istraŽivanje u urbanom planiranju -...

PROF.DR.SC. IVANA ŠVERKO ISTRAŽIVANJE U URBANOM PLANIRANJU UVODNA SKRIPTA _ URBANISTIČKA RADIONICA 3 _ 2011.-2012.

SVEUČILIŠTE U SPLITU FAKULTET GRAĐEVINARSTVA, ARHITEKTURE I GEODEZIJE DIPLOMSKI STUDIJ ARHITEKTURE KATEDRA ZA URBANIZAM

SVEUČILIŠTE U SPLITU_FAKULTET GRAĐEVINARSTVA, ARHITEKTURE I GEODEZIJE_KATEDRA ZA URBANIZAM

URBANISTIČKA RADIONICA 3_ISTRAŽIVANJE U URBANOM PLANIRANJU_UVODNA SKRIPTA_2011.-2012. 2

_SADRŽAJ 3 _ URBANISTIČKA RADIONICA 3 _ CILJ 4 _ OPIS Program predavanja 5 Program vježbi 6 _ TERMINSKI PLAN RADA 9 _ URBANISTIČKA ČITANKA Obvezna literatura Teorijski članci 10 Preporučena literatura _izbor iz fakultetske knjižnice 14 _ ANALITIČKI ZADACI _KNJIGA 1 15 _ZADATAK _izrada urbanističke koncepcije uređenja 16 Područje a. Lora – Kopilica – Sjeverna luka Područje b. Rotor – Karepovac – TTTS Područje c. Duilovo – Stobreč 17 Rješenje treba sadržavati Podloge za zadatak 18 _URBANI DIZAJN PROCES _ RAZVOJ ALTERNATIVNIH RJEŠENJA _KNJIGA 2 20 Description of the URBAN DESIGN PROCESS 21 _PROBLEMS AND POTENTIALS 22 _SWOT analiza _CONCEPTUAL FRAMEWORK _CONCEPTUAL GRID 23 _URBAN INTERLINKAGES 24 _GOALS AND OBJECTIVES 25 _ACTIVITY NODES 26 _DEVELOPMENT OF ALTERNATIVE PLANS 27 _EVALUATION 28 _PROJECT 29 _PREGLED VAŽNIH URBANISTIČKIH PLANOVA GRADA SPLITA U PERIODU

OD 1914. DO 2010. 32 _URBANA ETIKA 37 _AKO JE SJENA DVODIMENZIONALNA SLIKA TRODIMENZIONALNOSTI ONDA

JE TRODIMENZIONALNOST SLIKA n-DIMENZIONALNOSTI



URBANISTIČKA RADIONICA 3 _ 1. godina (4. godina_VII. semestar) _ ponedjeljak 09-15h _ C7-II _ predavanja: 2 _ vježbe: 5 _ ECTS: 8 _ preduvjet za upis: Urbanistička radionica 2 _ način predavanja: usmeno uz multimedijalnu prezentaciju _ način vježbi: izrada urbanističkog projekta uz konzultacije s nastavnicima _ način provjere znanja i uvjeti za ocjenu: čitanja; rad na istraživačkom projektu; individualna izrada koncepta na temelju analize - knjige; rad u grupi za projekt: situacijski nacrti, presjeci, 3D, maketa; kontinuirano praćenje predavanja pomoću dnevnika čitanja - bilješke i citati zadane literature _ nastavnici: prof.dr.sc. Ivana Šverko, gost.nast. Dražen Pejković, gost.nast. mr.sc. Gojko Berlengi, asist. Ivana Vlaić _CILJ Istraživanja se temelje na načelima: _ za urbano planiranje koje se temelji na čuvanju i nastavljanju tradicionalnog života europskog grada, dajući važnost gustoći, mješovitoj namjeni, socijalnoj i kulturnoj raznolikosti (Zelene karte urbane sredine, EZ 1993.) _ za urbano planiranje koje potiče arhitektonske inovacije, ali i osigurava da one budu kompatibilne s postojećim urbanim karakterom i ne uništavaju ili čine beskorisnim otvorene prostore (Zelene karte urbane sredine, EZ 1993.) _ za planiranje višeznačno (ne)određenog prostora slijedeći primjer grada čiji prazni prostori, u svojoj finoj gustoći, postaju bogati i apstraktni čimbenik forme urbis (Manuel de Sola-Morales). _ za planiranje kojemu je suputnik vrijeme, jer planirana i slučajna događanja, građenja i rušenja određuju oblik grada i njegovu raznolikost, i grad srećom ostaje nedovršen, nepovezan i stoga raznolik i živ (OM Ungers) / ... realities of the city become a substitute Utopia: their speculative inability enabled a microscopic, and for architecture revolutionary, attention to the real, the raw and the ugly. (Price, Cedric, Re:CP, Birkhauser, Basel, 2003. In Introduction by Rem Koolhaas) / ako je sjena dvodimenzionalna slika 3D onda je 3D sjena 4D

_ za planiranje koje istražuje fenomen arhitektonske komunikacije koja generira aktivnosti koje u konačnici mogu stvoriti izvanrednu arhitektonsku pojavnost _ za složenost tipologije koja može osigurati kulturu recikliranja sadržaja, a da se matrica grada ne raspadne / 'The recycling and typologizing of designs is a frequent occurrence in history. Until well into the 19th century it was quite normal to design city blocks and public buildings as identifiable types while relegating the programme to a subordinate role. Evidently, buildings turn out better when they are not designed for a specific programme, and building and programme are obliged to make radical adjustments to one another'. (Kees Christiaanse) _ za identifikaciju korisnika, javni diskurs, provedivost / 'ne može čovjek biti stimuliran na disciplinu ako mora platiti za nešto u korist čega ne vjeruje i ako se sukobljava s administracijom s kojom se ne može nositi ' (Frane Gotovac)



_OPIS Program predavanja [1] Povijest urbanog projektiranja [2] Urbano planiranje [3] Urbana geografija: Skup indikatora povezanih za fizičko stanje u prostoru [4] Obala i more: Planiranje u obalnoj zoni [5] Teorija urbanog projektiranja: Teoretski pristupi urbanom projektiranju istražuju kako formu urbis tako i sadržaj te forme (complexus). [6] Urban design / Urbano projektiranje: Polazeći od istraživanja urbanih fenomena cilj urbanog dizajna je razviti metode međuodnosa arhitekture i urbanog planiranja. [7] Urbane tipologije: Rigidnost zoniranja zamijeniti preklapanjem namjena: od stanovanja, gospodarskih, kulturnih, trgovačkih aktivnosti do urbane poljoprivrede. [8] Klasteri: Klasteri imaju svrhu omogućiti što jednostavniji pristup do različitih sadržaja. Osiguravaju pregledne veze, mogućnost izbora, povezanost i međuzavisnost sadržaja, njihovu interakciju. Osiguravaju gustoću / percepcija gustoće; gustoća na rubovima; gustoća predgrađa; složene situacije (kompleksnost), umetanje (infill). Osiguravaju otvorene prostore: trgovi i šetnice, ali i sigurnost, ugodu i identifikaciju. [9] Javni promet: Umjesto odvajanja prometnih sustava: gradske željeznice, brodskog prometa, autobusnog prometa, automobila, bicikla i pješaka, cilj ih je povezati (interface). [10] Javni prostor grada: Sve što nije privatni prostor pojedinaca pripada javnom prostoru tih pojedinaca. Vrijednost javnih prostora grada je da ih pojedinac doživljava kao dio svog vlastitog prostora. Ultimativni javni prostor su pločnici. [11] Dizajn sredine: Održivi razvoj prirodnog i izgrađenog, te posebnih eko sustava unutar i oko grada. [12] Kultura grada: Kultura grada kao produkt različitih aktivnosti, bilo simultanih ili diskontinuiranih, međusobno nezavisnih, i na taj način primjeren raznolikosti ljudskog življenja. (posuda za različite stilove života) [13] Urbana obnova: Urbana obnova se nosi s rehabilitacijom dotrajalih urbanih i konurbanih zona / divlja izgradnja. [14] Sociologija i ekonomija grada, te upravljanje gradom: Analize i ankete da bi se došlo do pokazatelja koliko se planovi uspješno provode i koliko su novi planovi provedivi.



[15] Komunikacija / stručna i opća javnost: Javni diskurs i kritika. Program vježbi Izrada urbanističke koncepcije za područja: a. Lora – Kopilica – Sjeverna luka b. Rotor – Karepovac – TTTS c. Duilovo – Stobreč Cilj je doći do provedivih i održivih strateških planova, otvorenih za izazove društvenih promjena. Uključujući kreativnost i transformaciju žive urbane forme, urbanim dizajnom postići dinamičko projektiranje koje nastoji rehabilitirati postojeće neodređene prostore u i oko uređenih urbanih zona, povećati vrijednost takvih zona, privodeći ih u kulturnu matricu grada. Rad je koncipiran kroz grupni i individualni rad, uz cjelodnevne javne diskusije na vježbama. Projekt se izrađuje kroz četiri segmenta: 1_analiza, 2_koncept (za područje a, b ili c), 3_urbana pravila (za tipologiju 1, 2 ili 3 unutar pojedinog područja) te 4_urbanističko-arhitektonska razrada tipološke jedinice, po izboru pojedinog studenta, u dogovoru s predmetnim nastavnicima.



_TERMINSKI PLAN RADA _povezano s gantogramom za narednu akademsku godinu 03.10.2011. _ [1] uvod u URB_3 _predstavljanje zadatka _podjela u grupe _podjela radnih podloga _podjela analitičkih zadataka _ Knjiga 1: [1] prostorni planovi; [2] izvod iz GUP-a; urbana pravila; postojeći planovi same zone i okolnih zona [3] planiranje u posebnim zonama (priobalje, zaštita spomenika kulture i prirode); [4] postojeća infrastruktura: vodovod i kanalizacija, ceste, putovi; [5] postojeća legalna i divlja izgradnja; [6] slobodni prostori; imovinsko-pravni status /katastar; [7] postojeći vizualni registar / iz vizure pješaka i vozača; [8] identifikacija korisnika; postojećih i mogućih - vrijednosna analiza; [9] razvojni trendovi; [10] identifikacija rizika; [11] vrednovanje; [12] faze implementacije – provedba. _podjela literature: A Pattern Language: Towns, Buildings, Construction, Christopher Alexander Notes on the Synthesis of Form, Christopher Alexander The Economy of Cities; Jane Jacobs Jonathan Cape (April 1970) The Death and Life of Great American Cities, J. Jacobs (1992.), Vintage _podjela studentskih istraživačkih projekata: [1] Javni gradski (prigradski) promet / stanje i projekcije [2] Ugodni otvoreni urbani prostori / mikroklima [3] Gustoća [4] Tipologije naselja i socijalna interakcija [5] Parkovi i zelene površine (rekreacija, sport, urbana poljoprivreda) [6] Trgovi [7] Sigurnost [8] Ulica [9] Ulično zelenilo [10] Percepcija u vremenu [11] Vizure [12] Urbana proizvodnja / poljoprivreda, industrija 10.10.2011. _ [2] čitanje i diskusija _analiza postojećih stanja: diskusija o sadržaju i strukturi GUP-a Splita; urbana pravila koja se odnose na obuhvat zadatka Predaja: fotografski zapisi s odabranog područja obuhvata, podijeljeni po temama. (vidi gantogram) 17.10.2011. _ [3] diskusija _diskusija o podacima vezanim uz područje zadatka_SWOT analiza _superponiranje podataka _analiza rezultata Predaja i prezentacija: materijali vezani uz prvi segment projekta – 1_analiza _ analiza postojećih urbanih pravila (vidi gantogram i opis zadatka)



24.10.2011. _ [4] izrada koncepta _diskusija: funkcija koncepta _polazišne teze: problemi, potencijali _ciljevi _metode _SWOT analiza _razvoj alternativnih rješenja _ Knjiga 2 31.10.2011. _ [5] razvoj koncepta _kritička analiza koncepta _redefiniranje koncepcijskih postavki i ciljeva _urbani dizajn 07.11.2011. _ [6] diskusija _elementi urbane matrice _podjela na tipologije (1, 2 ili 3)_grupni rad Predaja i prezentacija: materijali vezani uz drugi segment projekta – 2_koncept _ podloga za formiranje novih urbanih pravila (vidi gantogram i opis zadatka) 14.11.2011. _ [7] diskusija_javni prostori _dužobalna šetnica _o prometnim sustavima _diskusija: urbana pravila Kratka prezentacija pročitane literature: The Deat and Life of Great American Cities (vidi gantogram) 21.11.2011. _ [8] diskusija_slika grada _elementi slike grada _diskusija: urbana pravila Kratka prezentacija pročitane literature: The Economy of Cities (vidi gantogram) 28.11.2011. _ [9] diskusija _individualna razrada – podjela (tipološke jedinice) Predaja i prezentacija: materijali vezani uz treći segment projekta – 3_urbana pravila _ definiranje urbanih pravila (vidi gantogram i opis zadatka) 05.12.2011. _ [10] diskusija _bespravna, divlja, nelegalna izgradnja, nedefinirani rubovi i područja _diskusija: tipološke jedinice



Kratka prezentacija pročitane literature: The Pattern Language; Notes on the Synthesis of Form (vidi gantogram) 12.12.2011. _ [11] javna prezentacija i diskusija preliminarnih rješenja 19.12.2011. _ [12] diskusija Predaja i prezentacija: materijali vezani uz četvrti segment projekta – 4_razrada tipološke jedinice _ arhitektonska razrada (vidi gantogram i opis zadatka) 09.01.2012. _ [13] diskusija _sustav odlučivanja _proces donošenja odluka _sudionici u procesu _način donošenja odluka _promjene odluka Kratka prezentacija i predaja studentskih istraživačkih projekata. (vidi gantogram) 16.01.2012. _ [14] diskusija Prezentacija: cjelokupni projekt, svi segmenti 1_4 (vidi gantogram) 23.01.2012. _ [15] predaja 30.01.2012. – 03.02.2012. _ završna prezentacija (točan termin biti će objavljen naknadno) _projiciranje svih predanih priloga _prezentacija teorijskog članka



_URBANISTIČKA ČITANKA Obvezna literatura _od studenta se očekuje kratak esej na temelju zadane literature 1. Steven Hall, Edge of a City, Princeton Architectural Press, New York, 1991.

Lab Coat Urbanism / Ken Kaplan Foreword / Steven Hall / Edge of a City Milan/Cleveland/Phoenix/Manhattan/Dallas-Fort Worth/Fukuoka America: Realism and Utopia / Stan Allen

2. Marcial Echenique, Andrew Saint (urednici), Cities for the New Millennium, Spon Press, London, New York, 2001.

Living in the Landscape / Kees Christiaanse 3. Richard Sennett, The Conscience of the Eye: the design and social life of cities, W. W. Norton and Company, New York, 1990.

Introduction Centering oneself

4. Mutations: Rem Koolhaas, Harvard Project on the City; …, ACTAR, Barcelona; Arc en reve centre d’architecture, Bordeaux, 2000.

Saskia Sassen / The Global City: Introducing a Concept and its History Yorgos Simeoforidis / Notes for a Cultural History Between Uncertainty and the Contemporary Urban Condition Bart Lootsma / The New Landscape Aldo Bonomi / Smooth Space Eduard Bru / Strata, Not Mutations Giovanni la Varra / Post-it City: The Other European Public Spaces Valentin Blum / Unstable Geographies Lorenzo Romito / Observe and Interact: Listening Processes, Practices of Relation and Play Mirko Zardini / Green is the Color

5. Bernard Tschumi, Arhitektura i disjunkcija, AGM, Zagreb, 2004.

Uvod Pitanja prostora Sekvence

Teorijski članci _student prezentira članak po izboru 1. Francis Violich, ''Identity: Key to Meaningful Place-Making'', Prostor 2(10), 3(1995): 201-216 2. Francis Violich, ''Identity: Key to Meaningful Place-Making'', Prostor 1(11), 4(1996): 3-6 3. Kazi Khaleed Ashraf, ''Taking Place; Landscape in the Architecture of Louis Kahn'', Journal of Architectural Education, 2007: 46-58 4. Rem Koolhaas, ''Junkspace'', 2002: 175-190 5. Sabine Hofmeister, ''Intermediate ‘Time-spaces’; The rediscovery of transition in spatial planning and environmental planning'', Time and Society 1, 11(2002): 105-124 (130) 6. Michael Storper, ''Why Does a City Grow? Specialisation, Human Capital or Institutions?'', Urban Studies 47(10) (2010): 2027-2046 (2050) 7. Robert Feagan, ''The place of food: mapping out the ‘local’ in local food systems'', Progress in Human Geography 31(1) (2007): 23–39 (42) 8. Jane M. Jacobs, ''A geography of big things'', Cultural Geographies 13 (2006): 1-22 (27) 9. Donald McNeill, ''Skyscraper geography'', Progress in Human Geography 29, 1(2005): 41-53 (55) 10. Stephen Appold, Belinda Yuen, '' Families in Flats, Revisited'', Urban Studies 3, 44 (2007): 569-586 (589) 11. Paul Jones, '' Putting Architecture in its Social Place: A Cultural Political Economy of Architectura'', Urban Studies 46 (12) (2009): 2519-2532 (2536) 12. Terhi Rantanen, '' Digging the global mine; An interview with Saskia Sassen'', Global Media and



Communication 2 (2) (2006): 142-158 (159) 13. Manuel Castells, ''The Informational City: A New Framework for Social Change'', 1991: 1-22 14. Hans Mommaas, ''Cultural Clusters and the Post-industrial City: Towards the Remapping of Urban Cultural Policy'', Urban Studies 3, 41 (2004): 507-531 (532) 15. Roberta Comunian, ''Rethinking the Creative City: The Role of Complexity, Networks and Interactions in the Urban Creative Economy'', Urban Studies (2010): 1-18 (23) 16. Mike Raco, Emma Tunney, ''Visibilities and Invisibilities in Urban Development: Small Business Communities and the London Olympics 2012'', Urban Studies 47(10) (2010): 2069-2087 (2091) 17. Michelle Lowe, ''The Regional Shopping Centre in the Inner City: A Study of Retail-led Urban Regeneration'', Urban Studies 3, 42 (2005): 449-466 (470) 18. Kees Christiaanse, Kerstin Hoeger, '' Corporate urbanism and sustainability'', 2006: 1-5 (6) 19. Martin Schiefelbusch, '' Rational planning for emotional mobility? The case of public transport development'', Planning Theory 9(3) (2010): 200-216 (222) 20. Peter Nijkamp, Hans Ouwersloot, Sytze A. Rienstra, ''Sustainable Urban Transport Systems: An Expert-based Strategic Scenario Approach'', Urban Studies 4, 34 (1997): 693-711 (712) 21. A. Bus, ''Ecological Renewal of Post-war Neighbourhoods: Problems and Solutions'', Integrating City Planning and Environmental Improvement – Practicable Strategies for Sustainable Urban Development, Donald Miller i Gert de Roo (ur.), Ashgate, 2004.: 175-190 22. D. Miller, ''Design and Use of Urban Sustainability Indicators in Physical Planning: A View from Casadia'', Integrating City Planning and Environmental Improvement – Practicable Strategies for Sustainable Urban Development, Donald Miller i Gert de Roo (ur.), Ashgate, 2004.: 245-265 23. V.M. Sol, J. de Boer, F.H. Oosterhuis, J.F. Feenstra, H. Verbruggen, ''The City Bubble: A Framework for the Integration of Environment, Economy and Spatial Planning'', Integrating City Planning and Environmental Improvement – Practicable Strategies for Sustainable Urban Development, Donald Miller i Gert de Roo (ur.), Ashgate, 2004.: 276-284 24. H. Srinivas, ''Managing Information: Urban Environments and the Internet'', Integrating City Planning and Environmental Improvement – Practicable Strategies for Sustainable Urban Development, Donald Miller i Gert de Roo (ur.), Ashgate, 2004.: 306-318 25. Christopher Yewlett, ''Issues in Transport Multi-Modal Choice – A Case Study in Wales'', Beyond Benefit Cost Analysis – Accounting for Non-Market Values in Planning Evaluation, Donald Miller i Domenico Patassini (ur.), Ashgate, 2005.: 46-62 26. Nathaniel Lichfield, ''Towards Social Value for Money'', Beyond Benefit Cost Analysis – Accounting for Non-Market Values in Planning Evaluation, Donald Miller i Domenico Patassini (ur.), Ashgate, 2005.: 117-125

Preporučena literatura _izbor iz fakultetske knjižnice

[1] Povijest urbanog projektiranja: 1. Le Corbusier (1929-1970.), Oeuvre complete, 8 svezaka, Birkhaeuser, Basel, 2006. 2. John Guinther, Edmund N. Bacon, Direction of cities, Viking Adult, 1996. 3. Spiro Kostof, The city shaped: Urban patterns and meanings through history, Bulfinch Press, New York, 1991. 4. Edmund N. Bacon, Design of Cities, Revised Edition, Penguin Books, New York, 1974. 5. Edmund N. Bacon, Design of Cities, Revised Edition, The Viking Press, New York, 19--. 6. Le Corbusier, The City of Tomorrow and its Planning, The Architectural Press, London, 1971. ... [2] Urbano planiranje: 7. Bijela knjiga:The Future of Architecture, UIA, Pariz, 2002. 8. Michael Davidson, Fay Dolnick (urednici), A Planners Dictionary, American Planning Ass., Chicago, 2004. 9. Edward J.Kaiser, David R. Godschalk, F. Stuart Chapin (urednici), Urban Land Use Planning, 4. izdanje, University of Illinois Press, Urbana, 1995.



10. Cecilia Wong, Indicators for Urban and Regional Planning: Teh Interplay of Policy and Methods, Routledge, London, New York, 2006. 11. Arjen van Susteren, Metropolitan World Atlas, 010 Publishers, Rotterdam, 2007. ... [3] Urbana geografija: 12. Clara Greed, Introducing Planning (Continuum Studies in Geography Education), Rev. Ed, Continuum International Publishing Group Ltd., 2004. 13. Michael Pacione Urban Geography: a Global Perspective, Routledge, 2. izdanje, London, New York, 2005. [4] Obala i more: 14. Richard Marshall, Waterfronts in Post-Industrial cities, Spoon Press, London, New York, 2001. 15. Robert Kay, Jacqueline Alder, Coastal Planning and Management, Taylor & Francis, Abingdon, Oxen, 2005. [5] Teorija urbanog projektiranja: 16. Rob Krier, Urban Space, Rizzoli International Publications, 1990. 17. Jane Jacobs, The death and life of great american cities, Modern Library, NY, 1993. 18. Robert Venturi, Complexity and Contradiction in Architecture, The Museum of Modern Art, NY, 1966. 19. Robert Venturi, Denise Scott Brown, Steven Izenour, Learning from Las Vegas, MIT Press, Cambridge, MA, 1977. 20. Cedric Price, Re:CP, Birkhauser, Basel-Boston-Berlin, 2003. 21. Neil Leach (urednik), Rethinking Architecture, Routledge, London, NY, 1997. ... [6] Urban design / Urbano projektiranje: 22. J. C. Moughtin, R. Cuesta, C. Sarris, P. Signoretta, Urban design: Method and Techniques, Architectural Press, Oxford, 2003. 23. F.R. Steiner, K. Butler (urednici), Planning and Urban Design Standards, Wiley, Hoboken, 2006. 24. N. J. Habraken, General Principles about the way built environments exist, Open House BCB Series, 1979. 25. Christopher Alexander, A Pattern Language: Towns, Buildings, Construction, Oxford University Press, NY, 1979. 26. Christopher Alexander, Notes on the Synthesis of Form, Harvard University Press, Cambridge, MA, 1964. 27. David W. Chapman, P.J. Larkham, Understanding Urban Design: An Introduction to the Processes of Urban Change, University of Central England in Birmingham, Faculty of the Built Environment, 1994. ...

[7] Urbane tipologije: 28. Andres Duany, Elisabeth Plater–Zyberk, Jeff Speck, Suburban nation: The rise of sprawl and the decline of the american dream, North Point Press, NY, 2001. 29. Steven Holl, House: Black Swan Theory, Princeton Architectural Press, NY, 2007. 30. The Gent Urban Studies Team, Urban fragmentations and constructions, MIT Press, Cambridge, 2003. 31. Peter Lang, William Menking, Superstudio: A Life Without Objects, Skira, Milano, 2003.



32. Peter Cook (urednik), Michael Webb (predgovor), Archigram, Princeton Architectural Press, 1999. ... [8] Klasteri: 33. Jons Messedat, Corporate Architecture: Entwicklung, Konzepte, Strategien = development, concepts, strategies, Avedition, 2005. 34. Espace Croise Gallery (autor), Isabelle Menu (urednica) Euralille: The Making of a New City Centre - Koolhaas, Nouvel, Portzamparc, Vasconi – Architects, Birkhauser Verlag AG 35. W. H. Whyte, City: Rediscovering the Center, Anchor Publ., 1990. 36. Cyril B. Paumier, Creating A Vibrant City Center, ULI, Washington, 2004. 37. Ignasi de Solà-Morales, Differences: Topographies of Contemporary Architecture, The MIT Press, 1996. ... [9] Javni promet: 38. London Research Centre, Paris - London: Comparison of Transport Systems (Environment & Transport Studies), Stationery Office Books, 12. siječnja 1992. 39. Donald Appleyard, Livable Streets, University of California Press, Berkeley, 1981. [10] Javni prostor grada: 40. S. J. Drucker, G. Gumpert, Voices in the street: Explorations in gender, media and public space, Hampton Press, 1996. 41. S. Carr, M. Francis, L. G. Rivlin, A. M. Stone, (D. Stokols, I. Altman, urednici), Public space (Environment and behavior series), Cambridge University Press, 1993. 42. J. Gehl, L. Gemzoe, Public spaces, public life, The Danish Architectural Press, Kopenhagen, 2004. 43. Richard Sennett, The Fall of Public Man, Penguin Books Ltd, London, 2002. 44. D. S. Brown, W. Jones, J. Wines, Contemporary public space: Un-volumetric architecture, Skira, 2006. ... [11] Dizajn sredine: 45. David Smiley (urednik), Sprawl and Public Space: Redressing the Mall: The NEA Design Series, 2002. 46. Jane Amidon, Kathryn Gustafson (predgovor), Radical Landscapes: Reinventing Outdoor Space, Thames & Hudson Ltd, 2003. 47. Udo Weilacher, John Dixon-Hunt, Stephen Bann, Between Landscape Architecture and Land Art, Special Edition, Birkhauser, 1999. 48. John Brinckerhoff Jackson, Discovering the Vernacular Landscape, Yale University Press, 1986. 49. Timothy Beatley, Green Urbanism: Learning from European Cities, Island Press, Washington, DC, 2000. [12] Kultura grada: 50. Francis Violich, The Bridge to Dalmatia: a Search for the Meaning of Place, The Johns Hopkins University Press, Baltimore, London, 1998. 51. K. Michael Hays (urednik), Oppositions Reader, Princeton Architectural Press, NY, 1998. 52. Architecture of Time – Toward a Theory of the Event in Modernist Culture, The MIT Press, Cambridge, 2001. 53. Malcolm Miles, Tim Hall (urednici), The City Cultures Reader, Routledge, London, 2004.



[13] Urbana obnova: 54. Ian Calquhoun, Urban Regeneration, Trafalgar Square Publishing, 1996. 55. G. Andrusz, M. Harloe, I. Szelenyi (urednici), Cities after socialism – Urban and regional changes and conflict in post-socialist societies, Blackwell Publishers Inc Oxford, UK, 1996. 56. R. W. Gastil, Information exchange: how cities renew, rebuild, and remember, Van Alen Institute, New York, 2002. [14] Sociologija i ekonomija grada, te upravljanje gradom: 57. Richard Sennett, Conscience Of The Eye: The Design and Social Life of Cities, W.W. Norton and Company, NY, 1990. 58. Jane Jacobs, The Economy of Cities, Vintage Books, NY, 1970.

[15] Komunikacija / stručna i opća javnost:

59. Sanford Kwinter (urednik), Rem Koolhaas: Conversations with Students (Architecture at Rice), Princeton Architectural Press, NY, 1996. 60. Karl Spellman, Catherine Unglaub (urednici), Peter Smithson: Conversations with Students, Princeton Architectural Press, 2004. 61. Le Corbusier: Talks with Students, Princeton Architectural Press, 1999. _Upute za pisanje eseja Student na temelju dnevnika čitanja za obveznu literaturu piše kratki esej (do jedne kartice teksta, odnosno do 1800 znakova) na temu odabranu po vlastitom izboru. Kompozicijski, preporuča se sastaviti petodijelni esej (više informacija je dostupno na internetu). Student svoj tekst piše u odnosu prema citatima i bilješkama iz dnevnika čitanja. Citati, bilješke, literatura i sl. se pišu na dnu stranice u kojoj je citat integriran u tekst, kao footnotes. Za svaki citat treba navesti literaturu iz koje je citat preuzet (autor, naslov knjige ili časopisa, godina izdanja: broj stranice na kojoj je citat originalno zapisan – npr.: Tschumi, Arhitektura i disjunkcija, 2004.: 123). Nakon cjelokupnog teksta eseja student navodi kompletnu literaturu koju je koristio kao izvor za pisanje teksta, s potpunim podacima tog izvora. Također, svaki grafički prilog treba biti naveden prema rednim brojevima korištenja i za svaki grafički prilog potrebno je nakon cjelokupnog teksta navesti izvor iz kojeg je student preuzeo prilog. (Šprancu za esej studenti će dobiti u digitalnom obliku.) Teorijski članak je student dužan prezentirati na završnoj prezentaciji. Studentima će teorijski članci biti podijeljeni prema odabiru nastavnika.



_ANALITIČKI ZADACI _ KNJIGA 1 [1] prostorni planovi; [2] izvod iz GUP-a; urbana pravila; postojeći planovi same zone i okolnih zona; [3] planiranje u posebnim zonama (priobalje, zaštita spomenika kulture i prirode); [4] postojeća infrastruktura: vodovod i kanalizacija, ceste, putovi; [5] postojeća legalna i divlja izgradnja; [6] slobodni prostori; imovinsko-pravni status /katastar; [7] postojeći vizualni registar / iz vizure pješaka i vozača; [8] identifikacija korisnika; postojećih i mogućih - vrijednosna analiza; [9] razvojni trendovi; [10] identifikacija rizika; [11] vrednovanje; [12] faze implementacije – provedba.



_ZADATAK _ izrada urbanističke koncepcije uređenja za područja a., b. ili c.



Područje a. LORA _ KOPILICA _ SJEVERNA LUKA

Područje b. ROTOR _ KAREPOVAC _ TTTS

Područje c. DUILOVO _ STOBREČ



Rješenje treba sadržavati: 1_analizu tekstualno-grafičkih elemenata GUP-a Splita koji se odnose na izabrano područje _ analiza postojećih urbanih pravila _analiza se daje u dva odvojena separata (A4 format*, neuvezano; A1 format**) _A4 separat treba sadržavati tekstualne i grafičke izvode GUP-a _A1 separat treba na jednom listu sadržavati tekstualni i grafički materijal iz separata A4 2_urbanističko rješenje cijelog područja na koncepcijskoj razini (a., b. ili c.) _ podloga za formiranje novih urbanih pravila _rješenje treba sadržavati shematski prikaz koncepcije s tekstualnim objašnjenjem _rješenje se daje u dva odvojena separata (A4 format*, neuvezano; A1 format**) _prikaz postojećeg stanja (postojeće namjene i generalna infrastrukture – problemske teze i prijedlozi; ciljevi koji se žele postići) _potrebno je prikazati: prijedlog budućih namjena, generalnu infrastrukturu i načine povezivanja s kontaktnim područjima. 3_detaljnije urbanističko rješenje prostornog segmenta unutar izabranog područja (1., 2. ili 3.) _ definiranje urbanih pravila _u dogovoru s predmetnim nastavnicima, izabrati neku od ponuđenih zona (1.,2. il i 3.) unutar koje treba detaljnije argumentirati koncepciju uređenja šireg područja

_rješenje se daje u dva odvojena seprata (A4 format*, neuvezano; A1 format**) _potrebno je prikazati: sustav prometnica, pješačke poveznice, parkirališne kapacitete, tipologije buduće izgradnje

_detaljnije urbanističko rješenje treba tekstualno opisati – urbana pravila (kis, kig, BRP i sl.) _dati iskaz ostvarenih namjena i površina u obliku % _prostorni prikaz rješenja

4_tipološka razrada (po izboru, u dogovoru s predmetnim nastavnicima) detaljnijeg urbanističkog rješenja _ arhitektonska razrada _urbanističko-arhitektonska razrada tipološke jedinice u maniri M1:500 _razrada se daje u dva odvojena separata (A4 format*, neuvezano; A1 format**) _tekstualno obrazloženje s iskazom ostvarenih kapaciteta (BPR) _prostorni prikaz *neuvezani separati A4 se predaju prema terminski određenom planu (vidi gantogram) **svi listovi A1 formata trebaju biti uvezani u A3 format sa žičanom spiralom _ preporuka: 1_jedan list; 2_dva lista; 3_dva lista; 4_jedan list, odnosno po potrebi. Uvezani separat se predaje na posljednjim vježbama u semestru, 27.01.2012. (vidi gantogram). _sve separate treba izraditi i predati u digitalnom obliku (.jpg, .pdf format); predati u predviđeni dokument na student on Beton (URBANISTICKA RADIONICA 3_2011-2012_C7) te u predviđeni dokument na kompjutoru u crtaonici C7 (URB_3 _2011-12) (OBAVEZNO U OBA DOKUMENTA!) _završnu prezentaciju treba izraditi i predati u .ppt formatu, uz predaju .jpg-a koji po izboru studenata najbolje predstavlja cjelokupni projekt – potrebno za web objavu (također predati u prethodno navedene dokumente). Podloge za zadatak: _Hrvatska osnovna karta M1:5000, dwg format _Orto_foto snimak Splita _Tekstualni i grafički prilozi _ Generalni urbanistički plan Splita



_URBANI DIZAJN PROCES _ RAZVOJ ALTERNATIVNIH RJEŠENJA _ KNJIGA 2

_čuvanje i nastavljanje tradicionalnog života europskog grada dajući važnost gustoći, mješovitoj namjeni, socijalnoj i kulturnoj raznolikosti _urbano planiranje koje potiče arhitektonske inovacije, ali i osigurava da one budu kompatibilne s postojećim urbanim karakterom i da ne uništavaju ili čine beskorisnim otvorene prostore Zelena karta urbane sredine, EZ 1993.



The emphasis Design Strategies and Instruments in Urban Space concentrates on the observation of urban phenomena and the development of methods and tools at the interface between architecture and urban design. The aim is to develop sustainable strategies for the urban planning practice, which foster an inventive response to social tendencies and creatively integrate them in dynamic planning and steering processes. Current topics _transformation of the cultural landscape _the activation of urban wastelands _the intensification of urban nodes In addition to these examinations, detailed studies on diversification, specialization and the topology of networks will deliver insights into the structure of urban systems. The findings drawn from this synergy between research and design will help to initiate and guide complex urban developments in an innovative manner.

Plane of interest

PROJECTIONS CONSTRUCTION

p u b l i c p r i v a t e



Description of the URBAN DESIGN PROCESS: _PROBLEMS AND POTENTIALS _CONCEPTUAL FRAMEWORK _CONCEPTUAL GRID _GOALS AND OBJECTIVES & criteria for implementation _DEVELOPMENT OF ALTERNATIVE PLANS (activity, benefits, costs, criteria for implementation) _URBAN INTERLINKAGES _ACTIVITY NODES _ALTERNATIVE PLANS FOR SUBAREAS _EVALUATION (upon the criteria for implementation) _IMPLEMENTATION / PHASING / ACTION PLAN _ PROJECT: land use (alternative synthesis a; b; c; …) circulation open space sections 3D model

analitička faza

“knjiga”

definicija cilja/ciljeva

razvoj koncepcijeivrijednosnog sustava

parametri zazadovoljenje cilja/ciljeva

dizajn faza

razvojalternativnih rješenja

identifikacijadobrih i lošihpokazatelja

vrednovanje

vrijednosna tablica

parametri : rješenja

provedba(implementacija)

faze provedbe

kriteriji za provedbu

stručne službe +++ upravljačkastruktura + dizajn tim/timovi

upravljačkastruktura

upravljačkastruktura + stručne službe +

vremenski rokovi



_PROBLEMS AND POTENTIALS Problemi i mogućnosti lokacije i šire projekcije _poticajni procesi unutar: _primarnih sadržaja / stanovanje, privreda/poljoprivreda, turizam, šport, … _sekundarnih sadržaja / trgovina, ugostiteljstvo, servisi, … _tercijarnih sadržaja / kultura, znanost, zdravstvo, … viša razina specijalizacije _privremeni i stalni sadržaji _povremeni i stalni korisnici _povremeni i stalni stanovnici demografski pokazatelji za postojeće i planirano stanje _organizacijski katalizatori / generatori održivog razvoja _ekonomski, socijalni i etički principi _prostorni katalizatori / generatori održivog razvoja _projektirano stanje / tlocrti i presjeci _simulacija događanja u prostoru / 3D

SITE AND ENVIRONMENTAL INVENTORY

and

USER NEEDS ANALYSIS PROGRAM- Client Groups- Assumptions and Constraints



SWOT analiza _ kvalitetna analitička metoda koja kroz četiri (4) čimbenika nastoji prikazati snage, slabosti, prilike i prijetnje određene pojave ili situacije. Međutim, treba uzeti u obzir da se radi o subjektivnoj metodi. U kontekstu vremena, snage i slabosti predstavljaju sadašnjost temeljenu na prošlosti, dok prilike i prijetnje predstavljaju budućnost temeljenu na prošlosti i sadašnjosti.

S – Strengths Snage W – Weaknesses Slabosti O – Opportunities Prilike T – Threats Prijetnje

_CONCEPTUAL FRAMEWORK Cultural landscape: refers to a complex assemblage of systems that complement or overlap and at times function independently of each other. A dynamic field of concentration and differentiation emerges, which perpetually changes under the influence of numerous factors. We examine the impact of diverse forces on the sprawling suburban agglomeration, concentration and polycentrality, mobility and landscape development. _CONCEPTUAL GRID Activation: The (re-)activation of non consolidated areas through temporary uses (urban catalysts) with a mixture of official and informal activities has developed into an approved method for the creation or conservation of sustainable social milieus. Sometimes these areas are the only ones in the city, where the term ‘urbanity’ can be secured and stabilized. We examine the conditions and develop exemplary scenarios for waterfronts and industrial areas.



Konceptualna mreža / podloga: Kompaktni grad; Šav; Središte vrtnje / događanja (Hub); Grupa objekata blisko okupljenih (Cluster) Hubs: Hubs we* call densified development areas at central transit junctions of large transport systems. Today, these old examples of large-scale monofunctional ensembles are the precursors of a new trend towards a radical mixture of functions, which up to now only excludes the activity living. In times when mixed-use developments are desired but difficult to achieve because of the social segregation of society, the examination of this phenomenon is clearly urgent. Valleys: In analog to Silicon Valley, the term ‘valley’ refers to the concentration or clustering of specific programs and activities and their representation in the cultural landscape. Examples are the Life Sciences Cluster Basel or the concentration of fashion related activities in the Veneto. We analyze the ancillary conditions and factors leading to the development of such clusters. *Kees Christiaanse _URBAN INTERLINKAGES Complex networks are formed by the connection, relationship, and interaction between different urban elements – islands, ensembles, corridors, enclaves – in the visible city (morphology) as well as in the invisible city (physiology). The term urbanity is characterized by the possibility to generate new networks through the combination of old ones. We describe and interpret these processes and aim to develop additional formative instruments in order to develop alternative plans.



_GOALS AND OBJECTIVES & criteria for implementation Control & Laissez-Faire:“In its role as an organizer of general elements, urban design should observe a certain degree of reservation to respect an architecture that may bloom into one thousand blossoms. In other words: urban design is about the creation of freedom.” (Kees Christiaanse 1989) With this slogan in mind, we develop flexible systems and zoning concepts for different urban and non-urban realities. Next to the development of software this also includes their testing in case studies, for example, high-rise areas or suburban parceling. A critical aspect of program evaluation is designing an evaluation model. "An evaluation model not only provides the overall framework for evaluation but also gives shape to the research questions, organizes and focuses the evaluation, and informs the process of inquiry"



_ACTIVITY NODES



_DEVELOPMENT OF ALTERNATIVE PLANS (activity, benefits, costs, criteria for implementation) Primjer: Dublin Inner City: West Entrance "The Foyer". Jana Hertelt and Daniel Kothe, August 2005 Jana Hertelt and Daniel Kothe are undertaking a diploma thesis in urban planning at the University of Technology Cottbus, Germany. Their study looks at Dublin's Inner City, particularly from the perspective of the western "foyer" entrance at Heuston. In a series of images, Hertelt and Kothe describe what they call the " transformation of a "non-place" of city-historical outsourced objects to an urban city-centre gateway ". The study also offers perspectives on high-rise now and in the future along the Liffey corridor. Google rezultati pretraživanja sl ika za http--www_udi_ie-osud-00003-imma%20boulevard%20to%20foyer_jpg.mht



_EVALUATION (upon the criteria for implementation)

Donald Miller (Editor), Domenico Patassini (Editor) Beyond Benefit Cost Analysis: Accounting For Non-market Values In Planning Evaluation (Urban Planning and Environment) [Hardcover]



_ PROJECT: land use (alternative synthesis a; b; c; …) circulation open space

_ PROJECT: land use (alternative synthesis a; b; c; …) sections 3D model _ PROJECT: land use (alternative synthesis a; b; c; …) circulation open space sections 3D model



_PREGLED VAŽNIH URBANISTIČKIH PLANOVA GRADA SPLITA U PERIODU OD 1914. DO 2010. Priredio: Dražen Pejković 1914. _tiskan plan grada s prijedlogom nove regulacije neizgrađenih dijelova grada. _ing. Petar Senjanović _1. svjetski rat 1926. _24. rujna na općinskoj sjednici službeno je prihvaćen Schürmannov prijedlog Regulacijskog plana Splita. Uz brojne promjene primjenjivan je do 1947. godine.Schürmannov prijedlog izabran je kao najpogodniji za razradu u konkurenciji devetnaest (19) pristiglih rješenja nameđunarodnom natječaju koji gradska uprava raspisuje 1924. godine. _2. svjetski rat 1951. _Direktivni regulacioni plan. Revidiranje tog plana traje do 1978. godine. _izrađivač: Urbanistički centar za Dalmaciju



1963. _studija Generalnog urbanističkog plana Splita _voditelj izrade plana: Berislav Kalogjera _izrađivač: Urbanistički zavod Dalmacije 1978. _Skupština općine usvaja Generalni urbanistički plan Splita. _izrađivač: Urbanistički zavod Dalmacije _Domovinski rat 2002. _Županijska skupština usvaja Prostorni plan Splitsko-dalmatinske županije. _izrađivač: Županijski zavod za prostorno uređenje 2005. _Gradsko vijeće Grada Splita u prosincu 2005. usvaja Prostorni plan uređenja (PPU) i Generalni urbanistički plan Splita (GUP). _izrađivači: Služba za urbanizam i zaštitu okoliša Grada Splita; GIS plan; URBOS



2010. _ Županijska skupština usvaja Prostorno-prometnu studiju Splitsko-dalmatinske županije. _izrađivač: IGH



_URBANA ETIKA Ivana Šverko Središte grada bijaše do industrijske revolucije cijeli grad, definirani artefakt i grad je smatran slikom društva. Središte grada je ono referentno mjesto koje je određivalo identitet i posebnost grada. (R. Sennett, 1969: 3) Razvoj čini da se ta koherentna slika razgrađuje fizičkim, ali i ne-fizičkim rastom i progresivnom složenošću gradske strukture prema određenoj, posebnoj formi društvenog života - prema višeznačno (ne)određenom prostoru. Bilo da se na grad gleda kao na proizvod funkcionalnih sustava koji generiraju njegovu arhitekturu, odnosno urbani prostor ili pak kao na prostornu strukturu po sebi (Rossi, 1981: 15) grad izrasta protokom vremena iz sebe sama i dobiva svijest i sjećanje o sebi samom. (Rossi, 1981: 11 Ali vremenom grad raste iz sebe sama; on stvara svijest i sjećanje o sebi samom”) Grad nastaje u dugom povijesnom vremenu, slažući jedan preko drugog različite modele urbanog života. Za posljedicu grad je mjesto snažne identifikacije i kolektivnog sjećanja. Ma koliko ta identifikacijska struktura grada bila definirana ona ne sprječava sama po sebi sposobnost grada za promjene. (Wirth, 1969: 144 Kako je grad proizvod rasta, a ne instant kreacija, za očekivati je da utjecaji koje grad upućuje prema načinu života ne mogu prebrisati prethodne dominirajuće modele ljudskih asocijacija.) Jednostavno grad jest gusto naselje koje se sastoji od skupa građevina. No grad je stvarno mjesto življenja zajednice; pribježište koje pruža fizičku, ali i ekonomsku i duhovnu zaštitu. Ako to ne može…onda Ubi bene, ibi patria vrijedi prije kao i poslije Kulture. No među tim limitima leži vrijeme u kojem čovjek drži komad zemlje nečim za što je vrijedno umrijeti. (Sennett / Spengler, 1969: 65) Kultura grada i njen viši oblik, po Spengleru, duša grada, a koja proizlazi iz opće duhovnosti njegove kulture, slijede uspone i padove društva. Pad kulture grada evidentan je u trenutku kada rast grada poprima takve razmjere da više nema dovoljno vremena da taj rast i rasprostiranje grad svojom kulturom asimilira u jedinstvo urbanog prostora, jedinstvo koje se sastoji od raznolikosti elemenata koji teže cjelini.

Up to the Industrial Revolution the city core was the entire city, a defined artifact, considered an image of the society. The city core is/was the referent place to which city identity was defined. (R.Sennett, 1969: 3) The city growth, that came without not from within, through internal population change, disintegrates this coherent image through physical as well as nonphysical growth, and leads with a progressive complexity towards a defined, special form of civic life – towards an ambiguous (un)defined space No matter if a city is perceived as a product of functional systems generating its architecture or urban space, or as a spatial structure in itself (Rossi, 1981: 15) the city grows in time out of itself and gains self consciousness and memory of itself. The city develops through a long period of time, layering different models of urban life. As a consequence, the city is a place of strong identification and collective memory. No matter the scale of definition of that identity structure, it does not impede the capability of the city to change. Simply, the city is a dense settlement made up of buildings. But the city is a real place of a living community; a resort that provides not only physical but economical and spiritual protection. If that fails...than Ubi bene, ibi patria is valid before as well as after a Culture. Sennett / Spengler, 1969: 65 The Culture of the City and its higher form, according to Spangler, the Soul of the City, follows the rises and falls of its society. A cultural decline in the city is evident in the moment the city gains such proportions that there is not enough time to culturally assimilate this growth and sprawl into a single urban space, a unity made up from differing elements striving towards a whole. Attempting to simplify, modern action separates elements and resolves problems separately, rather than taking the unity of their differences and overlapping them. It is the difficult unity through inclusion rather than the easy unity through exclusion. Venturi 1966: 89



U želji pojednostavljivanja stvari moderno vrijeme nastoji razdvojiti elemente i rješavati ih posebno, radije no uzeti ih u cjelokupnosti njihove raznolikosti i međusobno ih preklopiti. (Venturi, 1966: 89) Stoga, nositi se s tom složenošću stihijski, pragmatično i špekulantski, u vremenu koje postavlja zahtjeve brže no što oni mogu biti razriješeni nužno reducira urbanu strukturu na one najvidljivije elemente, nužno ne i najvažnije, na one koji iz određenih razloga partikularne politike postaju prioriteti. (L.Kroll, Composants Oni… žele postaviti velike arhitektonske sheme i odrediti sve detalje forme; oni govore o velikoj arhitekturi dok se tu više radi o izražavanju moći koju oni imaju, brišu stvarne vrijednosti, čak I oni koji bi trebali biti zreli i odgovorni.) Ako se eko sustav primarno bavi fizičkim, kemijskim i biološkim procesima onda urbani eko sustav čine fizički/prostorni, ekonomski i etički procesi. Ta etička dimenzija ne može biti odvojena od fizičke mjere grada (odnosno od urbanog dizajna, tehnologije, arhitekture i ostalih povezanih područja), niti od modela ekonomskog ulaganja, razmijene, razvoja i propadanja. Jane Jacobs navodi da postoje dva različita sistema vrijednosti koji prednjače gotovo u svim ljudskim zajednicama: 'guardian syndrome ' / nadzorni i upravni sindrom i 'commercial syndrome ' / proizvodnja i razmjena dobara svih vrsta. Kod 'upravnog' i 'komercijalnog' sindroma važno je uočiti njihove razlike, iz kojih proizlaze mogući problemi te obratiti pažnju na alarmantnu situaciju koja nastaje kada se ta dva sindroma preklope na način da se vrline jednoga ili oba pretvore u njihove mane. Što čini funkcioniranje gradova poštenim i pravednim? Grad ne može biti dobro mjesto za život bez javnih razgovora i rasprava o vrijednostima zajednice, ciljevima te različitim oblicima ekonomske proizvodnje, kao i o vrlinama koje čine značajan doprinos unutar društva. Pa… pogledajmo što smo izgradili: nisko budžetne projekte koji postaju centri najgore delikvencije, vandalizma i općenito društvenog očaja; luksuzne projekte stanovanja koji ublažuju vlastitu besmislenost ili tek pokušavaju ublažiti, s neukusnom vulgarnošću;

Therefore, coping with such complexity in a pragmatic and speculating manner, in a time that sets requisitions faster than they can be resolved unavoidably reduces the urban structure to its most visible, not necessarily most important elements, ones that for reasons of a particular politics become priorities. If the eco-system is primarily concerned with physical, chemical and biological processes then the urban eco-system is concerned with physical/spatial, economical and ethical processes. The ethical dimension in question cannot be separated from “physical” dimension of the city (i.e. urban design, technology, architecture, and related fields), nor from patterns of economic investment, exchange, development, and decline. J.J. states there are two distinct systems of value which lead almost all human societies: guardian syndrome / ruling and governance and commercial syndrome / production and exchange of goods and services. When confronting “guardian syndrome” and “commercial syndrome” it is important to recognize the difference between these two, to indicate potential excesses of each, and to draw attention to the alarming conditions that can result when the two syndromes become conflated in ways that turn the virtues of one or both of the syndromes into vices. What makes the functioning of cities fair and just? A city cannot be a good place without a lively public discussion and debate about the values of community, the goals of various forms of economic production, and the virtues by which one makes useful contributions to a shared life. But... look what we have built: low-income projects that become worse centers of delinquency, vandalism and general social hopelessness, middle-income housing projects which are truly marvels of dullness and regimentation, sealed against any buoyancy or vitality of city life, luxury housing projects that mitigate their inanity, or try to, with a vapid vulgarity, cultural centers that are unable to support a good bookstore, promenades that go from no place to nowhere and have no promenades. (Jacobs,1993. p.6)



kulturne centre koji nisu u mogućnosti održati malo bolju knjižaru; promenade koje vode od ničega do ničega i stoga zjape prazne. ( Jacobs, 1993., str. 6) Gradovi se razvijaju kao odabir svojih doseljenika (tko su oni?) sa željom da žive neposredno jedni do drugih, kako bi imali uzajamne koristi. Gradovi stalno nanovo proizlaze iz vlastitih izuzetnih inovacija, koje su rezultat velikog broja ljudi u potrazi za tim koristima. Stoga rješavanje problema gradova zapravo je usklađivanje njegovih esencijalnih funkcija. Mješavina funkcija unutar urbanog područja privlači ljude iz različitih razloga, s primarnim aktivnostima – stanovanje, kulturne institucije, poslovne zgrade, koje generiraju sekundarne aktivnosti – restorani, trgovine, saloni, što sve doprinosi ekonomskoj moći i neovisnosti grada. Mješavina objekata nastalih u različitim vremenima ima veću vrijednost nego li samo od čuvanja povijesnog naslijeđa grada – ako ni za što, onda za nisko-budžetne visoko vrijedne aktivnosti, koje u takvim građevinama mogu naći mjesto. Vitalno preklapanje takvih aktivnosti ne može biti mandatom gradske uprave, ali može biti bilo poticano, bilo destimulirano. Utjecaj koji može proizaći iz planova, graditeljskih zakonika, nadzornih odbora, planova susjedstva, poreznih poticaja i javnog rada, može ponuditi presudnu potporu za pletenje urbanog tkiva. Sve dok investitori, poduzetnici i tržište stvara ekonomski razvoj, dotle uprave mogu stvarati uvjete za određene tržišne sile, koje će donijeti velike dotoke ulaganja u određenu gradsku zonu. No kada previše novca dođe prebrzo u zonu, za mnoge ljude i firme, koji su stvorili zonu poticajnom za ulaganje, postaje nemoguće opstati u toj zoni. Norme i vrijednosti? Kada sistem koji pripada području vlasti ('upravni sindrom') izađe izvan ravnoteže u odnosu na drugi, koji pripada razmijeni dobara i usluga ('komercijalni sindrom'), dolazi do poremećaja cjelokupnog sustava vrijednosti i njihovih osjetljivih međuodnosa. U koliko se ta dva sindroma ne mogu održati odvojeno, oba postaju kvarni.

Cities are born out of the choice of settlers (who are they) to live in close proximity in order to benefit from what they have to offer one another. Cities keep reinventing themselves out of the extraordinary innovation that results from massive numbers of people seeking those benefits. Thus solving the problems of cities is compromising their essential functions. A mixture of functions in urban districts attracts people for many reasons, with primary uses - housing, cultural institutions, office buildings generating secondary uses - restaurants, shops, salons thus contributing to its economic strength and independence. A mixture of buildings of different ages has more than the value of retaining the historic heritage of a city - if any, but for low-budget high activities that in such structures can take place. A vital mixture of such uses cannot be mandated by city governments, but it can be encouraged or discouraged. The influence that can be made through plans, building codes, design review boards, neighborhood plans, tax incentives, and public works can all provide incremental support to the knitting up of the urban fabric. While investors, entrepreneurs, and markets will form the economic engine of development, governments can help moderate the kinds of market forces that frequently bring massive amounts of investment into a district. For when too much money comes into a district too fast it becomes impossible for many of the people and enterprises that first made that district an interesting place to remain in the district. Norms and values? When the system, pertaining to the sphere of ruling (the “guardian syndrome”) get out of balance with other one, pertaining to the exchange of goods and services (the “commercial syndrome”), that disrupt an entire system of delicately interrelated values. The failure to keep them distinct can lead to a corruption of both.



Što može biti naša uloga, kao urbanih planera:

- težiti ka dvosmislenim (ne)određenim prostorima

- potražiti posebne urbane prostore, jedinstvo stvoreno od različitih elemenata, koji teže prema cjelini

- imati na umu da je urbani eko-sistem niz fizičko-ekonomsko-etičkih procesa

- uskladiti osnovne urbane funkcije

- doprinijeti ekonomskoj snazi i neovisnosti susjedstva

- osigurati stalnu potporu u tkanju urbanog tkiva.

Prof. Kees Christiaanse Stvaranje održive lučke četvrti može postati živa urbana forma, kada se pažljivo razvije mješavina različitih funkcija, vodeći računa o postojećim građevinama i aktivnostima. To možemo postići jedino ukoliko se uspostavi fina upravljačka organizacija korisnika, jednako kao koncept fazne izgradnje u kojemu privatno ulaganje ide paralelno i komplementarno s javnim ulaganjima. Možemo definirati ideju urbaniteta kao točku kada nove i nepredvidljive mreže proizađu iz kombinacija starih. Centar grada postaje jedan zabavni park prepušten radosti kupovanja i zabave i jako je skup. Predgrađa su previše anonimna, predaleko, pre-jednodimenzionalna i nedovoljno gusta. Najvažniji zaključak projekta je svijest da obalna crta nije pokušaj harmoniziranja urbanizma, nego radije šareni arhipelag raznolikih urbanih koncepata, koji postaju 'lajtmotiv' za buduće razvojne politike. Nepredvidljivost urbanog razvoja izgleda da može biti kontrolirano jedino konceptom 'archipelago city', sastavljenog od otoka s jasno prepoznatljivim urbanim i funkcionalnim karakteristikama. 'The City as Loft': temeljni koncept ovdje je 'loft'.

What can be our role as urban designers:- look for an ambiguous (un)defined space - look for single urban space, a unity made up from differing elements striving towards a whole - have in mind that urban eco system is a set of physical-economic-ethical processes - to compromise essential urban functions - to contribute to economic strength and independence of neighborhood - provide incremental support to the knitting up of the urban fabric. Prof. Kees Christiaanse The sustainable harbor neighborhoods can only produce a true form of urbanity when they have a carefully developed mixture of functions that also consider the existing structures and activities. To achieve this, a sensible organization of stakeholder management is indispensable as well as a phasing concept, in which private investment runs parallel and complementary to public investment we could define our idea of urbanity as the point when new or unexpected networks arise from the combination of old ones. The city center is made into an adventure park given up to fun shopping and entertainment, and is too expensive. The periphery is too anonymous, too far away, too one-dimensional, and not dense enough. The most important conclusion of the project was that the consciousness that the waterfront should not be an attempt to harmonize urbanism, but rather a multicolored archipelago of different urban concepts, becomes the leitmotiv for future policies. The unpredictability of urban development appears to be only controllable by the archipelago city, consisting of islands with clearly recognizable urban and functional characteristics. “The City as Loft”: The key concept here is “loft”. The concept of the loft implies a space for living and working used by culturally committed and globally thinking people. It is a space with character and large dimensions that can be occupied with few but effective means.



Termin 'loft' pretpostavlja prostor za život i rad, kojeg koriste ljudi koji su kulturno orijentirani i koji globalno misle. To je prostor s karakterom i velikih dimenzija, koji može poslužiti na više različitih načina. Stoga, kada dizajniramo novu zgradu za netom opisane lokacije kažemo da smo stvorili stambeni prostor. Građevine na ovim lokacijama su fleksibilne, imaju mnogo svijetla, velike površine i visoke plafone. No one nisu fleksibilne na uobičajeni način koji vodi konvencionalnim nekvalitetnim rješenjima. Upravo obrnuto, stvaraju snažne adaptabilne arhitektonske prostore.

No wonder that when we design a new building for sites as described above, we say we have designed an “occupied attic”. Buildings in these sites are flexible; they have a lot of light, large surfaces and high ceilings. Yet they are not flexible in the usual sense that leads to conventional structures lacking in quality. Instead, they provide powerful, adaptable architectural spaces.



_ako je sjena dvodimenzionalna slika trodimenzionalnosti onda je trodimenzionalnost slika n-dimenzionalnosti Ivana Šverko A friend of mine, an ethnologist stated once that historical breakups unavoidably destroy the invaluable local particularities, and the missing parts should be allowed to be replaced from inside - according to own particular acceptability criteria. Does this imply the idea of self-reliance, isolation from the impacts from outside? Is this possible or the question is how to make the common history act as an inflective device for the future sustainable development, taking into account not to destroy the invaluable local particularities? Cultural anthropology can explain the history of the tragedies in this part of the Mediterranean area. Every discontinuity, a long series of historical breakups, a decomposition of cultural matrixes leaves behind centuries of troubles. The more exclusive they were the more they failed to fulfil the historical challenge. The inclusion that came from inside, accepting and transforming the outcomes of different external forces preserved the complex cultural matrix that creates our spiritual and physical heritage today. Inclusion means the way in which the common matrix comes out from the nature of its particular parts. By inclusion we can put together diversities and the outcome might be such a desirable continuity that this whole area was always unsuccessfully looking for. The richness of urban form is complex and comes out from the diversity and particularity of its layers. These layers are more or less whole in themselves, not as a result of random political vices; they are the self-conscious cultural entities within the strongly defined natural setting and are fragments of a greater whole. Therefore the diversity is to be considered as a value that enriches the overall spiritual heritage of such overlapping matrixes. Stoga planiranje držimo složenim procesom istraživanja i pružanja smjernica za strateški održivi razvoj složenosti društva na temelju indikatora koji bi trebali voditi ka: održivoj urbanoj ekonomiji - rad i bogatstvo; održivoj društvenoj strukturi - socijalna koherentnost i solidarnost; održivosti i dostojanstvu stanovanja - krov nad glavom; održivosti

okoliša - stabilni eko sustav; kvaliteti urbanog života - kultura grada; sudjelovanju u odlučivanju - uključivost. "Sudjelovanje u odlučivanju krije opasnost doslovnog poštivanja želja određene ili određenih grupa korisnika, međutim treba ići iznad njihovih očekivanja. Treba paziti da ne završite s golemim nizovima kućica u predgrađu, što vam se može dogoditi ako doslovno odgovorite na njihove želje za malim kućicama u predgrađu. U trenutku kad uspijete nadići njihova očekivanja, ponudit ćete im kvalitetnije i ugodnije prostore. Smatram, dakle, da je recept u kombinaciji proučavanja što ljudi doista trebaju i žele, te nadgradnji tih njihovih potreba i htijenja u kreiranju kvalitetnih prostora".1 Prostor nam je dan kao skup indikatora povezanih za fizičko stanje i određenu zakonsku regulativu primarno vezanu za priobalnu zonu. No kako dalje ako David Harvey drži da je idealan "javni prostor prostor u stalnom sukobu, gdje se sukobi stalno rješavaju i opet pretvaraju u sukob"2 te da na naše vrijeme možemo gledati as the mirror of mirrors, cracks in the mirrors, fusions at the edges, a creative expression of postmodern sensibility as the “mimetic of something”- the something being the fragmentation, ephemerality, and collage and the opposite: faced with the fragmentation, ephemerality, and collage, people reach out for “personal or collective identity, the search for secure moorings in a shifting world.” This strongly emphasizes the connection between place and social identity, but that intensifies fragmentation as people grasp for their particular place. Stoga “promjenjivost i nesigurnost” nisu uzroci već posljedice kulturne i psihološke nestabilnosti, situacije koju tek treba identificirati. (“change and uncertainty” not as a persistent given; rather - the cultural and psychological instabilities are caused by these conditions - toward a new formulation not yet identified.) Ali u vremenu fragmentacije i ekonomske nesigurnosti the desire for stable values leads to a heightened emphasis upon the authority of basic institutions,” a kind of neo-conservatism.3 To, dalje, vodi ka čvrstoj institucionalizaciji, povratku u tradicionalno planiranje, gdje se planovima planira razvoj. Posljedica je nužno reduciranje planiranja na poznate, često nedovoljne, aspekte života, okamenjene mitove u kojima se na koncu nitko ne osjeća zadovoljno. Vjerujemo stoga da je cilj u planerskom



procesu koji se temelji na istraživanju urbanih fenomena i koji vodi ka provedivim i održivim strateškim planovima, otvorenima za izazove društvenih promjena. Uključujući kreativnost i transformaciju žive urbane forme urbani dizajn je dinamičko projektiranje koje nastoji rehabilitirati postojeće neodređene prostore u i oko uređenih urbanih zona, povećati vrijednost takvih zona, privodeći ih u kulturnu matricu grada. Rigidnost zoniranja zamjenjuje preklapanje namjena: od stanovanja, gospodarskih, kulturnih i trgovačkih aktivnosti do urbane poljoprivrede. Kees Christiaanse kaže da we prefer the term cultural landscape, which refers to a complex assemblage of systems that complement or overlap and at times function independently of each other. Thus, it is necessary to go beyond previous research outcomes and investigate where or how things can be designed and to carefully analyze their qualitative and typological aspects. Analize obuhvaćaju različite tipologije: kompaktni grad velike gustoće / percepcija gustoće; gustoća na rubovima; gustoća predgrađa; složene situacije / kompleksnost; klastere koji imaju svrhu omogućiti što jednostavniji pristup do različitih sadržaja, osiguravaju pregledne veze, mogućnost izbora, povezanost i međuzavisnost sadržaja i njihovu interakciju; linearni grad temeljen na komunikacijskim vezama koje nude mogućnost izbora kroz međusobnu povezanost sustava u interaktivnoj međuzavisnosti; potencijalnu energiju nepostojećeg sadržaja koji stvara pritisak na rubne prostore prelijevanjem zarobljene energije u tim praznim otvorenim prostorima / trgovi i šetnice; patent zatvarač kao proces spajanja inkompatibilnih sadržaja; umetanje / infil l kao povećavanje gustoće u za/na-puštenom urbanom kontejneru. Zajednički cilj svih analiza vodi ka osjećajima koje možemo podvesti pod zajednički nazivnik sigurnosti, ugode i konačno identifikacije. Gradska željeznica, brodski promet, autobusni promet, automobili, bicikli i pješaci jedan su od bitnih čimbenika koji grad čine živim organizmom. Analizom situacija - Curitiba (autobusni promet); Seattle (besplatni autobusni javni prijevoz); Berlin (suživot željeznice, prometa na vodi i duž ulica) - primjerenih gradu Splitu, tražimo rješenja koja mogu matricu postojećeg grada proširiti na konurbaciju od Trogira do Omiša (od Rogoznice do Rogoznice).

Sve što nije privatni prostor pojedinaca pripada javnom prostoru tih pojedinaca. Vrijednost javnih prostora grada je da ih pojedinac doživljava kao dio svog vlastitog prostora. Ultimativni javni prostor su pločnici: pločnici kao ulice / ulice povijesne jezgre : pješačke ulice; pločnici kao šetnice / atraktivne pješačke zone duž obale i prometnica; pločnici kao trgovi / široke pješačke zone; pločnici kao parkovi / atraktivni prirodni prostori unutar grada; pločnici kao trgovine / javni prostor kao generator gospodarskih sadržaja; pločnici kao javne pozornice / ulični balet. Održivi razvoj prirodnog i izgrađenog, te posebnih eko sustava unutar i oko grada vraća nas na temeljna pitanja sigurnosti i nesigurnosti unutar rizika pred kojima stojimo. Jednako tako temeljno pitanje sigurnosti i nesigurnosti unutar rizika pred kojima stojimo je kultura grada kao produkt različitih aktivnosti, bilo simultanih ili diskontinuiranih, međusobno nezavisnih, ali primjerenih raznolikosti l judskog življenja u gradu kao posudi za različite stilove života. Analizama i anketama tražimo pokazatelje koliko se planovi uspješno provode i koliko su novi planovi provedivi. Cilj rada u radionici je potražiti rješenja; predstaviti zajednici projekte na uvid; pojasniti probleme i potencijale ponuđenih planova; identificirati one koji gube i one koji dobivaju; i u konačnici stimulirati zajednicu da radi u korist vlastitog probitka. Da je to zahtjevni zadatak pokazuju brojni primjeri. Slučaj u Kopenhagenu opisuje Bjerke Ingels: "Mješavinom argumenata u rasponu od netolerancije, preko rasizma do opće sumnjičavosti prema svemu što je novo, pokrenuli su kampanju protiv projekta. Počeli su prikupljati potpise protiv projekta. Odgovorili smo tako što smo pokrenuli internetsku stranicu na kojoj smo naveli sve činjenice, moguće probleme i mogućnosti ove zamisli. Uz to smo građanima, koji su za projekt, omogućili da glasuju ZA. Mediji su bili izvan sebe. Izgleda da je prvi put netko prikupljao potpise ZA nešto. Javnost je uvijek djelovala zbog bijesa, nikada zbog uzbuđenja".4 I na kraju, kako kažu Alison i Peter Smithson “Arhitekti bi trebali stvoriti oblik otvoren prema neočekivanim i promjenjivim odnosima”.5



1 Juan A. Alayo / Bilbao However, on the other hand we should go beyond their expectations. We should be careful not to end up with long rows of suburban houses, which might easily happen if we respond literally to people’s wishes for small houses with gardens. The moment we manage to exceed their expectations, we will offer them better and more comfortable spaces. Therefore my opinion is that the right recipe lies in the combination of exploring people’s needs and wishes and creating superstructures to those needs and wishes to create quality spaces. Čovjek i prostor, 09-10/2007, str. 25 2 The ideal public space is a space in constant conflict, where these conflicts are constantly solved and turned back into a conflict. Čovjek i prostor, 09-10/2007, str. 36 2 David Harvey : The Condition of Postmodernity: An Enquiry into the Origins of

Cultural Change. Cambridge, MA: Blackwell, 1990 3 Bjarke Ingels: KLM - Arhitektura kao rješenje političkog problema / Kopenhagen In a mix of arguments spanning from intolerance to racism, to general suspicion of the new, they launched a campaign against the project. They started collecting signatures against the project. We responded by launching a web site informing about the facts, potential problems and possibilit ies of the idea. And gave supportive citizens a chance to sign up FOR the project. The media raved: Apparently the first time someone collected signatures FOR something. Traditionally the public was only ever agitated by fury, never excitement. Čovjek i prostor, 09-10/2007, str. 17 4 Architects should provide a structure that is open to unexpected and changing relationships. Čovjek i prostor, 09-10/2007, str. 17

istraŽivanje u urbanom planiranju -...

Documents