Univerzitet u SarajevuFakultet politikih naukaOdsjek za politologiju

Istraivaki rad iz predmeta Javno mnijenjeJavnost i javno mnijenje na protestima

Studentica: Predmetni profesor:Medina Begi Br. Indexa:

Sarajevo, januar 2015.Sadraj

Uvod3Politika javnost4Drutveni problem5Nain komunikacije na protestima7Kolektivni stav javnosti8Zakljuak: rezultat ili ishod protesta9LITERATURA11

Uvod

Protesti (takoer nazivani prosvijedima ili demonstracijama) je izraz naroda kako bi prigovorili rijeima ili djelima na pojedine dogaaje u politici, ili politikim deavanjima. Protesti se mogu pojaviti u vie razliitih oblika. Protestanti ili demonstranti mogu organizirati protest kao nain javnog iznoenja njihovog miljenje kako bi pokuali utjecati na javno miljenje o vladinoj politici, ili mogu poduzeti izravnu akciju u pokuaju da sami izravno donesu eljene promjene.Oni protesti koji su dio sustavnog i mirnog okupljanja kako bi se postigao odreeni cilj, a ukljuuju uporebu pritiska kao oblik uvjeravanja, oni idu dalje od pukog protesta i moge se bolje opisati kao graanski otpori ili nenasilni otpori.Dva protesta koja sam odabrala (panija 2013 i Belgija 2014) nisu takvog oblika. Vlade ovih zemalja objavile su planove restrikcije zbog kojih su stanovnici ovih drava izali na ulice i pokazale veliko nezadovoljstvo u poetku mirnim protestima koji su zavili neredima uz policijsku intervenciju. panija se nalazila u recesiji etiri godine prije protesta i imala je u trenutku protesta rekordnu stopu nezaposlenosti od 27,2 % (6 miliona), dok je u Belgiji jedan od najveih poreza u Evropi.Obino se kae da stav vlade ima ili nema podrku javnog mnijenja vezano za odreenu aktivnost. Ponekad je to glasno i manifestujue (mirni protesti razliitog karaktera) protivljenje odluci vlade, a nekad je to protajeno nezadovoljstvo koje se osjea, ali se ne ispoljava na vidljiv i prepoznatljiv nain.[footnoteRef:1] [1: Nuhanovi, 2005, 5 str.]

Razlozi za protest kreu od pojedinanog problema, ali esto i oko itavog niza. Razlozi za protest mogu biti od prigovora vjerskih, etnikih ili jezinih manjina, poljoprivrednika, ena, mladih... Politiki protesti mogu nastati iz bilo kojeg sloja drutva, a i isto tako iz bilo kojeg ideolokog oprijedjeljenja, od ljeviarskih do desniarskih.Protesti u paniji i Belgiji nastali su iz niza ekonomskih problema, kao prigovor najnieg sloja drutva i onih koji smatraju da ivot koji im vlada obeava nije odgovarajui.

Politika javnost

Politiku javnost ili subjekte u protestima predstavljaju protestanti odnosno graani. Javno mnijenje je oblik rasuivanja te politike javnosti...Voe javnog mnijenja ne treba poistovjeivati sa politikom javnosti. Voe javnog mnijenja su novinari, politiari, vjerska lica. I pored naglaene uloge koju posjeduje, pojedinac se ne moe ispoljavati kao subjekt javnog mnijenja jer ne raspolae odreenu socijalnu snagu.[footnoteRef:2] [2: Nuhanovi, 2005, 18. str]

Na protestante se gleda kao na masu, posebno ako su to masovni protesti odnosno demonstracije. Masa je poseban oblik drutvenosti koji ini mnotvo individua. Ona je najlabaviji oblik grupisanja. Bez obzira to nije organizaciono povezana, ona moe u odreenim kriznim situacijama pokrenuti burne demonstrativne reakcije[footnoteRef:3] [3: Nuhanovi, 2005, 19. Str.]

1. U prvom sluaju je protestovalo nekoliko desetina hiljada graana. Par hiljada graana na ulicana Madrida blizu Parlamenta. Veinskim dijelom, protestanti su bili ljudi koji su nezaposleni ili jako pogoeni recesijom i koji su davali izjave raznim TV kuama. Ispred prostorija MMF-a u Lisabonu demonstriralo oko 15.000 ljudi. Protestovali su nastavnici, ljekari, medicinske sestre, feministiki pokreti, ekolozi, rudari, vatrogasci koji su se kretali prema Trgu Neptuno u Madridu. Meu okupljenima bilo je puno zaposlenika aviokompanije Iberija koja planira ukinuti 3.800 radnih mjesta. Po nekoliko hiljada graana protestovalo je u jo 60 panskih gradova, ukljuujui drugi najvei grad Barselonu i atlantsku luku Vigo.Bitan subjekt u ovim protestima su i organizatori: tri najvea panska sindikada - Radniki komiteti, Generalna radnika unija i Federacija radnikog sindikalnog sistema i pokret "Indignados" ("Ogoreni"), koji zastupaju interese graana koji su pogoeni mjerama vlade i stezanjem kaia. Nevladine organizacije i sindikati proteste su nazvali Socijalni samit.

2. U drugom sluaju, politiku javnost je inilo oko 100.000 graana. Organizatori ovih protesta su sindikati te je to njihov odgovor na odluku.Bitno je napomenuti da su sindikalna udruenja u Belgiji drugaije organizovana, i povezana sa politikim ideologijama, a samim tim i partijama. Kao najvei se izdvajaju sindikat socijalista, sindikat demohriana i sindikat liberala. Ovo su naravno i tri najnzaajnije politike grupacije u Belgiji, sa izuzetkom Flandrije u kojoj je trenutno najpopularnija (a uz to i vladajua) partija Flamanska Nacionalna Alijansa (NVA). NVA, stranka Zelenih i jo par manjih stranaka, kao politiki pokreti novijeg datuma, nemaju organizovane sindikate sa kojima su u direktnoj vezi. Na slikama se moe vidjeti kako su graani na protestima imali zelene jakne, zelene balone i ostale zelene rekvizite. Meu protestantima su bili radnici u metalnom sektoru, zaposleni u javnim slubama, radnici u industriji piva, gradjevinci i nastavnici.

Drutveni problem

Protesti mogu biti: protiv politike vlade, za mir, kritike prema globalizaciji, za zatitu okolia, za ili protiv izgradnje odredenih gradevinskih projekata (smetjlita, cesti, industrijskih pogona), sindikalni, za vie novanih sredstava za kolstvo i sl. itd.U oba sluaja razlog za proteste u paniji i Belgiji, tj. drutveni problem je neodgovarajua politika vlade drava tj. mjere njihove politike.Po logici stvari predmet (objekt) javnog mnijenja moe biti sve. U tom smislu, Nelson je pokuao da ogranii polja javnog mnijenja u etiri kategorije: mnijenja u sferi individualnih ideja u razrjeavanju politikih pitanja mnijenja koja se tiu rada i mnijenja iz sfere religije

Po ovoj kategorizaciji, protesti u aniji i Belgiji ulaze u kategoriju razrjeavanja politikih pitanja. Socijalne situacije pretvorene u problem (i one koje to nisu, ve su vjetaki izazvane), te na neposredan ili posredan nain tangiraju bilo koju socijalnu strukturu - predstavljaju predmet javnog mnijenja.[footnoteRef:4] [4: Nuhanovi, 2005, 18. Str.]

1. U prvom sluaju, u paniji, demonstranti su tvrdili da zbog mjera "stezanja kaia", koje su uvedene zbog ispunjenja strogih uslova za dobijanje kredita (40 milijardi eura za rekapitalizaciju bankarskog sistema), nepravedno ispataju siromani, ukinuto je dosta radnih mjesta i povean je porez. U toj zemlji je bez posla est miliona ljudi. Neki od njih su izali na ulice kako bi jo jednom poslali poruku vladi da hitno mora poduzeti mjere na zaustavljanju rasta stope nezaposlenosti. Hiljade su ostale bez domova jer nisu imali novac da plate kreditne rate. Takoer, bijes graana posljednjih mjeseci izazvali su i korupcijski skandali koji potresaju sami dravni vrh i vladajuu partiju, ali i kraljevsku porodicu: Zeta kralja Juana Carlosa, Inaki Urdangarina je u subotu ispitivao sudac Baleara u sklopu istrage o pronevjeri nekoliko miliona eura dravnog novca. Protestanti su pozvali premijera Marijana Rahoja da se usredsredi na otvaranje radnih mjesta kako bi pomogao izlasku zemlje iz recesije.Naime, premijerova konzervativna vlada uvela je niz mjera gore navedenih kako bi podupirala napregnute javne finansije od kako je preuzela vlast u decembru 2011. godine poslije ubjedljive pobjede na izborima. Vlada je obeala da e utediti 150 milijardi eura izmeu 2012. i 2014. Godine to je i izazvalo ove masovne demonstracije.

2. U drugom sluaju, u Belgiji, protesti su organizovani takoer zbog nezadovoljstva mjerama tednje koje je uvela vlada Belgije, a koje podrazumevaju poveanje granice starosti za odlazak u penziju (sa 65 na 67 godina ivota, ali tek od 2030. godine), poveanje inflacije i smanjivanje izdvajanja za zdravstveno i socijalno osiguranje zo ukljuuje prijedlog da se sljedee godine preskoi indeksacija plata i socijalnih prihoda. U Belgiji je na snazi zakon kojim se automatski poveavaju plate i socijalna prihodi u visini inflacije. Mjere tednje predviene su u podruju kulture, naunog istraivanja, javnih usluga, a Vlada kae da je te mjere poduzela kako bi budetski deficit odrala u okvirima koje doputaju pravila Evropske unije te kako bi stvorila bolje uslove za privredu niim porezima radi poveanja konkurentnosti.Takve mjere su u suprotnosti sa dosadanjom politikom Belgije, koja je njegovala principe socijalne drave. Takoer, Vlada ima u planu da izvri poresku reformu (Belgija je trenutno jedna od zemalja sa najveim porezima u EU). Ovaj protest je imao dodatni impuls injenicom da su socijalisti, prvi put nakon 26 godina izbaeni iz federalne vlade.

Nain komunikacije na protestima

1. Prostestanti su uzvikivali parole "Neka vlada podnese ostavku". Protestanti u Lisabonu izvikivali su "MMF napolje odavde". Uz buku zviduka i bubnjeva, demonstranti su proli centralnim ulicama glavnog grada panije, nosei crvene i bijele sindikalne zastave i transparente, na kojima je pisalo "Mjere tednje unitavaju i ubijaju" i "Smanjenje potronje je pljaka". Protestanti su uzvikivali parole protiv meunarodnih kreditora. Uz povike "Ostavka" veina je nosila i transparente s natpisima "Ne" koji reu makaze. Na drugima su pozivali premijera Mariana Rajoya na odlazak, ili su isticali "Ne" diktaturama banaka. nosili su transparente na kojima je pisalo "Nita ne dugujemo! Nita neemo da platimo!". Protesti su kasnije poprimili nasilni karakter.

2. Prosvjednici u Liegeu su zauzeli svoje pozicije prije zore. Prvi cilj je bio improviziranim barikadama blokirati sva vea raskrija u komercijalnim i industrijskim dijelovima grada. Grupa protestanata doekala je dan ispred velikih trgovakih centara, s planom da zaustave njihovo otvaranje. Trgovcima koji su ipak doli na posao sindikalci nisu dozvolili otvaranje tandova. Mirna etnja bila je najvie obiljeena zelenim transparentima i zelenim rekvizitima. Ostatak je bio obuen u crveno i plavo. Ove tri boje su u boje tri glavna belgijska sindikata.Protest oko 100.000 ljudi protiv mjera tednje oteo se kontroli na samom kraju, a snimci koje prenose lokalni mediji prikazuju prevrnute automobile u prestonici Evropske unije i velike sukobe graana sa policijom, koja je koristila i vodene topove. Pripadnici obezbjeenja su na okupljene bacali suzavac i dimne bombe, na to su protestanti odgovorili kamenicama i drvenim motkama.

Kolektivni stav javnosti

1. Demonstranti, koji navode da su u tekoj finansijskoj krizi, evropski lideri i meunarodni kreditori vie naklonjeni tritima i bankama nego ljudima, nosili su transparente na kojima je pisalo "Nita ne dugujemo! Nita neemo da platimo!".[footnoteRef:5] Uesnica protesta, 62-godinja inenjerka telekomunikacija Maria Cristina Escribano je rekla: " Glavne politike stranke nas varaju, kre ljudska prava i zbog toga smo mi danas ovdje".[footnoteRef:6] "Ovdje smo zbog mjera tednje jer navie pogoeni su uvijek oni najslabiji. Vlada eli da uniti temelje ove drave, zdravstvo i obrazovanje. [5: http://www.naslovi.net/2013-03-17/slobodna-evropa/spanija-protesti-protiv-evropskih-lidera-i-kreditora/5017097] [6: http://balkans.aljazeera.net/vijesti/spanija-masovni-protesti-zbog-mjera-stednje]

Toliko je nezaposlenih da mladi ovdje vie ne vide svoju budunost. Zagoravamo im ivot", ocijenila je medicinska sestra Isabel Lopez.[footnoteRef:7] Iako je to samoubistvo, EU ostaje uporna u svojim zahtjevima. Politika koju diktira Njemaka utjecala je na nezaposlenost u paniji poput oluje, kazao je Toxo.[footnoteRef:8] Politika protiv krize koju provodi vlada temelji se na lai. Nezaposlenost je porasla, a 27 posto ljudi sada ivi u siromatvu. Mi otvoreno kaemo ne ovakvoj vladinoj politici, kazao je generalni sekretar UGT-a Candido Mendez.[footnoteRef:9] Ekonomska kriza u paniji traje ve 4-5 godina, ali sada postaje sve gore. Gubimo sva radnika prava koja smo izdejstvovali u posljednjih 30 godina. Imamo ozbiljnu ekonomsku krizu koja pogaa sve radnike. Ne preostaje nam nita drugo nego da izaemo na ulice i zahtijevamo svoja prava, rekao je u izjavi za agenciju Anadolija jedan od lanova sindikata koji je uestvovao na protestima.[footnoteRef:10] [7: http://balkans.aljazeera.net/vijesti/spanija-masovni-protesti-zbog-mjera-stednje] [8: http://tacno.net/svijet/spanija-veliki-protesti-u-64-grada/] [9: Ibid] [10: Ibid]

2. Demonstranti na ovim protestima su svjesni ekonomskih problema drave, ali smatraju da nisu oni ti koji bi trebali puniti proraun. "Vlada bi novac trebala traiti na nekom drugom mjestu, a ne meu malim ljudima. Trebali bi oporezovati bogate. Mogu raditi to god ele, ali trebaju prestati optereivati obine ljude. Nismo ovdje da zbacimo Vladu, ali moraju promijeniti ove mjere", poruuje prosvjednik David.[footnoteRef:11] [11: http://balkans.aljazeera.net/vijesti/generalni-strajk-i-protesti-potresli-belgiju]

3. "Dosta nam je da plaamo za greke banaka", rekla je generalna sekretarka socijalistikog sindikata "FGTB", Ana Delman.[footnoteRef:12] Belgija je postala fiskalni raj za najbogatije i fiskalni pakao za obine radnike", rekla je Delman.[footnoteRef:13] [12: http://www.vijesti.me/svijet/brisel-desetine-hiljada-ljudi-protestuje-protiv-vladinih-mjera-stednje-49783] [13: Ibid]

Kolektivni stav javnosti se esto prenosi kroz medije pojedinanim izjavama graana i protestanata koje se u oba ova sluaja poklapaju: graani su nezadovoljni ekonomskom situacijom u obje zemlje i ne vide svijetlu budunost, pogotovo ne sa mjerama koje vlada smatra najboljim u rjeavanju ekonomskih problema (MMF krediti).

Zakljuak: rezultat ili ishod protesta

1. U neredima koji su izbili u Madridu posle protesta zbog vladinih mera tednje, 101 osoba je povreena, a 24 ih je uhapeno, saoptile su panske vlasti. Povreeni imaju lake povrede, a meu njima je 67 policajaca i 34 demonstranta, precizirano je. Policija je navela da je privela 24 osobe zbog agresije nad pripadnicima snaga reda, vandalizma i bacanja kamenica i drugih predmeta. Policija je saoptila da je grupa od nekoliko desetina mladih pred kraj skupa napravila barikade, zapalila kontejnere i polomila stakla na jednoj banci. Oni su bacali kamenice na policiju za razbijanje demonstracija, koja je odgovorila ispaljivanjem gumenih metaka.

2. Tokom ovih protesta je povrijeeno vie desetina osoba, a protesti su i ugrozili i red vonje u metrou, tramvajskom i autobuskom saobraaju. Demonstranti su se okupili ispred eljeznike stanice, u sjevernom dijelu grada, odakle su nastavili protestnu etnju glavnom ulicom, nakon ega su se sukobili s policijom. Grupa demonstranata je u centru grada okupirala i zgradu Belgijske privredne federacije, a demonstranti su tom prilikom prevrtali i palili vozila, uklanjali saobraajne znakove i plonike sa trotoara. U nasilju na protestima koji su trajali satima povrijeeno je na desetine osoba, koje su ambulantim kolima prebaene u oblinje bolnice. Brisel gori, samo je jedan u nizu dramatinih naslova koje su mnogi mediji prenosili, uz pratee slike zapaljenih automobila i razjarenih protestanata.

Situacija se zatim ubrzo smirila, a za vlasnike zapaljenih automobila odmah je organizovana internet kampanja, i za par sati su prikupljena sredstva kojim e im biti omogueno da ponovo kupe automobil. Sindikati su najavili niz trajkova po belgijskim pokrajinama poslije ovoga koji su se i odrali dvije ili tri sedmice poslije, a kao kulminacija najavljen je trajk u cijeloj zemlji 15. Decembra koji se takoer odrao. Ovo su bile najvee demonstracije u posljednjih nekoliko godina.Protesti su u glavnom gradu Belgije i panjem al i ostatku Evropske Unije gotovo svakodnevnica. Razlozi su razliiti, a samim tim i drutvene grupe koje demonstriraju imigranti bez papira, studenti, vatrogasci, radnici gradskog prevoza, borci za ljudska prava, pirati (borci za ouvanje slobodnog interneta), organizacije za zatitu prirode, etnike grupe (Kurdi, Sirijci, Libijci) i tako redom.Potpuno je normalna scena vidjeti stotine, a ponekad i desetine hiljada ljudi na ulicama, kako mirno etaju, nosei transparente, zvidaljke, i uzvikujui parole kojima ele prenijeti svoju poruku ostalim graanima, i naravno vlastima. Velike demonstracije (tzv. nacionalni trajkovi) takoer su redovna pojava, i organizuju se par puta godinje (u zavisnosti od razloga i dogovora meu razliitim sindikatima).U oba ova sluaja nije dolo do promjena u mjerama i u politici vlasti. Oba protesta su se pretvorila u masovne demonstracije i poprimili su nasilni karakter to mijenja njihov cilj i ozbiljnost protesta i njihovih zahtijeva.

LITERATURA

Nuhanovi, Asad (2005): Fenomen javnosti, Promocult, Sarajevo

Internet:

Protesti protiv tednje irom panije (www.rts.rs/page/stories/sr/story/10/Svet/1344088/Protesti+protiv+%C5%A1tednje+%C5%A1irom+%C5%A0panije.html)

panija: masovni protesti zbog mjera tednje (balkans.aljazeera.net/vijesti/spanija-masovni-protesti-zbog-mjera-stednje)

panija: Protesti protiv evropsih lidera i kreditora (www.naslovi.net/2013-03-17/slobodna-evropa/spanija-protesti-protiv-evropskih-lidera-i-kreditora/5017097)

panija: veliki protesti u 64 grada (tacno.net/svijet/spanija-veliki-protesti-u-64-grada/)

panija: Desetine hiljada ljudi protestovalo protiv vladinih mera tednje (pe.org.rs/vesti/spanija-desetine-hiljada-ljudi-protestovalo-protiv-vladinih-mera-stednje/#sthash.nD9cRJbA.dpuf)

Generalni trajk i protesti potresli Belgiju (balkans.aljazeera.net/vijesti/generalni-strajk-i-protesti-potresli-belgiju)

Demonstracije u Briselu (www.openmontenegro.eu/2014/11/25/demonstracije-u-briselu/)

Desetine povrijeenih u demonstracijama u Briselu (balkans.aljazeera.net/vijesti/desetine-povrijedenih-u-protestima-u-briselu)

11