Istupanje člana iz društva

Download Istupanje člana iz društva

Post on 28-Jan-2017

216 views

Category:

Documents

1 download

TRANSCRIPT

<ul><li><p>PRAVNI FAKUTET U ZAGREBU </p><p>Katedra za trgovako pravo i pravo drutava </p><p>Mio Ljubenko </p><p>ISTUPANJE </p><p>LANA IZ DRUTVA </p><p>Poslijediplomski doktorski studij </p><p>Seminarski rad </p><p>Pravo drutava </p><p>Doc. dr. sc. Nina Tepe </p><p>Zagreb, lipanj, 2012. </p><p>SADRAJ: </p><p>1. Uvod </p></li><li><p>2. Dvojbe u tumaenju zakonskih odredbi lanaka 420. i 421. ZTD </p><p>2.1 Termin istup nasuprot termina istupanje </p><p>2.2 Razvoj zakonske odredbe lanka 420. i 421. Zakona o trgovakim drutvima </p><p>2.3 Ureenje i ostvarenje prava na istupanje drutvenim ugovorom </p><p>2.4 Ureenje i ostvarenje prava na istupanje sudskim putem </p><p>2.4.1 Opravdani razlog - nanoenje tete lanu </p><p>2.4.2 Opravdani razlog sprijeenost lana u ostvarenju prava u drutvu </p><p>2.4.3 Opravdani razlog nametanje nesrazmjerne obveze od strane organa drutva </p><p>2.4.4 Efekt zakonom primjerino navedena tri opravdana razloga </p><p>2.5 lanak 421. ZTD uinak istupanja lana iz drutva </p><p>3. Istupanje lana iz drutva de lege ferenda </p><p>4. Stajalita Vrhovnog suda RH i Visokog trgovakog suda </p><p>5. Zakljuak </p><p>1. Uvod </p><p>Institut - istupanje lana iz drutva razumijem na dva naina ekonomski i pravni. </p></li><li><p>S ekonomskog (ili gospodarskog) aspekta razumno je za oekivati, potrebu lanova u drutvima s ogranienom odgovornou da u odreenim okolnostima imaju razlog istupiti iz njega. Jednako kako se prihvaa kao redovna i logina potreba lanova, da takvim drutvima pristupe ili ih osnivaju uz druge lanove. </p><p>Ovaj institut je uz to vezan na najraireniji oblik trgovakog drutva drutvo s ogranienom odgovornou. </p><p>Sve ukazuje na zakljuak da se radi o aktivnosti koja se moe razumjeti kao redovna, esta i time ni po emu iznimna. </p><p>Meutim, drugi pravni aspekt, ovog instituta ukazuje na nedvojbene injenica da ovaj postupak nije redovan, ve izniman te se u praksi rijetko koristi, unato gore navedenoj ekonomskoj logici. </p><p>Razlog to se ovo zakonom izriito ureeno pravo u pravilu ne konzumira, mogue je naelno nai u jednoj od slijedee dvije injenice. </p><p>Moemo naelno zakljuiti ili da su lanski odnosi u pravilu vrlo harmonini i objektivna potreba za izlaskom iz drutva ne postoji ili - je zakonsko ureenje ove situacije suvie proturjeno, uvjetno i nejasno i time se isto ne primjenjuje mada lanovi drutva imaju potrebu za primjenom. </p><p>Moj stav je da su svi lanski odnosi vrlo dinamini i ovisni o velikom broju utjecajnih i promjenjivih faktora te objektivno ne mogu trajno ostati harmonini. </p><p>Stoga, razlog rijetke gotovo iznimne praktine uporabe ovog instituta vidim u nedovoljno razraenoj, nelogino uvjetnoj, a time i proturjenoj zakonskoj odredbi lanaka 420. i 421. Zakona o trgovakim drutvima. </p><p>Predmetne dvije zakonske odredbe su dva instituta: istupanje i iskljuenje lana uredile zajedno. Mada su ova dva instituta nominalno srodna, ona su sadrajno upravo suprotna, te je utoliko i doslovno mijeanje njihovog ureenja u istim lancima unijelo dodatne nejasnoe u ove odredbe. </p><p>Kako je institut istupanja lana iz drutva zbog gornjih razloga sam za sebe dovoljan za posebnu obradu, to u ovom radu ne obraujem i pitanje iskljuenja lana drutva, mada je to vrlo teko jer su citirane zakonske odredbe doslovno ispreplele u istim reenicama uvjete za ova dva instituta sa suprotnim predznakom. </p><p>Pod suprotnim predznakom podrazumijevam obrnuti interes u odnosu lana i drutva. </p><p>Istupanje je stav i pravo lana koji smatra da su mu interesi povrijeeni do mjere da ne moe ostati u drutvu, a iskljuenje je upravo suprotno od toga. U prvom sluaju je predmet primarne analize postupanje drutva, a u drugom postupanje samo tog lana. </p><p>U tom smislu osvrem se na institut iskljuenja lana samo u dijelu koliko je nuno kroz odreenu usporedbu ili nepotrebno zakonsko povezivanje ta dva instituta kroz isti zakonski lanak. </p></li><li><p>Pravo na istupanje Zakon o trgovakim drutvima kod drugih oblika trgovakih drutva ureuje u bitnom kako slijedi. </p><p>U javnom trgovakom drutvu lancima od 104. do 109. sutinski drugaije, a obzirom da se radi o drutvu osoba. </p><p>U komanditnom drutvu, samo pozivom na primjenu odredbi za javno trgovako drutvo, mada je upitno koliko je mogue primijeniti isto na npr. komplementare. </p><p>U dionikom drutvu nema odredbi o istupanju, ve samo o iskljuenju, lanak 214., a koji je adekvatan lanku 400. kod drutva s ogranienom odgovornou, a ne lanku 420. koji je predmet ovog rada. </p><p>Zakljuno, gornji stav o institutu istupanja u najrairenijem obliku trgovakog drutva drutvo s ogranienom odgovornou, kao institutu ekonomski vrlo potrebnom, a pravno teko primjenjivom, ujedno mi je bio i povod za obradu ove teme. </p><p>2. Dvojbe u tumaenju zakonskih odredbi lanaka 420. i 421. ZTD </p><p>2.1. Termin istup nasuprot termina istupanje </p><p>Prije svega, mada pravno manje bitno, ipak ukazujem na jezino nepravilno odreenje ovog instituta. </p><p>Termin istupanje ovdje nije pravilan jer se ne radi o dugotrajnom stanju (barem to nije cilj), ve o jednokratnom zahtjevu. Ovdje je ciljana radnja vezana uz glagol istupiti, a ne istupati. U tom smislu pravilan termin bi bio istup. </p><p>Zakonodavac je oito ovdje bio jezino povran, jer je srodan institut odredio pravilno kao iskljuenje, a ne iskljuivanje u istim odredbama. </p><p>Znakovito je da Prof. dr.sc.Jaka Barbi u knjizi Drutva osoba koristi termin istup na stranicama 410. i 511., a ne istupanje, mada istup nije zakonski termin. </p><p>Zbog navedenog, u nastavku rada se ponegdje i zbog loginijeg jezinog razumijevanja koristi nezakonski termin istup. </p></li><li><p>2.2. Razvoj zakonske odredbe lanka 420. i 421. Zakona o trgovakim drutvima </p><p>Prvotni zakonski tekst iz 1993. godine je opsegom bio priblino dvostruko krai od dananjeg. </p><p>Znakovito je da su ovo rijetki lanci koji su u svoj izvorni tekst od stupanja na snagu ovog zakona dobili iskljuivo dopune, ne izmjene ili brisanja teksta. Iz navedenog se mogue moe zakljuiti razumijevanje zakonodavca da su te odredbe bile suvino kratke tj. ne razraene. Sve dopune ovih odredbi dogodile su se 2003. godine u Noveli ZTD objavljenoj u NN 118/2003. </p><p>Za razumijevanje ciljeva zakonskih odredbi lanaka 420. i 421. vano je prouiti upravo jedinu, gore citiranu zakonsku dopunu. </p><p>Redom prema predmetnoj dopuni lanka 420. (u dijelu istupanja) moe se zakljuiti da je zakonodavac tada dodao: </p><p>a) obvezu lana koji istupa da uz zahtjev za istupanje istakne i zahtjeva naknadu i odredi rok, ukoliko istupanje ostvaruje tubom, </p><p>b) obvezu suda da odredi naknadu i rok, ukoliko usvoji tubu, neovisno koliko je tu obvezu suvino sudu propisati zakonskim tekstom </p><p>c) upute sudu to je kriterij za odreenje naknade i utvrenje roka </p><p>Sve ostale dopune odnose se na srodan institut iskljuenje lana iz drutva, koji je u prvotnom tekstu zakona iz 1993. godine, zakljuuje se, bio uope zaboravljen u dijelu normiranja prava na sudski postupak. </p><p>Mada u ovom radu nije tema iskljuenje lana iz drutva, nije mogue ne osvrnuti se na u najmanju ruku neobian pristup zakonodavca - da predvidi pravo drutvu na tubu radi iskljuenja. U emu naravno nije jasan pravni interes, jer drutvo moe samo donijeti odluku o iskljuenju, a povodom iskljuenja je trebalo suprotno zakonskom rjeenju iz 2003. godine predvidjeti pravo iskljuenom lanu da podnese tubu radi ponitenja odluke drutva o iskljuenju. </p><p>Ad a) </p><p>Prije svega, upitna je bila opravdanost potrebe da se nuno - obvezuje lana da uz zahtjev sudu radi istupanja podnosi i zahtjev za odreenje naknade za njegov udjel. </p></li><li><p>To stoga to je naknada kod istupa ve i do ove dopune zakona bila normirana odredbom lanka 421.st.2. i to kao pravo, ne i obveza lana koji istupa. Ovom dopunom se ovo pravo pretvorilo u obvezu lana, to nije u duhu inae dispozitivnog pristupa ugovornim odnosima Zakona o trgovakim drutvima. Daljnjom analizom naglasiti e se i druge okolnosti koje oteavaju lanu sudsko ili izvansudsko ostvarenje ovog prava, te je u tom smislu svako daljnje ogranienje ili uvjetovanje ovog prava neproduktivno. </p><p>Ratio te odredbe o nunosti podnoenja i zahtjeva na naknadu je mogue bio dodatna zatita lana, ali mogue i zatita drutva koje je trebalo izvjesnost u procesu istupanja na nain da se odmah odredi obveze drutva prema ranijem lanu. </p><p>Ovim dopunskim nunim zahtjevom su ove vrste postupaka dobile dodatan vrlo teak zadatak utvrenje vrijednosti udjela. Time je lanovima koji ele istupiti faktino uinjena prepreka pri istupu. Mogue da je i ova dopuna bitno doprinijela injenici da se rijetko lanovi odluuju na ovaj postupak. </p><p> Ad b) </p><p>Zakonsko odreenje da sud usvoji li tubeni zahtjev, mora odrediti i je svakako nespretno ureenje. Ukoliko je cilj zakonodavca bio da se obvee tuitelja da kod zahtjeva sudu za istupanje nuno podnese i zahtjev za naknadu, tada je suvino bilo daljnje odreivanje da sud treba odrediti tu naknadu ako usvoji tubu. </p><p>Oito se radilo o nespretnoj formulaciji, jer je uoljivo da se u dijelu koji ureuje to sud mora dodaje kriterij za naknadu (trina vrijednost), a to je moglo biti sadrano ve u ureenju obveze lana pri podnoenju zahtjeva. </p><p>Ad c) </p><p>Ovdje smatram teorijski vrlo zanimljivom posljednju reenicu stavka 2. lanka 420. ZTD koja odreuje da e sud ...pri odreivanju roka za isplatu naknade voditi brigu o stanju u drutvu i njegovim poslovnim potrebama.:: </p><p>Kako na vei dio teksta lanaka 420. i 421. imam negativno usmjeren stav, ovaj izdvojeni segment citirane odredbe smatram vie nego kvalitetnim i primjerom kako se ak i zakonom moe urediti da finalna sudska odluka adekvatno i fleksibilno rijei gospodarski odnos, koji nuno trebaju individualan, fleksibilan pristup ak i od strane suda. </p><p>Radi se zapravo o materijalnom normiranju procesnog instituta paricionog roka i to na ini se vrlo napredan i za gospodarske odnose prihvatljiv nain, odstupanjem od procesnog pravila da paricioni rok u trgovakom sporu nuno iznosi za sve odnose 8 dana. </p><p>Isplata naknade za udjel je u svojoj biti obvezno-pravni, u pravilu novani zahtjev. Otvaranje mogunosti sudu da nakon utvrenja osnovanosti obvezno-pravnog zahtjeva izae iz okvira procesno univerzalnog roka od 8 dana, daje slobodu sudu da prilagodi vrijednost naknade sa mogunostima drutva. </p></li><li><p>to vie, ovaj mali zakonski uzor glede fleksibilnog odreenja roka ispunjenja od strane suda u kondemnatornim presudama, mogue bi i u drugim spornim odnosima doveo do znatno pravinijih i s gospodskog gledita razumnijih pravnih odluka. </p><p>Posljednji primjer takvom pristupu (svakako sluajan u odnosu na ovu odredbu) je preporuka Vlade RH da sporove sa redovnih sudova ustupi na arbitrano sudovanje, uz uvjet da se ugovori paricioni rok koji e biti usklaen sa proraunskom dinamikom u sluaju negativne presude po RH. </p><p>2.3. Ureenje i ostvarenje prava na istupanje drutvenim ugovorom </p><p>Zakonodavac je jo od osnovnog teksta zakona odredio mogunost, pravo, ne i obvezu da lanovi drutva drutvenim ugovorom odrede uvjete, postupak i posljedice za provedbu istupanja lana iz drutva. </p><p>Ovakav pristup zakonodavca je svakako opravdan imajui u vidu da se radi o zakonu koji je preteito dispozitivan i predstavlja samo temelj gospodarskim subjektima da samostalno ureuju svoje odnose. </p><p>Meutim, ova odredba objktivno ne moe biti prevelikog dosega, mada svakako ne teti. </p><p>Naime, po prirodi stvari lanovi ureuju preventivno svoje odnose odmah pri osnivanju drutva. U tom asu nije jednostavno procjeniti kakve e okolnosti donijeti gospodarska budunost drutva. </p><p>S druge strane, tijekom poslovanja drutva, kad se profiliraju jasni interesi pa i smetnje pojedinih lanova nije logino za oekivati da e manjinski lan pridobiti glasove veine kako bi dopunio drutveni ugovor sa onim uvjetima, koji su ve prepoznati u poslovanju kao smetnja manjinskom lanu. </p><p>Interes manjinskog lana za istupanje u pravilu je protivan interesima drutva. </p><p>Zbog navedenog, u konkretnoj situaciji teko je oekivati da su lanovi ve drutvenim ugovorom predvidjeli budunost drutva, a jo tee, da e temeljni akt prilagoditi naknadno, tijekom svog poslovanja protiv svog interesa. </p><p>Konano, ak i kad se u drutvu dogaa situacija upravo predviena kao uvjet za istupanje manjinskog lana nije logino za oekivati da e drutvo (lan ili lanovi sa veinom glasa), a koje je odgovorno za takvu situaciju, na skuptini glasati u korist oteenog manjinskog lana. </p><p>Zbog toga, unato dobroj namjeri zakonodavca, ostvarenje prava na istupanje lana drutva temeljem odredbi propisanih drutvenim ugovorom praktino je vrlo teko provedivo, te lanu ostaje jedino solucija sudskog postupka. </p></li><li><p>Posebno ogranienje, pa ak i rizik kod tumaenja i primjene pri regulaciji uvjeta drutvenim ugovorom, predstavlja ocjena do koje mjere lanovi mogu razraditi dispozitovnu zakonsku odredbu, koja ak izrijekom i upuuje na mogunost dodatne regulacije. </p><p>Ovdje bi prema teoretskom pristupu donji limit bio kogentne, osnovne odredbe ZTD koje ureuju minimum prava i obveza meu lanovima, kao i kogentne odredbe drugih zakonskih propisa (npr. Zakon o raunovodstvu, kroz pitanja obrauna dobiti, porezni propisi i dr.). </p><p>Konano, ureivanje razloga za istup iz drutva moe biti i samo po sebi razlog za istup. </p><p>Naime, u situaciji kada drutvo ine lanovi koji imaju manje od 25% udjela, postoji mogunost da se protiv njihove volje mijenja drutveni ugovor. U takvom sluaju, upravo izmjena drutvenog ugovora po pitanju odredbi o istupu lana, moe biti samostalan razlog upravo za istup. Naravno, ukoliko su ostali lanovi uredili status tog lana da su mu npr. izmjenom drutvenog ugovora ukinuli predvieno razloge za istup, te bi tim takav lan mogo zatraiti sudskim putem istup upravo jer mu je to pravo (naravno, ili bilo koje drugo bitno statusno pravo) oduzeto ili promjenjeno drutvenim ugovorom. </p><p>2.4. Ureenje i ostvarenje prava na istupanje sudskim putem </p><p>Zakon je u cilju ostvarenja prava lana na istupanje sudskim putem odredio da je za to potreban opravdan razlog. Takav pristup zakonodavca je primjeren kao sutinsko odreenje da se ne radi o diskrecionoj dispoziciji lana, uvajui interes i drugih lanova pa i drutva kao posebne cjeline. </p><p>Kako je navedeno pod tokom 2.2. da e lan drutva zbog objektivnih okolnosti morati prije potraiti zatitu putem suda nego to istu moi ostvariti glasanjem na skuptini drutva, ovdje dolazi do izraaja upravo zakonsko odreenje primjerinih situacija koje mogu biti - opravdan razlog. </p><p>Zakon je predvidio tri takve situacije i sve tri situacije sadre odreenu dvojbu pri tumaenju, to znai da time oteaju stautus onoj strani iji je teret dokaza tj. lanu drutva koji eli istupiti. Svaki od zakonom predviena tri primjerina opravdana razloga se nie pojedinano analiziraju. </p><p>2.4.1. Opravdani razlog - nanoenje tete lanu </p></li><li><p>teta je prije svega formalni institut obveznog prava, a ak je ureena i Zakonom o trgovakim drutvima, lanak 273. u vezi sa 430. ZTD kojim se odreuje pravo lana da prema drutvu podigne tubu radi naknade tete. </p><p>Dvojba pri tumaenju prvog od tri primjerina opravdana razloga za istupanje je trebali tetu tumaiti kako je zakon u odnosu lana i drutva odredio tetu ili tetu treba tumaiti kolokvijalno bez pravnog utvrenja da je teta doista nastala. </p><p>Pitanje nastanka tete je pravno pitanje, te je isto mogue utvrditi jedino kao prethodno pravno pitanje ili u posebnoj parnici za naknadu tete, ako je istu lan pokrenuo. </p><p>Ukoliko posebna parnica zbog tete nije od strane lana koji hoe is...</p></li></ul>

Recommended

View more >