjati radi prilagodbe tehničkim rješenjima, imovinsko-pravnim odnosima i stanju na terenu.

(13) Promjene ne mogu biti takve da onemoguće izvedbu cjelovitog rješenja predviđenog ovim planom.

Članak 19.

Za planom razgraničene namjene površina određeni su lokacijski uvjeti kojima se definira sljedeće:

Pmin minimalna površina parcele građevne čestice

Kiz koeficijent izgrađenosti građevne čestice kiz = tlocrtna površina karakterističnog kata građevine / površina građevne čestice

Kis koeficijent iskorištenosti građevne čestice kis = građevinska bruto površina građevine / površina građevne čestice

RP obvezna udaljenost građevine od regulacijskog pravca

b1 minimalna udaljenost građevine od bočne granice građevne čestice

b2 minimalna udaljenost građevine od bočne granice građevne čestice


2019.

18

E najveći dozvoljeni broj etaža gdje je P-prizemlje, 2(3)-broj etaža nad prizemljem, T Pk- potkrovlje ili uvučeni kat

hmax najveća dozvoljena visina vijenca građevine u metrima

Članak 20.

(1) Za površine stambene namjene sa oznakom S1 i S2 utvrđuju se sljedeći lokacijski uvjeti:

Pmin kiz kis RP b1 b2 E hmax

za slobodnostojeći način gradnje

400 m2

0.3 0.6

3

(ili prema povijesnom pravcu)

3 3(1) P+1+T Pk

P+2+T Pk

7.5

10,5

za poluugrađeni i ugrađeni način gradnje

300 m2 5(3) 0

(2) Postojeće izgrađene stambene građevine kolektivnog stanovanja zadržat će se u postojećim visinama, uz mogućnost dogradnje potkrovlja (ili uvučenog kata) na zgradama sa ravnim krovom.

Članak 21.

(1) Za površine mješovite namjene sa oznakom M utvrđuju se sljedeći lokacijski uvjeti:

Pmin kiz kis RP b1 b2


400 m2

0.4 1.6

0

3 3 (1)

za poluugrađeni način gradnje

300 m2 5 (3) 0

za ugrađeni način gradnje 250 m2 0.6 2.4 0 0

za ugrađeni način gradnje na uglovnim parcelama građevnim česticama

250 m2 0.8 4.0 0 0

(2) Lokacijski uvjeti za površine mješovite namjene koje se nalaze u zoni zaštićene kulturno-povijesne cjeline grada Virovitice određuju se prema uvjetima nadležnog konzervatorskog odjela.

(2 3) Broj etaža i visina građevine za novu gradnju na površinama mješovite namjene utvrđuje se prema grafičkom prikazu 4. Način i uvjeti gradnje. Planom je predviđena visina nove gradnje na površinama mješovite namjene od P+1+T Pk do P+3+T Pk i iznimno P+4. u skladu s prvonagrađenim natječajnim radom na Natječaju za idejno urbanističko-arhitektonsko rješenje dijela centra grada Virovitice.

• za etažnost P+1+ T Pk najveća visina građevine je 7.5 m

• za etažnost P+2+ T Pk najveća visina građevine je 12.5 m

• za etažnost P+3+ T Pk najveća visina građevine je 16 m

(3 4) Postojeće izgrađene građevine mješovite namjene zadržat će se u postojećim visinama, uz mogućnost dogradnje potkrovlja na zgradama sa ravnim krovom.

(3 5) Iznimno, unutar obuhvata Natječaja za idejno urbanističko-arhitektonsko rješenje dijela centra grada Virovitice gradi se u skladu s prvonagrađenim natječajnim radom.

(4 6) Iznimno, na parceli građevnoj čestici istočno od zgrade 'starog hotela' ukupna visina građevine (visina do sljemena) ne smije prelaziti ukupnu visinu zgrade 'starog hotela.


2019.

19

Članak 22.

(1) Za površine poslovne namjene sa oznakom K utvrđuju se sljedeći lokacijski uvjeti:



400 m2

0.4 1.6

0

3 3 P+1+T Pk

P+2+T

7,5

12,5 za poluugrađeni način gradnje

300 m2 5 0

za ugrađeni način gradnje 250 m

2 0.6 3.0 0 0 P+1+ T Pk

P+2+ T

7,5

12,5

za ugrađeni način gradnje na uglovnim parcelama

250 m2 0.8 4.0 0 0 P+1+ T

P+2+ T

7,5

12,5

(2) Broj etaža i visina građevine za novu gradnju na površinama poslovne namjene utvrđuje se prema grafičkom prikazu 4. Način i uvjeti gradnje. Planom je predviđena visina nove gradnje na površinama poslovne namjene od P+1+ T do P+2+ T.

• za etažnost P+1+T najveća visina građevine je 7.5m

• za etažnost P+2+ T najveća visina građevine je 12.5m

(3) Postojeće izgrađene građevine poslovne namjene zadržat će se u postojećim visinama, uz mogućnost dogradnje potkrovlja na zgradama sa ravnim krovom.

(4) Iznimno, unutar obuhvata Natječaja za idejno urbanističko-arhitektonsko rješenje dijela centra grada Virovitice gradi se u skladu s prvonagrađenim natječajnim radom.

Članak 23.

(1) Za površine javne i društvene namjene sa oznakom D utvrđuju se sljedeći lokacijski uvjeti:



1000 m2

0.4 1.6

0

3 3 (1)

P+2+T Pk

14 za poluugrađeni način gradnje

1000 m2 5 (3) 0

za ugrađeni način gradnje

400 m2 0.6 3.0 0 0 P+3+T

Pk 18

(2) Lokacijski uvjeti za površine javne i društvene namjene koje se nalaze u zoni zaštićene kulturno-povijesne cjeline grada Virovitice određuju se prema uvjetima nadležnog konzervatorskog odjela.

(2 3) Iznimno se za gradnju sportske dvorane uz osnovnu školu u Masarykovoj ulici, zbog ograničenja uvjetovanih zatečenim vlasničkim odnosima omogućuje koeficijent izgrađenosti kiz 0.7.

(3 4) Iznimno, unutar obuhvata Natječaja za idejno urbanističko-arhitektonsko rješenje dijela centra grada Virovitice gradi se u skladu s prvonagrađenim natječajnim radom.


2019.

20

Članak 24.

(1) Za javne građevine u obuhvatu plana te sve građevine od interesa za grad i uređenje površina u području zaštićene kulturno povijesne cjeline grada Virovitice Planom je određena obveza provedbe javnog natječaja za izbor najboljeg arhitektonskog idejnog rješenja.

(2) Građevine od interesa za grad svojom Odlukom određuje Gradonačelnik.

Članak 25.

Javni natječaji provoditi će se u skladu s važećim Pravilnikom o natječajima s područja arhitekture i urbanizma.

Članak 26.

(1) Najveći dozvoljeni broj nadzemnih etaža prikazan je na kartografskom prikazu 4.NAČIN I UVJETI GRADNJE. Najveći dozvoljeni broj etaža iskazuje se kao: P+3+T Pk gdje je:

P-prizemlje,

3-broj etaža nad prizemljem,

T Pk - potkrovlje ili uvučeni kat.

(2) Ispod građevine po potrebi se može izgraditi podrum ili pretežito ukopana etaža . Podrum može sadržavati više etaža.

(3 2) Iznimno, na području obuhvata natječaja za uređenje dijela centra Virovitice najveći dozvoljeni broj etaža treba biti u skladu s prvonagrađenim natječajnim radom na Natječaju za idejno urbanističko-arhitektonsko rješenje dijela centra grada Virovitice.

Članak 27.

(1) Istaci krovnog vijenca mogu prelaziti granicu gradivog dijela čestice za 50 cm.

(2) Istaci krovnog vijenca ne mogu prelaziti na susjednu građevnu česticu. Istaci krovnog vijenca mogu prelaziti granicu građevne čestice prema javnoj površini za 50 cm.

(3) Na krovnoj plohi čiji je donji rub do 1 m udaljen od granice građevne čestice moraju se izvesti oluci i snjegobrani.

Članak 28.

Na parceli se uz osnovne građevine mješovite, poslovne i javne namjene mogu graditi prizemne pomoćne građevine u funkciji osnovne građevine sukladno uvjetima iz čl. 18. ove Odluke.

Članak 29.

(1) Zid koji se gradi na granici građevne čestice ne može imati otvore.

(2) Otvorima na objektu ne smatraju se fiksna ustakljenja neprozirnim staklom, maksimalne veličine 60x60 cm, dijelovi zida od staklene opeke i ventilacioni otvori maksimalnog promjera 15 cm, kroz koje nije moguć vizuelni kontakt.

(3 2) Između dviju susjednih građevina može se izgraditi otvor za zračenje i osvjetljenje pomoćnih prostorija. U slučaju izgradnje svjetlika na jednoj građevini svjetlik iste veličine i položaja mora se izgraditi i na susjednoj građevini. Minimalna dimenzija svjetlika na jednoj čestici je 1.5/3.0m.

Članak 30.

Oblikovanje novih građevina mora biti usklađeno sa morfološkim osobinama područja i vrstom građevine. Građevine koje se izgrađuju na poluugrađeni ili ugrađeni način moraju sa susjednim građevinama tvoriti arhitektonsku cjelinu.


2019.

21

Članak 31.

(1) Pročelja građevina treba izvoditi u žbuci, opeci, kamenu ili drugom odgovarajućem materijalu kada je to opravdano ukupnim oblikovanjem građevine. Pokrivanje krova izvoditi crijepom, odnosno drugim materijalom kada je to opravdano oblikovnim ili tehničkim razlozima.

(2) Izbor boja pročelja zgrada u obuhvatu Plana odrediti će posebnom odlukom Grada koja će se donijeti u roku od 30 dana od dana usvajanja ovog Plana, a u skladu s mišljenjem nadležnog Konzervatorskog odjela.

Članak 32.

Na uličnim pročeljima postojećih građevina ne dozvoljava se konzolno postavljanje uređaja za klimatizaciju, ventilaciju, satelitskih antena ili slično. Kod novih građevina termotehničke sustave treba postavljati u potkrovlje građevine, te ugrađivati zajedničke antenske sustave.

Članak 33.

Na višestambenim građevinama intervencije na pročeljima mogu se izvoditi samo prema prethodno izrađenim projektima cjelovitog preoblikovanja.

Članak 34.

(1) Ograde se mogu podizati prema ulici i na granici građevne čestice prema susjednim građevnim česticama.

(2) Najveća visina ograda može biti 1.8 m.

(3) Ulične ograde podižu se iza regulacione linije u odnosu na javnu prometnu površinu.

(4) Ulične ograde mogu biti zidane od opeke, zidane i žbukane, betonske, metalne ili drvene.

(5) Tehničko rješenje ograde mora biti prilagođeno autohtonom oblikovanju karakterističnom za regiju.

5. Uvjeti uređenja, odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske mreže elektroničkih komunikacija i komunalne infrastrukturne mreže s pripadajućim objektima i površinama

Članak 35.

(1) Trase i površine građevina i uređaja prometne, telekomunikacijske mreže elektroničkih komunikacija, javne i komunalne infrastrukturne mreže prikazane su na kartografskim prilozima UPU-a:

• broj 2.1.1. “Prometna mreža”

• broj 2.1.2. “Prometna mreža - profili prometnica”

• broj 2.2 “Telekomunikacijska mreža Elektroničke komunikacije”

• broj 2.3.1. “Elektroenergetska mreža”

• broj 2.3.2. “Elektroenergetska mreža - javna rasvjeta”

• broj 2.4 “Plinoopskrba”

• broj 2.5 “Vodoopskrba”

• broj 2.6 “Odvodnja”

u mjerilu 1 : 2.000 i 1:500 (2.1.2. “Prometna mreža - profili prometnica ”).

(2) Detaljno određivanje trasa komunalne infrastrukture, unutar koridora koji su određeni planom, utvrđuje se lokacijskim odobrenjem.


2019.

22

(3) Lokacijskim odobrenjem može se odrediti gradnja prometne, telekomunikacijske i komunalne infrastrukturne mreže i na površinama drugih namjena, ukoliko se time ne narušavaju uvjeti korištenja površina.

(2) Pri projektiranju i izvođenju građevina i uređaja prometne, javne i komunalne infrastrukture potrebno se pridržavati posebnih propisa, kao i propisanih udaljenosti od ostalih infrastrukturnih objekata i uređaja te pribaviti suglasnosti tijela ili osoba određenih posebnim propisima.

(3) Prilikom izrade projektne dokumentacije dozvoljene su manje prostorne prilagodbe planiranih trasa i lokacija građevina prometnih i infrastrukturnih građevina koje ne odstupaju od osnovne koncepcije rješenja.

(4) Detaljno određivanje trasa i lokacija građevina prometne infrastrukture, vodnogospodarske, energetske i druge infrastrukture koji su određeni Planom, utvrđuje se aktima provedbe dokumenata prostornog uređenja, vodeći računa o konfiguraciji tla, posebnim uvjetima i drugim okolnostima.

(5) Infrastruktura se u pravilu vodi u koridoru kolnih prometnica. Površine infrastrukturnih sustava mogu se uređivati unutar prostora određenih za druge pretežite namjene.

Članak 36.

(1) U sklopu infrastrukturnih koridora sadržane su prometne površine, te uređene zaštitne zelene površine. Također, u tim se koridorima u okviru izgrađenog dijela ili zelenog pojasa, vodi infrastrukturna mreža telekomunikacija elektroničkih komunikacija, vodovoda, kanalizacije odvodnje otpadnih voda, elektroenergetska mreža i mreža javne rasvjete, plinovodna mreža i druge.

(2) Pod prometno - infrastrukturnim površinama i građevinama podrazumijevaju se sve površine i građevine unutar planom utvrđenih koridora ili građevnih parcela čestica nužnih za gradnju ili funkcioniranje prometne, telekomunikacijske mreže elektroničkih komunikacija i druge komunalne infrastrukture s pratećim građevinama (trafo-stanice, razvodni ormarići i sl.).

(3) Planom je predviđeno opremanje područja obuhvata slijedećom prometnom i komunalnom i drugom infrastrukturom:

prometne površine:

• kolne ulice, kolno-pješačke ulice,

• parkirališta,

• pješačke površine,

telekomunikacijska mreža elektroničkih komunikacija,

komunalna infrastrukturna mreža:

• plinska mreža,

• elektroenergetska mreža,

• vodovodna mreža,

• kanalizacijska mreža odvodnje otpadnih voda,

i ostala infrastrukturna mreža

(4) Pri projektiranju i izvođenju pojedinih građevina, objekata i uređaja prometne i komunalne i druge infrastrukture potrebno se pridržavati važećih propisa, kao i propisanih udaljenosti od ostalih infrastrukturnih građevina, objekata i uređaja, te pribaviti suglasnost ostalih korisnika infrastrukturnih koridora.

(5) Priključivanje građevina na javnu prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu mrežu infrastrukture, planiranu i postojeću (vodovod, kanalizacija odvodnja otpadnih voda, elektroenergetska, i telekomunikacijska mreža elektroničkih komunikacija) i planiranu (plinska i


2019.

23

toplinska mreža) omogućeno je unutar dužine regulacijskog pravca svake parcele građevne čestice i obavlja se na način propisan od nadležne komunalne organizacije tvrtke.

(6) Priključenja na sustave vodoopskrbe i odvodnje vršit će se na osnovi posebne Odluke o priključenju na komunalnu infrastrukturu za opskrbu pitkom vodom i odvodnju otpadnih i oborinskih voda koju donosi Grad Virovitica.

5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

Članak 37.

Prometno rješenje prikazano je na kartografskom prikazu 2.1.1. PROMETNA MREŽA. Opis prometnog rješenja dan je u Obrazloženju plana u poglavlju 3.4. Prometna i ulična mreža.

Članak 38.

(1) U obuhvatu Plana predviđene su slijedeće prometnice:

I GLAVNE GRADSKE MJESNE ULICE

− brza gradska cesta sa širinom kolnika 2*7.0 6.0 m i četiri vozne trake

− glavne gradske prometnice sa širinom kolnika od najmanje 7.0 6.0 m za dvosmjerni i 5,5 m za jednosmjerni promet

II SABIRNE ULICE

− ulice sa širinom kolnika od najmanje 7.0 6.0 m za dvosmjerni i 6.0 m za jednosmjerni promet

III SEKUNDARNE OSTALE ULICE

− ostale ulice sa širinom kolnika od najmanje 6.0 m za dvosmjerni i 4.5 3.0 m za jednosmjerni promet

(2) Osim kolnih ulica, Planom su predviđene i kolno-pješačke ulice. Kolno-pješačke ulice su površine namijenjene isključivo pješacima i biciklistima, odnosno ulice sa kontroliranim prometom što podrazumijeva mogućnost prolaza interventnih vozila, vozila opskrbe u određenim satima i vozila stanara.

Članak 39.

Poprečni profili ulica u obuhvatu plana prikazani su u kartografskom prikazu 2.1.2. PROMETNA MREŽA - PROFILI PROMETNICA.

Članak 40.

(1) Planom je predviđena rekonstrukcija ulica: A.Mihanovića, J.Runjanina, M.Gupca, F.Rusana, trg bana Jelačića, kralja Petra Krešimira IV. Rekonstrukcijom se obuhvaća poprečni profil ulice, kao i njhova raskrižja. Potpuno se rekonstruira raskrižje ulica F.Rusana i J.Runjanina, na kojem je planom rezerviran prostor za izvedbu raskrižja tipa "rotor". Izvedbeno rješenje ovih raskrižja definirat će se u prometnom planu grada Virovitice.

(2) Planom je predviđena i izgradnja novih ulica koje su u planu označene slovima: G', R, S i T.

(1) U izgrađenom i pretežito izgrađenom području širina pojasa ulica podudara se s postojećom regulacijskom linijom. To podrazumijeva odstupanje od izvedbe cjelokupnog planiranog profila zbog prilagodbe postojećoj izgradnji, odnosno zbog poštivanja povijesnog karaktera ulice. Odstupanje se ne odnosi na dijelove cestovnog poteza gdje ne postoji zapreka za ostvarenje planiranog uličnog pojasa. Moguća odstupanja prikazana su na poprečnim profilima.

(2) Prikaz cestovnih križanja je usmjeravajućeg karaktera, a daljnjom projektnom dokumentacijom u skladu sa posebnim uvjetima definirati će se kvalitetno tehničko rješenje s


2019.

24

eventualnim prometnim trakama za skretanje te odgovarajućim unutarnjim radijusima. Dijelovi prometnice, odnosno križanja mogu se graditi i izvan prostora za izgradnju ulica tj. u područjima druge namjene ukoliko se projektnom dokumentacijom pokaže da njihova izgradnja nije moguća unutar planiranog pojasa.

5.1.1. Javna parkirališta i garaže

Članak 41.

(1) Obvezni broj parkirališnih mjesta za stambene, gospodarske i javne građevine izračunava se na temelju slijedeće tablice:

namjena građevine uobičajena vrijednost lokalni uvjeti

stambene građevine 1pm / stanu 1pm / stanu industrija, skladišta i sl. 6/1000m2 GBP 5/1000m2 GBP gospodarske građ. - ugostiteljstvo 30/1000m2 GBP 20/1000m2 GBP gospodarske građevine - uredi i usluge 15/1000m2 GBP 10/1000m2 GBP gospodarske građ. - trgovina 30/1000m2 GBP 20/1000m2 GBP gospodarske građ. – smještajni sadržaji prema posebnom propisu

(2) Pri izradi projekata za građevine u obuhvatu plana promet u mirovanju obvezno treba riješiti na vlastitoj građevinskoj čestici, a prema uvjetima iz gornje tablice. Za poslovne i stambeno poslovne građevine na Trgu kralja Zvonimira, Trgu Kralja Tomislava, Trgu bana Jelačića, Trgu dr.Franje Tuđmana i Trgu Ljudevita Patačića za koje se ne mogu u cijelosti ispuniti ovi uvjeti potrebni broj parkirnih mjesta osigurva osigurava se u uličnom pojasu i na javnim parkiralištima.

(3) Iznimno, unutar obuhvata Natječaja za idejno urbanističko-arhitektonsko rješenje dijela centra grada Virovitice promet u mirovanju rješavati će se u skladu s prvonagrađenim natječajnim radom.

Članak 42.

(1) Javna parkirališta uredit će se na mjestima koja su na kartografskom prikazu 2.1.1. PROMETNA MREŽA označena odgovarajućom šrafurom.

(2) Dimenzije pojedinih elemenata profila javnog parkirališta su slijedeće:

širina kolnika min 5.5 m

dužina parkirnog mjesta min 5.0 m

širina uzdužnog parkirnog mjesta min 2.3 m

širina okomitog parkirnog mjesta min 2.5 m

širina parkirnog mjesta za vozila invalida min 3.7 m za jedno mjesto i min 5.9 m za dva mjesta, odnosno prema posebnom propisu

Članak 43.

(1) Javna parkirališta sa više nivoa odnosno javne garaže mogu se graditi na javnim i/ili javnim/privatnim parkirališnim površinama prikazanim predviđaju se na lokacijama koja su na kartografskom prikazu 2.1.1. PROMETNA MREŽA označena planskom oznakom G. Oznakom Gp označene su javne podzemne garaže. Javna podzemna garaža gradi se u skladu s prvonagrađenim natječajnim radom na Natječaju za idejno urbanističko-arhitektonsko rješenje dijela centra grada Virovitice. Planiranu podzemnu garažu moguće je izvoditi u etapama uz mogućnost gradnje dodatnih pristupa nužnih za ostvarivanje etapne gradnje.

(2) Podzemne garaže za vlastite potrebe mogu se graditi na površinama poslovne i mješovite namjene svih namjena uz uvjet da ulaz/izlaz u garažu ne ometa sigurno odvijanje prometa. Podzemne graraže mogu imati više etaža.


2019.

25

Članak 44.

(1) Željeznička stanica planirana je na novoj lokaciji jugoistočno od Masarykove ulice. Položaj planirane željezničke stanice, označen na kartografskom prikazu 2.1. Promet je načelan, a točan položaj odredit će se cjelovitim idejnim rješenjem prostora između Ulice Nikole Tesle i sjevernog ruba koridora željezničke pruge (prostora planiranog za autobusni kolodvor i stajalište željeznice).

(2) Gabariti perona i kolosijeka dani su u kartografskom prikazu 2.1. PROMETNA MREŽA. Opis je dan u obrazloženju plana u poglavlju 3.4.2. Željeznički promet. U izradi idejnog rješenja kolodvorske zgrade i okoliša treba uvažiti ove parametre, kao i posebne uvjete HŽ.

(2) Južnim dijelom područja obuhvata prolazi željeznička pruga R202 Varaždin – Dalj. Zaštitni pojas željezničke pruge mjeri se od vodoravno od osi krajnjeg kolosijeka, kao i pripadajući zračni prostor te iznosi 100 m sa svake strane. Izmjena posebnog propisa o razvrstavanju, odnosno promjena kategorije ne smatra se izmjenom Plana.

(3) Projektnu dokumentaciju za građenje građevina i infrastrukturne mreže unutar obuhvata zaštitnog pojasa pruge potrebno je izraditi u skladu s prethodno ishođenim uvjetima HŽ Infrastrukture d.o.o.

Članak 45.

Minimalna visina perona mora biti 38.0cm od gornjeg ruba tračnice. Minimalna širina bočnih perona je 4.5 m i 6.0 m. Minimalna širina otočnog perona je 6.10 m. Minimalna dužina perona je 160.0 m, a potrebno je osigurati mogućnost produljenja na 240.0 m. Prilazi do kolodvorske zgrade i perona moraju biti izvedeni bez arhitektonskih barijera.

Članak 46.

(1) Autobusni kolodvor planiran je na novoj lokaciji jugozapadno od Masarykove ulice, uz željezničku stanicu. Autobusni kolodvor treba dimenzionirati za 12 perona. Pojedinačno stajališno mjesto mora biti minimalne širine 4.0 m i minimalne duljine 12.0 m. Uz kolodvor treba planirati parkiralište za osobna vozila, parkirališta za autobuse i taxi stajalište.

(2) Na površini autobusnog kolodvora i stajališta željeznice oznake IS3 moguća je izgradnja površina za obavljanje poslovne (uredske, uslužne, trgovačke) i ugostiteljske djelatnosti te druge prateće djelatnosti u funkciji autobusnog kolodvora i stajališta željeznice.

(3) Za građevinu autobusnog kolodvora i stajališta željeznice najveći dozvoljeni koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) iznosi 0,8, a najveća dozvoljena visina građevine iznosi 12 m.

5.1.2. Trgovi i druge veće pješačke površine

Članak 47.

(1) Planom je predviđeno uređivanje trgova: kralja Zvonimira, kralja Tomislava, dr. Franje Tuđmana, bana Jelačića i Ljudevita Patačića. Za dobivanje najboljeg arhitektonskog rješenja oblikovanja trgova utvrđuje se obveza provedbe javnog natječaja koji će služiti kao podloga za izradu detaljnog plana uređenja.

(2) Za uređenje Trga dr. Franje Tuđmana proveden je natječaj te će se uređenje trga provesti u skladu s prvonagrađenim natječajnim radom na Natječaju za idejno urbanističko-arhitektonsko rješenje dijela centra grada Virovitice.

5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže elektroničkih komunikacija

Članak 48.

Telekomunikacijska mreža Mreža elektroničkih komunikacija prikazana je na kartografskom prikazu 2.2. Opis instalacija dan je u poglavlju obrazloženja 3.5.1.


2019.

26

Članak 49.

(1) Izgradnju distribucijske telefonske kanalizacije (DTK) vršiti polaganjem po najmanje 4 cijevi F110 i 4 cijevi F50 u glavnoj trasi, te sa po 3 cijevi F110 i 3 cijevi F50 u sporednoj trasi. Koristiti tipske zdence D0, D1 i D2 postavljene na glavnu trasu.

(2) Priključke na objekte izvoditi sa najmanje jednom cijevi F50 za stambene građevine, odnosno 2 cijevi F50 za veće stambene zgrade i javne zgrade.

(3) Glavnu i sporednu trasu locirati u pravilu u zelenom zaštitnom pojasu ulice. Izvoditi rovove širine 50.0cm i dubine do 100.0cm.

Članak 49a.

(1) Koncesionari na području mobilnih komunikacijskih mreža za svoje potrebe izgrađuju infrastrukturu pokretnih mreža elektroničkih komunikacija.

(2) Zbog potrebe izgradnje i nadogradnje infrastrukture pokretnih mreža elektroničkih komunikacija, grade se građevine komunikacijske infrastrukture uz poštivanje uvjeta građenja, posebnih propisa i normi za takve vrste građevina.

(3) Točne lokacije građevina infrastrukture u pokretnoj elektroničkoj komunikacijskoj mreži ne određuju se u grafičkom dijelu plana. Zone elektroničke komunikacijske infrastrukture (u radijusima 500, 750, 1000 i 1500 m) utvrđuju se sukladno važećoj Uredbi o mjerilima razvoja elektroničke infrastrukture i druge povezane opreme.

(4) Antenski sustavi u pokretnoj mreži elektroničkih komunikacija mogu se graditi kao krovni prihvati. Najveća visina krovnih prihvata je 5 m iznad sljemena krova (ili plohe ravnog krova). Nije dozvoljeno postavljanje krovnih prihvata na zgradama dječjih ustanova, škola domova za djecu i odrasle te na spomenicima kulturne baštine. Izuzetno, postava antenskih prihvata moguća je na građevinama kulturne baštine u skladu s posebnim uvjetima Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine, nadležnog konzervatorskog odjela.

5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne i distributivne mreže

Članak 50.

(1) Elektroenergetska mreža prikazana je na kartografskom prikazu 2.3.1. Elektroenergetska mreža; 2.3.2. Elektroenergetska mreža-javna rasvjeta.

(2) U zonama mješovite namjene M, mogući su značajni porasti novoangažirane snage što će zahtijevati povećanje kapaciteta postojećih TS, odnosno gradnju novih TS kao i novih visokonaponskih i niskonaponskih vodova. Dozvoljena je gradnja novih TS i novih vodova koji nisu ucrtani u grafičkom dijelu ovog plana u skladu s posebnim uvjetima.

Članak 51.

(1) Sva oprema za mrežu 10 kV treba biti predviđena za budući naponski nivo od 20 kV. Uz dosad izgrađene transformatorske stanice u obuhvatu plana predviđa se izgradnja više novih TS 10 (20)/0.4 kV u slobodnostojećim čvrstim montažnim objektima visine do 3.0m. U prostoru povijesne cjeline, prilikom gradnje novih transformatorskih stanica, potrebno je ishoditi suglasnost nadležnog Konzervatorskog odjela.

(2) Međusobno povezivanje TS i njihovo povezivanje na TS 35/10(20) kV izvesti kablovima položenim u zemlju. Vodiči kablova moraju biti iz aluminija ili bakra, a izolacija od plastične mase. Visokonaposnku opremu predvidjeti za snagu kratkog spoja 250 MVA.

Članak 52.

Niskonaposnski Niskonaponski razvod izvoditi kablovima položenim u zemlju. Vodiči kablova moraju biti od aluminija ili bakra, a izolacija od plastične mase. Kučni Kućni priključni ormari na objektima moraju biti izvedeni u sistemu ulaz-izlaz. Zaštitu od previsokog napona predvidjeti isklapanjem pomoću osigurača.


2019.

27

Članak 53.

Primarne prometnice osvijetliti pomoću armatura sa živinim ili natrijevim žaruljama 250W i 400W rasvjetnih tijela na stupovima visine do 10.0m. Sabirne i sekundarne ulice, kao i pješačke staze osvijetliti armaturama sa živinim ili natrijevim žaruljama 125W i 250W, rasvjetnim tijelima na stupovima visine 3.0-5.0m. Za glavne gradske trgove mogu se koristiti metal halogene žarulje ili žarulje nove tehnologije, uz postizanje minimalne rasvijetljenosti prema preporukama CIE.

Članak 54.

Vodovodna infrastrukturna mreža prikazana je na kartografskom prikazu 2.5. Opis instalacija dan je u poglavlju obrazloženja 3.5.3.

Članak 55.

Vodove vodoopskrbne mreže polagati u pravilu u zelenom zaštitnom pojasu ulice, na dubini 1.0-1.5m. Spajanje objekata vršiti preko armirano betonskog vodomjernog okna lociranog na čestici objekta. Pri izradi projeknog projektnog rješenja objekta treba zatražiti posebne uvjete distributera.

Članak 56.

(1) Vodove kanalizacione infrastrukturne mreže odvodnje otpadnih voda polagati u pravilu u zelenom zaštitnom pojasu ulice. Spajanje objekata vršiti preko armirano betonskog revizionog okna. Pri izradi projektnog rješenja objekta treba zatražiti posebne uvjete distributera.

Članak 57.

(2) Plinska infrastrukturna mreža prikazana je na kartografskom prikazu 2.4. Opis instalacija dan je u poglavlju obrazloženja 3.5.5.

Članak 58.

Plinsku mrežu izvoditi kao niskotlačna mreža od PEHD cijevi 63mm. Tlak u mreži iznosi do 3 bara. Vodove plinoopskrbe polagati u pravilu u zelenom zaštitnom pojasu ulice, na dubini 1.0-1.5m. Pri izradi projeknog projektnog rješenja objekta treba zatražiti posebne uvjete distributera za priključenje na plinsku infrastrukturnu mrežu.

6. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina

Članak 59.

(1) Uređenja javnih zelenih površina prikazano je u kartografskom prikazu 3.UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA. Pod pojmom javna zelena površina (Z) podrazumijeva se arhitektonski oblikovana, javna parkovna površina u funkciji povezivanja ili okupljanja svih stanovnika naselja s uređenim šetnicama, pješačkim površinama i pratećom urbanom opremom.

(2) Pješačke površine u javnim parkovima izvoditi u kamenoj sipini, granitinim ili betonskim kockama.

(3) Za ove površine ne dozvoljava se upotreba asfalta. Unutar javnih zelenih površina mogu se postavljati klupe, košare za smeće i stupovi javne rasvjete.

(4) Na javnim zelenim površinama zabranjena je svaka vrsta gradnje građevina osim izuzetno postava privremenih nadstrešnica, paviljona, instalacija i slično, ali isključivo u funkciji parka (neki kulturno, obrazovni, scenski ili izložbeni sadržaj) te kao zaštita od atmosferilija za korisnike parka.

(5) Za uređenje javnih zelenih površina potrebno je izraditi idejni projekt uređenja zelenih površina. Idejni projekt uređenja javnih zelenih površina treba odrediti:

- vrstu i raspored sadnje zelenila,


2019.

28

- razmještaj i obradu hodnih ploha,

- razmještaj slobodnih zelenih ploha,

- razmještaj urbane opreme,

- razmještaj dječjih sprava,

- način osvjetljenja,

- i slično, sukladno namjeni pojedine javne zelene površine.

(6) Na ovim površinama dopušteno je postavljanje spomenika i skulptura na način da se ne narušava funkcija i izgled urbanog i hortikulturnog prostora i pojedinih građevina. Način postavljanja i oblikovanja spomenika i skulptura utvrdit će se odlukom Gradonačelnika.

Članak 60.

(1) Postojeća dječja igrališta na trgu E.Kvaternika, trgu dr. Franje Tuđmana i trgu A.Starčevića će se rekonstruirati se zadržavaju i mogu se rekonstruirati.

(2) Nova dječja igrališta planirana su u ulici I.Mažuranića i u novoj ulici T mogu se uređivati na javnim zelenim površina. Uređenje dječjeg igrališta obradit će se projektom uređenja javne parkovne površine.

7. Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti

Članak 61.

U obuhvatu plana nalazi se zaštićena kulturno povijesna cjelina grada Virovitice, gradski park - Stari park oko dvorca u Virovitici koji je zaštićeni spomenik parkovne arhitekture, arheološki lokalitet te dio kompleksa srednjovjekovnog arheološkog nalazišta unutar gradskog područja. Granice zaštićenih površina prikazane su na kartografskom prikazu br.3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA. Zbog vrijednosti ovih prirodnih i kulturnopovijesnih cjelina planom su određene posebne mjere zaštite.

Članak 62. Mjere zaštite zaštićenih prirodnih vrijednosti

(1) Zakonom zaštićene prirodne vrijednosti na području obuhvata plana su:

• u kategoriji spomenika parkovne arhitekture - park dvorca Pejačević Stari park oko dvorca u Virovitici upisan je Upisnik zaštićenih područja pod brojem 177.

(2) Spomenik parkovne arhitekture - park dvorca Pejačević Stari park oko dvorca u Virovitici

− Park dvorca Pejačević Stari park oko dvorca u Virovitici zaštićen je u kategoriji spomenika parkovne arhitekture, te uveden u upisnik zaštićenih prirodnih vrijednosti. Na području spomenika parkovne arhitekture nisu dopušteni zahvati ni radnje kojima bi se mogle promijeniti ili narušiti vrijednosti zbog kojih je zaštićen. Dopuštenje za sve zahvate i radnje u parku prirode te posebne uvjete izdaje nadležni ured državne uprave nadležno tijelo za zaštitu prirode. Za građenje i izvođenje radova i zahvata na području parka prirode ured državne uprave nadležan za poslove zaštite prirode utvrdit će posebne uvjete zaštite prirode u postupku izdavanja lokacijske dozvole.

− Svi zahvati i detaljnije planiranje područja zaštićenog parka moraju su provoditi prema smjernicama iz «Studije zaštite i obnove gradskog parka u Virovitici», koju je izradio VTC Projekt iz Virovitice u lipnju 1996., te prihvatilo i potvrdilo tijelo državne uprave nadležne za poslove zaštite prirode.

− Na osnovu postojeće Studije zaštite i obnove može se obnavljati most, staze i klupe sukladno smjernicama iz Studije, te provoditi redoviti godišnji radovi na uređenju i


2019.

29

održavanju parka, dok je za ostale zahvate na obnovi parka potrebno izraditi projektnu dokumentaciju za Detalje izvedbe.

− Ukoliko se planiraju neki novi zahvati u parku, koji nisu obuhvaćeni Studijom zaštite i obnove, ali su u funkciji obnove i revitalizacije parka, tada treba za iste izraditi dopunu Studije obnove, a uvažavajući temeljne vrijednosti parka.

− U parku se vrše arheološka iskopavanja, čija se konačna otkrića trebaju uklopiti u cjelovitu obnovu i prezentaciju parka.

− Na području parka nalazi se gradski bazen, koji se u postupku cjelovite obnove parka mora izmjestiti iz zaštićenog područja, a do tada se može samo održavati, ali ne i proširivati.

− Unutar prostora bazena ne mogu se graditi novi objekti.

− Od montažnih objekata na sjevernom rubu parka nalazi se polumontažni objekt likovnog

kluba, koji treba ukloniti. Dvorac Pejačević moguće je održavati i rekonstruirati u skladu s uvjetima nadležnog konzervatorskog odjela.

− Dječje igralište koje više nije u funkciji nakon preseljenja Dječjeg vrtića, treba uklopiti u park, a prema Studiji obnove.

− Na ulazima u Park, mora se postaviti informativna ploča s osnovnim podacima o zaštiti parka, te o prirodnim i kulturno-povijesnim vrijednostima parka.

− Infrastrukturu koja nije u funkciji dvorca i parka treba pri obnovi istih izmjestiti uz rub Parka.

− Elektro-energetski i drugi kabelski vodovi na području parka moraju se postaviti podzemno, na način da se ne oštećuje korijenje drveća i grmlja. Postojeći zračni vodovi moraju se zamijeniti podzemnima.

− Promet motornim vozilima je zabranjen na području parka, osim za vozila na održavanju parka i dvorca te dostavnim vozilima korisnika dvorca.

− Vožnja biciklom dopuštena je samo po postojećim stazama u parku.

Članak 63.

(1) Kulturno - povijesnu cjelinu grada Virovitice čini prostor omeđen granicom počevši sa zapada od potoka Ođenica i obuhvaća Ulicu Josipa J. Strossmayera, ide zapadnom stranom Ulice Stanka Vraza do raskrižja s Ulicom Ivana Kapistrana, potom ide njenim sjevernim rubom parcela, do ulice Matije Gupca, zatim dalje prema istoku obuhvaća sjevernu stranu Trga B. Gerbera, zatim prelazi Ulicu Ferde Rusana, presjeca Bečku, te se proteže prema jugu, obuhvaća istočnu stranu Rusanove ulice, i potom obuhvaća istočnu stranu Trga Franje Tuđmana, presjeca Ulicu S. Radića, te skreće u smjeru zapada presjecajući Ulicu Lj. Gaja te obuhvaća Ulicu Augusta Šenoe i ide po južnom obodu parcela sve do Masarykove ulice i dalje prema zapadu presjecajući Ulicu I. G. Kovačića i Petra Preradovića, te obuhvaća zapadnu stranu Ulice Vladimira Nazora do spoja sa južnim granicama čestica uz Ulicu Josipa J. Strossmayera.

(2 1) Granica obuhvata zaštićene kulturno - povijesne cjeline grada Virovitice te arheološke zone kompleksa srednjovjekovnog nalazišta prikazana je na kartografskom prikazu 3.UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA.

(3 2) Zaštitni i drugi radovi na području kulturnog dobra, unutar prostornih međa iz točke stavka 1. ovog članka mogu se poduzimati samo uz prethodno odobrenje nadležnog tijela.


2019.

30

(4 3) Unutar obuhvata Plana nalaze se i pojedinačno zaštićena kulturna dobra:

MJESTO NAZIV

KULTURNOG DOBRA

ADRESA K.Č.BR. k.o.

Virovitica-grad - centar BR.REG.

VIROVITICA Dvorac Pejačević Trg bana Josipa Jelačića 23

1440, 1439, 1441, 1442, 1443, 1444, 1445, 1446 975/1, 975/2, 975/3, 958, 960, 961

Z - 381

VIROVITICA Zgrada stare apoteke

Trg kralja Zvonimira 7

1378/2 97

Z - 382

VIROVITICA Crkva sv. Roka s franjevačkim Samostanom

Trg kralja Zvonimira 8

1379/1, 1378/1, 1379/2, 1373, 1374, 1377/1, 1376/1 96, 100, 101, 102, 103

Z - 383

VIROVITICA Palača Pejačević Trg kralja Zvonimira 1

1397 963/1, 963/2, 963/3, 963/4

Z - 4089

Članak 64.

Za izgradnju novih građevina u području obuhvata zaštićene kulturno - povijesne cjeline, te izgradnju novih građevina od javne namjene uvjetuje se provedba javnog natječaja na kojem će se izvršiti odabir idejnog rješenja za zahvat u prostoru. Time se osigurava provedba javnog uvida za svaki pojedini zahvat u ovom prostoru, a time i zaštita javnog interesa.

Članak 65.

(1) Na području kulturnog dobra, unutar prostornih međa utvrđenih ovim člankom određuje se sustav mjera zaštite u skladu s Obveznom uputom o utvrđivanju sustava mjera zaštite za kulturno-povijesne cjeline:

− Potpuna zaštita povijesnih struktura – zona izuzetno dobro očuvane i vrijedne povijesne strukture

− Potpuna zaštita povijesnih struktura – sadrži dobro očuvane i osobite vrijedne povijesne strukture. Ovim sustavom zaštite obuhvaćeni su slijedeći dijelovi predmetnog kulturnog dobra: Prostorna međa zone A obuhvaća najvredniji očuvani dio kulturne baštine grada i uključuje sva registrirana kulturna dobra u Virovitici. Granica zone sa sjevera počinje ogradnim zidom parcele franjevačkog samostana uz Ulicu Ivana Kapistrana (k.č. 1375/1, 1377/1), prema istoku sjevernim rubom k.č. 1383/2, 1383/3, presijeca Ulicu Matije Gupca i ide dalje sjevernim rubom parcele k.č. 1450, 1455/1, 1456/2, 1456/3 i 1457/1, prelazi Ulicu Ferde Rusana i ide sjevernim rubom parcele 1473/1, skreće prema jugu do granice parcele 1476 čijim sjevernim rubom nastavlja prema istoku, te čijim istočnim rubom prema jugu kao i rubom k.č. 1486. Potom ide južnom stranom Ulice Ivana Gundulića prema zapadu do k.č. 1446 čijim istočnim rubom ide u pravcu prema jugu, sve do sjevernog ruba Ulice Augusta Šenoe, kojom se pruža u pravcu zapada sve do Masarykove ulice čijim zapadnim rubom ide do parcele Palače Pejačević k.č. 1397 čijim južnim obodom ide prema zapadu do Ulice Vladimira Nazora gdje skreće prema sjeveru, presijeca Trg kralja Zvonimira, te dalje istočnom stranom Ulice Stanka Vraza gdje po obodu katastarske čestice 1368 skreće prema istoku i povezuje se sa ogradom franjevačkog samostana.

(2) Granice područja ucrtane su na kartografskom prikazu 3.UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA.

(2) Ako se kod izvođenja građevinskih i drugih radova na području izvan prikazanih zona zaštite, zatekne arheološko nalazište i nalazi, izvođač je dužan radove prekinuti te o nalazu bez odgađanja obavijestiti nadležni Konzervatorski odjel Uprave za zaštitu kulturne baštine. O svim slučajnim pokretnim ili nepokretnim arheološkim nalazima na području obuhvata Plana potrebno


2019.

31

je obavijestit nadležni Konzervatorski odjel Uprave za zaštitu kulturne baštine, a nalaze predati područnom muzeju.

(3) Sustavom mjera zaštite u ovoj zoni, uvjetuju se mjere cjelovite zaštite i očuvanja svih kulturno povijesnih vrijednosti uz najveće moguće poštivanje tradicije i funkcija prostora i sadržaja. Na području ove zone strogo se kontrolira unošenje novih struktura i sadržaja stranih ili neprikladnih sačuvanim kulturno-povijesnim vrijednostima. Prilagođavanje postojećih povijesnih funkcija i sadržaja suvremenim potrebama može se prihvatiti uz minimalne fizičke intervencije u povijesne strukture. Prihvatljive su metode sanacije, konzervacije, restauracije, konzervatorske rekonstrukcije i prezentacije.

Članak 66.

(1) Planom se utvrđuju sljedeće mjere i uvjeti zaštite prirode:

• ekološki vrijedna područja čuvati i vrednovati u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode i Pravilnikom o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova („NN“ broj 7/06, 119/09) važećim zakonima i propisima

• očuvati i obnavljati tradicijsko graditeljstvo, ali i sve druge povijesne građevine spomeničkih svojstava, kao nositelja prepoznatljivosti prostora

• očuvati povijesne slike, volumen (gabarit) i obris naselja, naslijeđene vrijednosti krajobraza i slikovitih vizura

• zadržavati i očuvati prepoznatljive toponime, posebno one koji imaju simbolična i povijesna značenja.

(2) Mjere zaštite zaštićenih prirodnih vrijednosti

− Na području obuhvata plana park dvorca Pejačević zaštićen je u kategoriji spomenika parkovne arhitekture, te uveden u upisnik zaštićenih prirodnih vrijednosti pod brojem __.

− Na području parka dvorca Pejačević i prostoru u njegovoj neposrednoj blizini koji čini sastavni dio zaštićenog područja nisu dopušteni zahvati ni radnje kojima bi se mogle promijeniti ili narušiti vrijednosti zbog kojih je zaštićen. Dopuštenje za sve zahvate i radnje u parku dvorca Pejačević izdaje nadležni ured državne uprave. Za građenje i izvođenje radova i zahvata na području ured državne uprave nadležan za poslove zaštite prirode utvrdit će posebne uvjete zaštite prirode u postupku izdavanja lokacijske dozvole.

8. Postupanje s otpadom

Članak 67.

(1) Razmještaj kontejnera, kao i način selektiranje otpada definirat će se Elaboratom o selektiranju otpada za područje grada Virovitice.

(2) Za privatna domaćinstva utvrdit će se potreban broj posuda za pojedino domaćinstvo. U domaćinstvima treba osigurati lokaciju za kontejnere u neposrednoj blizini priključka čestice na javni put.

(1) Gospodarenje otpadom provodit će se u skladu s Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske i Planu gospodarenja otpadom Grada Virovitice te prema metodologiji šireg lokalnog područja.

(2) Unutar područja obuhvata Plana pretpostavlja se nastanak komunalnog, ambalažnog, električnog i elektroničkog otpada koji treba uključiti u sustav izdvojenog skupljanja korisnog otpada.


2019.

32

(3) Na području Plana potrebno je uspostaviti sustav gospodarenja komunalnim otpadom te riješiti odvojeno skupljanje pojedinih korisnih komponenti komunalnog otpada. Komunalni otpad potrebno je prikupljati u tipizirane posude za otpad. Korisni dio komunalnog otpada treba sakupljati u posebne spremnike (stari papir, staklo, PET ambalaža i sl.).

(4) Posude/kontejnere za skupljanje komunalnog otpada kao i za prikupljanje korisnog otpada treba smjestiti na građevnu česticu građevine za svaku građevinu pojedinačno ili skupno ovisno o projektu i posebnim uvjetima komunalnog poduzeća.

Članak 68.

(1) Za prostore sa višestambenim i poslovnim zgradama formirat će se kontejnerski otoci na kojima će se nalaziti više posuda za specifičan otpad. Uz sve javne građevine potrebno je definirati lokaciju kontejnerskog otoka.

(2) Oblikovanje, veličina i lokacija kontejnerskih otoka definirat će se Odlukom o komunalnom redu, a nakon izrade Elaborata o selektiranju otpada.

9. Mjere sprječavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš

Članak 69.

(1) Na području Plana ne dozvoljavaju se djelatnosti koje bi onečišćivale zrak ili stvarale buku neprihvatljivu za okolne stanovnike. U području obuhvata plana ne mogu se graditi građevine i uređivati površine za obavljanje vrlo bučnih i potencijalno opasnih djelatnosti:

pogone male privrede, automehaničarske i limarske radionice, stolarije, bravarske radionice, pilane, kovačnice, lakirnice, klesarske radionice, streljane i slično.

(2) Planom su utvrđene mjere koje se na području obuhvata temeljem važećih zakona, odluka i posebnih propisa, trebaju ostvariti sa svrhom sanacije, zaštite i unaprjeđenje stanja okoliša:

− provedba mjera zaštite zraka,

− provedba mjera zaštite tla,

− provedba mjera zaštite voda,

− provedba mjera zaštite od buke,

− provedba mjera zaštite od svjetlosnog onečišćenja,

− provedba mjera zaštite od ionizirajućeg i neionizirajućeg zračenja,

− provedba mjera zaštite od prirodnih i drugih nesreća.

Članak 69a.

(1) Zaštita zraka provodi se mjerama za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja zraka. Nije dozvoljeno prekoračenje preporučene vrijednosti kakvoće zraka niti ispuštanje u zrak onečišćujuće tvari u količini i koncentraciji višoj od dopuštene pozitivnim zakonskim propisima.

(2) Unutar obuhvata Plana ne mogu se smještavati namjene koje svojim postojanjem i radom otežavaju i ugrožavaju okoliš.

Članak 69b.

(1) Tlo se onečišćuje neadekvatnom odvodnjom i neprimjerenim odlaganjem otpada. Naročitu pažnju treba posvetiti rješenju tih problema modernizacijom i proširivanjem mreže odvodnje otpadnih voda te kontrolom cjelovitog sustava zbrinjavanja otpada (fizičke i pravne osobe dužne su s otpadom postupati u skladu s pozitivnim propisima).

Članak 69c.

(1) Zaštita voda provodi se sukladno Zakonu o vodama i posebnim propisima.


2019.

33

(2) Zaštita podzemnih voda određuje se mjerama za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja, prije svega izgradnjom sustava odvodnje.

(3) Za postojeće građevine koje nisu spojene na sustav javne odvodnje otpadnih voda do izgradnje sustava mogu sakupljati otpadne vode u nepropusnim sabirnim jamama. Pražnjenje sabirnih jama može se vršiti samo odvozom na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda.

Članak 69d.

(1) Mjere zaštite od prekomjerne buke provode se primjenom odgovarajućih posebnih propisa, osobito u smislu lociranja građevina i sadržaja koji mogu biti izvor prekomjerne buke na odgovarajućoj udaljenosti od ostalih građevina, redovitim praćenjem stanja buke i donošenjem mjera za smanjenje buke.

(2) Mjere zaštite od prekomjerne buke provoditi će se:

- ispravnim urbanističkim rješenjima u odnosu na: razmještaj pojedinih namjena u prostoru, udaljenost i orijentaciju građevina u odnosu na izvor buke,

- izvedba akustičnih barijera,

- kontrolom razine buke neposredno na njenom izvoru.

Članak 69e.

(1) Svjetlosno zagađenje je svaka nepotrebna, nekorisna emisija svjetlosti u prostor izvan zone koju je potrebno osvijetliti, a do koje dolazi zbog uporabe neekoloških te nepravilno postavljenih rasvjetnih tijela.

(2) Mjere zaštite od svjetlosnog onečišćenja obuhvaćaju prilagodbu javne rasvjete propisanim standardima, da bi se smanjila nepotrebne, nekorisne ili štetne emisija svjetlosti u prostor te poboljšala ušteda u potrošnji električne energije.

(3) Zabranjena je upotreba moćnih izvora usmjerene svjetlosti, kao što su laserski i slični izvori velike jakosti i velikog dosega svjetlosti.

Članak 69f.

(1) Na području obuhvata Plana nema, niti su planirane djelatnosti u kojima se koristi tehnologija ili materijali s ionizirajućim i neionizirajućim zračenjem.

(2) Zbog sve većih potreba za postavljanjem antenskih stupova elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme u pokretnim komunikacijskim mrežama, radioreleja, televizijskih, radijskih i drugih postaja, kao i drugih izvora neionizirajućeg zračenja, ukazuje se potreba za praćenjem visine zračenja, vođenjem evidencije ili katastra ionizirajućeg i neionizirajućeg zračenja te putem ovlaštenog stručnog interdisciplinarnog tima, provođenjem analize i vršenjem kvalitetnog nadzora radi zaštite zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okoliša uz primjenu hrvatskih, međunarodnih i harmoniziranih europskih normi o zaštiti od ionizirajućeg i neionizirajućeg zračenja.

Članak 69g.

(1) U svrhu efikasne zaštite od potresa treba primjenjivati protupotresno projektiranje i građenje (tehnika gradnje i izbor materijala) i provoditi sukladno zakonskim propisima kojima će se kod izgradnje novih objekata osigurati otpornost na potres za zonu jačine VIºMCS.

(2) Mjere zaštite od rušenja uključene su u odredbe za provedbu ovoga Plana u vidu propisanih koridora prometnica i minimalnih širina ulica, propisanih minimalnih udaljenosti građevina od regulacijskih linija te minimalnih međusobnih udaljenosti pojedinih građevina.

(3) Protupotresno projektiranje građevina, kao i građenje, potrebno je provoditi u skladu s postojećim zakonima, tehničkim propisima i normama.

(4) Glavna kolna prometnica (kojom se ostvaruju veze na obuhvat) predviđena je kao glavni pravac evakuacije.


2019.

34

Članak 69h.

(1) Zaštitu od poplava treba provoditi u skladu sa Zakonom o vodama te državnim i županijskim planom obrane od poplava.

(2) Prema karti opasnosti od poplava i karti rizika od poplava za Republiku Hrvatsku područje obuhvata Plana nije u opasnosti od plavljenja odnosno nalazi se izvan područja poplava male vjerojatnosti pojavljivanja.

Članak 69i.

(1) Urbanističke mjere zaštite od vremenskih nepogoda - snježne oborine, poledica, tuča, olujni vjetar i sl. predviđaju se uporabom odgovarajućih građevinskih materijala i konstrukcija građevina te završnom obradom (gornji postroj prometnih površina).

(2) Mjere zaštite od vremenskih nepogoda provode se u suradnji s meteorološkom postajom i temeljem podataka objavljenih sredstvima javnog informiranja, a baziraju se na pravodobnom obavješćivanju i upozoravanju o nadolazećim nepogodama.

Članak 69j.

(1) U skladu s posebnim propisima za sve zahvate u prostoru određene tim propisima potrebno je ishoditi suglasnost nadležnog javnopravnog tijela za mjere zaštite od požara primijenjene projektnom dokumentacijom.

(2) Osnovna protupožarna zaštita provodi se kroz osiguranje protupožarnih – vatrogasnih putova s omogućavanjem pristupa u sva područja. Mjere protupožarne zaštite postižu se i kroz realizaciju uvjetovanih udaljenosti između građevina, odnosno izvedbom vatrobranih zidova između pojedinih poluugrađenih ili skupnih građevina.

(3) U svrhu sprečavanja širenja požara na susjedne građevine, građevina mora biti udaljena od susjednih građevina najmanje 4,0 m. Iznimno je moguća manja udaljenost ako se dokaže, uzimajući u obzir požarno opterećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala građevine, veličinu otvora na vanjskim zidovima građevine i dr. da se požar neće prenijeti na susjedne građevine ili mora biti odvojena od susjednih građevina požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta.

(4) Kod građevina koje u skladu s važećim Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe moraju imati osigurane vatrogasne pristupe, minimalna širina površine za operativni rad iznosi 5,50 m. Unutarnji i vanjski radijusi zaokretanja vatrogasnih vozila u ovisnosti o širini vatrogasnih prilaza utvrđeni su važećim Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe.

(5) Potrebno je osigurati potrebne količine vode za gašenje požara u skladu s odredbama posebnih propisa.

Članak 69k.

(1) Mjere sklanjanja ljudi provode se sukladno Zakonu o zaštiti i spašavanju, Pravilniku o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora i Pravilniku o uzbunjivanju stanovništva.

(2) Sklanjanje ljudi osigurava se privremenim izmještanjem korisnika područja i prilagođavanjem pogodnih prostora za funkciju sklanjanja ljudi, što se utvrđuje Planom zaštite i spašavanja, odnosno posebnim planovima sklanjanja i privremenog izmještanja stanovnika, prilagođavanja i prenamjene pogodnih prostora koji se izrađuju u slučaju neposredne opasnosti. Navedeni planovi su operativni planovi civilne zaštite koji se izrađuju za trenutno stanje u prostoru.

(3) Neizgrađene površine zone služit će kao lokacije za evakuaciju ljudi. Javne prometnice koristit će se kao putovi evakuacije.

(4) Zbrinjavanje ljudi organizirat će se izvan planskog područja, u skladu sa Planom zaštite i spašavanja Grada Virovitice.


2019.

35

(5) Mjere zaštite u slučaju katastrofe ili velike nesreće obuhvaćaju osiguravanje prikladnih zaklona te omogućavanje opskrbe vodom i energijom za vrijeme uklanjanja posljedica nastalih prirodnom ili tehničko-tehnološkom nesrećom.

(6) Sustav uzbunjivanja i obavješćivanja stanovništva na području obuhvata Plana potrebno je uspostaviti na temelju posebnih propisa.

(7) Vlasnici objekata u kojima se okuplja veći broj ljudi i u kojima se zbog buke ili akustične izolacije ne može osigurati dovoljna čujnost znakova javnog sustava za uzbunjivanje, moraju uspostaviti i održavati odgovarajući sustav uzbunjivanja i obavješćivanja njihovih korisnika i zaposlenika (razglas, display i sl.), te osigurati prijem priopćenja Županijskog centra 112 o vrsti opasnosti i mjerama koje je potrebno poduzeti.

10. Mjere provedbe plana

10.1. Obveza izrade detaljnije projektne dokumentacije

Članak 70.

(1) Urbanističkim planom uređenja predviđena je izrada detaljnije projektne dokumentacije:

• obveza izrade cjelovitog 'Urbanističko-arhitektonskog rješenja uređenja gradskih trgova' prema rezultatima javnog urbanističko-arhitektonskog natječaja,

• obveza izrade cjelovitog 'Projekta krajobraznog uređenja Gradskog parka'

(2) Obuhvati izrade detaljnije projektne dokumentacije označeni su na kartografskom prikazu 3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA

10.2. Uklanjanje i rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni ili koje nisu usklađene s lokacijskim uvjetima Plana

Članak 71.

(1) Građevine čija je namjena protivna planiranoj namjeni mogu se do rušenja rekonstruirati samo u obimu nužnom za njihovu uporabu, odnosno zadovoljavanje osnovnih uvjeta života i rada.

(2) Obim rekonstrukcije iz stavka 1. ovog članka podrazumijeva dogradnju sanitarnog čvora površine do 6.0 m2 GBP, prekrivanje krovišta i rekonstrukciju svih vrsta instalacija.

(3) Za građevine koje su izgrađene prije 15.02.1968. godine ili su izgrađene na temelju valjane građevinske dozvole, drugog odgovarajućeg akta i sve s njima izjednačene građevine, a nisu usklađene s lokacijskim uvjetima ovog Plana, smatraju se postojećom izgradnjom i mogu se rekonstruirati u postojećim horizontalnim i vertikalnim gabaritima, iznimno se na građevinama s ravnim krovom može postaviti kosi krov.

Članak 72.

Građevine kod kojih su narušeni bitni zahtjevi za građevinu određeni važećim Zakonom o prostornom uređenju i Zakonom o gradnji, a koje zbog toga nisu u uporabi, ne mogu se rekonstruirati.


2019.

36




I.2. GRAFIČKI DIO


2019.

37




I.3. OBRAZLOŽENJE PLANA


2019.

1

1. POLAZIŠTA

1.1. RAZLOZI ZA IZRADU IV. IZMJENA I DOPUNA URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA SREDIŠTA VIROVITICE

Urbanistički plan uređenja središta Virovitice izrađen je 2000. godine, i od tada su izrađene tri izmjene i dopune Plana: 2007. i dvije izmjene 2011. godine. Razlozi zbog kojih se pristupilo izradi IV. Izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja središta Virovitice (UPU središta Virovitice) navedeni su u Odluci o izradi Izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja središta Virovitice koja je usvojena na 14. sjednici Gradskog vijeća Grada Virovitice održanoj 27. rujna 2018. godine. Navedena odluka objavljena je u “Službenom vjesniku Grada Virovitice“ broj 9/18.

U Odluci su navedeni sljedeći razlozi za izradu izmjena i dopuna:

− unaprijediti i dovršiti prostor središta grada u segmentima koji nedostaju, preispitivanjem postojećih arhitektonsko-urbanističkih rješenja i ranije utvrđenih provedbenih odredbi plana, na način da se izmjenom bitnih lokacijskih uvjeta poput maksimalno dozvoljene etažne visine zgrada, izgleda zgrada po pitanju izgleda pročelja i boja fasada, te samih namjena i postotka izgrađenosti građevne čestica doprinese suvremenoj i međusobno usklađenoj slici samog središta grada,

− poboljšanje prometa u mirovanju, te otvaranje novih pješačkih zona oko gradskog parka uz uspostavljanje novih priključaka i trasa na postojeće.

1.2. OBUHVAT IZMJENA I DOPUNA UPU-A SREDIŠTA VIROVITICE

Granica obuhvata Izmjena i dopuna UPU središta Virovitice sukladna je granici postojećeg UPU središta Virovitice usklađenoj sa novom katastarskom izmjerom.

Sve izmjene u grafičkom dijelu plana označene su na grafičkom prikazu 0. Prikaz izmjena i dopuna grafičkog dijela plana i obrazložene su u tekstualnom obrazloženju.

Izmjene u tekstualnom dijelu plana (Odredbe za provedbu) odnose se na cijeli obuhvat UPU središta Virovitice.

Ovim izmjenama i dopunama izmijenjene su podloge na kojima je rađen grafički dio plana - nova digitalna katastarska podloga.

1.3. OCJENA STANJA U OBUHVATU IZMJENA I DOPUNA UPU-A SREDIŠTA VIROVITICE

Grafički dio važećeg UPU-a središta Virovitice izrađen je 1998. godine na tada dostupnim kartografskim podlogama - skeniranim katastarskim kartama. Sve kasnije izmjene plana rađene su na istim podlogama.

Obzirom da su u međuvremenu izrađene potpuno nove (digitalne) karte u novom koordinatnom sustavu (HTRS), korištenje istih postalo je jedan od glavnih razloga za izmjene i dopune UPU-a središta Virovitice. Ovo će omogućiti i izbjegavanje tehničkih pogrešaka te znatno pojednostavniti provedbu plana.

Od donošenja zadnjih izmjena i dopuna UPU-a središta Virovitice zaprimljeni su zahtjeva za izmjene i dopune UPU-a. Zahtjevi koji su ocijenjeni opravdanim uvršteni su u ove Izmjene i dopune UPU-a.

Kako su u tijeku, u raznim fazama realizacije i potrebe za planiranjem različiti zahvati u prostoru, pojavila se potreba za usklađivanjem važećeg UPU središta Virovitice s novonastalom situacijom u prostoru.


2019.

2

1.4. USKLAĐENJA PLANA

Izmjenama i dopunama izvršena su usklađenja plana sa sljedećim planovima i smjernicama:

- Generalnim urbanističkim planom Virovitice (Službeni vjesnik Grada Virovitice br. 14/05, 14/07, 1/15, 3/16),

- novom katastarskom izmjerom za k.o. Virovitica-centar,

- podacima (sustav mjera zaštite i ažuriran popis zaštićenih kulturnih dobara), Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine, konzervatorskog odjela u Požegi,

- trasama izvedenog dijela vodoopskrbnog sustava, Virkom d.o.o., 2019.,

- trasama izvedenog dijela sustava odvodnje, Virkom d.o.o., 2019.,

- trasama postojećih elektroenergetskih građevina, HEP ODS Elektra Virovitica, 2018.

1.5. IZMJENA KATASTARSKIH PODLOGA NA KOJIMA SU PRIKAZANI SVI KARTOGRAFSKI PRIKAZI UPU-A SREDIŠTA VIROVITICE

Grad Virovitica pribavio je za ove izmjene nove digitalne katastarske podloge za cijelo područje obuhvata UPU-a. Svi podaci sadržani u kartografskim prikazima preneseni su na nove digitalne katastarske podloge uz nužne prilagodbe geometrije prikaza novim podlogama.

Ova "digitalizacija" tj. novi prikaz obuhvaćala je i nužne geometrijske prilagodbe novim podlogama odnosno obrisima katastarskim čestica i postojećih objekata na novim digitalnim podlogama koje se ne smatraju izmjenama Plana.

Kao rezultat ovih korekcija došlo je i do manjih izmjena površina unutar obuhvata UPU-a središta Virovitice.

1.6. ZAHTJEVI ZA IZMJENE I DOPUNE TEMELJEM ČL. 90. ZOPU

Odluka o izradi IV. Izmjena i dopuna UPU-a središta Virovitice dostavljena je, sukladno čl. 90. Zakona o prostornom uređenju (NN 153/13, 65/17, 114/18), na adrese 13 nadležnih javnopravnih tijela. U sljedećoj tablici daje se pregled javnopravnih tijela koja su dostavili svoje podatke:

R. br.

Naziv Dostavljeni podaci

1. Zavod za prostorno uređenje

Virovitičko-po-dravske županije Virovitica

Izmjene i dopune UPU-a moraju biti usklađene sa Zakonom o prostornom uređenju, Prostornim planom Virovitičko-podravske županije i Prostornim planom Grada Virovitice.

2. Ministarstvo kulture, Uprava za

zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Požegi

Dostavljen sustav mjera zaštite kulturnih dobara na području obuhvata UPU-a i izvod iz registra kulturnih dobara RH unutar granica obuhvata UPU središta Virovitice.

3.

MUP, Policijska uprava Virovitič

iv. izmjene i dopune · 2019. 3. 18. · iv. izmjene i dopune urbanistiČkog plana ureĐenja...

Documents