istarska Županija op Ćina marČana - marcana.hr · swot analize.....45 3. strategija razvoja...

Strategija razvoja Općine Marčana

ISTARSKA ŽUPANIJAOPĆINA MAR ČANA

Strategija razvoja Općineza razdoblje od 2016. do

2020. godine

1


Mar čana, 2016.

Naziv projekta: Strategija razvoja Općine Marčana za razdoblje od

2016. do 2020. godine

Datum: 2016. godina

Naručitelj: Op ćina Mar čana

Nositelj projekta: Adria Bonus d.o.o. Poreč

Suradnja: Instituta za poljoprivredu i turizam Poreč

Sveučilište u Osijeku Josip Juraj Strossmayer

Voditelj projekta: Prof.dr.sc. Zdenko Tomčić

Suradnici na projektu: Stevo Žufić, dipl.oecc. Dr.sc. Anita Ilak Peršurić Doc.dr.sc. Mladen Rajko Dr.sc. Zoran Jeremić Doc.dr.sc. Linda Juraković

Mr.sc. Nikolina Šergo-Chivalon Valentina Beaković, mag. oecc. Krešimir Alihodžić, oecc.

Partnerski odbor: Josip Percan Predrag Pliško Zlatko Cetina Elio Radeka Franko Komparić

Maurizio Maurel Dino Buršić Maja Percan Milohanić

Klara Lukašić Buić Darko Petrić Armando Radolović

Lektura: Doc.dr.sc. Linda Juraković

2


SADRŽAJ

1. UVOD.............................................................................................................................................5

1.1. Sustav planiranja razvoja...........................................................................................51.2. Strategija razvoja ( SR)..............................................................................................61.3. Sadržaj Strategije razvoja..........................................................................................71.4. Financiranje razvoja..................................................................................................81.5. Implementacija aktivnosti..........................................................................................8

2. SAŽETAK.........................................................................................................................................9

3. OPĆI PODACI................................................................................................................................12

3.1. Geografski položaj Istarske županije i Općine Marčana.........................................123.2. Opći podaci o Općini Marčana................................................................................133.3. Povijest Općine Marčana.........................................................................................14

4. PRIRODNI RESURSI.......................................................................................................................20

4.1. Reljef i klima...........................................................................................................204.2. Tlo............................................................................................................................214.3. Vode........................................................................................................................224.4. Poljoprivredne površine...........................................................................................22

5. INFRASTRUKTURA........................................................................................................................25

5.1. Promet......................................................................................................................255.2. Željeznički promet...................................................................................................295.3. Pomorski promet.....................................................................................................305.4. Telekomunikacijski promet.....................................................................................305.5. Energetski sustavi....................................................................................................305.6. Cijevni transport plina.............................................................................................305.7. Vodoopskrbna infrastruktura...................................................................................315.8. Odvodnja otpadnih voda..........................................................................................31

6. KOMUNALNA DJELATNOST..........................................................................................................33

6.1. Gospodarenje otpadom............................................................................................337. DRUŠTVENE DJELATNOSTI...........................................................................................................36

7.1. Obrazovanje.............................................................................................................367.2. Zdravstvo.................................................................................................................377.3. Kulturna i prirodna baština.....................................................................................377.4. Zaštićene prirodne i kulturne vrijednosti.................................................................39

7.4.1. Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti........................................................407.5. Sport........................................................................................................................41

8. GOSPODARSKE ZNAČAJKE...........................................................................................................42

8.1. Društveno-ekonomski razvoj Općine.....................................................................428.2. Turizam i ugostiteljstvo...........................................................................................428.3. Ribarstvo i marikultura............................................................................................438.4. Poljoprivreda...........................................................................................................438.5. Malo i srednje poduzetništvo...................................................................................448.6. Iskorištavanje mineralnih sirovina...........................................................................44

9. SWOT ANALIZE.............................................................................................................................45

3


10. FINANCIRANJE JAVNIH POTREBA..............................................................................................48

10.1. Financiranje razvoja kroz financiranje iz EU fondova(programa)........................5010.1.1. Programsko razdoblje 2014. – 2020.g..........................................................5110.1.2. Programi Unije...............................................................................................5110.1.3. Europski strukturni i investicijski Fondovi (ESI FONDOVI)........................5310.1.4. Operativni programi i Programi razvoja za razdoblje 2014. – 2020..........5810.1.5. Teritorijalna suradnja za razdoblje 2014.-2020..........................................64

10.2. Partnerstvo privatnog i javnog sektora..................................................................6511. RAZVOJNE POLITIKE I DOKUMENTI SVIH STRUKTURA..............................................................69

11.1. Europsko okruženje i regionalna politika..............................................................69 11.2 Razvojni dokumenti Republike Hrvatske……………………………………….67

11.2.1. Regionalna politika RH..................................................................................7111.2.2. Strategija razvoja industrije..........................................................................7211.2.3. Strategija razvoja turizma............................................................................7211.2.4. Strategija razvoja poljoprivrede...................................................................7311.2.5. Prostorni planovi............................................................................................74

11.3. ŽUPANIJSKI RAZVOJNI DOKUMENTI...........................................................7411.3.1. Županijska razvojna strategija Istarske županije do 2020..........................7411.3.2 Strategija za ruralni razvoj Istre...................................................................7611.3.3. Master plan razvoja turizma Istarske županije............................................7711.3.4. Prostorni plan Istarske županije...................................................................79

11.4. Razvojni dokumenti Općine Marčana...................................................................8111.4.1. Prostorni planovi Općine Marčana....................................................................81

11.4.2 LAG " Južna Istra"……………………………………………………………..8012. DRUŠTVENO- EKONOMSKA KRETANJA U RH.............................................................................88

12.1. Ekonomska aktivnost.............................................................................................8812.2. Životni standard i raspoloženje potrošača.............................................................8912.3. Tržište rada............................................................................................................8912.4. Financijsko tržište i inflacija..................................................................................9012.5. Vanjska trgovina i svijet........................................................................................91

13. STRATEGIJA RAZVOJA................................................................................................................93

13.1. Ekonomski potencijal i kočnice razvoja Općine...................................................9313.2. Globalna društveno-ekonomska kretanja..............................................................9413.3. Vizija razvoja Općine i najvažniji ciljevi..............................................................9613.4. Strateški ciljevi, prioriteti i mjere..........................................................................9713.5. SR u budućnosti...................................................................................................105

14. PLAN PROVEDBE SR-a..............................................................................................................107

14.1. Uvod....................................................................................................................10714.2. Institucije i mehanizmi provedbe........................................................................10714.3. Pribavljanje sredstava i financiranje....................................................................11014.4. Praćenje (monitoring) i evaluacija.......................................................................11014.5. Pregled projekata općine Marčana sa mogućim izvorima financiranja..............11714.6. Slijedeći koraci – provedba SR-a.......................................................................144

15. IZVORI......................................................................................................................................145

4


1. UVOD

1.1. Sustav planiranja razvoja

Planiranjem se postavlja jasna vizija i ciljevi koji će predstavljati smjernice u načinudjelovanja. Ukoliko se razvoj ne bi planirao, odvijao bi se stihijski i za posljedicu možeimati različite negativne efekte.

Strategijom razvoja donosi se vizija razvoja jedinica lokalne samouprave koja odražavanajbolju moguću budućnost koja se može predvidjeti, što želi postići i kako će grad iliopćina izgledati kada postigne svoj cilj. Nakon provedbe svakog plana, on mora bitiponovno procijenjen, tako da se proces može ponovno započeti. Dakle, strateškoplaniranje je proces koji se ponavlja periodički kako bi se strateški razvoj mogao planski iusmjereno voditi ka zacrtanim ciljevima.

U sustavnom pristupu planiranju razvoja nužno je poštivati piramidu strategija, odnosnoplanova na području Republike Hrvatske koja se sastoji od tri razine djelovanja: državne,regionalne i lokalne razine. Država izrađuje strategije razvoja, dokumente koji dajuokvire državi u kojem smjeru treba graditi svoju budućnost, koje su glavne granegospodarstva, te područja od nacionalnog interesa. Sukladno tome, planiranje razvoja sespušta na niže razine: regija i jedinica lokalne samouprave.

U Hrvatskoj sustav planiranja ima slijedeće elemente: Strategije Republike Hrvatske kojedonosi Vlada i Sabor Republike Hrvatske, Strategiju ukupnog razvoja kojeg donosiŽupanija, a koja mora biti sukladna s prije spomenutim strategijama, te Strateški razvojniprogram, dokument kojeg donose općine i gradovi u Republici Hrvatskoj. Važnostlokalnog razvoja je institucionalna sposobnost za promicanje društveno – ekonomskograzvoja i upravljanje tim razvojem na razini lokalne uprave u Republici Hrvatskoj. VladaRepublike Hrvatske obvezala se da će promicati regionalni razvoj. S tim u cilju, a usukladno s načelu supsidijarnosti, jedan broj nadležnosti i administrativnih funkcijasredišnje države decentraliziran je na županije.

Prije svega, sposobnost za učinkovito i djelotvorno promicanje i upravljanje razvojem narazini lokalne uprave od bitne je važnosti, budući da je Hrvatska članica Europske unije(EU). Do 01.7.2013.g. Hrvatska je koristila predpristupne fondove čiji se veći dio daje naregionalnoj razini i preko lokalne uprave. Ulaskom u Europsku uniju osigurani sustrukturni i kohezijski fondovi EU-e. Ta se sredstva koriste za financijsko podupiranjeprojekata strateške naravi u područjima države članice radi povećanja konkurentnosti teradi društveno – ekonomskog blagostanja građana. Strukturni fondovi EU-a daju se naregionalnoj razini. Stoga je od bitne važnosti da lokalna uprava, koja djeluje naregionalnoj razini, bude sposobna za djelotvorno i učinkovito korištenje tih sredstava.

5


1.2. Strategija razvoja ( SR)

Zbog neravnomjernog razvoja pojedinih regija, Republika Hrvatska je prepoznala potrebuda se definira regionalna politika, koja ima utjecaj na uravnotežen održiv razvoj ali i nakonkurentnost zemlje na europskom tržištu. Ovakva politika provodi se na razini zemaljaEuropske unije (EU), kako bi se smanjile socijalne i gospodarske razlike izmeđupojedinih regija, ali i omogućila lakša implementacija u globalne procese koji se odvijajuna tržištu. Na taj način EU odobrava i potiče prijenos sredstava iz bogatijih zemaljačlanica u manje razvijene zemlje/regije. Ovakav pristup omogućuje i povezivanje regijarazličitih država (koje imaju iste ili slične interese) te njihov zajednički nastup i razvoj natržištu. Takvom politikom unutar Unije može se prenijeti i više od 35% proračuna EU-a.Zahvaljujući strukturnim i kohezijskim fondovima utječe se na povećanje konkurentnostiregije i pridonosi boljem standardu njenih građana.

Poseban značaj za održivi razvoj zemlje i njenu konkurentnost na europskom tržištusačinjava upravo regionalna politika. Na taj način izjednačava se gospodarska razvijenostpojedinih regija unutar države, te lakša implementacija u globalne procese koji se odvijajuna tržištu. U prilog tome govori i praksa Europske unije u kojoj ne samo da regije unutardržava razvijaju politiku svojeg razvoja, već se često regije različitih država (koje imajuiste ili slične interese) povezuju te zajednički nastupaju i razvijaju na tržištu.

Kao što je potrebno da strategija i poticanje na inicijativu dolazi od strane viših instanci,tako je potrebito i da različite razvojne projekte planiraju i provode lokalne vlasti. Todolazi iz činjenice da se svi projekti međusobno razlikuju bilo u većoj ili manjoj mjeri.Na taj način programi kreirani na nacionalnoj razini često ne mogu polučiti priželjkivanerezultate, barem ne u onoj mjeri u kojoj je to moguće postići kada se sama lokalnazajednica aktivno uključi u razvoj područja na kojem djeluje. Svako područje, regija,općina ili grad ima svoje specifičnosti i kao takve najbolje ih poznaju upravo lokalnevlasti. Stoga je lokalne vlasti potrebito educirati o načinu planiranja razvoja i njegovuprovođenju, kako bi mogli biti nosioci razvoja jedinice lokalne samouprave.

Zbog sveg navedenog, nameće se potreba da i Općina Marčana kao jedna od jedinicalokalne samouprave unutar Istarske županije izradi strateški razvojni program. Budući jeIstarska županija već izradila Strategiju razvoja, tim je potreba i mogućnost za izradu SR-a još više izražena.

Strategija razvoja omogućit će da Općina Marčana odgovori na pitanje u kojem smjerurazvoj treba ići i na koji ga način ostvariti, te dati realnu sliku o potrebama svih subjekatai skupina u društvu. SR je dokument po kojem će Općinsko vijeće moći planiratiaktivnosti, najznačajnije i najučinkovitije projekte za Općinu Marčana. Ujedno, takav planje i podloga za izradu proračuna i raspodjele novca unutar Općine.

Također specifična namjena SR-a je odrediti gdje Općina želi i može biti u ekonomskom,gospodarskom i kulturnom pogledu u odnosu na regiju i državu u cjelini te odreditioptimalan put za postizanje tog cilja. Strategija razvoja utvrđuje strateške prioriteterazvoja i pomaže usmjeriti resurse kako bi se oni što efikasnije upotrijebili. SR možepomoći pri rješavanju problema s kojima se jedinica lokalne samouprave susreće, a kojise mogu odnositi na: zapošljavanje, prihode, privlačenje investicija, pristup kapitalu,komunalne usluge prometnu infrastrukturu, te na sve ostale segmente koji su izravnopovezani s održivim gospodarskim rastom i napretkom.

6


Bitno je da se takva strategija razvoja usredotoči na one projekte i zadatke koji će imatipozitivnih učinaka na jedinicu lokalne samouprave i koje je moguće ostvariti. Prematome, Strateški razvojni program Općine Marčana treba razumjeti kao strateško-plansko-programski dokument i sredstvo za učinkovitije i uspješnije upravljanje razvojem svihpodručja unutar Općine.

1.3. Sadržaj Strategije razvoja

Strategija razvoja Općine Marčana rađena je na bazi Metodologije izrade županijskihrazvojnih strategija, odnosno prema odredbama Pravilnika o obaveznom sadržaju,metodologiji izrade i načinu vrednovanja županijskih razvojnih strategija. Dokumentacija,podaci, te stavovi mještana i drugih struktura sakupljeni su kroz radionice, razgovore,okrugle stolove, ankete i delfi metodu.

Izvođački tim je sastavljen od stručnjaka tvrtke nosioca posla, te od stručnjaka Instituta zapoljoprivredu i turizam iz Poreča i profesora sveučilišta Josip Juraj Strossmayer izOsijeka Svoj doprinos pri koncipiranju strateških postavki dao je Savjet projekta u lijemsastavu su bili predstavnici Općine Marčana te pojedinci iz Izvođačkog tima. Svakako,najznačajniji i najpraktičniji doprinos dao je Partnerski odbor.

Sadržajno je Strategija razvoja koncipirana tako da najbolje odgovori na pitanja i pružiocjenu dosadašnjeg razvoja i stanja, a što je poslužilo između ostalog, za koncipiranjebudućeg razvoja. U tom kontekstu tretirani su:

• Opći podaci s ciljem sagledavanja položaja Općine te jedan dio demografskihpodataka.

• Prirodni resursi, klima, vegetacija, zemljišna površina, vodno bogatstvo, zaštitaprostora.

• Infrastruktura, koja može biti kočnica razvoja, a može biti i poticaj.• Komunalna djelatnost, koja svakako ima značajno mjesto u tekućem

funkcioniranju lokalne zajednice.• Društvene djelatnosti, kao pretpostavke da bi uopće moglo biti govora o razvoju.• Stanje razvijenosti gospodarstva, svakako najznačajnijeg dijela, jer ovaj segment

daje mogućnost razvoju, može da i kočiti, iako se tu stvara novostvorenavrijednost kao podloga razvoja.

• Financiranje javnih potreba, kao najčešće kočnica razvoja .• Razvojne politike države, županije i općine odlučujuće djeluju na razvoj.• Društvena kretanja (uže i šire) i tržišni trendovi značajno određuju razvoj lokalne

zajednice.• Strategija razvoja mora sublimirati sve sagledano i sva znanja s ciljem određivanja

strateških ciljeva, sve do pojedinih projekata kroz koje se realiziraju strateškepostavke.

• Praćenje provedbe zacrtane Strategije po dinamici, zaduženjima i odgovornostimavažan je dio Strateškog razvojnog programa.

7


1.4. Financiranje razvoja

Nadležnost i odgovornost za razvoj infrastrukture na području lokalne uprave isamouprave snose gradovi i općine. Tako da projekti poput lokalnih prometnica, objekataza rekreaciju, vodovodne i kanalizacijske infrastrukture ali i svi drugi projekti, njihovaizgradnja i održavanje, predstavljaju izniman financijski trošak. Zbog pritiska, lokalnesamouprave su prisiljene potražiti alternativne mehanizme financiranja i upravljanja zaposlove vezane uz infrastrukturu, svjesne da će učinkovito pružanje usluga biti ključno upremošćivanju budućih nedostataka u financiranju infrastrukture.

Postoji mogućnost financiranja takvih projekta i putem kreditiranja lokalnih samoupravau Republici Hrvatskoj. Stanjem tržišta koje je rezultat globalne recesije smanjeni suplasmani komercijalnih kredita, a kapitalno financiranje sve je manje dostupno izdržavnih i međunarodnih financijskih institucija u visokim iznosima. Danas vodstvolokalne samouprave ima mogućnosti za financiranje kroz:

- Kredite poslovnih banaka- Izdavanje obveznica (moguće samo za određene jedinice lokalne samouprave koje

zadovolje postavljene uvjete)- Kredite i potpore državnih financijskih institucija (HBOR, Fond za regionalni

razvoj, Fond za razvoj i zapošljavanje, Fond za zaštitu okoliša i energetskuučinkovitost, Hrvatske vode i ministarstva Vlade RH)

- Kredite i potpore međunarodnih financijskih institucija (Svjetska banka, Europskabanka za obnovu i razvoj, Europska investicijska banka, Programi financiranjaEU-fondovi, veleposlanstva stranih zemalja i strane udruge).

1.5. Implementacija aktivnosti

Kako bi se postigla adekvatna efikasnost SR, potrebno je što prije započeti s njegovomprovedbom, odnosno s provođenjem aktivnosti koje su predložene Programom. Utrenutku kada se Strategija razvoja izradi, treba ju usvojiti Općinsko vijeće. Njezinaprovedba treba započeti što je prije moguće kako ne bi došlo do razilaženja SR odtrenutka kada je izrađena do trenutka kada ju se počne primjenjivati tj. implementirati.

Realizacija strategije zahtjeva stoga strogo vezivanje planiranja projekta s godišnjim ilivišegodišnjim proračunskim planiranjem u lokalnoj zajednici. Proračun lokalnih zajednicatreba biti zasnovan na operativnom planu koji proizlazi iz Strategije razvoja. Kako bi sesrednjoročni operativni plan, koji pokriva razdoblje od nekoliko godina proveo, planaktivnosti treba podijeliti na godišnje planove aktivnosti, koji sadrži projekte ili specifičnekorake projekta u slijedećoj godini.

Proračun za slijedeću fiskalnu godinu mora biti povezan s izradom godišnjih planovaaktivnosti. Povezanost između strategije razvoja i proračuna je ključan preduvjet kako bise počelo upravljati razvojem neke općine ili grada na kvalitetan način.

8


2. SAŽETAK

Strategija razvoja Općine Marčana temeljni je planski dokument za održivi društveno-gospodarski razvoj i sadržajno je u svojim najvažnijim dijelovima u potpunosti usklađenasa Županijskom razvojnom strategijom Istarske županije. Iako izrada i donošenjeStrateškog razvojnog programa nije zakonom propisana kao obveza jedinice lokalnesamouprave, mnoge općine i gradovi u Republici Hrvatskoj provode tu praksu iposljednjih godina izradili su i uspješno provode svoje Programe/projekte. U tom smislu,i Općina je, u cilju strateškog planiranja razvoja, prepoznala važnost donošenja ovakvogdokumenta s jasno definiranom vizijom i ciljevima te njegovu provedbu. Strategijarazvoja koncipirana je da najbolje odgovori na pitanje razvoja Općine. U tom kontekstutretirani su:

Opći podaci s ciljem sagledavanja položaja Općine te demografski podatci,nezaposlenosti geografski položaj Županije i Općine, razvojne značajke i resursi testanovništvo. Nadalje, sagledava se stanovništvo s aspekta zaposlenosti i nezaposlenosti..

Prirodne značajke opisalo se i analiziralo kroz poglavlje „Prirodni resursi“. Naime, upoglavlju se detaljnije analiziraju prirodna svojstva krajolika koje obogaćuju područjeOpćine. Prvenstveno se opisao reljef i zemljište koji čine prostor Općine. Potom seopisuju klimatska obilježja karakteristična za mediteranske zemlje. Pristupilo se iopisivanju vegetacije i poljoprivrednih površina kojima Općina obiluje. Vodno bogatstvoi zaštita prostora temelj su analize jer bez istih ne bi moglo postojati osnovnih uvjetaživota.. Na kraju poglavlja daje se kratki pregled kroz analizu glavnih snaga i slabosti teprilika i prijetnji koje se nalaze u neposrednom okruženju Općine.

U poglavlju „ Infrastruktura“ opisale su se prometne značajke. Osim toga, opisao sepostojeći sustav pošta i telekomunikacija, daje se kratki pregled opskrbe električneenergije. Na kraju poglavlja priložen je kratki pregled analize glavnih snaga i slabosti teprilika i prijetnja koje se nalaze u neposrednom okruženju Općine.

Komunalna djelatnost, zauzima značajno mjesto u funkcioniranju lokalne zajednice.Glavne značajke komunalne djelatnosti su vodoopskrba, odvodnja i pročišćavanjeotpadnih voda te odlaganje čvrstog otpada. U prvom podpoglavlju opisalo se postojećestanje vodoopskrbe i potencijalni planovi širenja. Opisao se i postojeći sustav odvodnje ipročišćavanje otpadnih voda. Odlaganje čvrstog otpada rezervirano je za podpoglavljeanalize zbrinjavanja postojećeg komunalnog otpada. Na kraju se dao kratki pregledanalize glavnih snaga i slabosti te prilika i prijetnja koje se nalaze u neposrednomokruženju Općine.

Društvene djelatnosti, kao pretpostavke, da bi se uopće moglo govoriti o razvojurazmatrane su u slijedećem poglavlju. Stanje razvijenosti gospodarstva, kaonajznačajnijeg dijela za stvaranje novostvorene vrijednosti kao podloge razvoja, također ,dio je analize. Obrazovanje kao ključ razvoja svake zemlje pa tako i jedinice lokalnesamouprave, opisao se opisao se u sustavu razvoja Općine. U samom poglavlju društvenedjelatnosti analizirala se kulturna i prirodna baština, koja ima izuzetan turistički potencijal,posebno u smislu njihove konverzijske funkcije. Zdravstvo i socijalna skrb su jedna odkategorija društvene djelatnosti koja se također uzima kao izrazito važna prilikom analizesocijalnih faktora unutar Općine. Na samom kraju analizirale su se sportske udruge kojedjeluju na području Općine, a od izuzetnog su značaja za povezivanje samih stanovnika..

9


Na kraju poglavlja, daje se kratki pregled kroz analizu glavnih snaga i slabosti te prilika iprijetnja koje se nalaze u neposrednom okruženju Općine.

Gospodarstvo je temelj svake lokalne samouprave jer osim što pruža zaposlenje lokalnomstanovništvu, predstavlja i značajan prihod za lokalnu samoupravu. U poglavlju„Gospodarstvo“ analizirao se društveno-ekonomski razvoj. Potom se detaljno opisalasvaka gospodarska grana pojedinačno. Naime, Strategijom se analiziralo trenutno stanjerazvoja gospodarstva sa industrijom i obrtništvom, poljoprivredom, turizmom iugostiteljstvom. U ovoj strategiji turizam se sagledava kao gospodarska djelatnost izrazloga što je skup odnosa i pojava teško sagledati kroz Strateški plan razvoja. Na samomkraju poglavlja, daje se kratki pregled analize glavnih snaga i slabosti te prilika i prijetnjakoje se nalaze u neposrednom okruženju Općine.

U poglavlju SWOT analiza, analizirala se svaka razvojna karakteristika njezine snage,slabosti, prilike ali i prijetnje. Na taj način, omogućio se zorniji prikaz snaga i prilika kojeOpćina mora kroz svoje razvojne projekte planirati kako bi postigla optimalne uvijete zarazvoj. Također, razvojni projekti moraju voditi računa da na što bolji način pridonosesmanjenju slabosti iskazanih u analizama, ali i s manje negativne utjecaje anticipiranihprijetnji.

Financiranje javnih potreba, tretirano je kao najčešća kočnica ovog razvoja i ukupnograzvoja. Proračunu kao osnovi planiranja svih primitaka i izdataka jedinice lokalnesamouprave mora se pridati posebna pažnja. Razvojni projekti trebaju se planiratiunaprijed kako bi se i proračun mogao što realnije planirati. Upravo zato se u daljnjojrazradi teme opisuju mogućnosti koje se Općini pružaju za financiranje kroz EU fondove.Plan razvojnih programa koji se planira za 3 godine jedan je od važnijih dokumenata kojise mora uzeti u analizu kako bi se Strategija razvoja uskladila s razvojnim potrebamalokalne zajednice. Najprije se opisuju programi predpristupnih fondova kako bi sebudućim provodiocima razvojnih politika dao jasniji uvid u način funkcioniranja samihfondova. Potom se daje uvid u programsko razdoblje od 2014.g. – 2020.g. kojim sedefiniraju razvojni projekti na razini Unije, a kojima Općina može usmjeriti svojarazmišljanja. Nakon toga se analiziraju Europski strukturni i investicijski fondovi kojifinanciraju svaki u svom obimu određene Operativne programe i Programe razvoja za istorazdoblje. Naime, istim programima definirani su određeni strateški ciljevi i fokuspodručja koji svaki pojedini fond nastoji postići. Svako fokusno područje nije podobno zafinanciranje razvojnih projekata. Međutim, unutar pojedinih područja postoje razvojnemogućnosti za stanovnike, gospodarstvenike i poljoprivrednike. Javno i privatnopartnerstvo predstavlja budućnost svakog većeg razvojnog projekta kojim može profitiraticijela lokalna zajednica. Dakle, govori se o projektima koji nemaju samo velikuekonomsku korist, odnosno ekonomsku internu stopu rentabilnosti veću od zadanih 5%,dok se zadana financijska sredstva od 4% ne premašuje.

Razvojne politike Države, Županije i Općine odlučujuće djeluju na razvoj iz razloga štoiste definiraju strateške smjernice kojih se Općina treba i želi pridržavati. Navedenopoglavlje sadrži opis potpomognutih područja i područja od posebne državne skrbi uIstarskoj Županiji, definiciju indeksa razvijenosti i razvijenost Općine u odnosu na drugeopćine i gradove u Istarskoj županiji. Važan dio analize čini i sam prostorni plan Općine. Osim toga, daje se kratki osvrt na Europsko okruženje i regionalnu politiku, te prostorneplanove i razvojne strategije Istarske županije. Društvena kretanja (uže i šire) i tržišnitrendovi značajno određuju razvoj lokalne zajednice.

10


Strateški razvojni program, mora sublimirati sve sagledano i sva znanja s ciljemodređivanja strateških ciljeva, pa sve do pojedinih projekata kroz koje se realizirajustrateške postavke. Kod istog se sagledao ekonomski potencijal kao i kočnice razvojaOpćine. Posebna pažnja pridaje se formiranju i definiranju vizije razvoja Općine kao injenih najvažnijih ciljeva. Vizija je inspirativna izjava koja definira smjer kojem seopćina želi razvijati, čemu teži, čemu sanja. Nastoji se gledati u budućnost od 10 godina,a ista se neće mijenjati zbog promijenjenih uvjeta na tržištu, novih trendova, drugačijekonkurencije, itd. Strateški ciljevi, prioriteti i mjere konačni je proizvod svega što se udokumentu analiziralo. Dakle, smisao cijelog dokumenta sažet je upravo u navedenimsmjernicama. Temeljem tih smjernica određuje se konačna strategija koju bi Općinatrebala slijediti ukoliko želi postići viziju razvoja koja je zacrtala. Kao posljednje ali ne ikonačno, opisala se Strategija razvoja u budućnosti.

Pretposljednje poglavlje rezervirano je za definiranje plana provedbe Strategije razvoja.Nakon početnog uvoda gdje se definirao SR, prešlo se na definiranje institucija imehanizama provedbe. Nakon toga, detaljno se opisuju način pribavljanja financijskihsredstava za financiranje projekata. Praćenje provedbe zacrtane Strategije po dinamici,zaduženjima i odgovornostima. Evaluacija označava procjenu planiranih aktivnostipojedinaca, skupina ili institucija i njihovih rezultata Kao takva nije samo završnaprocjena nekog projekta ili program, već je i procjena svih faza planiranja i socijalnihaktivnosti. Nadalje, u poglavlju se opisala i sama provedba SR kao novog razvojnogdokumenta Općine u kojem su zapisani svi koraci koje treba poduzeti kako bi se ukonačnici ostvarili strateški ciljevi. Logičkom matricom daje se zorniji prikaz strateškihciljeva svakog pojedinog operativnog cilja koji se treba postići unutar strateškog cilja.Potrebno je definirati očekivane rezultate aktivnosti kojima se planiraju postići zadanirezultati. Osim toga, potrebno je i za svaku stavku definirati indikatore koji se moguobjektivno potvrditi. Svaka logička matrica ima izvore verifikacije pomoću kojih seprovjeravaju indikatori uspješnosti. Kako bi se navedeni indikatori, a u konačniciaktivnosti, rezultati i ciljevi mogli mjeriti, potrebno je sagledati sve rizike i pretpostavke.

U nastavku se definira financijski okvir provedbe koji predstavlja jednu zaokruženucjelinu kojom se u tančine analiziraju osnovne stavke pojedinih strateških ciljeva.Temeljem logičke matrice kojom se definiraju aktivnosti za svaki pojedini strateški cilj,prikazale su se konkretne stavke za svako pojedino ulaganje koje u konačnici doprinosiukupnom razvoju Općine.

11


3. OPĆI PODACI

Cilj ovog poglavlja je sagledavanje geografskog položaja Istarske županije i Općine,općih podataka Općine, povijesti i demografskih podataka. Prikazani i analizirani supodaci o kretanju stanovništva, te ukupan broj stanovnika Općine.

3.1. Geografski položaj Istarske županije i Općine Marčana

Istarska županija obuhvaća veći dio Istre - najvećeg jadranskog poluotoka. Najzapadnijatočka Republike Hrvatske je u Istarskoj županiji (Bašanija, rt Lako) na 45° sjevernezemljopisne širine.

Smještena u sjeveroistočnom dijelu Jadranskog mora, Istra je s tri strane okružena morem,a sjevernu granicu prema kopnu čini linija između Miljskog zaljeva (Muggia) uneposrednoj blizini Trsta i Prelučkog zaljeva, u neposrednoj blizini Rijeke.

Tako povoljnim zemljopisnim položajem, gotovo u srcu Europe, na pola puta izmeđuekvatora i sjevernog pola, Istra je oduvijek predstavljala most koji je povezivaosrednjoeuropski kontinentalni prostor s mediteranskim.

Površina - Istarski poluotok obuhvaća površinu od 3.476 četvornih kilometara. Topodručje dijele tri države: Hrvatska, Slovenija i Italija. Vrlo malen dio Istre, tek sjevernastrana Miljskoga poluotoka, pripada Republici Italiji. Slovensko primorje s Koparskimzaljevom i dijelom Piranskoga zaljeva do ušća rijeke Dragonje dio je Republike Slovenije.Najveći dio, ili 3.130 četvornih kilometara (90% površine), pripada Republici Hrvatskoj.Većina hrvatskog dijela poluotoka nalazi se u Istarskoj županiji 2.820 četvornihkilometara, što je 4,98 posto od ukupne površine Republike Hrvatske. Ostali dioadministrativno-teritorijalno pripada Primorsko-goranskog županiji.

Administrativno je Istarska županija podijeljena na 41 teritorijalnu jedinicu lokalnesamouprave: na 10 gradova i 31 općina.

12


• Gradovi su: Buje-Buie, Buzet, Labin, Novigrad-Cittanova, Pazin, Poreč, Pula,Rovinj-Rovigno, Umag-Umago i Vodnjan

• Općine su: Bale, Barban, Brtonigla-Verteneglio, Cerovlje, Fažana, Funtana,Gračišće, Grožnjan-Grisignana, Kanfanar, Karojba, Kaštelir - Labinci, Kršan,Lanišće, Ližnjan, Lupoglav, Marčana, Medulin, Motovun, Oprtalj-Portole, Pićan,Raša, Sveti Lovreč, Sveta Nedelja, Sveti Petar u šumi, Svetvinčenat, Tar-Vabriga,Tinjan, Višnjan, Vižinada, Vrsar i Žminj

Opći podaci o Istarskoj županiji:

• Površina Istre - 2.820 km²;

• Broj stanovnika – 208 440 (Popis 2011.);

• Dužina obale - 445,1 km (razvedena obala dvostruko je duža od cestovne);

• Zapadna obala Istre duga je 242,5 km, s otocima 327,5 km;

• Istočna obala Istre duga je 202,6 km, s pripadajućim otočićima 212,4 km;

• Administrativni centar - Pazin (8.638 stanovnika);

• Ekonomski centar - Pula (57.765 stanovnika).

3.2. Opći podaci o Općini Marčana

Općina Marčana osnovana je kao jedinica lokalne samouprave 1993.g, kao jedna odsedam takvih jedinica na području bivše Općine Pula. Općina Marčana nalazi se napodručju Istarske županije u jugoistočnom dijelu istarskog poluotoka, graniči s gradovimaVodnjan i Pula te Općinama Barban, Svetvinčenat i Ližnjan. Preko raškog zaljeva OpćinaMarčana graniči i s Općinom Raša na Labinštini.

Općina Marčana obuhvaća u cijelosti katastarske Općine Kavran, Loborika, Krnica iMarčana, veći dio katastarskih Općina Rakalj i Filipana, te manje dijelove katastarskihOpćina Galižana, Valtura i Vodnjan.

U sastavu Općine Marčana danas se nalaze sljedeća naselja: Marčana, Belavići, Bratulići,Cokuni, Divšići, Filipana, Hreljići, Kavran, Krnica, Kujići, Loborika, Mali Vareški,Mutvoran, Orbanići, Pavičini, Peruški, Pinezići, Prodol, Rakalj, Šarići, Šegotići i VelikiVareški.

U sklopu teritorija navedenih naselja nalazi se veći broj naseljenih mjesta, i to: Balići,Biletići, Boduleri, Cetinići, Cveki, Dvori, Krnički porat, Krvavići, Kuftići, Kužinići,Livovići, Išići, Jovići, Jukići, Marusi, Matelići, Negričani, Radeki-Glavica, Radeki-Polje,Stancija Buršići, Stancija Celija, Stancija Elija, Stancija Peličeti, Stancija Stara, Škabići iValtursko polje. Općina Marčana ima razvedenu obalu s ukupno 36 km obalne crtepočevši od raškog zaljeva na sjeveru do zaljeva Budava na jugu. Prostor ima obilježjakarakteristična za elemente „crvene Istre“, a klima je mediteranska.

13


3.3. Povijest Općine Marčana

Povijesni izvori svjedoče o gustoj naseljenosti ovih prostora u vrijeme Antike te o burnojprošlosti. Marčana se u pisanim izvorima prvi put spominje 1243. godine u aktu prisegePule na vjernost Mlečanima. Naime, u to je vrijeme Marčana pripadala pulskom području,a potom 1331. godine potpada pod vlast Mletačke Republike. Budući da je tijekom 15.stoljeća ovim područjem u nekoliko navrata harala epidemije kuge, Marčana i okolicagotovo je ostala bez žitelja. Tijekom idućeg stoljeća, spomenuto područje MletačkaRepublika sustavno naseljava izbjeglicama koje su pred Osmanlijama bježale iz Grčke iDalmacije. U 16. st., nakon strahovite kuge koja je 1527. g. opustošila Pulu i njezinopodručje, uslijedilo je nekoliko pokušaja kolonizacije Marčane: naseljavanje grčkihobitelji i naseljavanje glavne privredne grana, a valja pretpostaviti da je i obrt bio razvijenpremda se u arhivskim vrelima o tome nisu sačuvali podaci.

Povijest srednjovjekovnog naselja usko je vezana za obližnji Mutvoran. Do 1853. g.Marčana je bila u sastavu mutvoranske župe, a od tada u sastavu mutvoranske kapelanijete je tek 1912. g. postala samostalna župa. Središtem mjesta Marčane dominira trobrodnažupna crkva Sv. Petra i Pavla iz 15. stoljeća sa zvonikom iz 1846. godine, a u Marčani senalazi i srednjovjekovna crkva Sv. Antona Padovanskog, produžena potkraj 16. stoljeća teposvećena 1709. godine. Područje Općine Marčana ima bogatu povijest obzirom dakulturna dobra svjedoče o aktivnositma na tom prostoru od prethistorije do danas, napr.nalazi u Ljubićevoj pećini kod Marčane, ostaci prehistarske gradine Vrčin kod Orbanići(18. – 12. st. pne- kao i Monkodonja) nalazi iz rimskog doba (ostaci rimskih vila igospodarskih zgrada kod Stancije Peličeti, Pavičini i Krvavići) srednjovjekovni gradićMutvoran, Stari Rakalj i dr.). Doseljavenje sadašnjih stanovnika na područje OpćineMarčana teklo je kroz duže vrijeme (16-17. st.) i ne uvijek iz istih krajeva.

RAKALJ

Rakalj je rodno mjesto poznatog istarskog književnika i ekonomista Mije Mirkovića učijoj je rodnoj kući uređena etnografska zbirka, u prošlosti je ovo naselje bilo poznato poizradi tradicionalne istarske lončarije. Stari Rakalj nalazi se na uzvisini iznad rta Sv.Nikole u Raškom zaljevu. Riječ je nekadašnjoj pretpovijesnoj gradini, antičkoj utvrdi isrednjovjekovnom kaštelu, a do danas je ostala sačuvana crkva Sv. Agneze. Uz Sv.Agnezu vezane su legende o gusarskim pohodima, nevremenima na moru i potopljenomblagu.

KRNICA I LUKA KRNICA

Krnica je smještena na uzvisini nad morem, okružena prekrasnim šumama, pašnjacima ivinogradima. Krnica je jedino mjesto u Istri koje ima i vlastitu luku. Cestom dugom 2,5kilometara kroz borovu šumu spustiti ćete se u Luku Krnica i ugledati ribarsko naselje sadrvenim brodicama, mrežama i kamenim kućama. Plaže su stjenovite male uvale razasuteduž cijelog Krničkog kanala sa netaknutom prirodom i kristalno čistim morem.

MUTVORAN

Na visoravni istočno od mutvoranske drage smješteno je naselje Mutvoran, u kojem senalaze ostaci nekadašnje histarske gradine i kasnijeg rimskog naselja. Danas je to naseljes malim brojem stanovnika na čiju slavnu prošlost podsjećaju ostaci pretpovijesnih

14


gradinskih i srednjovjekovnih zidina, kao župna crkva Sv. Marije Magdalene s izuzetnovrijednim inventarom.

LOBORIKA

Loborika - je naselje 7 km sjeveroistočno od Pule. Prvi put se spominje 990. godine. Navanjskome zidu župne crkve uzidan je predromanički reljef anđela (simbol evanđelistaMateja), koji je s Ivanovim orlom (u zidu mjesne seljačke kuće) i s Markovim lavom(sada u Lapidariju samostana svetog Franje u Puli) pripadao istoj cjelini. U šumi krajLoborike nalaze se ruševine ranosrednjovjekovnog naselja i predromaničke crkve.Loborika je poznata kao kolijevka biciklističkog sporta na području Istre.

FILIPANA

Područje naselja Filipana bilo je naseljeno i u prapovijesno i rimsko doba. KaoPhilippanum spominje se 990., a prosperitet doživljava do XV.st. Nakon epidemija kugepoč. XVI.st. selo je bilo gotovo potpuno napušteno, ali je ponovo naseljeno Hrvatimaizbjeglima iz zaleđa Dalmacije i Bosne pred Osmanlijama (1592. i 1624). Župna crkva sv.Filipa i Jakova sagrađena je 1609., a obnovljena 1926. i 1995. Trobrodna je, s preslicomna vrhu istaka na pročelju. Župa je osnovana 1618. odvajanjem od Vodnjana.

Stanovništvo:

Demografska povijest Istre pokazuje velike oscilacije u broju stanovništva, što jeponajprije uvjetovano zemljopisnim položajem, miješanim sastavom stanovništva,ratovima i s time povezanim političkim okolnostima u povijesti, a u sadašnje vrijemenajviše gospodarskim razlozima i migracijama po tom osnovu. Nakon Drugog svjetskograta broj stanovnika smanjio se za 40.609. Od 1971. godine broj stanovnika počinje rasti.Tome su ponajprije uzrok poslijeratne migracije stanovništva zbog gospodarskih razloga.Stanovništvo Istarske županije povećalo se u razdoblju 1948-2001. za samo 11,3%, uusporedbi s Hrvatskom gdje je u istom razdoblju zabilježen porast od 26,6%.

Uzorak naseljenosti Istarske županije govori o koncentraciji stanovništva u manjem brojugradskih naselja. U deset gradova živi 144.459 stanovnika što je čak 69,3% stanovništva,a u 31 općini živi 63.981 stanovnik što je 30,7% stanovništva. Ruralni prostor obilježavaizrazito niska gustoća naseljenosti – samo 33 stanovnika/km², dok prosječna gustoćanaseljenosti urbanog prostora iznosi 254 stanovnika/km². U ukupnom stanovništvuIstarske županije, danas poljoprivredno stanovništvo sudjeluje sa svega 2,60% što jeznatno niže nego li u RH ( 5,5%). Na području Istarske županije manje od 25% OPG-a(oko 4.600) registrirano je u upisniku poljoprivrednih proizvođača MPŠVG za tržišnuproizvodnju, dok se ostali bave poljoprivredom samo za „vlastitu potrošnju“ ili su upotpunosti napustili poljoprivrednu proizvodnju, što implicira da je njihovo zemljištezapušteno / neobrađeno. Isključivo od poljoprivrede živi tek oko 1.000 OPG-a. OpćinaMarčana ima površinu od 131 km². Prema podacima popisa stanovništva iz 2011. godineimala je 4.206 stanovnika (prema popisu iz 2001. godine imala je 3.886 stanovnika), dokprema podacima Ministarstva unutarnjih poslova na kraju 2011. godine, na njezinompodručju prebivalište ime 4.577 građana. Najveće naselje je Marčana sa 1.144 stanovnika.

15


Tabela 1.: ISTARSKA ŽUPANIJA - BROJ STANOVNIKA PO O PĆINAMA

MJESTO 1981. 1991. 2001. 2011. indeks 2011/1981

BUJE 4.957 5.421 5.340 5.127 1,03

BUZET 6.168 6.295 6.059 6.105 0,99

LABIN 12.014 13.144 12.246 11.703 0,97

NOVIGRAD 2.619 3.270 4.002 4.328 1,65

PAZIN 8.889 9.369 9.227 8.630 0,97

POREČ 11.739 14.633 17.460 16.696 1,42

PULA 56.153 62.378 58.594 57.765 1,03

ROVINJ 11.861 13.559 14.234 14.367 1,21

UMAG 9.936 12.348 12.901 13.594 1,37

BALE 1.014 1.064 1.047 1.129 1,11

BARBAN 3.014 2.983 2.802 2.715 0,90

BRTONIGLA 1.446 1.398 1.579 1.607 1,11

CEROVLJE 2.024 1.815 1.745 1.671 0,83

FAŽANA 1.879 2.716 3.050 3.569 1,90

FUNTANA 924 0,00

GRAČIŠĆE 1.571 1.456 1.433 1.408 0,90

GROŽNJAN 914 854 785 733 0,80

KANFANAR 1.713 1.574 1.457 1.538 0,90

KAROJBA 1.558 1.470 1.489 1.442 0,93

KAŠTELIR - LABINCI

1.168 1.296 1.334 1.459 1,25

KRŠAN 3.372 3.495 3.264 2.958 0,88

LANIŠĆE 624 621 398 327 0,52

16


LIŽNJAN 2.221 2.371 2.945 3.916 1,76

LUPOGLAV 1.111 979 929 935 0,84

MARČANA 3.962 3.729 3.903 4.260 1,08

MEDULIN 2.443 3.407 6.004 6.552 2,68

MOTOVUN 1.261 1.089 983 1.001 0,79

OPRTALJ 1.255 1.109 981 862 0,69

PIĆAN 1.820 0,00

RAŠA 3.197 0,00

SVETA NEDELJA 3.308 3.087 2.909 2.980 0,90

SVETI LOVREČ 1.400 1.362 1.408 1.017 0,73

SVETI PETAR U ŠUMI

999 999 1.011 1.067 1,07

SVETVINČENAT 2.345 2.204 2.218 2.183 0,93

TINJAN 1.999 1.820 1.770 1.672 0,84

TAR -VABRIGA 1.996 1.996 0,00

VIŠNJAN 2.416 2.252 2.187 2.266 0,94

VIŽINADA 1.268 1.150 1.137 1.155 0,91

VODNJAN 5.261 5.538 5.651 6.144 1,17

VRSAR 1.955 2.295 2.703 2.152 1,10

ŽMINJ 3.689 3.530 3.447 3.470 0,94

Izvor: DZS, Popis stanovništva, 2011.

Tabela 2.: POVRŠINE ŽUPANIJA, BROJ GARDOVA; BROJ OPĆINA I NASELJA

17


ŽUPANIJE POVRŠINAU KM

BROJ GRADOVA

BROJ OPĆINA

BROJ NASELJA

BROJ BIVŠIH NASELJA

Republika Hrvatska 56 594 123 423 6 759 1 132

Zagrebačka 3 060 8 26 697 66

Krapinsko-zagorska 1 229 7 25 423 35

Sisačko-moslavačka 4 468 6 13 456 82

Karlovačka 3 626 5 16 649 119

Varaždinska 1 262 6 22 301 25

Koprivničko-križevačka 1 748 3 22 264 16

Bjelovarsko-bilogorska 2 640 5 18 323 35

Primorsko-goranska 3 588 14 21 536 220

Ličko-senjska 5 353 4 8 252 77

Viroviti čko-podravska 2 024 3 13 190 35

Požeško-slavonska 1 823 4 6 277 14

Brodsko-posavska 2 030 2 26 185 8

Zadarska 3 646 6 26 221 28

Osječko-baranjska 4 155 7 35 264 18

Šibensko-kninska 2 984 5 13 196 17

Vukovarsko-srijemska 2 454 4 26 85 8

Splitsko-dalmatinska 4 540 16 39 367 42

Istarska 2 813 9 30 648 106

Dubrovačko-neretvanska 1 781 5 17 227 47

Međimurska 729 3 21 128 27

Grad Zagreb 641 1 0 70 107

Izvor: DZS, Popis stanovništva, 2011.

18


Iz tablice 2. vidljivo je da je Istarska županija prema popisu stanovnika iz 2011. godineimala 648 naselja, 30 općina i 9 gradova. U međuvremenu su se formirale dvije noveopćine na Poreštini i to Općina Funtana i Općina Tar – Vabriga, tako da Istarska županijau 2011.g. ima 41 jedinicu lokalne samouprave-10 gradova i 31 općinu.

Tabela 3.: POPISANE OSOBE, KUĆANSTVA I STAMBENE JEDINICE

Istra Ukupnopopisane

osobe

Ukupan brojstanovnika

Kućanstva Stambene jedinice ukupno privatna

kućanstva ukupno stanovi za

stalnostanovanje

213.891 208.440 79.377 79.309 134.251 103.695Buje - Buie 5.315 5.127 2.022 2.018 2.807 2.417Buzet 6.212 6.105 2.158 2.156 3.147 2.811Labin 12.188 11.703 4.813 4.812 7.009 6.705Novigrad - Cittanova

4.462 4.328 1.654 1.653 5.389 2.358

Pazin 8.868 8.630 2.973 2.972 3.717 3.583Poreč - Parenzo

17.210 16.696 6.276 6.270 13.119 7.976

Pula - Pola 59.286 57.765 22.933 22.908 28.928 27.998Rovinj - Rovigno

14.688 14.367 5.617 5.611 9.037 6.161

Umag - Umago

13.926 13.594 5.415 5.414 10.342 7.430

Vodnjan - Dignano

6.324 6.144 2.256 2.254 5.807 3.297

Bale - Valle 1.146 1.129 415 415 684 493Barban 2.728 2.715 961 961 1.353 1.257Brtonigla - Verteneglio

1.684 1.607 636 635 1.038 977

Cerovlje 1.695 1.671 514 512 814 758Fažana - Fasana

3.710 3.569 1.459 1.459 2.870 1.537

Funtana - Fontane

953 924 347 346 868 364

Gračišće 1.423 1.408 415 415 596 541Grožnjan - Grisignano

745 733 283 283 555 555

Kanfanar 1.549 1.538 562 562 915 789Karojba 1.446 1.442 421 421 617 560

19


Kaštelir - Labinci - Castelliere-S. Domenica

1.496 1.459 547 547 1.043 758

Kršan 3.009 2.958 1.050 1.049 1.713 1.376Lanišće 347 327 130 130 544 412Ližnjan - Lisignano

3.993 3.916 1.429 1.426 2.737 2.339

Lupoglav 940 935 340 340 536 338Mar čana 4.308 4.260 1.702 1.701 3.757 2.433Medulin 6.892 6.552 2.695 2.695 7.905 4.287Motovun - Montana

1.023 1.001 317 316 546 434

Oprtalj - Portole

869 862 318 318 742 742

Pićan 1.839 1.820 596 596 848 818Raša 3.311 3.197 1.257 1.254 2.477 1.705Sveta Nedelja 3.037 2.980 1.055 1.053 1.649 1.537Sveti Lovreč 1.024 1.017 341 341 533 341Sveti Petar u Šumi

1.078 1.067 330 330 411 377

Svetvinčenat 2.234 2.183 784 784 1.311 1.133Tar-Vabriga -Torre-Abrega

2.042 1.996 724 724 1.773 1.163

Tinjan 1.710 1.672 511 508 818 716Višnjan - Visignano

2.302 2.266 787 787 1.211 1.009

Vižinada - Visinada

1.174 1.155 413 413 653 558

Vrsar - Orsera 2.210 2.152 794 793 1.909 1.203Žminj 3.495 3.470 1.127 1.127 1.523 1.449

Izvor: DSZ, Popis stanovništva, 2011.

Prema popisu iz 2011.g. Općina Marčana je imala 1.702 privatnih kućanstava i 2.433stanova što pokazuje da je veliki broj stanova u vlasništvu osoba koje ne žive na područjuMarčane (vikendaši) te da jedan broj stanovnika Općine ima više stanova, a da se istidjelom koriste u turističke svrhe tj. iznajmljivanje. Podaci za cijelu Županiju mogu sevidjeti u tablici 3.

20


4. PRIRODNI RESURSI

Prirodni resursi i njihove karakteristike značajno opredjeljuju gospodarsku djelatnost, aistovremeno determiniraju kvalitetu života stanovništva U ovom poglavlju tretirani suvrijednosni resursi Općine, reljef i klima, tlo, vode, poljoprivredne površine.

4.1. Reljef i klima

Prostor Općine Marčana u svojim prirodnim komponentama sadrži sva glavna obilježjakarakteristična za elemente “crvene Istre”. To je istočnoistarska vapnenačka zaravan, kojase s prosječne kote +200m do +250m u priobalju strmo spušta prema obali. Ova zaravanse strmije spušta k moru u Raškom zaljevu, gdje taj kontakt poprima kanjonske elemente.

Generalno gledajući, prirodni pejsaž područja Općine Marčana (naročito njegovog obalnogdijela) nije dominantno antropogeniziran, već je za razliku od drugih obalnih područja,izvorna slika pejsaža u većoj mjeri očuvana, dok je u unutrašnjosti čovjek intervenirao uokoliš u daleko većem obimu. Ova slika krajobraza, međutim, znatno je narušena u zadnjadva desetljeća eskalacijom bespravne izgradnje u priobalnom pojasu.

Obzirom na morfologiju terena, kao i na klimatske karakteristike, na sjevernom obalnomdijelu prevladava krševito zemljište, surovi kamenjar uglavnom obrasao travom i niskimkržljavim raslinjem, tretiran kao pašnjak no ponegdje i potpuno gol, dok je na centralnom ijužnom obalnom dijelu prisutna autohtona srednje visoka neprohodna zimzelena makija3-4m visine (Orno-Quercetum ilicis, odnosno facijes s hrastom crnikom i bjelograbićem -Orno-Quercetum ilicis / Carpinetum orientalis H-ić), koja se rasprostire duž obalnog rubagotovo do same obale šireći se manje ili više prema kopnu. Ponegdje se nalaze dobrorazvijene borove šume (Pinus halepensis), djelomičnog do potpunog sklopa i uglavnomprohodne, starosti 40-50 godina. Prirodnim pošumljavanjem, neposredno uz stariju, stihijskise razvija mlada borova šuma, te na taj način osvaja prostor.

U unutrašnjosti općine - na zaravni, naprotiv, veliki dio područja općine zauzimaju srednjevisoke šume hrasta i bijeloga grabra visine do 10m, te obrađene poljoprivredne površine,koncentrirane uglavnom neposredno uz naselja, ili su to manje cjeline od kojih su ponekesada zapuštene ili zakorovljene s tendencijom prerasta u šikaru.

Općina Marčana zauzima jugoistočni dio istarskog poluotoka, gdje se utjecaj Jadranskogmora očituje iz smjerova od sjeveroistoka do juga, stvarajući mediteransku klimu, kojukarakteriziraju topla i sunčana ljeta i blage zime. Najniže temperature zraka bilježe se usiječnju i veljači, u prosjeku 5 do 6oC, a najviše u srpnju i kolovozu (prosječno 22 do23oC). Srednja godišnja temperatura zraka iznosi 14oC. Srednji broj toplih dana (25oC)iznosi 89 dana. Najveći broj sunčanih sati ima mjesec srpanj. Prosječna mjesečnarelativna vlažnost iznosi od 65% ljeti do 75% u jesen. Ukupna godišnja količina padalinaiznosi u prosjeku 796 mm, te je među najnižima na istočnom Jadranu.

Tokom godine prevladava vjetar iz smjerova NE (bura), u prosjeku 20% dana godišnje, teE (levant), u prosjeku 20%. Učestalost ovih smjerova je najmanja ljeti (11% NE, odnosno19% E). Također značajno je zastupljen smjer SE (jugo), posebno u proljeće (17%), a

21


najmanje iz pravca N (tramontana), u prosjeku 4%, i S (oštro) 5%. Ljeti su vjetrovi izsmjera NW (maestral) s 12% i W (grbin) s 10% učestaliji, kada nastupa eterijsko strujanjezapadnog smjera koje donosi ugodno osvježenje. Učestalost tišine je među najvišima nasjevernom Jadranu i iznosi ljeti 16%, dok je najniža u proljeće 11%.

Obalnu liniju karakterizira bogata razvedenost, s brojnim uvalama od kojih su najvećeRaški zaljev i Krnička uvala na sjeveru, te Vinjole i Budava na južnom dijelu. Dostupnostdo obalnog ruba omogućena je tek mjestimično, uglavnom u uvale, reljefnim procjepimamanjih nagiba. Analogno strmim obalama obalno je more također duboko, s dubinama od15 do 30m.

Pripadajuće obalno more bitno se ne razlikuje od akvatorija Kvarnerskog zaljeva, čiji jesastavni dio, sa svim njegovim karakteristikama, od temperature, gibanja mora, do ekološkeopterećenosti. Zasebno se ovaj dio akvatorija nije nikada istraživao, niti su vršena mjerenja iispitivanja, osim u okviru Kvarnerskog zaljeva. Učestalost mirnog mora je 15% u prosincu,do 56% u srpnju i viša je nego u drugim dijelovima Jadrana. Smjer valova je izrazitopromjenjiv. U jesen i početkom zime nešto je učestaliji smjer NE (oko 30%) u odnosu napreostale smjerove. Maksimalna visina vala od bure iznosi oko 3,5m (u veljači), od jugaoko 2,5m, a za ostale smjerove oko 1,5m. Morske mjene ili kolebanje razine moramješovitog su tipa. Proizlazi da nivo morske vode koleba u prosjeku unutar vrijednosti-0,20 i +0,40 m, dakle kojih 0,60 m. Za vrijeme jakih ciklonalnih aktivnosti i jakog juganivo mora može se povisiti za 1,23m iznad srednje razine mora, odnosno za jakoganticiklona i bure nivo mora može se spustiti i na -0,88m ispod srednje razine mora.Proizlazi da maksimalna kolebanja mora mogu doseći i do 2,2 m, koja nastaju u kasnojjeseni i zimi. Grijanje površinskog sloja mora u priobalnom području počinje u pravilu utravnju, otprilike mjesec dana kasnije nego što je slučaj za zrak. Do tada je more uprosjeku oko 4oC toplije od zraka. Maksimalna temperatura mora (na površini) dosegne ukolovozu (oko 23,5oC) a minimalna je u veljači (oko 10oC). Salinitet je između 32 i 37 ‰.Prozirnost mora, zavisno o godišnjem dobu je 4-8m. Vode spadaju u II. razred, odnosno III.(Raški zaljev). U uvalama Budava, Vinjole, Krnica i Kalavojna organiziran je privezmanjeg broja rekreativnih plovila domaćeg stanovništva i ribarskih brodova. Uzgoj ribe iškoljaka organiziran je u uvalama Budava i Salamušćica.

4.2. Tlo

Na temelju geološkog sastava i različitih vrsta tala, u Istri postoje tri reljefne cjeline:brdoviti sjeverni rub (Bijela Istra), niže flišno pobrđe (Siva Istra) i niske vapnenačkezaravni (Crvena Istra).

Područje Općine Marčana izgrađuju uslojeni vapnenci, a samo rjeđe dolomiti ili vapnencis lećama breča i konglomeratima. Uslojeni vapnenci cenomanske starosti izgrađujupodručje zapadno od Krnice. Prema istoku slijedi serija uslojenih smeđe-sivih dopepeljasto-sivih vapnenaca donjeg turona i smeđe-sivih dobro uslojenih vapnenacagornjeg turona. Ova se serija vapnenaca proteže od uvale Budava, preko uvale Krnica isela Rakalj do uvale Salamušćica, a zatim zapadnim rubom Raškog kanala prema sjeveru.Konačno sam rub Raškog kanala predstavljen je serijom sivih i svijetlo-sivih dobrouslojenih vapnenaca turonsko-senonske starosti. Ovi dobro uslojeni vapnenci mogu sejaviti i u obliku leća pločastih vapnenaca, a veoma rijetko i kao vezani konglomerat.

22


Može se, dakle, konstatirati da šire područje Krnice i Raklja pa sve do Raškog zaljevaodnosno do uvale Budava, slično kao i u unutrašnjosti, izgrađuju veoma dobro uslojenivapnenci, većinom tanko-uslojeni, sive i svijetlo-sive boje. Kasnije geološke faze(naročito je to bilo karakteristično za tzv. proces emerzije u neogenu i kvartaru) pogodujustvaranju zemlje crvenice (“crvena Istra”), koju nalazimo nesuvislo rasprostranjenuposvuda po području općine. Ta crvenica daje jedno od osnovnih prirodnih obilježja krajukroz znatno učešće poljoprivrednih površina u ukupnoj pejsažnoj slici. Posebno to vrijediza područje unutrašnjosti općine. Crvenica je vrsta tla karakteristična za suptropske isredozemne krške regije odnosno područja sastavljena od vapnenca koja dobijaju znatnukoličinu padalina. Crvenica je tzv. teško tlo, zbijeno i s malo humusa. Međutim, crvenicalako upija i dugo zadržava vodu što omogućuje biljkama da na njoj opstaju tijekom suhog,vrućeg i dugog sredozemnog ljeta.

Ovo obilje kamena uvjetovalo je, u regiji vrlo prepoznatljivu, tradiciju bavljenjakamenom. Stoga se po cjelokupnom širem razmatranom prostoru susreću napuštenikamenolomi u kojima je lokalno stanovništvo u više ili manje nekontroliranimokolnostima kroz stoljeća eksploatiralo kamen uglavnom za lokalne ili čak vlastitepotrebe.

4.3. Vode

Hidrografija Općine Marčana je uglavnom siromašna bez stalnih površinskih vodnihtokova, osim povremenog vodnog toka koji se napuni za vrijeme obilnih kiša, a to supovremeni potoci. Jedini vodotok – istina dugačak samo nekoliko desetina metara je uuvali Blaz u raškom zaljevu, a jedini izvor vode na kopnu je na području „vrulje“ izmeđuKrnice i Krničkog porta. Većina nekadašnjih lokvi više ne postoji ili ne zadržava vodu. Temeljem dosadašnjih istraživanja, osim na području raškog zaljeva, utvrđeni su slivovipodzemnih voda u jugozapadnom dijelu Općine na potezu od naselja Divšići i Marčanado Loborike.

4.4. Poljoprivredne površine

U Općini Marčana planiraju se poljoprivredne površine osnovne namjene koje se Planomdalje razgraničuju na:

• osobito vrijedna obradiva tla (navodnjavana zemljišta, izgrađen sustav odvodnje,veće površine pod višegodišnjim kulturama maslinici, vinogradi, voćnjaci,plantaže zrnatog voća),

• vrijedna obradiva tla (polivalentna proizvodnja žitarica, industrijskih kultura,krmnih kultura i drugih jednogodišnjih kultura),

• ostala obradiva tla (polivalentne poljoprivredne površine u mješovitim sklopovimas neobradivim zemljištem, manje površine pod višegodišnjim kulturama maslinici,vinogradi, voćnjaci).

23


Poljoprivrednu djelatnost na području Marčane neophodno je sagledati u kontekstupostojećih prirodnih i ljudskih resursa, koji svojom snagom i tradicijom već stoljećimavaloriziraju područje. Poljoprivredna proizvodnja tradicionalno je obilježenamaslinarstvom, vinogradarstvom, povrćarstvom, stočarstvom i ratarstvom. Problemi upoljoprivredi proizlaze prvenstveno iz veličine posjeda i parcela, što otežava primjenusuvremene tehnike i tehnologije u procesu proizvodnje, te neriješenih imovinsko-pravnihodnosa.

Osnovnu komparativnu prednost u poljoprivredi, pored klimatskih i pedoloških uvjeta,čine ljudski resursi koji posjeduju znanja i vještine na području maslinarstva i vinarstva.Svakako jedan od objektivnih činitelja razvoja poljoprivrede jest blizina tržišta putemkojeg se poljoprivredni proizvodi mogu plasirati, pri čemu je izrazito važno istaknutikvalitetu, te raditi na izgradnji marke proizvoda kao i pozicionirati poljoprivredneproizvode prema zemljopisnom porijeklu. Privatni vlasnici na području Općine Marčanaraspolažu sa 2.286 ha poljoprivrednog zemljišta (od toga je iskorišteno 812 ha, RepublikaHrvatska na području Općine ima 496,3588 ha poljoprivrednog zemljišta koje nijeobuhvaćeno šumsko-gospodarskom osnovom.

U segmentu ribarstva prisutne su značajne gospodarske aktivnosti. Te aktivnosti suevidentne u ostvarenom prometu i zaposlenosti. Zbog velikih potreba za potrošnjom ribe iribljih prerađevina u okruženju, ovom segmentu gospodarstva treba posvetiti većurazvojnu pozornost.

Tabela 4.: SWOT ANALIZA – PRIRODNI RESURSI I PROSTOR

SNAGE SLABOSTI

� Povoljan geoprometni položaj

� Povoljno reljefno i klimatsko obilježje prostora

� Donekle očuvan i nezagađen prirodni okoliš ( turizam,poljoprivreda )

� Doneseni prostorni planovi (treba donijeti UP)

� Stanovništvo sa iskustvom za poljoprivrednu proizvodnju

� Nedovoljna valorizacija prirodnihresursa i prostora

� Nedostatno cijeloživotno obrazovanje

� Nedovoljna osviještenost stanovništvao potrebi zaštite okoliša

� Postojeća bespravna gradnja u priobalnom prostoru (problem pretvoriti u korist)

� Nisu doneseni UP

� Neizgrađeno građevinsko zemljište nijeinfrastrukturno opremljeno

� Stanovništvo nije dovoljno ambicioznoi poslovno

24


MOGUĆNOSTI PRIJETNJE

� Uravnotežen i održiv razvoj, planski vođen i dinamičnije, moguće je ostvariti viši standard stanovništva

� Više korištenje sredstva EU fondova u razvoju

� Sustavna edukacija stanovništva

� Donošenje urbanističkih planova

� Infrastrukturno opremanje građevinskog zemljišta(privatno-javno)

� Nelegalna odlagališta

� Odljev obrazovane radne snage

� Neprikladna zakonska regulativa

Izvor: Vlastita obrada, 2016.

25


5. INFRASTRUKTURA

Kad se govori o razvoju svakog kraja, infrastruktura je preteča razvoja (mora bitiosigurana). S tog aspekta prikazana je prometna infrastruktura (cestovni. željeznički,pomorski i zračni ), telekomunikacije, elektroopskrba, vodoopskrbna infrastruktura, a uSWOT analizi je dana ocjena mogućnosti razvoja i nedostaci.

5.1. Promet

Postojeću prometnu mrežu prostora Općine Marčana čine državne ceste, te županijske ilokalne ceste i ostale ceste. U hijerarhiji osnovnih cestovnih prometnih koridora, nadržavnu cestovnu mrežu naslanja se mreža županijskih cesta koja je u funkciji općinskog imeđuopćinskog povezivanja. Lokalne ceste preuzimaju na sebe funkciju povezivanjanaselja na prostoru Općine.

Cestovne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

JAVNE CESTE U OPĆINI MAR ČANA :

DRŽAVNE CESTE

r.br. br. ceste

opis ceste

metaraukupno

metarau OMbroj

1. 66 Pula - Most (D 3) - Barban – Labin - Vozilići – Brestova 60.900 19,800

UKUPNO U OM 19.800

ŽUPANIJSKE CESTE

r.br. br.ceste

opis ceste

metara ukupno

metara u OMbroj

1. 5101 Ž 5077 (Barban) – Divšići - Ž 5190 (Vodnjan) 18.100 6.1002. 5118 Ž 5101 (Guran) – Pinezići - Marčana - Ž 5119 9.900 9.700

48 5119D 66 (Prodol) – Krnica - Kavran - Šišan - Medulin - Pomer - D 66 (Pula)

44.000 16.900

51 5122 Ž 5119 (Pavičini) – TN Duga Uvala 2.600 2.60052 5123 Ž 5119 (Krnica) – Rakalj 3.600 3.600

UKUPNO U OM 38.900

LOKALNE CESTE

r.br. br. ceste

opis ceste

metara ukupno

metara u OMbroj

136 50143 Ž 5190 (Juršići) – Butkovići - Orbanići - Ž 5101 (Divšići)

6.400 2.800137 50144 Ž 5100 (Šajini) – Bičići - Orbanići - Ž 5190 9.400 3.000138 50145 D 66 (Manjadvorci) – Hreljići . L 50153 3.800 2.600150 50157 L 50145 (Hreljići) – Bratulići - Ž 5119 (Stara Stancija) 2.400 2.400

26


r.br. br.ceste

opis ceste

metara ukupno

metara u OMbroj

157 50164 Ž 5101 (Divšići) – Filipana - D66 (Prodol) 4.200 4.200158 50165 L 50164 (Divšići) - L 50166 (Šarići) 1.400 1.400159 50166 Šarići - Ž 5118 (Pinezići) 2.600 2.600160 50167 Mutvoran – Cokuni – Ž 5118 (Križ) 1.700 1.700161 50169 D 66 (Loborika) - L 50170 (Muntić) 1.600 1.600162 50170 D 66 (Loborika) - Ž 5121 (Muntić) 2.800 2.200164 50173 Ž 5123 (Krnica) – Luka Krnica 2.800 2.800165 50174 Ž 5119 – Peruški 1.000 1.000175 50184 Ž 5119 - Mali Vareški – Jovići 1700 1.700

UKUPNO 30.00

NERAZVRSTANE CESTE U OPĆINI MAR ČANA:

PLANIRANE NERAZVRSTANE CESTE KOJE POVEZUJU NASELJA, IZDVOJENA GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA I GOSPODARSKE ZONE

redni DIONICA NERAZVRSTANE CESTE DUŽINA U KMbroj OD DO ASFALT MAKADAM UKUPNO

1Državna cesta D 66

Stancija Palijon (dio u Općini Marčana) 0,45 0,45

2Državna cesta D 66 Biletići 0,47 0,47


Stara Stancija (zapadno izdvojeno građevinsko područje) 0,25 0,25

4Državna cesta D 66 Matišini dvori 0,11 0,11

5Državna cesta D 66 Kapovi dvori 0,64 0,64

6Državna cesta D 66 Galantovi dvori 0,42 0,42

7Državna cesta D 66 Belasi - Mitrovi 0,60 0,48 1,08


Tronovi dvori - Pecinovi dvori 0,90 0,90

9Državna cesta D 66 Pušar 0,30 0,30

10Državna cesta D 66 Kavrančevi dvori 0,07 0,07

11Državna cesta D 66 Horse centar 0,40 0,40


Područje gospodarske - proizvodne namjene Loborika 0,51 0,51

13Državna cesta D 66 Radeki polje 1,16 1,16


U pravcu Galižane (dio u Općini Marčana) 0,25 0,71 0,96

15 Spoj sa nerazvrstanom

Groblje Loborika 0,42 0,42

27


cestom - D 66 u pravcu Galižane

16

Spoj sa nerazvrstanom cestom - D 66 u pravcu Galižane

Područje gospodarske - proizvodne namjene Loborika

0,60 0,60

17Državna cesta D 66 Stancija Kampi 0,12 0,12

18Državna cesta D 66 Stancija Žmak 0,05 0,05

19Državna cesta D 66 Stancija Peličeti 0,90 0,90

20Županijska cestaŽ 5101 Lokalna cesta L 50144 1,08 1,08

21Županijska cestaŽ 5101 Livovići 0,30 0,30

22Županijska cestaŽ 5101 Balići 0,33 0,33

23Županijska cestaŽ 5101 Matelići 0,20 0,20

24Županijska cestaŽ 5101 Kužinići 0,33 0,33

25Županijska cestaŽ 5101

Boduleri - Ferlini - lokalnacesta L 50144 1,00 1,40 2,40

26Županijska cestaŽ 5101 Stancija Celija 0,67 0,67


Ljubićeva pećina - Ljubićeva stancija 1,35 0,54 1,89

28Županijska cestaŽ 5118 Čalićevi dvori 0,73 0,73

29Županijska cestaŽ 5119 Stancija Brčevac - Škabići 1,56 1,56


Mihnica - Osipići - Stancija Buršići 0,52 1,50 2,02

31 Mihnica Stancija Vlašić 0,28 0,28


Područje gospodarske - proizvodne namjene Krnica sjeverozapad (Krnica 2)

0,28 0,28

33Županijska cestaŽ 5119 Cokuni 0,70 0,70

34Županijska cestaŽ 5119 Veliki Vareški 0,28 0,28

35Županijska cestaŽ 5119 Verlići - L 50184 0,65 0,65

36Županijska cestaŽ 5119 Budava 0,85 0,85


Duga uvala do spoja s planiranom lokalnom cestom Peruški - Kaval

1,01 1,01

38Županijska cestaŽ 5123 Papini (Rakalj) 1,22 1,22

39Županijska cestaŽ 5123 Groblje Rakalj 0,25 0,25

28



Laništa - Suhača - L 50173 0,92 0,92

41 Filipana Taškerovi dvori 0,42 0,42

42Lokalna cesta L 50164

Spoj s nerazvrstanom cestom Filipana - Taškerovi dvori 0,32 0,32

43Lokalna cesta L 50165 Šarići - Marovići 0,65 0,70 1,35

44

Planirana jugoistočna obilaznica naselja Marčana (Ž)

Područje gospodarske - proizvodne namjene Draga

1,91 1,91

45 Marčana Sansovi dvori 0,68 0,6846 Sansovi dvori Šetepanovi dvori 1,08 1,08

47

Planirana jugoistočna obilaznica naselja Marčana (Ž)

Područje gospodarske - proizvodne namjene Draga preko Sansovi dvorido Šetepanovih dvori

1,76 1,76

48 Sansovi dvori Križančevi dvori 0,24 1,14 1,38

49

Spoja s nerazvrstanom cestom - Sansovidvori

Križančevi dvori do Paužinke

0,34 0,34

50

Spoj s nerazvrstanom cestom - Sansovidvori

Križančevi dvori Pločevih dvori

1,36 1,36

51

Lokalna cesta L 50169 - Radeki Glavica

u pravcu Muntića (dio u Općini Marčana) 1,05 1,05


Biletići u pravcu Stancije Palijon i Bristovca (dio u Općini Marčana)

0,64 1,45 2,09


Luka nautičkog turizma - marina Krnički Porat 0,33 0,33

54 Cokuni Stancija Kumparička 0,92 0,92

55Lokalna cesta L 50174 Peruški 0,12 0,12

56 Peruški Marusi 0,85 0,85

57Spoj s nerazvrstanom cestom L 50174

Marusi do Stancije Škabić 1,03 1,03

58

Lokalna cesta L 50174 Mali Vareški Lokalna cesta L 50184 0,55 0,55

59

Spoj s planiranom cestom Peruški -Kaval

Turističi punkt Peruški 0,10 0,10

UKUPNO: 15,94 29,46 45,40

29


OSTALE NERAZVRSTANE CESTE IZVAN GRA ĐEVINSKIH PODRU ČJA (JAVNO DOBRO – POLJSKI I ŠUMSKI PUTOVI)

redni NAZIV KATASTARSKEOPĆINE

DUŽINA U KMbroj ASFALT MAKADAM UKUPNO

1 FILIPANA 39,0 39,02 KAVRAN 16,0 16,03 KRNICA 0,7 40,3 41,04 LOBORIKA 13,5 13,55 MARČANA 20,0 20,06 RAKALJ 35,0 35,07 VALTURA 3,5 3,58 VODNJAN 7,0 7,0

UKUPNO: 0,7 174,3 175,0

OSTALE NERAZVRSTANE CESTE U GRAĐEVINSKIM PODRU ČJIMA

redni NAZIVKATASTARSKE

OPĆINE

DUŽINA U KM

broj ASFALT MAKADAM UKUPNO1 FILIPANA 3,6 1,5 5,12 KAVRAN 0,7 0., 1,63 KRNICA 8,6 6,4 15,04 LOBORIKA 1,5 2,6 3,95 MARČANA 4,4 1,9 6,36 RAKALJ 7,2 2,4 9,67 VALTURA 0,2 0,1 0,38 VODNJAN 0 0,3 0,3

UKUPNO: 26,2 15,2 41,4

5.2. Željeznički promet

Postojeći ogranak željezničke pruge prema zoni posebne namjene sjeverozapadno odZračne baze Pula zadržava se na postojećoj trasi i može se modernizirati.

Križanje željezničke pruge i nerazvrstane ceste za Stanciju Peličeti mora se urediti smodernom signalizacijom i osiguranjem, sukladno posebnim propisima i učestalostiprometa na navedenom ogranku željezničke pruge.

30


5.3. Pomorski promet

Planirane pomorske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama na području Općine Marčana:a) Lokalna luka otvorena za javni promet Budava i Krnica sa izdvojenim lučkim područjima Mala Vinjola, uvala Vinjola, uvala Kalavojna, Sv. Mikulab) Luke posebne namjene:- luke nautičkog turizma - marine: , Rakalj - Sv.Agneza,- sportske luke: Budava.

5.4. Telekomunikacijski promet

Područje je gotovo potpuno pokriveno fiksnim telefonskim linijama i mobilnomtelefonijom, čime je omogućeno i spajanje računala na brzu internetsku mrežu, što jevažno za razvoj gospodarstva, posebno turizma ali i kvalitete života stanovnika.Internetska mreža je dostupna na većem području, no ona je nedovoljne kvalitete i brzine.Važno je istaknuti kao je potreba za razvojem brzog i bežičnog interneta preduvjet razvojaovog područja.

Distributivna telekomunikacijska kanalizacija (DTK) gradi se radi omogućavanjapriključenja svih građevnih čestica u naselju i to u pravilu polaganjem podzemnih kablovau zaštitnom pojasu prometnica i na drugim javnim površinama

5.5. Energetski sustavi

Opskrbu električnom energijom Općine vrši HEP Pula s kojom Općina uspješno surađujeinicirajući rješavanje problema rekonstrukcije i razvoj mreže visokog napona,niskonaponske mreže i trafostanica.

5.6. Cijevni transport plina

Magistralni plinovod za međunarodni transport DN500 radnog tlaka 75 bara Vodnjan –Labin – Kršan – Viškovo, u dijelu koji se odnosi na obuhvat Plana, može se rekonstruiratiunutar koridora određenog grafičkim dijelom Plana. Izvan građevinskih područja mogućaje izgradnja novih srednjetlačnih plinovoda, s time da se njihove konačne trase, dimenzijei dužine, vrste cijevi koje se koriste, veličine i kapacitet mjerno redukcijskih stanica,određuju vodeći računa o postojećim izgrađenim strukturama, naseljima i krajobraznimvrijednostima, te u skladu s važećim propisima i pravilima struke. Srednjetlačni plinovodmože se položiti na udaljenost najmanje 2 m od izgrađene građevine, ukoliko ne ugrožavastabilnost te građevine. Unutar tog koridora zabranjeno je graditi građevine namijenjenestanovanju ili boravku ljudi.

31


Kroz Općinu Marčana prolazi plinovod DN500 radnog tlaka 75 bara Vodnjan – Labin –Kršan – Viškovo, ali za sada se ne planira izgradnja plinovodne mreže, a kada bi do njedošlo plinovod bi se trebao graditi iz mjerno redukcijske stanice sjeverno od Galižane)

5.7. Vodoopskrbna infrastruktura

Opskrbu vodom na području Općine Marčana vrši VODOVOD PULA d.o.o. za javnuvodoopskrbu , trgovačko društvo s ograničenom odgovornošću. Osnivači Grad Pula iVodnjan, Općina Barban, Ližnjan, Marčana, Medulin i Svetvinčenat Društvenimugovorom uskladili su Vodovod Pula s odredbama Zakona o trgovačkim društvima.Temeljni kapital Društva sporazumno je podijeljen na sedam temeljnih udjela, kojepreuzimaju članovi Društva i to 72% Grad Pula, 2% Općina Barban, 4% Općina Ližnjan,4% Općina Marčana, 7% Općina Medulin, 1% Općina Svetvinčenat, 9% Grad Vodnjan i1% Općina Fažana. Društvo raspolaže s 32 rezervoara ukupne zapremnine 32.313 m3

vode, 70 crpnih agregata, 12 prepumpnih stanica, 11 prekidnih komora, 17 uređaja-postrojenja za pripremu vode za piće, 35.032 vodovodnih priključaka, 758 uličnihhidranata, dužina vodovodne mreže iznosi 758 km i od toga 297 km glavnog dovoda i 460km razvodne mreže. Voda se nakon obrade u postrojenju Rakonek podiže na visinu 310m, u postrojenju Gradole na visinu 191 m, a u postrojenju Butoniga na visinu 337 m, dokpulski bunari vodu direktno tlače u vodoopskrbni sustav. Vodovod planira rekonstruiratimagistralni cjevovod Rakonek-Pula koji prolazi kroz Općinu Marčana i preko kojeg sepraktički u cijelosti opskrbljuje Općina Marčana. Na perifernim dijelovimavodoopskrbnog sustava postoje problemi sa tlakom vode koji se planiraju rješavatiuređajima za povišenje tlaka koji se ugrađuju na dovodne cjevovode (dakle bez skupezamjene kompletnih cjevovoda). Na području Općine Marčana putem naknade za razvojiz cijene vode osigurava se oko 300.000 kuna godišnje za razvoj vodoopskrbe, što jenedovoljno za bilo kakve veće investicije, te je od vremena kada je Zakonom najprijesmanjena, pa ukinuta naknada za priključenje, te nadležnost za izgradnju sa JLSprebačena na Vodovod sve manje izgradnje ogranaka vodovodne mreže, tj, ona nipribližno ne prati širenje naselja. Legalizacija zgrada, posebice van građevinskihpodručja, za koje će se u skoroj budućnosti trebati odrediti građevinska područja, taj ćeproblem još više naglasiti

Priključenost na vodovodnu mrežu u građevinskim područjima naselja je formalno preko90 %, a u naravi gotovo 100%, (dio zgrada nema vlastiti priklju čak već je priključenpreko nečijeg tuđeg priključka). Velik broj zgrada priključen je putem privremenihpriključaka iz razloga što nije izgrađena ulična vodovodna mreža. Procjenjuje se da bi zarješavanje stalnih priključaka postojećih zgrada u građevinskim područjima naselja bilopotrebno izgraditi ukupno preko 8 kilometara ulične vodovodne mreže. Nadalje, postojenaseljena mjesta kao što su Balići, Livovići, Stancija Celija, Stara Stancija, StancijaŠkabići, Sv. Mikula, Prisedi i dr. do kojih nije izgrađena javna vodovodna mreža.

5.8. Odvodnja otpadnih voda

Mandalena d.o.o. Marčana, Pula – Herculanea d.o.o. Pula i Istarski vodozaštitni sustavd.o.o. Buzet, kao pravne osobe i javni isporučitelji vodnih usluga u kojima vlasništvo,

32


odnosno udjele u vlasništvu ima Općina Marčana, nastavljaju s obavljanjem djelatnostijavne vodoopskrbe i javne odvodnje koje su im bile povjerene Odlukom o komunalnimdjelatnostima.

Sanitarne otpadne vode:

Jedini izgrađeni sustav javne odvodnje na području Općine Marčana je u stambenoturističkom naselju Duga uvala koje se sastoji od 18 priključaka, sanitarne kanalizacijedužine oko 3 km, prepumpne stanice, pročistača otpadnih voda, te podmorskogkanalizacijskog ispusta DN 315 mm dužine 875 m (75 m kopneni i 800 m morski) sazavršetkom na dubini od 38 metara. Na sustav su priključene zgrade sa ukupno oko 3000ležajeva ( hotel sa 600 ležajeva, apartmanske zgrade sa 662 apartmana, hostel sa 200ležajeva, te kamp sa oko 200 ležajeva). Godine 2013. IVS d.o.o. Buzet je započeo gradnjusanitarne kanalizacije u naselju Marčana, te je do izgrađen glavni kolektor u dužini od 1,1km IVS d.o.o. treba uz sanitarnu kanalizaciju naselja Marčana graditi i sanitarnukanalizaciju naselja Loborika (za koju su kao i za Marčanu ishođene potrebne dozvole iriješeni imovinsko-pravni odnosi, te sanitarnu kanalizaciju naselja Divšići, za izgradnjukoje su također ishođene potrebne dozvole i riješeni imovinsko-pravni odnosi.

Oborinske otpadne vode:

U Općini su izrađena dva sustava odvodnje oborinskih voda: – u Stambeno – turističkom naselju Duga uvala u dužini od 1 km sa ispustom u moreu duljini od 70 m- u naselju Marčana u dužni od 0,7 km sa separatorom i ispustom u teren (sustav je

dovršen i u funkciji)

Tabela 5.: SWOT ANALIZA – INFRASTRUKTURA

SNAGE SLABOSTI

� Blizina najznačajnijih prometnica

� Zadovoljavajuće rješenje vodoopskrbe,elektro-opskrbe, i PTT

� Nedefinirano i neriješeno pitanje prometne infrastrukture općine

� Nepostojanje infrastrukture za budućelegalizirane objekte izvan građevinskogpodručja


� Poticanje korištenja alternativnih izvoraenergije (sunce i vjetar)

� Kvalitetnije održavanje prometnica i rješenje parkirnog prostora

� Neodgovarajuća izgrađenost prometnica

� Nepoštivanje standarda održivog razvoja i ekologije


33


6. KOMUNALNA DJELATNOST

Pod komunalnim gospodarstvom podrazumijeva se obavljanje komunalnih djelatnosti,čiju organizaciju donosi svaka jedinica lokalne samouprave. Naročito pružanjekomunalnih usluga od interesa za fizičke i pravne osobe, te financiranje građenja iodržavanje objekata i uređenja komunalne infrastrukture kao cjelovitog sustava napodručju jedinica lokalne samouprave

Općinsko vijeće Općine Marčana je 03. travnja 2013. godine donijelo novu Odluku oobvezatnom korištenju komunalne usluge održavanja čistoće u dijelu koji se odnosi naskupljanje i odvoz komunalnog otpada čime je određeno da je korištenje komunalneusluge održavanja čistoće u dijelu koji se odnosi na skupljanje i odvoz komunalnogotpada obvezno na području cijele Općine Marčana, kako unutar građevinskih područja,tako i izvan građevinskih područja.

Na području Općine Marčana se, sukladno članku 3. Zakona o komunalnomgospodarstvu, obavljaju slijedeće komunalne djelatnosti:

1. prijevoz putnika u javnom prometu,2. održavanje čistoće,3. odlaganje komunalnog otpada,4. održavanje javnih površina,5. održavanje nerazvrstanih cesta,6. tržnice na malo,7. održavanje groblja i prijevoz pokojnika,8. obavljanje dimnjačarskih poslova,9. javna rasvjeta.

Osim komunalnih djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka, komunalnim djelatnostima zapodručje Općine Marčana smatraju se i slijedeće komunalne djelatnosti:

1. održavanje i naplata parkirališnih mjesta,2. održavanje plaža,3. zimska služba,4. veterinarsko – higijeničarski poslovi,5. skupljanje, privremeno odlaganje i utilizacija lešina životinjskog porijekla,6. sanacija neuređenih odlagališta i otpadom onečišćenog okoliša.

6.1. Gospodarenje otpadom

Prikupljanje i zbrinjavanje svih vrsta otpada provodi se u skladu s propisima o otpadu izaštiti okoliša, planovima gospodarenja otpadom te općim aktima Općine Marčana. Općina Marčana putem dokumenata prostornog uređenja i drugih dokumenata,opredjeljuje se za uspostavu cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, kako bi seosiguralo:

• izbjegavanje i smanjivanje nastajanja otpada i smanjivanje opasnih svojstavaotpada,

34


• oporaba otpada recikliranjem, ponovnom uporabom ili obnovom, odnosno drugimpostupkom koji omogućava izdvajanje sekundarnih sirovina, uporabu otpada uenergetske svrhe,

• zbrinjavanje otpada na propisan način, • sanacija otpadom onečišćenog okoliša.

Organizirano skupljanje i odvoz komunalnog otpada koji nastaje u domaćinstvima napodručju Općine Marčana vrši „Pula Herculanea“ d.o.o. Pula. Komunalni otpad prikupljase u naseljima plastičnim kontejnerima obujma 1100 litara ili manjima, osim na područjuKrničkog porta gdje se prikuplja u otvoreni metalni kontejner zapremnine 5 m³. Iznimno,komunalni se otpad prikuplja na dvije lokacije kod Pavičini, te po jednoj kod Kavrana iPeruški u metalne kontejnere u kojeg ga odlažu vlasnici zgrada izvan građevinskihpodručja koja nemaju ugovorni odnos s Pula – Herculanea, a za sada ne podmirujuuslugu skupljanja i odvoza komunalnog otpada. Na području Općine Marčana nemaaktivnog legalnog odlagališta komunalnog otpada, već se komunalni otpad koji nastaje napodručju Općine Marčana odvozi na odlagalište "Kaštjun" i tako će biti sve dorealizacije županijskog centra za zbrinjavanje komunalnog otpada.

Općina Marčana vlasnik je i jedini osnivač Mandalena d.o.o. Marčana koja u sklopu svojedjelatnosti zbrinjava i krupni komunalni otpad, a to je činila i tijekom 2014. godine kroztri vida:

- cjelogodišnjim odvozom i zbrinjavanjem krupnog otpada po pozivu građana,- prikupljanjem krupnog otpada putem otvorenih kontejnera (baje) od 5m³ koji

su postavljeni u Marčani i Loborici te njihovim povremenim odvozom izbrinjavanjem putem Pula – Herculanea d.o.o. Pula,

- neposrednim razvrstavanjem, odvozom i propisnim zbrinjavanjem otpada sdivljih odlagališta.

Mjere za poboljšanje okoliša:

Zbog prirodne i kulturne baštine te razmjerno velikih površina pod zaštitom krajolika,potrebno je neprekidno i sustavno provoditi mjere za poboljšanje i unapređivanjeprirodnog i kultiviranog krajolika, kao mjere za sprječavanje nepovoljnog utjecaja naokoliš.

U cilju poboljšanja okoliša propisuju se sljedeće mjere:

a) Do kraja izgraditi sustav kanalizacije s uređajima za pročišćavanje, osobito za površinegospodarske namjene i na svim mjestima gdje se javljaju znatniji onečišćivači;b) Smanjiti uporabu agrotehničkih sredstava koja onečišćuju tlo (pesticide, umjetnognojivo i sl.)c) Sprječavati korištenje i izgradnju sustava koji proizvode buku i u tome smisluprimjenjivati mjere zaštite od buke;d) Svi planirani turistički kapaciteti moraju biti ili priključeni na sustav odvodnje otpadnihvoda moraju izgraditi vlastiti sustav odvodnje s biopročistaćem koji će otpadne vodepročistiti do propisane razine u skladu sa zakonom, uredbama, pravilnicima i standardima;e) Potrebno je provesti mjere sanacije tla biološkom sanacijom oštećenog erozijom štopodrazumijeva vraćanje tla u prvobitno stanje u prvom redu sadnjom autohtonih biljnihvrsta (stabala i grmlja ). Tako bi se spriječila daljnja erozija, stabiliziralo tlo i omogućilootjecanje površinskih voda;

35


Ciljevi zaštite okoliša:

Prema Zakonu o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13 i 78/15 ).kao osnovni ciljevi zaštite okoliša, u ostvarivanju uvjeta za održivi razvoj jesu:• zaštita života i zdravlja ljudi;• zaštita biljnog i životinjskog svijeta, biološke i krajobrazne raznolikosti te očuvanjeekološke stabilnosti;• zaštita i poboljšanje kakvoće pojedinih sastavnica okoliša;• zaštita ozonskog omotača i ublažavanje klimatskih promjena;• zaštita i obnavljanje kulturnih i estetskih vrijednosti krajobraza;• sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari;• sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša;• trajna uporaba prirodnih izvora;• racionalno korištenje energije i poticanje uporabe obnovljivih izvora energije;• uklanjanje posljedica onečišćenja okoliša;• poboljšanje narušene prirodne ravnoteže i ponovno uspostavljanje njezinihregeneracijskih sposobnosti;• ostvarenje održive proizvodnje i potrošnje;• napuštanje i nadomještanje uporabe opasnih i štetnih tvari;• održivo korištenje prirodnih dobara, bez većeg oštećivanja i ugrožavanja okoliša;• unapređenje stanja okoliša i osiguravanje zdravog okoliša.

Tabela 6.: SWOT ANALIZA – KOMUNALNA DJELATNOST

SNAGE SLABOSTI

� Dobar sustav prikupljanja otpada

� Dobro organizirana komunalna djelatnost

� Nepostojanje sustava pročišćavanjaotpadnih voda

� Nepostojanje reciklažnog dvorišta zagrađevinski i drugi otpad

� Uređenost plaža, šetnica, biciklističkihstaza nije na potrebnoj razini

� Kapacitet Općine


� Dovršenje i razvoj kanalizacijskog sustava

� Uređenje odlagališta građevinskog i krupnog otpada

� Neosviještenost stanovništva zaekologiju

� Dotrajalost dijela vodoopskrbne mreže


36


7. DRUŠTVENE DJELATNOSTI

7.1. Obrazovanje

Obrazovanje u Hrvatskoj je dobro razvijeno mrežom obrazovnih institucija. Predškolskoobrazovanje nije obvezatno i obuhvaća djecu od treće godine života do polaska u školu.Osnovno obrazovanje traje osam godina i obvezatno je za svu djecu po pravilu od 7 do 15godina života, a cilj mu je stjecanje općeg znanja, što se ostvaruje prema jedinstvenimnastavnim planovima i programima. Srednje obrazovanje traje od 1 do 4 godine, aomogućuje stjecanje znanja i vještina potrebnih za uključivanje na tržište rada ili zanastavak školovanja. Srednje obrazovanje nije obvezatno.

Vrste srednjih škola, ovisno o nastavnom planu i programu, jesu:− gimnazije− tehničke i srodne škole− umjetničke škole− industrijske i obrtničke škole. Visoko obrazovanje provodi se kroz sveučilišne i stručne studije. Sveučilišni studijosposobljava studente za obavljanje poslova u znanosti i visokom obrazovanju, uposlovnom svijetu, javnom sektoru i društvu općenito te ih osposobljava za razvoj iprimjenu znanstvenih i stručnih dostignuća. Sveučilišni studiji ustrojavaju se i izvode nasveučilištu. Diplomski i poslijediplomski studiji mogu se izvoditi i u suradnji saznanstvenim institutima. Stručni studij pruža studentima primjerenu razinu znanja ivještina koje omogućuju obavljanje stručnih zanimanja i osposobljava ih za neposrednouključivanje u radni proces. Stručni studiji provode se na visokoj školi ili veleučilištu, amogu se provoditi i na sveučilištu. Veleučilišta ili visoke škole mogu organiziratispecijalistički diplomski stručni studij u trajanju od jedne do dvije godine za osobe kojesu završile stručni studij ili preddiplomski sveučilišni studij. Poslijediplomski sveučilišnistudij traje po pravilu tri godine. Ispunjenjem svih propisanih uvjeta i javnom obranomdoktorskog rada stječe se akademski stupanj doktora znanosti (dr. sc.), odnosno doktoraumjetnosti (dr. art.). Sveučilište može organizirati poslijediplomski specijalistički studij utrajanju od jedne do dvije godine, kojim se stječe zvanje sveučilišnog specijalista uznaznaku struke (univ. spec.).

Na području Općine djeluju tri osnovne škole:

• OŠ „Marčana“ s područnim odjelom u Loborici• OŠ „ Divšići“• OŠ „ Krnica“ s područnim odjelom u Raklju

Mreža predškolskih ustanova organizirana je kroz dvije predškolske ustanove sa sjedištemu Loboriki i Marčani i jednim područnim odjeljenjem u Raklju. U Marčani djeluje Dječjivrtić Vrtuljak. Općina Marčana svoje obveze iz djelatnosti predškolskog odgoja ispunjavasufinanciranjem oko 170 djeteta koje polazi predškolske ustanove, i to:

- 65 u Dječjem vrtiću “Vrtuljak Marčana“, koje ima područno odjeljenje u Raklju- 25 u Dječjem vrtiću Pinokio Loborika,- 30 u Područnom odjeljenju Dječjeg vrtića Pingvin u Loborici,

37


- oko 50 u dječjim vrtićima i jaslicama u drugim jedinicama lokalne samouprave.

7.2. Zdravstvo

Podaci o zdravstvenoj zaštiti u Hrvatskoj u skladu su s preporukama i definicijamaSvjetske zdravstvene organizacije. Zakonom o zdravstvenoj zaštiti omogućeno jeotvaranje privatne prakse i osnivanje privatnih ustanova. U tijeku 1994. završena jepreobrazba zdravstvenih ustanova i njihovo organizacijsko prilagođavanje tom zakonu,što je imalo za posljedicu prestanak rada medicinskih centara i njihovu preobrazbu uustanove primarne i bolničke zdravstvene zaštite te zavode za javno zdravstvo. 1997.počinje proces zakupljivanja dijelova zdravstvenih ustanova primarne zdravstvene zaštite(domova zdravlja i ljekarni) u vlasništvu županija i grada Zagreba. U 2003. počeo jeproces spajanja domova zdravlja i osnivanja županijskih domova i domova zdravlja gradaZagreba te se od te godine broj domova zdravlja smanjio. Služba zdravstvene zaštiteškolske djece i mladeži reorganizirana je od 1998. Liječenje školske djece obavlja se usklopu ambulanti opće medicine, a preventivna zaštita u službama školske medicine kojesu prešle u zavode za javno zdravstvo. Zbog toga je broj djelatnika i organizacijskihjedinica opće medicine veći od 1998. Zdravstvena je djelatnost organizirana na tri razine.Zdravstvena djelatnost na primarnoj razini obuhvaća djelatnost opće medicine, školskumedicinu, higijensko-epidemiološku zaštitu, zubno zdravstvenu zaštitu, hitnu medicinskupomoć, medicinu rada, primarnu zaštitu žena i djece, patronažnu i ljekarničku djelatnost.Obavlja se u zdravstvenim ustanovama bez obzira na vrstu vlasništva: domovimazdravlja, ustanovama za hitnu medicinsku pomoć, ustanovama za zdravstvenu njegu ukući i ljekarnama te ordinacijama privatne prakse. Misija Istarskih domova zdravlja, kaotemeljnih nositelja zdravstvene zaštite na primarnoj razini u Istarskoj županiji, je osiguratipružanje kvalitetne zdravstvene zaštite, analizirati specifične zdravstvene potrebe irazvijati zdravstvene projekte i inovativne modele zdravstvene zaštite u suradnji slokalnim, regionalnim, nacionalnim i međunarodnim institucijama, uz primjenu najvišihstandarda upravljanja.

U Marčani postoji ambulanta (ispostava doma zdravlja Pula ) primarne zdravstvenezaštite, stomatološka ordinacija i apoteka. Liječnici primarne zdravstvene zaštitepovremeno usluge pružaju i u izdvojenim ambulantama u Krnici, Raklju i Loborici.

7.3. Kulturna i prirodna baština

Cjelokupno područje Općine Marčana predstavlja izuzetnu, u značajnoj mjeri očuvanuambijentalnu vrijednost koja se čuva i štiti sveukupnim planskim rješenjem. Planom suodređena područja kulturnih dobara upisanih u registar kulturnih dobara: arheološkabaština

• arheološka područja, arheološki lokaliteti, hidroarheološke zone • povijesne graditeljske cjeline,

• povijesni sklopovi i građevine,

• etnološka baština.

38


Središtem mjesta dominira trobrodna župna crkva Sv. Petar i Sv. Pavla iz 15. stoljeća sazvonikom iz 1846. godine. U Marčani se nalazi i srednjevjekovna crkva sv. AntonaPadovanskog, produžena potkraj 16. stoljeća te posvećena 1709. godine. Prema najnovijojklasifikaciji iz izmjena Prostornog plana Istarske županije na području Općine Marčananalaze se slijedeći registrirani spomenici kulture i kulturna dobra:

Zaštićene kulturno - povijesne cjeline – gradska naselja (urbane cjeline): - Mutvoran (Z-2988),

Zaštićene kulturno povijesne cjeline – seoska naselja (ruralne cjeline):- Bolkovići (Rakalj) (RRI-0336-1973), - Papini (Rakalj) (RRI-0337-1973), - Rakalj (RRI-334-1973),

Zaštićena arheološka i hidroarheološka područja i lokaliteti:- Rakalj Arheološko nalazište kaštel Stari Rakalj (Z-1764)- -hidrološka zona koja uključuje i luku Budava (RRI-111)

Zaštićeni profani kompleksi i građevine:- Rakalj- povijesno graditeljski sklop s rodnom kućom Mate Balote(Z-3080)

Zaštićeni kompleksi i građevine ostale namjene:- Sedam lončarskih peći u Raklju (Z-3076, Z-3077, Z-3078, Z-3079, RRI-0347-

1974, RRI-0346-1974, RRI-0345-1974), Zaštićeni predmeti: - Sakralni inventar crkva Sv. Marije Magdalene u Mutvoranu (Z-4488)

Zaštićeni spomenici i najznačajnije starine područja Općine Marčana s uvjetima zaštite (PPUO Marčana):

39


Na svim područjima arheoloških lokaliteta (gradine, lokaliteti na otvorenom, antičkegospodarske vile, nekropole, sakralne građevine) potrebno je osigurati arheološki nadzorpri zemljanim radovima prilikom izgradnje bilo koje vrste (izgradnja objekata, komunalneinfrastrukture i sl.), osim ako nisu u području koje je izuzeto iz građevinskog područja ilisu za njega predviđene drukčije mjere zaštite.

7.4. Zaštićene prirodne i kulturne vrijednosti

Na području Marčane ima više zaštićenih i kulturnih vrijednosti, a to su :

1. Ljubičeva pećina

2. Jama Golubinka

3. Perešinova pećina

4. Uvala Budava

5. Predromanički plutej

Ljubi čeva pećina

Ova jama sa spiljskim ulazom jedna je od najvećih i najinteresantnijih u južnom dijeluIstre. Duboka je tridesetak metara i ima puno sedimenata interesantnih za arheologe. U

40


spilju vodi staza koja prolazi pored zida koji sprječava propadanje zemlje u njen otvor.Prema stručnjacima Klari Buršić-Matijašić i Robertu Matijašiću, koji su pisali o najranijojprošlosti Marčane, ova je spilja uvrštena u popis Berterellija i Boegana iz 1926. Unasutom materijalu pronađeni su ulomci keramike, kostiju i kameni artefakti.Proučavanjem te keramike utvrđeno je da su u toj spilji obitavali ljudi već u eneolitu(bakreno doba). Po keramici je ustanovljeno da se život u tom prostoru nastavlja krozbrončano doba. Među prapovijesnom keramikom pronađen je i jedan ulomak koji, posvemu sudeći, potječe iz razdoblja hunskih prodora prema Italiji u 5. stoljeću. Stručnjacisu to protumačili pretpostavkom da je spilja poslužila kao sklonište u vrijeme seobenaroda.

Perešinova pećina

Jedna od ljepših spiljskih formacija krškog krajolika sjeverozapadno od mjesta Marčane.Perešinova pećina duboka je oko petnaestak metara. U spilju vodi vrlo strm sklizav putjamastog oblika a ulaz u samu dvoranu je blago strm i vrlo skučen, te se postepeno otvarau prostranu dvoranu. Glavna dvorana je vrlo prostrana sa prekrasnim formacijama stijenai kristala Široka je oko 30m2. Na sreću, u otvor nije bilo bacanja nikakvog smeća pa se potlu nalazi nasuto kamenje koje je najvjerojatnije samo palo u otvor. Sa strane glavnedvorane vode uski hodnici nepravilnih oblika. Nemamo podataka kada je pećinaotkrivena. Pošto se nalazi na privatnom posjedu, naziv je dobila po vlasnicima zemljištana kojem se nalazi. Prema nekim informacijama u spilji su se sakrivali Partizani zavrijeme Drugog svjetskog rata i u njoj čuvali zalihe oružja.

Uvala Budava

Zaljev je dug oko 2,5 km potpuno nedirnute prirode. JNA je godinama zabranjivalapristup zaljevu pa nije došlo do njegove betonizacije i narušavanja prirodnog sklada.Budava je nekada davno bila i histarska luka odnosno luka Nezakcija čime i sam Nezakcijdobiva jednu „novu dimenziju“ kako je zapravo riječ o lučkom gradu (Budava je otprilike2 km udaljena od Nezakcija, ako ne i manje). Kako je nekadašnje brodovlje imalopoprilično male tehničke mogućnosti tako su i plovni pravci uglavnom vodili uz samuobalu, a svaka uvala koja je nudila zaštitu od vjetra i nevere bila je vrijedna kao zlato.Jedan je od antičkih pravaca iz Dalmacije vodio uz samu obalu sve do Trsata, pa dalje uzistočnu istarsku obalu i Budave preko zapadne obale Istre prema Italiji. Drugi plovni putdirektno je povezivao Cres i Lošinj s Budavom te se nastavljao dalje prema zapadnojobali Istre ili pak u smjeru Trsata. Područje Budave nije bolje istraženo mada postojezapisi o nađenim ostacima antičkih lučkih uređaja. Danas je u Budavi uzgajalište riba iškoljki.

Predromanički plutej

12. studenog 1899. ispred jedne kuće na trgu Marčane zamjećena je jedna ukrašena pločasačuvana od mještana, najvjerojatnije iz neke uništene crkvice koja se nalazila u samommjestu, a sad se nalazi u Arheološkom muzeju Istre. Tko zna koliko je godina nepotpunaploča od domaćeg vapnenca živjela ispred jedne kuće u samom mjestu Marčana. Slučajnoje zamijećena 12. studenog 1899. Ustanovljeno je da je najvjerojatnije pripadala plutejupredromaničke oltarne pregrade neke uništene crkvice. Dakle, ploča dimenzija 91 x 84 x12 cm od tad se nalazi u Arheološkom muzeju Istre.

41


7.4.1. Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti

Na području Općine Marčana ne nalazi se niti jedna prirodna vrijednost zaštićenatemeljem Zakona o zaštiti prirode (“Narodne novine”, br. 80/13 ).

Sukladno Uredbi o ekološkoj mreži NN 124/13.na području Općine Marčana nalaze seslijedeći točkasti lokaliteti Nacionalne ekološke mreže:

Identifikacijskibroj

Naziv područja Naziv staništa Naziv vrste - Šifrastanišnog tipa

HR2000522 Luka Budava -Istra

Vazdazelene šume česmine(Quercus ilex)

9340

HR2001388 Budava Trbušasti zvrčić Vertigo moulinsiana

Prostornim planom uređenja Općine Marčana se predviđa zaštita slijedećih dijelovaprirode – područja prirodne baštine lokalnog značenja u kategoriji značajnog krajobraza:

• obalni pojas od rta Sveti Mikula do Krničkog porta, • uvala Budava (kopno i more)

• uvala Blaz

7.5. Sport

Na području Općine Marčana djeluju sljedeći sportski klubovi:

Nogometni klub „ Marčana“ Odbojkaški klub „Marčana“

Muški odbojkaški klub „Marčana“Boćarski klub „Divšići"Boćarski klub „Orbanići"Boćarski klub „Rakalj"Biciklistički klub „ Loborika“

Tabela 7.: SWOT ANALIZA – DRUŠTVENE DJELATNOSTI

SNAGE SLABOSTI

� Donekle dobar sustav predškolskog i osnovnoškolskog obrazovanja

� Neriješena skrb za starije i nemoćneosobe

42


� Donekle zadovoljavajuća primarna zdravstvena zaštita

� Bogata povijest prostora

� Tradicionalni osjećaj identiteta

� Razvijena sportska aktivnost

� Nedovoljna valorizacija kulturnih itradicionalnih vrijednosti

� Nedovoljno razvijen “društveni život”


� Organizirani pristup valorizaciji bogate povijesti prostora te kulturnih i tradicijskih vrijednosti (turistička ponuda)

� Ulaganje u obrazovanje (ukupno) i jači poticaj

� Podizanje kvalitete zdravstvenih usluga

� Izgradnju sadržaja za turističku ponudui građanstva

� tradicijskih vrijednosti (moguća devastacija)

� Suvremena turistička kretanja mogu narušiti elemente identiteta i tradicijskih vrednota (negativan utjecaj turizma)

� Dugoročna strategija razvoja društvenih djelatnosti (ne postoji)

� Nedostatno financiranje


43


8. GOSPODARSKE ZNAČAJKE

Gospodarski razvoj Općine Marčana temelji se na razvoju onih djelatnosti koje seoslanjaju na prirodne, demografske, povijesne potencijale. U ovom dijelu su obrađenenajznačajnije djelatnosti i grane u smislu stanja i planskih opredjeljenja.

8.1. Društveno-ekonomski razvoj Općine

U navedenom poglavlju daje se osnovna analiza gospodarstva i općenito ekonomije napodručju Općine Marčana. U samome tekstu analizirao se opći društveno-ekonomskirazvoj Općine koji je dao osnovni pregled u smislu glavnih djelatnosti koje se odvijaju natome području, a to su: ugostiteljstvo i turizam, intenziviranje poljoprivrede, posebnovinogradarstva i maslinarstva i povrtlarskih kultura, ribarstvo i akvakultura. Oslanjajući sena razvojne resurse i potencijale u cjelini gospodarski razvoj temeljit će se na:

• turizmu i ugostiteljstvu • intenziviranju poljoprivrede, posebno vinogradarstva temaslinarstva i povrtlarskih

kultura,• Ribarstvu, akvakulturi,� industrijsko-servisnim uslugama, obrtničkim i drugim uslugama vezanih za malo i

srednje poduzetništvo. � iskorištavanju karbonatne sirovine na prostorno definiranim i ograničenim ležištima za proizvodnju arhitektonsko – građevnog kamena (Marčana i Prodol) odnosno za industrijsku preradu (Marčana), te razvoju lokalnih prerađivačkih kapaciteta s tim u svezi.

8.2. Turizam i ugostiteljstvo

Turizam je jedna od najznačajnijih gospodarskih grana na području Općine. Veomapogodan položaj nudi raznovrsnu turističku ponudu, od one na priobalju u turističkomnaselju Duge uvale, do one u unutrašnjosti svog teritorija. Obala je najveći resurs uOpćini , dužine od 36 kilometara. Do sada je bila minimalno iskorištena, no u budućnostimora postati pokretač razvoja turizma i cjelokupnog gospodarstva.

U raškom zaljevu istočno do Raklja čeka se dovršenje sanacije kamenoloma Pedrola iprenamjena tog prostora u Marinu Rakalj. Turizam je u cijeloj zemlji veoma bitna stavkarazvoja, pa tako i u Općini Marčana.

Kroz poticajne mjere stvorili bi se uvjeti za nova ulaganja u postojeće turističke zone ikontinuirano bi se radilo na podizanju kvalitete turističke usluge.

44


Dolasci i noćenja po tipovima smještaja za razdoblje od 01.01.2015 do 31.12.2012

Tip smještajnog objekta Dolasci 2015 Noćenja 2015 UdioTurističko naselje 34 3.409 1.45Hotel 7.337 37.844 16.07Pansion 47 128 0.05Turistički apartman 770 6.997 2.97Soba za iznajmljivanje 43 349 0.15Apartman 13 155 0.07Kuća i stan za odmor 401 5.261 2.23Priv. iznajmljivač( soba, ap) 14.856 132.888 56.44Nekategorizirani objekt 3.891 48.401 20.56UKUPNO DOMAĆI 4.612 37.848 16.08UKUPNO STRANI 22.780 197.548 83.92S V E U K U P N O 27.392 235.432 100

Izvor. Tz Marčana, 2015.

8.3. Ribarstvo i marikultura

Ribarstvo i marikultura poslije turizma je najvažniji potencijal Općine i u tu svrhu moralabi se omogućiti daljnja ulaganja u njih. U planu razvoja Općine, u krničkom portuizgradila bi se višefunkcionalna lučica, koja bi istovremeno bila i sportskog ali iribarskoga tipa , na način da se infrastrukturom omogući ribarima lakše funkcioniranje.Budava, uvala u kojoj se nalazi veliko uzgajalište riba, dobila bi sportsku lučicu kojom bise omogućilo otprilike 100-tinjak vezova za lokalno stanovništvo.

8.4. Poljoprivreda

Poljoprivreda ovog područja uglavnom je vezana uz uzgoj maslina i vinove loze. Istadjelatnost predstavlja značajan izvor prihoda za veliki broj stanovnika i najzastupljenije jedopunsko zanimanje stanovnika. Općina Marčana raspolaže sa 2.286,61 hapoljoprivrednog zemljišta. U donjoj tabeli dana je površina korištenog poljoprivrednogzemljišta.Prema Prostornom planu Općine ukupne poljoprivredne površine klasificirane su kao:- osobito vrijedna obradiva tla,- vrijedna obradiva tla,- ostala obradiva tla.

Skupinepoljoprivrednih

kućanstavaprema ukupnoraspoloživom

zemljištu

Brojkućanstava

Ukupnoraspoloživa

površinazemljišta,ha (3+7)

Korišteno poljoprivredno zemljište, ha

Ostalozemljište,

ha

Broj parcelakorištenoga

poljoprivrednogzemljišta

ukupnokorišteno(4+5-6)

uvlasništvu

uzeto uzakup

dano uzakup

Mar čana 623 2.286,61 811.96 777.11 44.45 9.60 1.474.45 2.293

Izvor: Popis poljoprivrede, 2003.

45


8.5. Malo i srednje poduzetništvo

U Općini Marčana od malog i srednjeg poduzetništva, najzastupljenije su djelatnosti uugostiteljstvu i turizmu, te trgovini. Osim navedenih, postoje djelatnosti u graditeljstvu,poljoprivredi, ribarstvu, malom obrtništvu i ostalim djelatnostima.

8.6. Iskorištavanje mineralnih sirovina

U Općini Marčana u okviru planiranih eksploatacjskih polja Marčana i Prodol nalaze sevisokovrijedne zalihe organogenog vapnenca i biosparita, koji obzirom na strukturustijenske mase i sustav pukotina omogućuju dobivanje komercijalnih dimenzija blokovavelikog obujma za proizvodnju arhitektonsko građevnog kamena, koji se koristi zaoblaganje eksterijera i interijera, za zidanje i restauratorske radove.

Svojstvo navedenog vapnenca u odnosu na boju (bijela boja) i strukturu čine ga pogodnimi za proizvodnju karbonatne sirovine za industrijsku preradu. Sirovina zadovoljava uvjeteza proizvodnju vapna i vapnenih proizvoda, vapnenca za kemijsku industriju, vapnenca zametalurške svrhe, sirovina za proizvodnju stakla, kao punilo u građevinarstvu, zakalcifikaciju tla, kao minirani i drobljeni kameni materijal za izradu nasipa i posteljica nacestama, te kao drobljeni neseparirani kamen za izradu i održavanje gospodarskih cesta

Eksploatacijske rezerve obzirom na očekivanu dinamiku potreba tržišta i godišnjuproizvodnju, omogućuju dugotrajnu eksploataciju.

Tabela 8.: SWOT ANALIZA – GOSPODARSKE DJELATNOSTI

SNAGE SLABOSTI

� Mogućnost razvoja turizma i selektivnih vidova turizma

� Razvoj poljoprivrednih proizvoda (vino,ulje,povrće ) i ribarstvo

� Stanovništvo sa iskustvom i tradicijom poljoprivredne proizvodnje

� Rezerve vrijednih nemetalnih mineralnih sirovina

� Institucionalna potpora razvoju gospodarstva

� Turistička djelatnost sezonskih karakteristika

� Usitnjenost posjeda

� Nedovoljna educiranost stanovništva ipoduzetnika (cijeloživotno učenje)

� Otežan plasman poljoprivrednih proizvoda

� Unaprijed negativan javnosti u odnosu na svaku eksploataciju mineralnih sirovina

� Nedostatak manjih prerađivačkih kapaciteta

46



� Mogućnost razvoja turizma,poljoprivrede i ribarstva

� Mogućnost razvoja malog i srednjeg poduzetništva

� Mogućnost zapošljavanja i razvoja prerađivačke industrije vezane za eksploataciju mineralnih sirovina

� Povezivanje poljoprivrednika (posebno marketing)

� Povezivanje turizma, poljoprivrede i ribarstva

� (plasman proizvoda i kvaliteta)

� Korištenje poticaja (EU fondovi i ostalo)

� Sustavni pristup edukaciji (cijeloživotno)

� Produženje korištenja ugost-turističkih kapaciteta

� Privatno-javna partnerstva

� Poticati ambicioznije i veće razvojne projekte

� Gospodarska i financijska kriza

� Zanemarivanje edukacije (cjeloživotno)

� Neiskorištenost poljoprivrednog zemljišta

� Mogući negativni utjecaji eksploatacije mineralnih sirovina na druge djelatnosti


47


9. SWOT ANALIZE

Ova SWOT analiza predstavlja zapravo najznačajnije ocjene iz SWOT analiza po prethodnim poglavljima.

SNAGE SLABOSTI

� Povoljan geoprometni položaj

� Povoljno reljefno i klimatsko obilježje

� Očuvan prirodni okoliš ( donekle )

� Radišno stanovništvo

� Zadovoljavajuće rješenje vodoopskrbe, elektroopskrbe i PTT-a

� Dobar sustav prikupljanja otpada

� Donekle dobar sustav predškolskog i osnovnoškolskog obrazovanja

� Donekle zadovoljavajuća zdravstvena zaštita

� Bogata povijest prostora

� Tradicionalni osjećaj identiteta

� Mogućnost razvoja turizma

� Mogućnost razvoja poljoprivrede i ribarstva

� Nedovoljna valorizacija prirodnih resursa i prostora

� Nedostatno cijeloživotno obrazovanje

� Bespravna gradnja

� Nisu doneseni planovi nižeg reda

� Neriješeno pitanje prometne infrastrukture

� Nedefinirano pitanje infrastrukture zalegaliziranje objekta

� Nepostojanje sustava pročišćavanja otpadnih voda

� Nepostojanje reciklažnog dvorišta

� Nedovoljno kvalitetno rješenje : plaže,šetnice, biciklističke staze

� Neriješena skrb za starije i nemoćne

� Nedovoljno valoriziranje kulturnih itradicionalnih vrijednosti

� Turistička djelatnost sezonskog karaktera i bez strategije razvoja

� Usitnjenost zemljišnog posjeda

� Nedostatak manjih prerađivačkih kapaciteta


48


� Uravnotežen i održiv razvoj, planski i dinamičnije vođen

� Više korištenje sredstava EU fondova

� Sustav edukacije stanovništva ( cjeloživotno i ostalo )

� Donošenje urbanističkih planova

� Infrastrukturno opremanje građevinskog zemljišta

� Kvalitetnije održavanje prometnica i parkinga

� Rješenje kanalizacijskog sustava

� Rješenje otpada

� Valorizacija bogate kulturne baštine

� Ulaganje u obrazovanje

� Podizanje kvalitete zdravstvena zaštite

� Mogućnost razvoja turizma, poljoprivrede i ribarstva

� Mogućnost razvoja malog i srednjeg poduzetništva

� Povezivanje poljoprivrednih proizvođača

� Korištenje poticaja posebno EU fondovi

� Sustavni pristup obrazovanju i edukaciji

� Produženje korištenja ugostiteljsko-turističkih kapaciteta

� Poticati ambicioznije i veće razvojne projekte

� Nelegalno odlagalište

� Odljev obrazovane radne snage

� Neprikladna zakonska regulativa

� Neodgovarajuća izgrađenost prometnica

� Dotrajalost dijela vodoopskrbne mreže

� Moguća devastacija tradicijskih vrijednosti

� Nedostatno financiranje

� Gospodarska i financijska kriza

� Neiskorištenost poljoprivrednog zemljišta


49


10. FINANCIRANJE JAVNIH POTREBA

Proračun Općine

Jedinice lokalne samouprave stječu prihode iz vlastitih izvora, od zajedničkih poreza idotacija iz državnog i županijskog proračuna, a sve, Zakon o financiranju jedinica lokalnei područne (regionalne) samouprave (»Narodne novine«, br. 117/93., 69/97., 33/00.,73/00., 127/00., 59/01., 107/01., 117/01., 150/02., 147/03., 132/06., 26/07., 73/08., 25/12.,147/14 i 100/15.)

Sustav prihoda obuhvaća vlastite prihode (izvore) kao i zajedničke prihode od kojih diopripada općinama.

Vlastiti izvori općine i grada jesu:

1. prihodi od vlastite imovine, u smislu članka 68. stavka 3. točke 1., 2., 3. i 4. Zakona olokalnoj samoupravi i upravi,

2. općinski porezi u skladu s ovim Zakonom,

3. novčane kazne i oduzeta imovinska korist za prekršaje koje sami propišu,

4. upravne pristojbe u skladu s posebnim zakonom,

5. boravišne pristojbe, u skladu s posebnim zakonom,

6. komunalne naknade i doprinosi i druge naknade utvrđene posebnim zakonom,

7. naknade za uporabu javnih općinskih ili gradskih površina,

8. drugi prihodi utvrđenim posebnim zakonom.

Općine ili gradovi mogu uvesti ove poreze:

1. prirez porezu na dohodak,

2. porez na potrošnju,

3. porez na kuće za odmor,

4. porez na tvrtku ili naziv,

5. porez na korištenje javnih površina.

Zajednički prihodi su porez na dohodak i porez na promet nekretnina. Prihod od porezana dohodak i poreza na promet nekretnina dijele se između države, općine, grada ižupanije, dok se prihod od poreza na dohodak raspodjeljuje između države, općine igrada. Zajednički prihodi, države, općine i grada su i prihodi od ugovorenih godišnjihnaknada za koncesije, prema Zakonu o koncesijama (»Narodne novine«, br. 143/12 i to:

1. za crpljenje mineralnih i termalnih voda,

2. za zahvaćanje voda za javnu vodoopskrbu.

50


Izvor, Općina Marčana, 2015.

Pažnja ka osiguranju dodatnih sredstava je uglavnom usmjerena na uključivanja:

• sredstava iz raznih programa državnih institucija koja su namijenjena zarealizaciju razvojnih projekata. Danas vodstvo lokalne samouprave ima novemogućnosti za financiranje na raspolaganju, a to su: Međunarodne financijskeinstitucije i državni Fondovi koji daju potpore i izravne kredite lokalnimsamoupravama, kao što su Europska banka za obnovu i razvoj, Europskainvesticijska banka, Fond za regionalni razvoj i Hrvatska banka za obnovu i razvoj(HBOR) i sl. Također, u obzir treba uzeti povoljne kredite i potpore državnihfinancijskih institucija (HBOR, Fond za regionalni razvoj, Fond za razvoj izapošljavanje, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Hrvatske vode,razna ministarstva i Vlade RH).

• javnog sektora i sredstva privatnog sektora za pružanje usluga vezanih zainfrastrukturu lokalnih samouprava (javno-privatno partnerstvo). Javno-privatnopartnerstvo je u Hrvatskoj tek u začetku, no ulaskom u EU i iskustvima koja natom području imaju najrazvijenije države, Hrvatska će steći više saznanja o tomnačinu korištenja van proračunskih sredstava, pa držimo da je to jedan odznačajnih mogućih izvora za razvoj svake općine. Javno-privatno partnerstvo(JPP) podrazumijeva suradnju između tijela javne vlasti s privatnim sektorom, bilo

51


na razini središnje ili lokalne zajednice, s ciljem zadovoljavanja neke javnepotrebe. U najširem smislu, javno-privatno partnerstvo mogli bismo definirati kaoskupinu zajedničkih inicijativa javnog sektora te privatnog profitnog i neprofitnogsektora, u kojima svaki subjekt donosi određena sredstva te sudjeluje u planiranju iodlučivanju. Međutim, pod pojmom javno-privatno partnerstvo, danas se u užemsmislu podrazumijevaju kooperativni pothvati u sklopu kojih javni i privatnisektor udružuju resurse i stručna znanja kako bi, kroz prikladne alokacije resursa,rizika i nagrada, zadovoljili neku javnu potrebu. Primjenom različitih metoda,privatni sektor može uposliti svoje resurse i vještine u pružanju dobara i uslugakoje tradicionalno osigurava država.

Postoji mogućnost financiranja takvih projekata i putem kreditiranja Općine, no to nemoGU biti dugoročni i trajni izvori jer se posuđena sredstva moraju vratiti s dodatnimrashodima za kamate, tako da kreditiranje u smislu financiranja treba shvatiti kaokratkoročni izvor za pokrivanje kratkoročnog debalansa između prihoda i rashoda, anikako kao osnovni izvor za dugoročnog financiranja kapitalnih projekata.

10.1. Financiranje razvoja kroz financiranje iz EU fondova(programa)

Poseban osvrt u prikazu mogućnosti financiranja razvojnih projekata Općine Marčanaprikazat ćemo kroz mogućnosti financiranja iz sredstava EU fondova i to:

- Kroz mogućnosti financiranja razvojnih projekata same Općine- Kroz mogućnosti financiranja poduzetnika, raznih institucija i udruga, nevladinihorganizaciji i organizacija civilnog društva, te samih građana

Naime, za ukupni razvoj općine nužno je osposobiti se i usmjeravati aktivnosti namaksimalno korištenje bespovratnih sredstava koje pružaju EU fondovi:

- do sada u predpristupnoj fazi- kroz financiranje iz strukturnih fondova i drugih fondova EU s obzirom da je

Hrvatska ušla u EU

U nastavku se daje prikaz različitih fondova (programa) s intencijom da se o sustavufondova pruži što više informacija, kako bi se i na taj način olakšao put njihovogkorištenja.

10.1.1. Programsko razdoblje 2014. – 2020.g.

Potpune mogućnosti korištenja EU fondova Hrvatska je ostvarila ulaskom u Europskuuniju postajući punopravna članica.

Slijed dvije generacije predpristupnih fondova i sadašnjih važećih Europskih strukturnih iinvesticijskih fondova za razdoblje od 2014. – 2020.g. prikazan je na slici u nastavku:

52


Sustav potpora državama članicama EU ostvaruje se kroz dvije vrste fondova (programa)i to

- Kroz korištenje zajedničkih programa na nivou Europske unije- Kroz korištenje europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESI) po posebnim

programima usvojenim od strane hrvatskih tijela te potvrđenih od strane Europskekomisije (operativni programi i Strategije)

10.1.2. Programi Unije

Stupanjem na snagu „Lisabonskog ugovora“ dosadašnji naziv „Programi Zajednice'“ jeizmijenjen, te se koristi naziv „Programi Unije“. Programi unije predstavljaju integriraniniz aktivnosti koje usvaja Europska unija u svrhu promicanja suradnje između državačlanica u različitim područjima povezanim sa zajedničkim politikama EU.

Članstvom u Europskoj uniji, Hrvatska punopravno sudjeluje u svim postojećimProgramima Unije bez obzira na prethodno potpisane Memorandume o razumijevanju, teprestaje biti obavezna uplaćivati godišnje članarine.

Sa završetkom financijskog razdoblja Europske unije 2007.-2013., većina dotadašnjihPrograma Unije završila je provedbom. Europski parlament usvojio je nove zakonskeokvire za Programe Unije u financijskom razdoblju 2014.-2020. Dok su za neke programepoduzete znatne promjene u odnosu na dosadašnji koncept, iz ostalih osnivajućih uredbi

53


može se vidjeti nastavak uhodane strukture i provedbe programa iz prethodnogfinancijskog razdoblja 2007.-2013.

Vlada Republike Hrvatske usvojila je 2. srpnja 2014. godine Zaključak o sudjelovanjuRepublike Hrvatske u Programima Unije u financijskom razdoblju 2014.-2020. godine,kojim se imenuju nadležne institucije i odgovorne osobe za koordinaciju sudjelovanjaHrvatske u programima te imenuju tijela državne uprave koja su uključena u provedbupojedinih programa u financijskom razdoblju 2014.-2020. godine. Svaki program imaposebnu pravnu osnovu i različita provedbena pravila, koji su određeni posebnimzakonodavnim okvirom za svaki od programa (osnivajuće uredbe EU).

Centralizirani model provedbe

Većina Programa Unije provodi se prema centraliziranom modelu provedbe u kojem su zafinancijsko upravljanje i provedbu odgovorna tijela Europske komisije, tj. opće upravezadužene za pojedini program koje odlučuju o vrsti i trajanju programa, raspoloživomproračunu te raspisuju pozive na dostavu projektnih prijedloga.

Decentralizirani model provedbe

U slučaju decentraliziranog modela, riječ je o prenošenju provedbene strukture nanacionalno tijelo. Tako u slučaju decentraliziranih aktivnosti u okviru programa Erasmus+, nacionalno tijelo predstavlja Agencija za mobilnosti i EU programe (AMPEU).

Financijski nadzor ili reviziju provode ili nadziru Europska komisija, OLAF i Europskirevizorski sud.

U nastavku se navode programi Unije koji su važeći za razdoblje 2014. – 2020.g.

54


10.1.3. Europski strukturni i investicijski Fondovi (ESI FONDOVI)

Kohezijska politika već je duže vrijeme druga financijski najznačajnija zajednička politikaEU. U financijskom razdoblju 2007.- 2013. je iznosila 308 milijardi eura od 864,3milijardi eura ukupnog proračuna EU. S početnog naglaska na postizanju ujednačenograzvitka unutar EU, cilj kohezijske politike se vremenom pomiče ka jačanju globalnekonkurentnosti europskog gospodarstva. Taj je trend izražen i u posljednjoj reformipolitike: od 2007. godine veći se naglasak na istraživanja i razvoj, inovacije, usklađenost

55


obuke s potrebama tržišta rada, informacijskoj infrastrukturi, suradnji s privatnimsektorom u sufinanciranju i pripremi projekata, okolišnoj održivosti, sprječavanjuprirodnih i tehnoloških rizika itd. Reformom se nastoji kohezijsku politiku staviti u službuLisabonske strategije i učiniti ju polugom održivog gospodarskog rasta EU. Dakle, punoviše od politike ujednačenog regionalnog razvoja.

EU doprinos održivom gospodarskom rastu zemalja članica ostvaruje se krozusmjeravanjem EU sredstava, a time i nacionalnih sredstava (sufinanciranje), naprioritetna ulaganja (ona s izraženim ekonomskim doprinosom), te uvođenjemkvalitetnijeg pristupa razmišljanja o razvoju u nacionalnu praksu zemalja članica,utemeljenog na strateškom planiranju.

Instrumenti kohezijske politike generički je termin za:

• Europski fond za regionalni razvoj (EFRR), • Europski socijalni fond (ESF), • Kohezijski fond,

Europski strukturni i investicijski fondovi naziv je za prethodno navedene fondove, te jošdva fonda za poljoprivredu i ribarstvo i to:

• Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR)

� Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (EFPR )

Osnovna je svrha financijske perspektive postavljanje sedmogodišnjih političkih prioritetai nadziranje ukupnog porasta rashoda, što se postiže određivanjem maksimalnih razina:

56


• za ukupne rashode • za svaku pojedinu proračunsku glavu (heading)

Prebacivanje sredstava iz jedne proračunske glave u drugu nije dozvoljeno.

Ukupna financijska alokacija za instrumente iznosi 308 milijardi eura. Zajednička pravna osnova im je Uredba Vijeća 1083/2006. (na engleskome jeziku)

Ciljevi instrumenata su:

• konvergencija• regionalna konkurentnost i zapošljavanje • teritorijalna suradnja.

Slijedi više podataka o ESI fondovima:

EUROPSKI FOND ZA REGIONALNI RAZVOJ

(engl. European regional development fund –ERDF ) ima za cilj jačanje ekonomske isocijalne kohezije te smanjivanje razlika u razvoju između regija unutar EU. Uglavnom jeusmjeren na infrastrukturne investicije, proizvodne investicije u cilju otvaranja radnihmjesta te na lokalni razvoj i razvoj malog i srednjeg poduzetništva. Republici Hrvatskoj jeERDF otvoren nakon pristupanja.

Pomoć iz ovog Fonda usmjerava se na statističke prostorne jedinice prema EUklasifikaciji tzv. NUTS regije. U okviru kohezijske politike, EU regije služe kako bi seutvrdila razina i vrsta pomoći kojom EU financira kohezijsku politiku tj. razvojneaktivnosti zemalja članica, sukladno strateškim smjernicama donesenim na razini EU. Cilj'konvergencija' obuhvaća regije koje odgovaraju razini NUTS-a II i regije u kojima jeBDP (eng. GDP) po glavi stanovnika ispod 75% EU prosjeka. Ima za zadatak ubrzatipribližavanje najslabije razvijenih zemalja članica i regija poboljšanjem uvjeta za rast izapošljavanje, kroz povećanje i poboljšanje kvalitete investiranja u fizički i ljudskikapital, razvoj inovacija i društva znanja, prilagodljivost gospodarskih i društvenihpromjena, zaštitu i poboljšanje okoliša kao i administrativne učinkovitosti. Razinasufinanciranja za ovaj cilj je do 75% ukupnih troškova pogodnih za sufinanciranje(eligibility expenditure). Fondom upravlja Opća uprava za Regionalnu politiku, a fond jeuspostavljena Uredbama Vijeća br. 1083/2006, te br.1084/2006.

EUROPSKI SOCIJALNI FOND

Ciljevi Europskog socijalnog fonda su vezani uz smanjenje razlika u životnom standardu iblagostanju u država članica Europske unije i njihovih regija, te time promicanjegospodarske i socijalne kohezije. Naglašava se promicanje zapošljavanja u EU, te pomoćeuropskim tvrtkama i radnoj snazi u što uspješnijem suočavanju s globalnim izazovima,kroz sljedeća djelovanja:

• Sredstva se dijele u cijeloj zajednici i u svim regijama, posebno u onima gdje jegospodarski razvoj usporen.

• Poboljšanje kvalitete života građana EU omogućavanjem njihovog stjecanjavještina i boljih mogućnosti zapošljavanja.

57


• U svrhu ostvarivanja navedenih ciljeva za razdoblje od 2010.-2013. godinedržavama članicama EU dodijeljeno je 75 milijardi eura.

Prihvatljiva područja ulaganja u okviru ESF-a su:

• Privlačenje i zadržavanje ljudi u zaposlenosti i modernizacija sustava socijalnezaštite

• Poboljšanje prilagodljivosti radnika i tvrtki te fleksibilnosti na tržištu rada• Povećanje investicija u ljudski kapital kroz bolje obrazovanje i stjecanje vještina• Pačanje administrativnih kapaciteta• Pomoć u održavanju zdrave radne snage

KOHEZIJSKI FOND

Kohezijski fond je financijski mehanizam za financiranje velikih infrastrukturnihprojekata u EU na području prometa i zaštite okoliša u svrhu postizanja gospodarske isocijalne kohezije Europske unije te poticanja održivog razvoja.

U financijskoj perspektivi 2007. - 2013. vrijednost mu iznosi oko 55 milijardi eura. Nasufinanciranje projekata u iznosu od najviše 85% pravo imaju države članice čiji je brutodomaći proizvod ispod 90% prosjeka Europske zajednice i koje primjenjuju nacionalniprogram konvergencije prema gospodarskoj i monetarnoj uniji. Kohezijski fond otvorenje Grčkoj, Portugalu i Španjolskoj, te nakon proširenja u svibnju 2004. godine i novimdržavama članicama Unije.

Kohezijski fond financira intervencije na području:

• Okolišne infrastrukture s ciljem preuzimanja EU standarda zašite okoliša• Učinkovito korištenje energije i korištenje obnovljivih izvora energije• Trans-europske transportne mreže (Trans-European Transport Networks)• Transportne infrastrukture (izvan TEN-T mreže) koja doprinosi okolišno

održivom urbanom i javnom prometu, inter-operabilnosti transportnih mrežadiljem EU te potiče inter-modalne prometne sustave.

EUROPSKI POLJOPRIVREDNI FOND ZA RURALNI RAZVOJ - EA FRD

Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (Agricultural Fund for Rural Development,EAFRD) ima za cilj jačanje europske politike ruralnog razvoja i pojednostavljivanjenjezine provedbe. Konkretno, poboljšava upravljanje i kontrolu nad politikom ruralnograzvoja za razdoblje 2007. - 2013. Fond se financira sredstvima Zajedničkepoljoprivredne politike (CAP) i pridonosi ostvarivanju ciljeva strategije Europa 2020promicanjem održivog ruralnog razvoja u cijeloj Europskoj uniji. Pridonosi ekološkoj iteritorijalnoj ravnoteži, zaštiti klimatskih uvjeta i uvođenju inovacija u poljoprivrednisektor.

Za razdoblje od 2007. do 2013. godine, programu je bilo namijenjeno 96,4 milijarde eura.U novom financijskom razdoblju od 2014. do 2020. godine, planirani proračun Programatrebao bi iznositi 84,93 milijarde eura.

58


Sredstvima Programa mogu se koristiti poljoprivredni gospodarski subjekti,poljoprivredne organizacije, udruge i sindikati, udruge za zaštitu okoliša, organizacijekoje pružaju usluge u kulturi zajednice, mediji, udruge žena, poljoprivrednici, šumari imladi.

Aktivnosti:• Poticanje transfera znanja i inovacija u poljoprivredi, šumarstvu i ruralnim

područjima• Jačanje konkurentnosti svih vrsta poljoprivrede i povećanje održivosti

gospodarstva• Promicanje organizacije prehrambenog lanca i upravljanje rizicima u poljoprivredi• Obnova, očuvanje i promicanje ekološke ovisnosti o poljoprivredi i šumarstvu• Promicanje učinkovitosti resursa i pomak potpora prema niskim razinama

ugljičnog dioksida i klimatski prilagodljivoj poljoprivredi, prehrani i šumarstvu• Promicanje socijalne uključenosti, smanjenje siromaštva i gospodarski razvoj

ruralnih područja

EUROPSKI FOND ZA POMORSTVO I RIBARSTVO - EMFF

Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (European Maritime and Fisheries Fund - EMFF)osigurava sredstva ribarskoj industriji i priobalnim zajednicama s ciljem njihoveprilagodbe promijenjenim uvjetima u sektoru i postizanja gospodarske i ekološkeodrživosti. U razdoblju od 2007. do 2103. godine, proračun programa (Europski fond zaribarstvo) iznosio je 4,3 milijarde eura, a u novom proračunskom razdoblju od 2014. do2020. godine, za program je predviđen proračun od 6,57 milijardi eura. Gospodarskisubjekti i udruge država članica mogu se prijaviti za dobivanje sredstva iz Europskogfonda za pomorstvo i ribarstvo. Prema načelu sufinanciranja u omjeru koji ovisi od vrsteprojekta.

Aktivnosti:

Unutar zajedničkog upravljanja:

1.Održivi razvoj ribarstva

2. Održivi razvoj akvakulture

3. Održivi razvoj ribolovnih područja

4. Naknade za dodatne troškove u najudaljenijim regijama za ribarske proizvode iakvakulturu

5. Popratne mjere

Unutar izravnog upravljanja:

1. Integrirana pomorska politika

2. Popratne mjere

59


UKUPNA FINANCIJSKA ALOKACIJA EU SREDSTAVA ZA HRVATS KU ZARAZDOBLJE 2014-2020. PO PROGRAMIMA (FONDOVIMA) JE :

10.1.4. Operativni programi i Programi razvoja za razdoblje 2014. – 2020.

Korištenje sredstava ESI fondova, kako za Hrvatsku tako i za svaku drugu članicu EU vršise na decentraliziran način, što znači:

- Korištenje sredstava iz ESI fondova ne vrši se direktno već putem Operativnihprograma i Programa razvoja koji se izrađuju u Hrvatskoj, a potvrđuje ih Europskakomisija

- Iz ESI fondova su određena sredstva za provedbu strategija, ciljeva i mjeraOperativnih programa i Programa razvoja, a ta se sredstva koriste putemupravljačkih i posredničkih tijela koja se nalaze u Hrvatskoj i raspisuju natječajeza prijavu projekata.

U financijskom razdoblju 2014.-2020. Republici Hrvatskoj je iz Europskih strukturnih iinvesticijskih (ESI) fondova na raspolaganju ukupno 10,676 milijardi eura. Od tog iznosa8,397 milijardi eura predviđeno je za ciljeve kohezijske politike ,2,026 milijarde eura zapoljoprivredu i ruralni razvoj, te 253 milijuna eura za razvoj ribarstva.

60


OPERATIVNI PROGRAMI 2014. - 2020.

Operativni programi za razdoblje 2014. – 2020.g. predstavljaju okvir za korištenjedodijeljenih sredstava iz ESI fondova, a donose se u Hrvatskoj, te ih potvrđuje Europskakomisija. Ti su operativni programi strategije za korištenje ESI fondova na određenim sepodručjima i s određenim ciljevima. Na temelju tih strateških dokumenata izrađujuprovedbeni dokumenti (pravilnici, upute i drugo), te se raspisuju natječaji, o prihvaćenimprojektima dodjeljuju bespovratna sredstva.

Operativni programi (i strategije) su slijedeći:• Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.g.• Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020.g.• Operativni program za pomorstvo i ribarstvo 2014. – 2020.g.• Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014. – 2020.g.

Operativni programi Konkretnost i kohezija 2014.-2020. (usvojen 12. prosinca 2014.) iUčinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. (usvojen 17. prosinca 2014.), temeljem kojih semože započeti s korištenjem dodijeljenih sredstava, usvojeni su među prvom trećinomOperativnih programa država članica Europske unije. Na temelju tih Operativnihprograma, Hrvatskoj je dodijeljen financijski okvir od 10,6 milijardi EUR za razdoblje od2014. – 2020.g.

OPERATIVNI PROGRAM KONKURENTNOST I KOHEZIJA 2014.-2 020.god.

Temelj Operativnog programa Konkurentnost i kohezija (OPKK) 2014. - 2020. jestanaliza socioekonomskih okolnosti, utvrđenih prepreka za rast, izazova i razvojnihpotreba u Hrvatskoj, u kontekstu Sporazuma o partnerstvu (SP), relevantnih strateškihdokumenata Unije i država članica, njihovih povezanih ciljeva i temeljnih strateškihodredaba.

Analiza ukazuje na negativne učinke gospodarske recesije uslijed koje se od 2008.godine razina BDP-a smanjila za više od 10 %. Glavni izazovi su niska konkurentnostgospodarstva, visoka nezaposlenost, raskorak između obrazovnog sustava i ekonomskihpotreba, nedostatna infrastruktura i usluge gospodarskih i javnih usluga. Regionalninesrazmjeri su također prisutni, uzrokovani zemljopisnim i raznim socioekonomskimčimbenicima. Potrebno je pozabaviti se mnogim ključnim izazovima kako bi sepridonijelo ostvarivanju ciljeva Europe 2020. i Nacionalnim programima reformi (NPR)predviđenih za 2014. godinu. U tom pogledu, Hrvatska je posvećena postizanju bržeg inaprednijeg pametnog rasta, a održivi i uravnoteženi gospodarski i društveni razvojcijele zemlje potreban je kako bi se osigurala prihvatljiva kvaliteta življenja u svimregijama, usporediva s prosjekom Europske unije. OPKK se sufinancira iz Europskogfonda za regionalni razvoj (EFRR) i Kohezijskog fonda (KF), a njegova se strategijatemelji na koncentraciji ulaganja u 9 tematskih ciljeva (TC) zajedničkog Strateškogokvira (TC 1, TC 2, TC 3, TC 4, TC 5, TC 6, TC 7, TC 9 i TC 10) i njihovimspecifičnim investicijskim prioritetima (IP), s daljnjim fokusom na konkretne ciljeve(KC) koje je potrebno ostvariti. Neke aktivnosti OPKK-a dopunjene su ulaganjima uokviru Operativnog programa Učinkoviti ljudski resursi 2014. - 2020. (OPEHR),sufinanciranog iz Europskog socijalnog fonda (ESF). Također će se primjenjivati načelopotpomaganja uravnoteženog regionalnog razvoja kao horizontalnog prioriteta.

61


Kako bi se postigli spomenuti ciljevi, raspoloživa sredstva EFRR-a i KF-a uokviru OPKK-a raspoređena su na sljedeća prioritetna područja:

• Jačanje gospodarstva primjenom istraživanja i inovacija

• Korištenje informacijske i komunikacijske tehnologije

• Poslovna konkurentnost

• Promicanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije

• Klimatske promjene i upravljanje rizicima

• Zaštita okoliša i održivost resursa

• Povezanost i mobilnost

• Socijalno uključivanje i zdravlje

• Obrazovanje, vještine i cjeloživotno učenje.

OP UČINKOVITI LJUDSKI POTENCIJALI 2014.-2020.

Europska komisija odobrila je Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. 18. prosinca čime je otvoren put za korištenje novca iz Europskog socijalnog fonda.

Europski socijalni fond jedan je od temeljnih strukturnih instrumenta Europske unijekojim se državama članicama pruža potpora za ulaganje u ljudski kapital i jačanjekonkurentnosti europskog gospodarstva. Aktivnosti financirane iz sredstava Europskogsocijalnog fonda pomažu ljudima da unaprijede svoje vještine i lakše se integriraju natržište rada, usmjerene su na borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti te napoboljšanje učinkovitosti javne uprave.

Osnovni cilj Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali je pridonijeti rastuzapošljavanja i jačanju socijalne kohezije u Hrvatskoj. Njegova je ukupna vrijednost 1,85

62


milijardi eura, od čega se 1,58 milijardi financira iz proračuna Europske unije, uključujući66 milijuna eura iz Inicijative za zapošljavanje mladih.

Operativnim su programom razrađena ulaganja u četiri temeljna područja:

• Više od trećine sredstava namijenjeno je mjerama za potporu pristupu održivom ikvalitetnom zapošljavanju nezaposlenih osoba. Naglasak je osobito stavljen naučinkovite mjere aktivne politike tržišta rada za mlade, dugotrajno nezaposlene,žene i starije radnike, kao i na preventivne mjere za smanjenje rizika od gubitkaradnih mjesta u izmijenjenim gospodarskim prilikama.

• Oko 28 % proračuna OP-a investirat će se u osiguravanje adekvatnog usklađenjaznanja i vještina s potrebama tržišta rada i u tom će se smislu poticati tercijarnoobrazovanje, strukovno obrazovanje i cjeloživotno učenje te poboljšanje pristupakvalitetnom obrazovanju.

Aktivnosti vezane uz područje socijalnog uključivanja predviđaju promicanje socijalne iekonomske jednakosti, suzbijanje diskriminacije, prijelaz s institucionalne razine.

• Skrb u zajednici, poboljšanje dostupnosti i održivosti socijalnih i zdravstvenihusluga, kao i poticanje društvenog poduzetništva.

• Potpora javnoj upravi obuhvaćena je kroz aktivnosti poboljšanja kapaciteta iusluga javne uprave, uključujući bolje upravljanje javnim financijama, razvoj e-uprave i borbu protiv korupcije. Predviđa se i promicanje javnog dijaloga,partnerstva i jačanje kapaciteta organizacija civilnog društva i socijalnih partnera.U pravosuđu se osobit naglasak stavlja na poboljšanje učinkovitosti i neovisnosti.

Tabela 9.: PRIORITETI OPERATIVNOG PROGRAMA

OP UČINKOVITI LJUDSKI POTENCIJALI 2014.-2020. RASPODJELASREDSTAVA EU-A PO PRIORITETNIM OSIMA

Prioritetna os AlokacijaESIF(EUR)

Visoka zaposlenost i mobilnost radne snage 532.933.273

Socijalno uključivanje 328.000.000

Obrazovanje i cjeloživotno učenje 450.000.000

Pametna administracija 191.276.944

Tehnička pomoć 80.000.000

Ukupno 1.582.210.217

PROGRAM RURALNOG RAZVOJA 2014.-2020.

63


Zajednička poljoprivredna politika (ZPP) predstavlja jedno od najznačajnijih područjadjelovanja institucija Europske unije. Ruralni razvoj, kao drugi stup ZPP financiran jesredstvima Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj ( EPFRR ). Ukupnaalokacija za Program ruralnog razvoja 2014.-2020. iznosi 2.383 milijarde eura, od čega ćese 2.026 milijardi eura financirati iz Europskog fonda za ruralni razvoj (EPFRR), aostatak iz sredstava nacionalnog proračuna Republike Hrvatske. Nacrt Programa ruralnograzvoja Republike Hrvatske 2014.-2020. poslan je na očitovanje Europskoj komisiji 16.srpnja 2014. U listopadu 2014. zaprimljeni su komentari na dostavljeni Nacrt, te se dokraja siječnja 2015. intenzivno radilo na usuglašavanju dokumenta sa zahtjevimaEuropske komisije. Dorađena inačica Programa, poslana je u Bruxelles 3. veljače 2015., au međuvremenu su raspisani i prvi natječaji za dodjelu potpora. Službeno Pismoodobrenja programa očekivalo se tijekom svibnja 2015

Ciljevi ProgramaCILJ

1.Poticati konkurentnost poljoprivrede

CILJ2. Osigurati održivo upravljanje prirodnim resursima i klimatskim promjenama

CILJ3.

Postići uravnotežen teritorijalni razvoj ruralnih područja, uključujući stvaranje iočuvanje radnih mjesta

OPERATIVNI PROGRAM ZA POMORSTVO I RIBARSTVO RH ZAPROGRAMSKO RAZDOBLJE 2014. - 2020.

64


Republika Hrvatska kao punopravna članica Europske unije ostvaruje pravo na korištenjepotpore iz Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo (EFPR), financijskog instrumentaEuropske unije za pomoć u ostvarivanju ciljeva iz Zajedničke ribarstvene politike (ZRP)za programsko razdoblje od 2014. do 2020. godine.

Europski fond za pomorstvo i ribarstvo doprinosi promicanju konkurentnog, okolišno igospodarski održivog i društveno odgovornog ribarstva i akvakulture, potiče provedbuZajedničke ribarstvene politike, promiče uravnotežen i uključiv teritorijalni razvojribarstvenih područja i područja u akvakulturi te potiče razvoj i provedbu Integriranepomorske politike na način koji nadopunjuje kohezijsku politiku i Zajedničku ribarstvenupolitiku. Jedinstveni dokument koji će sadržavati odabrane prioritete i ciljeve koji setrebaju ostvariti uz pomoć mjera strukturne politike u ribarstvu sufinanciranih sredstvimapotpore iz EFPR-a je Operativni program za pomorstvo i ribarstvo Republike Hrvatske zaprogramsko razdoblje 2014.–2020.

65


10.1.5. Teritorijalna suradnja za razdoblje 2014.-2020.

Europska teritorijalna suradnja, uz ujednačen regionalni razvoj kao drugi cilj kohezijskepolitike za razdoblje 2014.-2020., odnosi se na stvaranje podloge za razvoj koordinirane,sustavne i strateški usmjerene suradnje na lokalnoj, regionalnoj i središnjoj državnojrazini s partnerima iz susjednih zemalja i ostalih regija Europske unije. Time bi se krozzajednički pristup na odgovarajućoj administrativno-teritorijalnoj razini smanjionegativan utjecaj granica i promovirala društveno-gospodarska kohezija. Republika

66


Hrvatska u ovom razdoblju može punopravno sudjelovati u sva tri dijela europsketeritorijalne suradnje:

Prekograničnasuradnja

Transnacionalnasuradnja

Međuregionalnasuradnja

10.2. Partnerstvo privatnog i javnog sektora

Kako je područje prostora Općine Marčana relativno malo razvojno ograničeno, politikarazvoja Općine može se temeljiti prije svega na razvoju turizma i propadajućimdjelatnostima, ali i na prodaji zemljišta investitorima, te posebno na modelu partnerstvaprivatnog i javnog sektora (JLS) u kojem se dugoročno može zadržati vlasništvo nadzemljištem i nekretninama. Javno-privatno partnerstvo (JPP) podrazumijeva suradnjuizmeđu tijela javne vlasti s privatnim sektorom, bilo na razini središnje ili lokalnezajednice, s ciljem zadovoljavanja neke javne potrebe. Javno-privatno partnerstvo ili“JPP” je komercijalna suradnja javne institucije i privatnog partnera pod uvjetima ukojima privatni partner:

• posluje i imovinom javnog sektora za komercijalno korištenje

• preuzima financijske, tehničke i operativne rizike u svezi s obnašanjem

institucionalne funkcije i korištenja imovine javnog sektora, ali taj rizik djelom i

dijeli s javnim sektorom

• ima korist od korištenja imovine javnog sektora uz uvjet maksimiziranja

ekonomske i financijske koristi za javni sektor

Motivi javnog sektora za JPP su:

• Dodatni izvori financijskih sredstva za pokretanje novih investicija

• Učinkovitija realizacija projekata

• Zajednički rizik i njegova podjela između javnog i privatnog sektora

• Poboljšanje kvalitete i efikasnosti usluga

• Ekonomska i financijska korist

Bit javno-privatnog partnerstva leži u raspodjeli rizika jer je za uspjeh nekog projektanajvažnije ustanoviti rizike vezane za svaki element i fazu projekta, te ih alocirati tako daosiguramo najbolju vrijednost na uložene resurse. Mogućnosti raspodjele rizika koje stojena raspolaganju kreću se od neposrednog pružanja usluga Države do potpuneprivatizacije, kada država sve rizike i nagrade prenosi na privatni sektor.

67


Čimbenici koji omogućuju uspješnost modela JPP:

Kompatibilni ciljevi

Da bi javno-privatno partnerstvo bilo uspješno u svom djelovanju razni kriteriji morajubiti zadovoljeni. Za početak, javni i privatni sektor moraju imati kompatibilne ciljeve.Npr. javni i privatni sektor žele podići opći standard života. Vlasti i zajednice žele raditina tome kako bi se smanjilo siromaštvo, a poslovni svijet želi da se to postigne kako biviše ljudi moglo kupiti njihove proizvode. Oba sektora također žele poboljšati veze nalokalnoj razini, naročito na rastućim tržištima - poslovni sektor u cilju rasta tržišta, a vlastii zajednice u cilju promoviranja razvoja i razmjene ideja. Dodatno, oba sektora želeosigurati dostatne usluge - vlade i zajednice kako bi održali niske troškove te povećalipokrivenost uslugama, a poslovni sektor jer to povećava profit.

Podržavajuća okolina

Slijedeći ključni čimbenik u održavanju javno-privatnog partnerstva je podržavajućaokolina. Podražavajuća regulatorna, pravna i politička okolina predstavlja kamen temeljacza održivo uključivanje privatnog sektora.

Regulatorni okvir čak i ako je jasno postavljen sa strane vlade, ne garantira učinkovitoreguliranje. Obzirom da su lokalne samouprave različite, javni i privatni sektori ce sesusresti sa problemima kad budu pokušavali definirati i regulirati svoj međusobni odnoste svoje uloge u pružanju usluga. Posebno javni sektor treba definirati jasnu raspodjeluodgovornosti između nacionalne vlade i lokalne samouprave te javno iskazati svoju ulogukao onoga koji pruža i regulira. Privatna poduzeća radije žele da ugovor služi kao glavniregulatorni mehanizam te da lokalna samouprava ima vrlo ograničeno pravo naregulatornu diskreciju nakon što je ugovor potpisan. Detaljno specificirane odredbe kojeodređuju dužnosti, ciljeve koji se trebaju postići, pravila za mijenjanje cijena i načinerješavanja nesporazuma, dozvoljavaju privatnom sektoru bolju mogućnost predviđanjaprofitabilnosti pothvata te odlučivanja žele li se ili ne žele natjecati za dobivanje ugovora.Imajući to u vidu, vlasti moraju donijeti važnu odluku o stupnju regulatorne diskrecijekoje su se spremne odreći, naročito kod dugoročnih ugovora. Na posljetku, političkookruženje lošom političkom klimom može stvoriti barijere za početak ili održavanjejavno-privatne suradnje. Pritisci izbornih ciklusa, potencijalna nestabilnost novihdemokracija, posebne agende vladinih dužnosnika te poseban status nekih usluga (npr.pristup vodi) mogu uvelike smanjiti interes privatnog sektora. Vlasti bi trebale, kako bipotakle javno-privatno partnerstvo, dati jamstvo privatnim partnerima da politički faktorineće dovesti do prekidanja ugovornog partnerstva.

Političko i društveno prihvaćanje

Da bi javno-privatno partnerstvo kao model uspjelo, javni i privatni sektor ne mogugraditi partnerstvo sami, stoga je političko i društveno prihvaćanje uključivanja privatnogsektora slijedeći čimbenik uspješnosti modela JPP. Javnost mora vidjeti sudjelovanjeprivatnog sektora kao korisnog, ukoliko se želi da partnerstvo potraje. Javno prihvaćanjeuključivanja privatnog sektora kroz duže vrijeme, ovisit će prvenstveno od pružanjaobećanih usluga i ostvarene koristi po prihvatljivim cijenama. Zbog toga, vrlo je važnorazviti mehanizme kako bi se osiguralo da organizacija koja pruža uslugu, bilo da se radio organizaciji iz javnog ili privatnog sektora bude odgovorna prema svojim korisnicima.

68


Kredibilitet i transparentnost

Učinkovitu suradnju između lokalne vlasti, poslovnog svijeta i zajednice nije lako postići,jer je uključeno mnogo različitih sudionika, često postoji nizak stupanj povjerenja medupotencijalnim partnerima te nedostaje predvidljivost u procesu. Stoga, kao bitan čimbeniknavodimo i kredibilitet podržavatelja i drugih uključenih lidera, te transparentnostprocesa kao kritične odrednice dugoročnog uspjeha. Iskustvo govori da istinskopartnerstvo mora uključivati principe pravičnosti, transparentnosti u postupanju tezajednički interes odnosno korist. Za uspješno partnerstvo u bilo kojem projektu potrebnoje povjerenje i sigurnost.

Čimbenici koji pridonose trajnom partnerstvu

Vlasti jasno iskazuju interes za javno- privatno partnerstvo koje će se održati kroz duljevrijeme. Bitni elementi za trajno javno- privatno partnerstvo su: uključivanje resursa,razvoj kapaciteta, uloge i odgovornosti, fleksibilnost, vrijeme, strpljenje i društvenaodgovornost. Svaki od elemenata je obrazložen u nastavku:

1. Uključivanje resursa

Svi bi se uključeni partneri trebali obvezati da će uključiti svoje resurse (financijske,ljudske, kapital) kako bi povećali svoj interes za stvaranje uspješnog partnerstva. Touključuje dijeljenje rizika i nagrade.

2. Razvoj kapaciteta

Projekti koji zahtijevaju znatne institucionalne promjene ili velika kapitalna ulaganja,zahtijevaju razvoj kapaciteta svih grupa dionika. Npr. razvoj kapaciteta potrošača oprirodi usluga koje su im namijenjene i u pogledu troškova za pružanje usluga; pružatelja

usluga, naročito lokalnih organizacija, u pogledu poduzetničkih vještina vlasti,usvajanja potrebnih okvira za pružanje usluga te za nadgledanje kvalitete pružanja usluga.

3. Uloge i odgovornosti

Određivanje uloga i odgovornosti još je jedan element potreban za razvoj učinkovitihpartnerstava. Bitno je da se partnerstva organiziraju kroz usuglašavanje, s ciljemnajučinkovitije upotrebe resursa obiju strana. Individualne odgovornosti moraju biti jasnorazgraničene i određene od početka, kako ne bi došlo do dvosmislenih, nejasnih zadatkakoji se očekuju da ih svaki od partnera provede. Nadalje, te odgovornosti treba realističkidefinirati, s jasnim razumijevanjem jakih i slabih strana svakog pojedinog partnera.

4. Fleksibilnost

Svi su partneri vezani uz kontekst i lokalno se razlikuju. Partnerstvo bi trebalo koristitipostojeća iskustava, ali u isto vrijeme voditi računa o korištenju komparativnih prednostilokalnih resursa. Ako se radi o duljem vremenu, bit će najvjerojatnije potrebno provestipromjene u planu investiranja, izboru tehnologija te planu aktivnosti, kao odgovor nanepredviđene okolnosti.

69


5. Vrijeme

Partnerstvo zahtijeva vrijeme. Proces razumijevanja problema koje treba rješavati i učinkana potencijalne partnere, kao i potreba partnera, zahtijeva vrijeme. Napredak se sigurnomože događati kako se projekt odvija, ali proces zadobivanja i održavanja prihvaćanjameđu korisnicima, provoditeljima i regulatorima je kontinuiran. Suradnički dijalog u ciljuzadovoljavanja zajedničkih potreba mora se održavati kroz cijeli projekt.6. Strpljenje

Za projekte koji zahtijevaju znatne institucionalne promjene ili kapitalne investicijepotrebno je dosta vremena. Pažnja mora biti posvećena balansu između brzogodgovaranja na najhitnije krize i razvijanja integriranih rješenja koja će potrajati. Političkiciklusi i želja za brzim poboljšanjima u kriznim situacijama često dovode do postavljanjaprekratkih vremenskih okvira. Takve kratkoročne agende i ograničeni horizonti vodenerealnim očekivanjima i neodrživim rješenjima. Krupne institucionalne promjene (npr.razvoj regulatornih kapaciteta) i velika privatna ulaganja zahtijevaju vrijeme. Nije realnoočekivati da ce uključivanje privatnog sektora brzo prebroditi nedostatke u javniminstitucijama i aktivnostima, niti da ce odmah kompenzirati dotadašnje nedostatke uresursima i financiranja sa strane javnog sektora.

7. Društvena odgovornost

Javne usluge osiguravaju javnu dobrobit. Drugim riječima dobrobit koja bi trebala bitidostupna svima. Poboljšanje pružanja takvih usluga zapravo se odnosi na poboljšavanježivljenja ljudi, naročito siromašnih. Vlade bi trebale uvijek osigurati da promjene kojeusvajaju dovode do povećanja pristupa i boljoj kvaliteti u pružanju usluga. Naglasak nadruštvenoj odgovornosti povećat će političku korist, jer bolje usluge vode prema većempolitičkom prihvaćanju od strane javnosti.

70


11. RAZVOJNE POLITIKE I DOKUMENTI SVIH STRUKTURA

Razvoj Općine Marčana zasniva se na vlastitim razvojnim strategijama i opredjeljenjima,ali i na razvojnim politikama i razvojnim strategijama drugih struktura na koje se razvojOpćine Marčana treba oslanjati i s tim strategijama usklađivati. Regionalni razvojpredstavlja pokretanje ekonomskih procesa i poticanje korištenja resursa u slabijerazvijenim regijama s ciljem postizanja ukupnog održivog gospodarskog razvoja regije,sukladno s vrijednostima i očekivanjima poduzetništva, građana i posjetitelja.

11.1. Europsko okruženje i regionalna politika

Odnosi Hrvatske i Europske unije počinju se razvijati međunarodnim priznanjemRepublike Hrvatske kao nezavisne i suverene države 15. siječnja 1992. godine.Intenziviranje odnosa krajem 1999., a poglavito početkom 2000. godine dovelo je dopotpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) 29. listopada 2001. godine.Hrvatska je bila druga zemlja koja je potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju(SSP) s EU-om i taj sporazum predstavlja prvi službeni ugovorni korak uinstitucionalizaciji odnosa Hrvatske s EU-om. Sporazum je stupio na snagu 1. veljače2005. godine. Slijedom podnošenja zahtjeva za članstvo u Europskoj uniji 21. veljače2003. godine u Ateni, Vijeće EU-a je Europskoj komisiji dalo mandat za izradu mišljenjao zahtjevu Republike Hrvatske za članstvom. Temeljem pozitivnog mišljenja Europskekomisije o tom zahtjevu, Europsko vijeće je u lipnju 2004. godine Republici Hrvatskojdodijelilo status države kandidatkinje za članstvo u Europskoj uniji. U prosincu 2004. godine, Europsko vijeće je donijelo odluku o otvaranju pregovora opristupanju 17. ožujka 2005. godine, pod uvjetom ostvarivanja pune suradnja s UN-ovimMeđunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY). Međutim, u pomanjkanjupotvrde o potpunoj suradnji, Vijeće je 16. ožujka 2005. godine donijelo odluku oprivremenoj odgodi pregovora o pristupanju, iako je usvojen Pregovarački okvir zaHrvatsku kako bi pregovori mogli započeti kada uvjet pune suradnje s ICTY-em budeispunjen. Hrvatska u međuvremenu ostvaruje punu suradnju s Međunarodnim kaznenimsudom za bivšu Jugoslaviju. Odlukom Europske unije od 20. listopada 2005.g. pregovorise nastavljaju. Nakon uspješnih pregovora, države članice EU-a odlučile su 30. lipnja2011.g. zaključiti pristupne pregovore s Hrvatskom, što je na posebnoj svečanosti koja jeprethodila sjednici Europskog vijeća, dana 9.12.2011. u Bruxellesu dovelo dopotpisivanja Ugovora o pristupanju Hrvatske u EU.

Regionalna politika, koja čini više od jedne trećine proračuna EU-a, glavna jeinvesticijska politika EU-a za regionalni i urbani razvoj i rast. U okviru regionalne poli-tike, tijekom godina sufinanciran je velik broj projekata u svim državama EU-a, od čegasu koristi imali građani i poduzeća.

Strategija Europa 2020 ima za cilj stvaranje uvjeta za pametan, održiv i uključiv rast.

Pet glavnih ciljeva do kraja 2020 uključuju zapošljavanje, istraživanje i razvoj, klimatskepromjene / energiju, obrazovanje, socijalno uključivanje i smanjenje siromaštva. U skladusa Strategijom te s općim ciljevima Zajedničke poljoprivredne politike identificirana su tri

71


dugoročna strateška cilja koji se vežu za politiku ruralnog razvoja EU u razdoblju 2014-2020:

CILJ 1. Poticati konkurentnost poljoprivrede

CILJ 2. Osigurati održivo upravljanje prirodnim resursima i klimatskim promjenama

CILJ 3. Postići uravnotežen teritorijalni razvoj ruralnih područja, uključujući stvaranje iočuvanje radnih mjesta

Za potrebe upravljanja politikom ruralnog razvoja p utem Programa ruralnograzvoja (PRR) u okviru općih ciljeva, predstavljeno je 6 prioriteta:

• Poticanje prijenosa znanja u poljoprivredi, šumarstvu i ruralnim područjima• Jačanje konkurentnosti svih vrsta poljoprivrede i povećanje poljoprivredne

održivost• Promicanje organizacije prehrambenom lancu i upravljanje rizikom u

poljoprivredi• Vraćanje, očuvanje i promicanje ekosustava ovisnih o poljoprivredi i šumarstvu• Promicanje učinkovitosti resursa i potpore pomak prema niskom razinom ugljika i

klimatskih-elastični gospodarstva u poljoprivredi, prehrambenoj i šumarskogsektora

• Promicanje socijalne uključenosti, smanjenje siromaštva i gospodarski razvoj ururalnim područjima

Svaki prioritet odabran u Programu ruralnog razvoja identificira određena područjadjelovanja (fokus područja). Program ruralnog razvoja s definiranim prioritetima i fokuspodručjima, predstavlja temelj za programiranje potpora na ruralnim područjima EUputem Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR).

Potporu ruralnim područjima i ostvarivanju ciljeva iz Programa ruralnog razvoja potporudaju ESI fondovi i to: Europski fond za regionalni razvoj (ERDF), Europski socijalnifond (ESF), Kohezijski fond (CF) i Europski fond za ribarstvo i pomorstvo (EMFF).Svi navedeni fondovi spadaju pod zajednički zakonodavni okvir sa zajedničkim ciljem,ostvarivanje Strategije 2020.

Sporazum o partnerstvu odražava zajednički strateški pristup u EU za svaku državučlanicu, navodeći kako koordinirati različite politike i koristiti ESI sredstva u skladu s tim.

Turizam je važan sektor u gospodarstvu Europske unije koji podupire gospodarski rast izapošljavanje. Međutim, jedan od najvećih izazova s kojim se suočavamo jest ojačati iunaprijediti održivi razvoj turizma u cilju osiguranja dugoročne konkurentnosti sektora.Održivim upravljanjem turizmom nastoji se osigurati prepoznavanje ograničenja ikapaciteta turističkih resursa i poticati razvoj turizma kojim se postiže ravnoteža izmeđuneposrednih gospodarskih, ekoloških i sociokulturnih koristi te osigurava dugoročnabudućnost europskog turizma.

Razvoj Europskog sustava pokazatelja za turizam za održivo upravljanje odredištimajedan je od glavnih inicijativa čija se provedba u komunikaciji traži od Komisije.Europski sustav pokazatelja za turizam posebno je namijenjen turističkim odredištima.

72


Osmišljen je kao proces kojim se upravlja na lokalnoj razini i koji je namijenjen napraćenje, upravljanje i jačanje održivosti turističkog odredišta. Postojeći sustav sastoji seod 27 glavnih i 40 izbornih pokazatelja koji se mogu koristiti dobrovoljno,i zajedno ili uokviru postojećeg sustava za praćenje odredišta.

Razlozi za praćenje turističkih odredišta:- Bolja informiranost za donošenje odluka- Učinkovito upravljanje rizicima- Određivanje prioriteta za djelovanje- Mjerenje rezultata- Veće sudjelovanje zajednice i podrška dionicima u turizmu- Bolje iskustvo za korisnike- Bolji konačni rezultati/ušteda- Veća vrijednost po posjetitelju

Ekonomska, socijalna i teritorijalna kohezija

Regionalna politika također se naziva „kohezijskom politikom” jer je njezin opći ciljjačati ono što se naziva „ekonomskom, socijalnom i teritorijalnom kohezijom” u regijamakoje su prihvatljive za potporu. To u praksi znači sljedeće:- ekonomska i socijalna kohezija: poticanje konkurentnosti i zelenog gospodarskog rasta uregionalnim gospodarstvima i pružanje boljih usluga, više prilika za zapošljavanje i boljakvaliteta života ;-teritorijalna kohezija: povezivanje regija kako bi one mogle uzajamno iskoristiti svojesnage i zajedno raditi u novim, inovativnim konfiguracijama u cilju rješavanja zajedničkihizazova (kao što su klimatske promjene), što stvara korist i jača EU u cjelini.

11.2 Razvojni dokumenti Republike Hrvatske

11.2.1. Regionalna politika RH

Zbog sve većeg produbljivanja društveno-gospodarskih razlika i razvojnih mogućnosti u različitim dijelovima zemlje te među različitim društvenim skupinama, posljednjih godinai u Republici Hrvatskoj sve više jača svijest o ulozi regionalnog razvoja i potrebi definiranja koherentne regionalne razvojne politike.Regionalna politika RH utemeljena je na Strategiji regionalnog razvoja RH (usvojena na Vladi 04. lipnja 2010.) i Zakonu o regionalnom razvoju (NN, br. 153/09). Zadaća regionalne politike je pripremiti županijske strukture za nove uloge i odgovornosti u ujednačenom regionalnom razvoju RH. Također, županije se pripremaju za članstvo u EU putem sudjelovanja županijskih predstavnika u definiranju kako će se koristiti EU fondovi na temelju Operativnih programa te sudjelovanja u određivanju prioriteta NUTS2 statističkih regija. Izazovi s kojima se županije moraju suočiti su sljedeći:• Revidiranje svoje strateške osnove (od Regionalnog operativnog programa doŽupanijske razvojne strategije)• Priprema zalihe projekata za financiranje kroz SRR RH i EU fondove• Jačanje partnerstva na razini županije i šire regije (Jadranska Hrvatska)• Uključivanje ŽPV u sve ključne korake (unaprjeđenje ŽRS, zaliha projekata,kriteriji za odabir projekata, odabir velikih regionalnih projekata)

73


Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske (SRR RH) proizašla je izkonzultacijskog procesa na nacionalnoj i regionalnoj razini.

SRR RH je važna za podizanje blagostanja svih hrvatskih regija sa ciljem smanjenja jazas prosjekom EU. Njome su utvrđeni razvojni ciljevi i definirani instrumenti usmjereni kaizgradnji ukupnog razvojnog potencijala, smanjenju regionalnih razvojnih nejednakosti tejačanju razvojnog potencijala onih dijelova zemlje koji zaostaju u razvoju (tzv.potpomognuta područja) kako bi postali što konkurentniji. Nadalje, Strategijom jepredložena uspostava koherentnog i jedinstvenog okvira politike regionalnog razvoja kaoi potrebnog institucionalnog okvira te je osiguran koordinirani pristup održivomdruštveno-gospodarskom razvoju svih dijelova zemlje. Sveukupni cilj SRR RH jepridonijeti gospodarskom rastu i razvoju RH u skladu s načelima održivog razvoja,stvaranjem uvjeta koji će svim dijelovima zemlje omogućavati jačanje konkurentnosti irealizaciju vlastitih razvojnih potencijala.

Sveukupni cilj postići će se kroz ispunjenje tri specifična strateška cilja:1. Bolja povezanost lokalnih i regionalnih razvojnih potreba s nacionalnim i EUrazvojnim prioritetima te s dostupnim nacionalnim i EU sredstvima namijenjenimrazvoju.2. Osigurana podrška svim područjima s društveno-gospodarskim razvojnimpoteškoćama za povećanje i optimalno korištenje njihovog razvojnog potencijala krozrješavanje uzroka njihovih razvojnih poteškoća.3. Smanjeni negativni učinci državnih granica na razvoj županija.

11.2.2. Strategija razvoja industrije

Vlada je na sjednici 11. rujna 2014. godine donijela Industrijsku strategiju RepublikeHrvatske 2014. – 2020. Strategijom je definiran osnovni cilj hrvatske industrije zarazdoblje 2014. – 2020., a on glasi: repozicioniranje identificiranih strateških djelatnostina globalnom lancu vrijednosti prema razvoju aktivnosti koje stvaraju dodanu vrijednost.Pored osnovnog, definirani su i drugi ciljevi, a to su:1. Rast obujma industrijske proizvodnje po prosječnoj godišnjoj stopi od 2,85%2. Rast broja novozaposlenih za 85.619 do kraja 2020. godine, od čega minimalno 30%visokoobrazovanih3. Rast produktivnosti radne snage za 68,9% u razdoblju 2014. – 2020.4. Povećanje izvoza u razdoblju 2014. – 2020. za 30% i promjena strukture izvoza ukorist izvoza proizvoda visoke dodane vrijednosti

11.2.3. Strategija razvoja turizma

Razvoj turizma ovisi o ekonomskim i društvenim kretanjima u nacionalnim imeđunarodnim okvirima. Stoga njegov razvoj treba biti usklađen s dugoročnomnacionalnom politikom, politikama srodnih područja i sektora, ali i politikama Europskeunije čiji punopravni član Hrvatska postaje 1. srpnja 2013. godine. S dobro artikuliranomvizijom, prepoznatim strateškim područjima i jasnim planom djelovanja, hrvatski turizamse treba, inicijalno, uklopiti u postojeće strateške smjernice te, postupno, utjecati na

74


kreiranje budućih nacionalnih i europskih politika. Istodobno, vizija i strateški ciljevihrvatskog turizma moraju odražavati nacionalne prioritete i biti zasnovani na vlastitimsnagama i vrijednostima.

Republika Hrvatska je donijela Strategiju razvoja turizma do 2020. koja polazi od analizeključnih pokazatelja dostignutog razvoja, sagledava razvojna ograničenja i razvojnemogućnosti koje se očitavaju iz relevantnih razvojnih trendova u globalnom okruženju teprepoznaje ključne činitelje uspjeha na koje se hrvatska turistička politika morausredotočiti u razdoblju do 2020. godine.

Nova vizija razvoja hrvatskog turizma temelji se na sustavu vrijednosti kojim se odgovarana tri bitna pitanja: -kakav bi hrvatski turizam trebao biti, -koji su ključni preduvjeti razvoja hrvatskog turizma,-čime će hrvatski turizam privlačiti potražnju.

11.2.4. Strategija razvoja poljoprivrede

Hrvatska je zemlja bogatih i kvalitetnih prirodnih resursa – zemljišta dobre plodnosti,klimatskih pogodnosti i obilja vodenih resursa. Važnost poljoprivrede proizlazi ne samoiz tradicionalne uloge osiguranja prehrambenih potreba stanovništva, već iz njene uloge uočuvanju ruralnog prostora, ekološke ravnoteže i održanju tradicijskih vrijednosti.

Osnovne prednosti hrvatske poljoprivrede su tri različite geografske i klimatske cjeline:ravničarsko područje na sjeveru pod utjecajem kontinentalne klime, priobalno područje najugu pod utjecajem sredozemne klime te planinski prostor u središnjem dijelu Hrvatske.Raznoliki tipovi klime, reljefa i tla omogućuju proizvodnju širokog asortimanapoljoprivrednih proizvoda, od ratarskih i industrijskih usjeva do vinograda tekontinentalnoga i mediteranskog voća i povrća. Niska razina zagađenosti okolišaomogućuje razvoj ekološke proizvodnje. Na poljoprivredu se nadovezuje raznolika irazvijena prerađivačka i prehrambena industrija, a poljoprivreda se nadopunjujeturizmom, još jednom značajnom gospodarskom granom. Preduvjet za mogućnostkorištenja sredstava EAFRD u slijedećem programskom razdoblju je izrada Programaruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014.-2020. godine (PRR 2014.-2020.).

Predstavljeni ciljevi i smjernice djelovanja poljoprivredne politike odgovor su na potrebuunapređenja stanja u sektoru. Kako bi se ispravno nosili s izazovima i poteškoćama kojenose međunarodne integracije, što se naročito odnosi na obveze Republike Hrvatskeprema Svjetskoj trgovinskoj organizaciji i na kretanja Zajedničke poljoprivredne politikeEuropske unije, nužno je poljoprivrednu politiku temeljiti na jačanju konkurentnostipoljoprivrednog sektora, no istovremeno se ne smije zanemariti sredina u kojoj sepoljoprivredna proizvodnja odvija. Skrb za ukupni održivi razvitak ruralnog prostoramora biti imperativ današnjice i budućnosti.

75


11.2.5. Prostorni planovi

Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske na sjednici 27. lipnja 1997. donio je, natemelju članka 17. Zakona o prostornom uređenju (“Narodne novine”, br. 30/94.),Strategiju prostornog uređenja Republike Hrvatske. Zakonom o prostornom uređenjupropisana je dokumentacija, dokumenti i postupci, koji se moraju donositi ili trajnoobavljati, a koji su polazište ili osnova za izradu Strategije i Programa prostornoguređenja Republike Hrvatske.

Strategija određuje dugoročne ciljeve prostornog razvoja i planiranja u skladu s ukupnimgospodarskim, društvenim i kulturnim razvojem te sadrži osnove za usklađivanje iusmjeravanje prostornog razvoja, organizaciju prostora Države, razvojne prioritetnedjelatnosti te planske cjeline zajedničkih prostornih i razvojnih obilježja za koje će sedonositi prostorni planovi ili drugi dokumenti prostornog uređenja.

Programom se utvrđuju mjere i aktivnosti za provođenje Strategije. Sadrži, osim pobližeodređenih osnovnih ciljeva razvoja u prostoru, još kriterije i smjernica za uređenjeprostornih i drugih cjelina te prijedlog prioriteta za ostvarivanje ciljeva prostornoguređenja, a na temelju prirodnih, gospodarskih, društvenih i kulturnih polazišta određujeosnovu za organizaciju, zaštitu, korištenje i namjenu prostora, zaštitu i unaprjeđenjeokoliša, sustav središnjih naselja i sustav razvojne državne infrastrukture. Strategijom iprogramom prostornog uređenja Republike Hrvatske, dokumentima kojima seuspostavljaju temeljne odrednice dugoročnog razvoja u prostoru, utvrđuje sesistematizacija prostornih jedinica, sustava i cjelina kao trajnom prostornom osnovom zaplaniranje, praćenje i provedbu mjera.

11.3. ŽUPANIJSKI RAZVOJNI DOKUMENTI

11.3.1. Županijska razvojna strategija Istarske županije do 2020.

Županijska razvojna strategija IŽ-A (ŽRS IŽ) temeljni je planski dokument za održividruštveno-gospodarski razvoj za razdoblje od 2011. do 2013. godine. Zakon oregionalnom razvoju Republike Hrvatske (NN 153/09) definira Županijsku razvojnustrategiju kao dokument jedinice područne (regionalne) samouprave u kojem se određujuciljevi i prioriteti razvoja jedinice područne (regionalne) samouprave. Županijskurazvojnu strategiju donosi jedinica područne (regionalne) samouprave u skladu s načelomPartnerstva i suradnje.

Razvojna strategija IŽ-A 2011.–2013. izrađivala se tijekom 2010. godine, a prihvaćena je30. svibnja 2011. Temeljem naputka Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europskeunije od 26. rujna 2013. produljeno je trajanje svih županijskih razvojnih strategija zajednu godinu odnosno na razdoblje od 2011. do 2014. Tako je Odlukom Županijskeskupštine IŽ-a 27. Veljače 2014. produženo važenje Razvojne strategije IŽ-a 2011.–2013.do 2014. godine. Po završetku spomenutog razdoblja uslijedila je izrada nove Županijskestrategije razvoja do 2020 god.

76


Razvojna vizija Istarske županije:

Istarska županija je moderna, otvorena i gospodarski konkurentna regija, prepoznatljivekulturne i prirodne baštine, visoke kvalitete života u okvirima uravnoteženog i održivograzvoja.

Strateški razvojni ciljevi Istarske županije za razdoblje do 2020.g., proizašli su iz vizijerazvoja, te su definirani kao:

1. Cilj: Povećanje gospodarske konkurentnosti2. Cilj: Razvoj ljudskih resursa i visoka kvaliteta života3. Cilj: Jačanje infrastrukture, zaštite okoliša i održivog upravljanja prostorom i resursima4. Cilj: Razvoj, očuvanje i promoviranje istarskog identiteta

Cilj 1. POVEĆANJE GOSPODARSKE KONKURENTNOSTI

Prioriteti� Jačanje istraživanja i razvoja, primjene novih tehnologija i inovacija� Unapređenje poslovnog okruženja za osnivanje i razvoj malog i srednjeg poduzetništva� Razvoj ključnih gospodarskih djelatnosti

Cilj 2. RAZVOJ LJUDSKIH RESURSA I VISOKA KVALITETA ŽIVOTA

Prioriteti� Povećanje zapošljivosti i radna mobilnost� Razvoj sustava obrazovanja i prilagodba potrebama razvoja gospodarstva� Poboljšanje sustava zdravstva i socijalne skrbi� Razvoj sporta i rekreacije� Razvoj civilnog društva i socijalnog poduzetništva

Cilj 3. JAČANJE INFRASTRUKTURE, ZAŠTITE OKOLIŠA I ODRŽIVOG UPRAVLJANJA PROSTOROM I RESURSIMA

Prioriteti� Povećanje energetske učinkovitosti (EnU), promocija obnovljivih izvora energije (OIE) i kogeneracija (CHP )� Poboljšanje infrastrukturnih sustava� Razvoj prostornog planiranja te upravljanja prostorom i zaštitom okoliša� Jačanje učinkovitog upravljanja regionalnim razvojem� Jačanje kapaciteta i opremanje za upravljanje rizicima i katastrofama

Cilj 4. RAZVOJ, OČUVANJE I PROMOVIRANJE ISTARSKOG IDENTITETA

Prioriteti� Razvoj kulture i kulturnih i kreativnih djelatnosti� Potpora očuvanju i razvoju sastavnica istarskog identiteta� Prezentacija i promocija istarskog identiteta

Glavni predviđeni strateški programi i glavni razvojni projekti Istarske županije zarazdoblje do 2020. i mjere ŽRS IŽ 2015.–2020. :

77


1. Projekt revitalizacije bivše vojne infrastrukture· Projekt Brijuni rivijera· Projekt Park Muzil· Projekt revitalizacije bivše vojne zračne luke u Puli2. IVS Zaštita podzemnih i površinskih voda.3. Istarski ipsilon.4. ŽCGO Zeleno srce Istre 5. Plinofikacija IŽ-a 6. Nova Opća bolnica u Puli 7. Istra znanja – l' Istria del sapere 8. Institucionalizacija zavičajne nastave u Istarskoj županiji.9. Kulturring 10. Promicanje razvoja elektroničko-informacijske infrastrukture za širokopojasni pristup internetu u Istarskoj županiji11. Izgradnja terminala za pomorski putnički promet Luke Pula

11.3.2 Strategija za ruralni razvoj Istre

Strateški program ruralnog razvoja područja Istarske županije (2008.-2013.) (u daljnjemtekstu Strateški program) je strateško plansko-programski dokument i sredstvo zaučinkovitije i uspješnije upravljanje razvojem poljoprivrede, ribarstva i ruralnih područja.Glavni promotor (nositelj) izrade i provedbe Strateškog programa je AZRRI- Agencija zaruralni razvoj Istre, d.o.o. Pazin, te Upravni odjel za poljoprivredu, šumarstvo, lovstvo,ribarstvo i vodoprivredu Istarske županije. Glavni nositelj izrade studije je Agronomskifakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za upravu poljoprivrednog gospodarstva.

Na temelju Zakona 84/01 Republike Italije Regija Toscana je putem ARSIA-e Agencijeza ruralni razvoj Toscane osigurala 150.000,00 Eura za izradu Strateškog programa.Navedenim programom sufinancirane su aktivnosti u Italiji (Toskani) i RepubliciHrvatskoj (Istri) vezane za izradu Strategije ruralnog razvoja Istre koja je rađena po prviputa u Republici Hrvatskoj po LEADER pristupu, odnosno tzv. "bottom up" pristupom(od dolje prema gore).

Krajem 2005. godine potpisan je ugovor s Agronomskim Fakultetom Sveučilišta uZagrebu za izradu Strateškog programa, te su tijekom 2006. i 2007. godine izvršeneanalize stanja ruralnog prostora Istarske županije. Nakon toga slijedila je javna raspravasa svim relevantnim čimbenicima u prostoru radi definiranja prava, obaveza i nadležnosti,te su postavljeni preduvjeti za osnivanje LAG-ova (Lokalnih akcijskih grupa) a na temeljutih aktivnosti pristupilo se utvrđivanju županijskih mjera, prioriteta i strateških programate mogućnosti njihove realizacije. Navedenim aktivnostima definiran je ruralni prostorIstarske županije uzimajući u obzir kriterije korištene u EU. U navedene aktivnosti izradeprograma, a sukladno tzv. bottom up“, uključeno je preko 200 ključnih subjekata (fizičkei pravne osobe, jedinice lokalne samouprave, institucije i ostali) za definiranje ruralnograzvoja i to putem niza radionica i sastanaka.

Nakon definiranja završne verzije, Strateški program postao je službeni dokumentusvajanjem na Skupštini Istarske županije dana 06. travnja 2009. g. (Službene novine

78


Istarske županije br. 04/09.). Strateški program izrađen je u skladu s metodologijomprimijenjenom u izradi sličnih programa koji su u EU obavezni te poštujući i razvojnesmjernice nacionalnih i regionalnih programa. Sukladno tome, programom su definiranisljedeći strateški ciljevi:

1. Izgradnja institucionalnog okruženja koje potiče poboljšanje životnih uvjeta u ruralnimpodručjima i stvaranje uvjeta za povratak i zadržavanje stanovništva u ruralnimpodručjima

2. Povećanje konkurentnosti glavnih gospodarskih sektora u ruralnim područjima(proizvodnih, prerađivačkih i uslužnih djelatnosti)

3. Održiva uporaba prirodnih resursa, očuvanje i zaštita prirode i okoliša

4. Zaštita i očuvanje kulturnog nasljeđa5. Trajno poboljšanje učinkovitosti rada komplementarnih – suradničkih institucija ufunkciji ruralnog razvitka

11.3.3. Master plan razvoja turizma Istarske županije

Izradom glavnog plana razvoja turizma, Istarska županija je pristupila izradi Master planarazvoja turizma 2015 – 2025 g. Master plan turizma Istarske županije je ujedno i glavnistrateški, razvojni dokument kojim se usmjerava turistički razvitak u Županiji , a time igradova i općina u dužem razdoblju.

Županijska razvojna strategija turizma je dokument jedinice područne (regionalne)samouprave u kojem se određuju ciljevi i prioriteti razvoja jedinice područne (regionalne)samouprave. Županijska razvojna strategija treba biti usmjerena prema vlastitimrazvojnim potrebama. Drugim riječima, treba se usredotočiti na identificiranjenajrelevantnijih i najhitnijih lokalnih potreba i uskih grla u razvoju. Županijsku razvojnustrategiju turizma donosi jedinica područne (regionalne) samouprave u skladu s načelomPartnerstva i suradnje.

Plan razvojnih programa koji jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave imajuobvezu donijeti sukladno Zakonu o proračunu mora biti u suglasju sa županijskomrazvojnom strategijom. Master plan turizma Istarske županije za period 2015-2025 god.služi za dogovor o tome koji su ciljevi kako do njih doći dogovorenim sustavom mjera iaktivnosti svih sudionika u istarskom turističkom procesu. Master plan turizma 20125 –2025 Istarske županije u svojoj operativnoj strategiji donosi sljedeće Strategije:

1.Operativna strategija razvoja proizvoda2.Operativna strategija razvoja smještaja3.Operativna strategija razvoja turističke infrastrukture4.Operativna strategija za EU fondove5.Operativna strategija poboljšanja prometa i dostupnosti6.Operativna strategija i politike razvoja i zaštite prostora i kulturnih resursa7.Operativna strategija izgradnje kvalitete u turizmu8. Marketing9.Operativna strategija ljudskih resursa10.Operativna strategija upravljanja

79


11. Procjena u upravljanje investicijama čime se osiguravaju i usvajaju:

Preduvjeti za brži i kvalitetniji razvoj turizma:

•Usvajanjem i provedbom osigurati upravljanje turističkom budućnošću •Ohrabriti investitore u realizaciji svojih planova•Podloga za definiranje turističkih razvojnih i prostornih planova nižih razina•Osnova za povlačenje sredstava iz Fondova Europske unije

Gospodarska će se struktura u Istarskoj županiji kada je riječ o investicijama, proizvodnji,zaposlenosti i vanjskoj trgovini konstantno ali relativno sporo mijenjati. Glavne sepromjene odnose na očekivanu izmjenu gospodarske strukture gdje se očekuje smanjenjedosad presudnog utjecaja industrije i rudarstva uz istodobnu afirmaciju već navedenihnovih grana i jačanje utjecaja kvartalnog sektora, iako u manjoj mjeri. Planirane promjeneu gospodarskoj strukturi moći će se zadovoljiti iz domaćih raspoloživih resursa urazdoblju za koje se vrši projekcija (tu u prvom redu mislimo na potražnju za radnomsnagom u djelatnosti turizma i ugostiteljstva, trgovini, poljoprivredi, obrazovanju,financijskim i drugim uslugama). Županijske razvojne jedinice/agencije podržavajužupanijsko partnerstvo u svom radu, obavljaju istraživanja, omogućuju konzultacije slokalnim interesnim skupinama, pripremaju strateške dokumente uključujući realnefinancijske planove, podržavaju članove županijskih partnerstva u pregovaranju ožupanijskoj razvojnoj strategiji, podržavaju partnerstvo te druge lokalne sudionike upripremi projekata, praćenju i nadzoru provedbe županijske razvojne strategije

Razvojni model turizma - prvim elementom Master planom definira se razvojni modelturizma kojim se utvrđuju ciljevi, strategije, ograničenja i brzina razvoja turizma u skladus potencijalnim mogućnostima svakog klastera. Konačni rezultat je definiranje strategije ipozicioniranja na tržištu za svaki cluster.

U Istri je Master planom definirano sedam clustera:

1. Umag-Novigrad (Buje, Brtonigla, Savudrija)2. Poreč (Tar-Vabriga, Kaštelir-Labinci)3. Vrsar- ( Funtana, Sv. Lovreč)4. Rovinj (Bale, Kanfanar)5. Labin-Rabac (Kršan, Raša, Sv.Nedelja)6. Unutrašnjost istre (Buzet, Cerovlje, Gračišće, Grožnjan, Karojba, Motovun, Lanišće,Lupoglav, Oprtalj, Pazin, Pićan, Sv.Petar u Šumi, Svetvinčenat, Tinjan, Višnjan,Vižinada, Žminj)7. Pula-Medulin (Vodnjan, Fažana, Barban, Ližnjan, Marčana)

Pozicioniranja clustera iz Master plana definirana su kako slijedi:Cluster Umag/ Novigrad - Aktivni odmor i kratki boravci povezan sa sportskim izdravim načinom života. Ribarsko naselje s mirnim načinom životaCluster Poreč - Koncentracija aktivnih doživljaja s bogatim kulturnim nasljeđemCluster Vrsar - Doživljaj prirode koji uključuje tradicionalne ribarske aktivnosti sdodirom umjetnosti.Cluster Rovinj - Romantični grad u usnulom mediteranskom okruženjuCluster Labin/Rabac - Spoj prirode i nasljeđa, raj za umjetnike. Gdje se brežuljcisastaju s morem

80


Cluster Unutrašnjost Istre - Očuvani tradicionalni način života, uživanje u istarskojkulturi, gastronomiji i prirodiCluster Pula/Medulin - Kultura, povijest i plaže, mjesto za vaše susrete; Sačuvana obalaza aktivni i obiteljski odmor zasnovan na prirodnim vrijednostima.

Clusteri su turistička subpodručja ili mikrodestinacije u sklopu jedne turističke regije kojaimaju slična turistička obilježja, od resursne i infrastrukturne, sve do atrakcijske osnovekojom raspolaže. Cluster predstavlja dinamičnu koncentraciju i kombinaciju turističkihatrakcija, infrastrukture, opreme, usluga, poslova, ljudi itd. u „zaokruženim“, homogenimzemljopisnim područjima u kojima se razvija određeno turističko iskustvo.

11.3.4. Prostorni plan Istarske županije

Prostorna politika Istarske županije kao osnovni prostorno-planski dokumentŽupanije.

Prostorni plan Istarske županije pokriva najveći dio Istarskog poluotoka i obuhvaćapovršinu od 3.476 četvornih kilometara. Područje Istre dijele tri države: Hrvatska,Slovenija i Italija. Vrlo malen dio Istre, tek sjeverna strana Miljskoga poluotoka, pripadaRepublici Italiji. Slovensko primorje s Koparskim zaljevom i dijelom Piranskoga zaljevado ušća rijeke Dragonje dio je Republike Slovenije. Najveći dio, ili 3.130 četvornihkilometara (90% površine), pripada Republici Hrvatskoj. Većina hrvatskog dijelapoluotoka nalazi se u Istarskoj županiji 2.820 četvornih kilometara, što je 4,98 posto odukupne površine Republike Hrvatske. Ostali dio administrativno-teritorijalno pripadaPrimorsko-goranskog županiji. Ukupan broj stanovnika po popisu iz 2011.g. iznosi208.440 što čini oko 4,65 % stanovništva Republike Hrvatske.

Na razini IŽ-a izrađen je niz planova koji se bave teritorijalnim razvojem među koje, uprvom redu, treba istaknuti Prostorni plan Istarske županije (Prijedlog izmjena i dopunaprostornog plana istarske županije 2015.), Strategiju održivog razvoja - zeleni plan Istre,ali i Master plan istarskog turizma 2015. - 2025. te Istarsku kulturnu strategija zarazdoblje 2014.-2020.

Prostorni planovi na području županije moraju biti usklađeni sa Strategijom prostornograzvoja i Programom prostornog uređenja Države, kao i onim prostornim planovimapodručja posebnih obilježja koje donosi Sabor RH, a u postupku donošenja prostornogplana županije i prostornih planova područja posebnih obilježja koje donosi predstavničkotijelo županije obvezujuću suglasnost izdaje ministarstvo nadležno za poslove prostornoguređenja.

Prostorni planovi koje donose predstavnička tijela gradova / općina moraju biti usklađenii s prostornim planovima koje donosi predstavničko tijelo Istarske županije. UProstornom Planu Istarske županije, teritorijalnom pristupu je posebna pažnja danarazradi prostornih struktura IŽ-a u odnosu na stanje i razvojna opredjeljenja Istarskežupanije i Republike Hrvatske. Uzimajući u obzir temeljna razvojna opredjeljenja IŽ-a(razvoj turizma, poljoprivrede, prometa, male privrede i obrtništva, očuvanje prirodne ikulturne baštine, strukturne i tehnološke promjene u gospodarskom kompleksu tesuvremeno oblikovanje naselja i podizanje komunalnog standarda), kao i razvojna

81


opredjeljenja Republike Hrvatske (demografska revitalizacija i ekspanzija, povećanjeopćeg blagostanja stanovništva, opći rast gospodarstva prilagođen načelima održivograzvoja, ograničenje rasta većih gradova i usmjeravanje rasta srednjih i manjih gradova,revitalizacija pograničnih područja te očuvanje prirodnih resursa od značaja za RepublikuHrvatsku), u Planu daje se slijedeći prikaz prostornih struktura:

Prostorne strukture u kontaktnim zonama Istarske županije neprilagođene sugeostrateškom značaju Istarske županije u odnosu na nacionalni prostor i okolneregionalne strukture i predstavljaju usko grlo u razvoju Istarske županije

Antropogenizirana područja Istarske županije (urbana, prijelazna i ruralna područja)pogodna su glede prostornog razmještaja i relativno dobro opremljena infrastrukturom, alipostoje značajne resursne razlike u segmentu demografije

Neantropogenizirana područja Istarske županije zadržala su visoku kakvoću okoliša,ekosustava kao i visoki stupanj biološke raznolikosti

Značajni infrastrukturni zahvati državnog i županijskog značenja neujednačeni su gledetehnološke razine i traženih kapaciteta

Od vitalnih prirodnih resursa ugroženi su samo resursi kopnenih voda (naročitopodzemnih), dok je stanje morskih resursa te poljoprivrednih i šumskih resursa relativnostabilno i kontrolirano

Posebna je pažnja usmjerena planiranoj mreži naselja. Istaknuto je da će se temeljemovog Plana, Istarska županija i nadalje razvijati kao policentrična regija, s naseljimaraspoređenim u šest skupina:

· Veće regionalno središte (30.000 – 80.000 st)· Regionalna i manja regionalna središta (7.000 - 30.000 st)· Područna i lokalna središta (1.000 – 7.000 st)· Ostala manja lokalna središta· Potencijalna manja lokalna središta

Temeljna načela organizacije prostora za izradu prostornih planova lokalne razine su:

1. Prostor kao resurs. Prostor racionalno koristiti i zaštititi u svim elementima korištenja,vodeći računa da je isti po definiciji neobnovljiva kategorija. Županijski prostor očituje seu velikoj raznolikosti, ljepoti, višeznačnosti namjene i s vrlo povoljnim geoprometnimpoložajem. Prostor se ovim Planom utvrđuje kao najvredniji resurs ove sredine, sprirodnim ljepotama, poljima, morem, podmorjem i pripadajućem živom svijetu, ali i vrloosjetljivim resursima kao što su podzemne vode, priobalni prostor i šume.

2. Održivi razvitak. Održivi razvitak kao načelo organizacije prostora je polazište zasadašnji razvitak i jamstvo za budućnost, a to znači s gledišta korištenja prostora iprirodnih resursa, očuvanje razvojnih mogućnosti za nadolazeće generacije. Održivirazvitak označava onaj razvitak pri kojem su opseg i dinamika čovjekovih proizvodnih ipotrošnih aktivnosti dugoročno usklađeni s opsegom i dinamikom procesa koji se odvijajuu prirodi. Održivi razvitak ne isključuje ekonomski rast, ali ne smije ugrožavati čovjekovo

82


zdravlje, biljne i životinjske vrste, prirodne procese, kulturna i prirodna dobra. Nacrtkonačnog prijedloga izmjena i dopuna prostornog plana Istarske županije

3. Policentričnost razvoja. Razmještaj ljudi i dobara u prostoru temeljiti na policentričnomnačelu, a to znači da organizacija regionalnog prostora ima više središta iz kojih se naodređenoj razini utječe na razvitak gravitacijskog prostora. Međuodnos pojedinih središtau prostoru počiva na suradnji i konkurenciji. Policentričnost razvoja pretpostavlja jakuinicijativu pojedinih središta, veći dinamizam i privlačenje kvalitetne gospodarske iuslužne strukture.

4. Otvorenost i integracija prostora. Područje Županije, iako omeđeno upravnimgranicama, je otvoreni prostor za međužupanijsku i međunarodnu suradnju. Stoga, prostorŽupanije mora sadržavati organizacijske i prostorne odrednice prema regionalnimprostorima i prema bližem i daljnjem okruženju. Otvorenost tog regionalnog sustava ječinitelj reprodukcije i razvitka područja. Organizacija prostora po načelu otvorenostiočituje se u svim elementima organizacije gospodarskih, uslužnih, intelektualnih,prometnih i drugih funkcija. Integriranje prostora je neposredno vezano na otvorenostprostora Županije. Povezivanje Županije sa susjednim prostorima, potreba je i nužnostkoju nameće gospodarska orijentacija (promet, trgovina, turizam), a temeljena je naotvorenosti prostora. Otvorenost prostora doživljava svoj smisao i opravdanje u integracijisa susjednim prostorima što se ostvaruje preko važnih regionalnih, nacionalnih, europskihi svjetskih prometnih koridora i veza na kopnu, moru i zraku.

U organiziranju prostora treba se pridržavati i drugih načela, a posebno onih iz područjaurbanističke discipline, kao što su načela racionalnog korištenja prostora, kompatibilnostinamjene u prostoru, opterećenja prostora (nosivost prostora), humanosti u namjeniprostora te načela koja se odnose na zaštitu i unapređenje prirodnog bogatstva.

11.4. Razvojni dokumenti Općine Marčana

11.4.1. Prostorni planovi Općine Marčana

RAZVOJ I URBANIZACIJA

Zakon o prostornom uređenju temelj je za prostorno planiranje. Ovim se Zakonomuređuje: sustav prostornog uređenja, uvjeti i način izrade, donošenja i provođenjadokumenata prostornog uređenja, nadležnost tijela jedinica lokalne samouprave i uprave uprovedbi mjera i aktivnosti kojima se osigurava planiranje i uređivanje prostora RepublikeHrvatske. Prostornim uređenjem osiguravaju se uvjeti za gospodarenje, zaštitu iupravljanje prostorom Države kao osobito vrijednim i ograničenim nacionalnim dobrom.Prostorni plan uređenja Općine Marčana je dugoročni i koordinirajući planski dokument,koji određuje usmjerenja za razvoj djelatnosti i namjenu površina te uvjete za održivi iuravnoteženi razvitak na području Općine Marčana za razdoblje do 2015. godine.

U lipnju 2016. godine Istarska županija usvojila je Izmjene i dopune Prostornog planaIstarske županije (dalje: PPIŽ) u koji je ugrađeno i niz izmjena koje je inicirala Općina

83


Marčana, a odnose se na njezino područje, tako da predstoji i usklađivanje Prostornogplana uređenja Općine Marčana s tim promjenama. Gospodarska namjena – proizvodna i poslovna. U Općini Marčana planiraju seslijedeća izdvojena građevinska područja gospodarske, proizvodne i poslovne namjene:

Tabela 10.: GRAĐEVINSKA PODRUČJA

NAZIV IZDVOJENOG GRAĐEVINSKOG PODRUČJA

OZNAKA NAMJENE

POVRŠINA HA

Gospodarska namjena – proizvodna IGolubičina II 3.15Krnica1 II 0.66Filipana II 5.25Marčanka II 5.42Draga II 3.09Krčina 12 1.23Krnica 2 12 3.89Divšići 12 1.45Križ 12 3.95Gospodarska namjena - poslovna KMarčana jug K 1, K 2 2.80Pavini K 3 1.41

UKUPNO 32.57

Unutar građevinskih područja gospodarske proizvodne namjene iz stavka 1. ovoga člankamogu se graditi u manjem dijelu i građevine zanatskih djelatnosti, kao i pojedinegrađevine za skladištenje, građevine za trgovinu na veliko, te građevine za trgovinu namalo, osim ljekarni, trgovine na malo hranom, pićima i duhanskim proizvodima uspecijaliziranim i nespecijaliziranim prodavaonicama, trgovine na malo motornimgorivima i mazivima u specijaliziranim prodavaonicama, trgovine na malo informacijsko– komunikacijskom opremom u specijaliziranim prodavaonicama, trgovine na maloproizvodima za kulturu i rekreaciju u specijaliziranim prodavaonicama, trgovine na maloodjećom, obućom i proizvodima od kože, medicinskim pripravcima i ortopedskimpomagalima, kozmetičkim i toaletnim proizvodima, satovima i nakitom, sve uspecijaliziranim prodavaonicama, trgovine na malo na štandovima i tržnicama te trgovinena malo izvan prodavaonica, štandova i tržnica.

Unutar građevinskih područja gospodarske poslovne namjene iz stavka 1. ovoga člankamogu se graditi u manjem dijelu i građevine ostalih poslovnih djelatnosti, te građevine zaskupljanje, privremeno skladištenje i obrađivanje neopasnog otpada.

84


U Općini Marčana planiraju se slijedeća izdvojena građevinska područja za marikulturu i ribarsku infrastrukturu:

Tabela 11.: POLOŽAJ GRAĐEVINSKIH PODRU ČJA

R.B

.

POLOŽAJ GRAĐEVINSKOG PODRUČJA

KOPNENI DIO HA

AKVATORIJ HA

UKUPNO HA

1. Blaz 0,6 0,14 0,202. Budava 0,25 0,25 0,50

Ukupno 0,31 0,39 0,70

Građevinska područja iz stavka 1. ovoga članka namijenjena su za uzgoj i preradu ribai/ili školjaka, te su u funkciji planiranih uzgajališta riba i školjaka u raškom zaljevuodnosno u zaljevu Budava (iskrcaj, sortiranje, otprema, manipulativni prostor i drugivezani sadržaji).

Gospodarska namjena / ugostiteljsko-turistička

U Općini Marčana planiraju se, sukladno izmijenjenom i dopunjenom PPIŽ-u, slijedećevrste područja ugostiteljsko-turističke namjene izvan naselja:

Vrsta Hotel (T1) unutar TRP-a koja je jedinstvena prostorno-funkcionalna cjelina sajedinstvenim upravljanjem, u kojoj je hotel osnovna smještajna građevina, sukladnoposebnim propisima.

- Vrsta Turističko naselje (T2) unutar TRP-a koja je jedinstvena prostorno-funkcionalna cjelina sa jedinstvenim upravljanjem, koju čine više samostalnihgrađevina u kojima su: recepcija, smještajne jedinice, ugostiteljski i drugi sadržaji,sukladno posebnim propisima.

- Vrsta Kamp i autokamp (T3) unutar TRP-a koja je jedinstvena prostorno-funkcionalna cjelina sa jedinstvenim upravljanjem, a planira se sukladnoposebnim propisima. Sve smještajne jedinice i prateći sadržaji u kampu morajubiti udaljeni od obalne crte najmanje 25 m.

- Turističko područje (TP) koje je jedinstvena prostorno-funkcionalna cjelina sajedinstvenim upravljanjem limitirano površinom i smještajnim kapacitetom.

U Općini Marčana planiraju se slijedeća izdvojena građevinska područja gospodarskenamjene – ugostiteljsko-turističke namjene za hotele, turistička naselja, autokampove ikampove, te turistička područja, s razgraničenjem na izgrađeni i neizgrađeni dio, terazgraničenjem neizgrađenog dijela na neizgrađeni uređeni dio i na neizgrađeni neuređenidio:

85


Unutar građevinskog područja ugostiteljsko – turističke namjene Sveti Mikula lukanautičkog turizma – marina Rakalj – Sv. Agneza sa 150 do 200 vezova .

Sportska namjena

U Općini Marčana planiraju se slijedeća izdvojena građevinska područja za sport:

86


Groblja

U Općini Marčana planiraju se slijedeća izdvojena građevinska područja za groblja izvannaselja:

Groblja iz ovog članka planiraju se kao opća groblja.

11.4.2. Lag „ Južna Istra“

Na osnivačkoj skupštini održanoj 11. studenog 2012. osnovana je udruga Lokalnaakcijska grupa, skraćenog naziva LAG-a „Južna Istra“. LAG „Južna Istra“ obuhvaća južnidio područja Istarske županije. Temeljem prihvaćenog Statuta područje djelovanja udrugeje: grad Vodnjan-Dignano, Općina Barban, Općina Fažana-Fasana, Općina Ližnjan-Lisignano, Općina Marčana, Općina Medulin, Općina Svetvinčenat. Sjedište LAG-a je uVodnjanu-Dignano. Područje LAG-a Južna Istra obuhvaća ukupno 520,56 km². PoložajLAG-a Južna Istra je južni dio Istarskog poluotoka u koji ne ulazi područje grada Pule.LAG sjeverozapadno graniči s Općinom Bale, na sjeveru s općinama Kanfanar, Žminj iGracišce te na sjeveroistočnom dijelu s LAG-om Istočna Istra, odnosno, s općinamaPićan, Sv. Nedjelja i Raša.

87


Izvor: www.istra-istria.hr, ožujak 2013.

Obilježja područja LAG Južna Istra

Broj stanovnika 29.376Gustoća naseljenosti (stan/km²) 51,05Površina, km² 520,56Broj gradova i općina 7Broj naselja 95

Na području LAG-a Južna Istra prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011. godineživi ukupno 29.376 stanovnika. Ukupna površina LAG-a iznosi 520,56 km² i u prosjekuna jednom km² stanuje 51 stanovnik što je ispod državnog (75,7 stanovnika/km²) ižupanijskog (73,9 stanovnika/km²) prosjeka. U ukupnom broju ima nešto više žena (51%)nego muškaraca. Strateški razvojni ciljevi LAG-a Južna Istra su:

Strateški razvojni cilj 1:

Veća konkurentnost gospodarskog sektora i dostizanje standarda Europske unije sposebnim naglaskom na razvoj poljoprivrednih gospodarstava, preradu i trženjepoljoprivrednih i ribljih proizvoda.

88



Razvoj ruralnih gospodarskih aktivnosti koje potičudiversifikaciju prihoda i veću zaposlenost, posebice turizma, obrtništva i malogpoduzetništva


Uspostava učinkovitog sustava za održivi razvoj i valorizaciju prirodnih, ljudskih ikulturnih potencijala u svrhu jačanja atraktivnosti i konkurentnosti ukupnog područjaLAG-a.


Razvoj ruralne infrastrukture


Očuvanje okoliša i bioraznolikosti, korištenje obnovljivihizvora energije i energetska učinkovitost

Cilj djelovanja Lokalne akcijske grupe (LAG) Sjeverna Istra je pomoći ljudima,udrugama, poduzećima i ostalim subjektima u ruralnim područjima da ocjene potencijalsvojeg područja, te da se potakne provedba integriranih i kvalitetnih strategija održivograzvoja. Putem Lokalne akcijske grupe cilj je povezati ljude na lokalnoj razini, kako birazmjenjivali svoja iskustva i informacije, te kako bi predlagali projekte i aktivnosti, a sves ciljem ruralnog razvoja.

Prioriteti razvoja su turizam, obrtništvo, trgovina, poljoprivreda i ribarstvo, te industrija.LAG-ovi predlažu i primjenjuju integrirane lokalne razvojne strategije.

89


12. DRUŠTVENO- EKONOMSKA KRETANJA U RH

12.1. Ekonomska aktivnost

Indeks industrijske proizvodnje u listopadu 2015. u usporedbi sa listopadom 2014. uHrvatskoj je na +6,4%, i raste već 9 mjeseci za redom, tromjesečni rast preko 4% ,smanjenje zaposlenosti i pad proizvođačkih cijena. Na strani potražnje realni promet utrgovini na malo nastavio je rasti 15. mjesec za redom, najdulji niz od 2007. pa je u rujnuveći za 1.5% na godišnjoj razini, za prvih 10 mjeseci za oko 2,1% , dok se nominalno ulistopadu na godišnjoj razini bilježi rast 0,5% .BDP je u 3.kvartalu porastao za 2, 4%najviše od 2. kv. 2008. dok je na mjesečnoj razini +1,0%. Ostvareni je rast industrijskeproizvodnje i nadalje segmentiran, diferenciran po granama, a počiva na vrlo niskojosnovici ,uz daljnje doprinosima industrije, turizma i trgovine. Brzina uspostave Vlade iartikuliranja jasnih cjelovitih političkih ciljeva pored zamaha reformi važna je jer je teškoprocijeniti koliko će još dugo pojedini povoljni vanjski uvjeti i okolnosti potrajati. Mogućirast BDP-a za 2016.-2018. u razini 1/4-1/2 iznosa kamata za otplate dugova, uz daljnjivisoki proračunski deficit, potiče fiskalnu neizvjesnost i neodrživost kao i rizike mogućegpostupnog tonjenja ekonomije u izvanredno stanje.15

90


12.2. Životni standard i raspoloženje potrošača

Prosječna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u rujnu u 2015. uodnosu na isti mjesec prošle godine zadržala je pozitivni ovogodišnji trend rasta i bila jeviša za 4,4% realno, te za realno prema kolovozu 2015. Najviša prosječna neto plaća od10.641 isplaćena je u zračnom prijevozu, a najniža od 3103 u proizvodnji odjeće. Ulistopadu indeks očekivanja potrošača (IOP) i indeks pouzdanja potrošača (IPP) nagodišnjoj razini nastavljaju bilježiti poboljšane vrijednosti, dok na 3,6% nominalno iiznosila je 5.640 kn ili 196 kn više nego u istom mjesecu 2014. dok je na mjesečnoj razinineto plaća nominalno manja za 76 kune odnosno manja je za 1,3% nominalno te manja1,7% mjesečnoj razini drugi mjesec za redom bilježe pogoršanje. Pogoršanje primarnopotiču pogoršana očekivanja financijskom situacijom unutar kućanstva, ekonomskomsituacijom u Hrvatskoj kao i očekivanja u pogledu mogućnosti štednje kućanstva, apozitivni doprinos dolazi od očekivanja na tržištu rada te kretanja broja nezaposlenih.

12.3. Tržište rada

U Hrvatskoj je prema podacima DZS u rujnu 2015. bio 1.605.141 aktivni stanovnik (0,8% manje nego u kolovozu) a ukupno 1.345.682 zaposlene osobe ( manje je za 1,1 % uusporedbi sa kolovozom). U HZZ-a krajem listopada 2015. bilo evidentirano 275.813nezaposlene evidencije nezaposlenih izašle su 25.324 osobe, a to je 8,2 % manje nego ulistopadu 2014., pri čemu je zaposleno 15.436 osoba, najviše 13.723 na temelju radnogaodnosa ( 4,4% manje nego u listopadu 2014.), a unutar toga 89,2% na određeno vrijeme.Pri blagom vrlo neujednačenom gospodarskom oporavku, uz osobe, što je za 16.354osobu više nego prethodnoga mjeseca, te 30.357 osoba manje nego u listopadu 2014.odnosno 6,3 % više nezaposlenih u usporedbi s prethodnim mjesecom, a 9,9 % manje uusporedbi s istim mjesecom 2014. godine. Iz Vladinu restriktivnu politiku zapošljavanjanon-EU granana, intenziviraju se na tržištu rada neskladi i problemi , strukturni iprostorni, ponude i potražnje, poglavito za pojedina strukovna zanimanja, primjerice u

91


brodogradnji, te profesionalcima iz područja naprednih tehnologija. Stopa registriranenezaposlenosti porasla je 2. mjesec sa 16,2% na 17,2 % u 10. 2015.

12.4. Financijsko tržište i inflacija

Prema podacima DZS indeks potrošačkih cijena u listopadu 2015.je -0,9%, u negativnomteritoriju četvrti mjesec za redom na godišnjoj razini , u rujnu na -0,6% , a u listopadu namjesečnoj razini povećanje CPI je +0,1%, u rujnu je godišnjoj razini) te cijene derivatanafte (30% niže na godišnjoj razini) i još relativno slabi impulsi domaće potražnje.Nastavlja se trend razduživanja poduzeća iz svibnja 2012, pada ukupnih kreditanefinancijskim društvima za 4,4% u rujnu , a obrtnih sredstava za 3,0% na godišnjojrazini, dok se HR poduzeća boljeg boniteta nastavljaju zaduživati u bio pad -0,2% , dokpromatrano na godišnjem prosjeku cijene su niže za -0,4%. Budući da temeljna inflacija ulistopadu i nadalje bilježi rast +0,7%, u rujnu +0,6%, na godišnjoj razini, deflatornepritiske u listopadu potiču i nadalje cijene prirodnog plina ( 6.6% niže na EU. U uvjetimarastućih fiskalnih neravnoteža, prioritet za novu vladu je restriktivna fiskalna politika sapostizanjem proračunskog primarnog suficita u svakoj godini od minimalno 1%, satežištem na promjenama veličine i strukture rashoda, da bi se stvorio prostor za kreiranjeproduktivnih radnih mjesta u privatnom sektoru, te umjereno ekspanzivne monetarnepolitike.

92


12.5. Vanjska trgovina i svijet

Hrvatski robni izvoz posustaje u kolovozu. Gospodarska aktivnost poboljšana u EU u 3.kvartalu 2015. U očekivanju FED-ova povećanja primarne kamatne stope i ECB dodatnihstimulansa u prosincu 2016. Početkom 2016. moguće snažnije jačanje dolara i slabljenjeeura

Prema raspoloživim podacima o robnoj razmjeni, ukupan robni izvoz (izraženo u eurima)desezonirano je u kolovozu 2015. Na godišnjoj razini po prvi put pao za -2,4%. Ukolikose izvoz korigira za vrijednost izvoza brodova i nafte može se pretpostaviti da je takoprilagođeni pokazatelj zabilježio stagnaciju u kolovozu na godišnjoj razini. U EU19 u3.kv BDP je u ubrzan rast na 1,7% na godišnjeg razini dok je na mjesečnoj razini ista palau EU28 za 0,1% odnosno 0,3% u EU19. Među zemljama važnim trgovačkim partnerimaHrvatske, u Njemačkoj je u rujnu 2015. ostvareno značajno usporavanje industrijskeproizvodnje 0,2%, dok je u Italiji godišnji rast ubrzan na 1,7% na odnosu na 2. kvporastao za (sezonski prilagođenih) 0,3% (sedmi uzastopni rast na kvartalnoj razini), a uodnosu na isto lanjsko razdoblje za 1,6% , peti uzastopni kvartal jačanja na godišnjojrazini i ujedno najveći u zadnje 4 godine. Podaci o kalendarski prilagođenoj industrijskojproizvodnji pokazuju da je u rujnu 2015. u EU28 nastavljen dinamični rast za 1,8%, a uEU19 godišnjoj razini. Očekivani početak rasta kamata u SAD u prosincu, te paralelnomogući pad kamata od ECB, jača dolar, potiče vraćanje kapitala u SAD, a za tržišta unastajanju donosi nepovoljne učinke. Investitorsko povjerenje u EU19 na čekanju uozračju rasta političkih rizika. U EU 19 pokazatelj poslovne klime, blago je pogoršan na0,36 poena u studenom 2015.

93


94


13. STRATEGIJA RAZVOJA

U prethodnim poglavljima izvršena je analiza stanja svih resursa, istaknute su glavneprednosti, nedostaci i razvojni problemi s kojima je Općina suočena. Prikupljen je čitavniz podataka, održani su okrugli stolovi i radionice. Posebno su bile iscrpne rasprave okoglavnih prednosti, slabosti, prilika i prijetnji (SWOT analize koje karakteriziraju pojedinapodručja). Tijekom diskusije sudionici su se složili oko vizije razvoja, što znači: kako biželjeli da Općina izgleda, i prema čemu bi voljeli da bude poznata. Sudionici su također,postigli dogovor oko glavnih razvojnih ciljeva, prioriteta i mjera.

13.1. Ekonomski potencijal i kočnice razvoja Općine

Analizom stanja resursa i potencijala istaknuti su pozitivni elementi snage i mogućnosti, aisto tako i negativni: slabosti i prijetnje. Ocjena ekonomskog potencijala Općine temeljilase na ispitivanju pozitivnih elemenata. Da bi se realizirao ekonomski potencijal, mora sesvladati niz razvojnih prepreka ili kočnica. Glavne razvojne prepreke istaknute su krozispitivanje negativnih elemenata.

Ekonomski potencijal

Vrlo važni prirodni resursi koji uključuju poljoprivredno zemljište, dovoljno vode, bogatuvegetaciju, strateški položaj. Ovakvi resursi naglašavaju potencijal za razvoj,poljoprivrede, malog poduzetništva i turizma .

Dugogodišnja tradicija bavljenja poljoprivredom podupiru mogućnosti iskorištenjaprirodnih resursa, ali i razvoj drugih djelatnosti. Uzimajući u obzir važan zemljopisnipoložaj Općine, globalno gledajući blizinu Europi, te poziciju u Istri, kombinacijom ovihprednosti moglo bi se u budućnosti privući značajne investicije.

Kratkoročni i srednjoročni ekonomski potencijal Općine najvjerojatnije će se temeljiti narastu sljedećih sektora:

1. Turizam: uzimajući u obzir određenu tradiciju bavljenja

turizmom karakterističnim za ruralni prostor, postojeće prirodne resurse koji bi se

mogli iskoristiti za daljnji razvoj, postoji vjerojatnost daljnjeg razvoja (posebno

kvalitativno). Mogućnost dodatne (stalne) potražnje za uslugama ove vrste mogle bi dati

poticaj razvoju malog i srednjeg poduzetništva na području turizma.

2. Poljoprivreda: izrazito povoljni uvjeti za razvoj poljoprivrede u Općini (plodno tlo,čist okoliš, klimatološki uvjeti), te velike površine pogodne za poljoprivrednuproizvodnju ukazuju na postojanje prilike za razvoj ovog sektora. Osim osnaženjapostojeće poljoprivredne proizvodnje, postoji i potencijal za razvoj organskepoljoprivrede za kojom postoji sve veća potražnja. Postoji potreba i za modernizacijompoljoprivrede, stimuliranjem okrupnjavanja zemljišta te jačanjem administrativnepodrške ovom sektoru, kako bi poljoprivredna proizvodnja postala atraktivna za mlađestanovništvo i omogućavala solidan izvor prihoda poljoprivrednim domaćinstvima.

95


3. Razvoj malog i srednjeg poduzetništva pretežno u funkciji razvoja prva dva pravca te potreba mještana i šireg područja.

Kočnice razvoja:

Mogu li se i hoće li gore opisane prilike realizirati se u velikoj mjeri ovisi omogućnostima uklanjanja niza razvojnih kočnica. Te se kočnice mogu prikazati naslijedeći način:

• Nedovoljno kvalitetna valorizacija prostora

• Institucionalna ograničenja

• Neriješen, u potpunosti, komunalni sustav

• Loša struktura smještaja, nerazvijena turistička ponuda (događaji) i ugostiteljskaponuda

• Nedovoljna povezanost poljoprivrednih proizvođača

• Nedovoljno razvijene društvene djelatnosti (predškolski odgoj zdravstvene

zaštite)

• Nedovoljna pripremljenost za ulazak u EU

Rezultat ovih razvojnih kočnica jest nedovoljno visok BDP po stanovniku, životnistandard, te niska razina investicija. Od bitne je važnosti da se SR izravno usmjeri nasaniranje negativnih aspekata sadašnjeg stanja. SR mora osigurati uvjete koji ćeomogućiti tvrtkama i građanima da realiziraju postojeće ekonomske prilike i timepovećaju prihode i BDP po stanovniku, povećaju gospodarsku aktivnost, privuku daljnjaulaganja, te smanje sezonski karakter poslovanja.

13.2. Globalna društveno-ekonomska kretanja

Recesija i gospodarska kriza, u svijetu i Europi, ostavlja svoj trag na kretanja u RepubliciHrvatskoj. Teško egzaktno prognozirati kretanja u budućnosti. Međutim, bilo bi krajnjeneodgovorno zanemariti ovo stanje, a i kretanja u budućnosti, stoga smo se opredijelilipredviđati utjecaj globalnih ekonomskih i tržišnih trendova na razvoj u RepubliciHrvatskoj i Općini Marčana.

U razmatranje smo uzeli tri moguća scenarija, svjesni rizičnosti u koju se upuštamo,smatrajući da je to manje pogrešno nego ne uzimati u obzir navedene podatke.

96


SCENARIJ 1:

(BEZ STOPE RASTA ILI JE STOPA RASTA MINIMALNA)

� U EU-minimalna stopa rasta (nekoliko godina), a poslije povećana

�U RH- negativna stopa rasta ili bez rasta (nekoliko god.), a poslije niskastopa rasta

�BLIŽE OKRUŽENJE OPĆINE

-Pretpostavka je da će turizam imati kontinuirano povećanje potražnje (2-3%godišnje)

- Pretpostavka je da će trgovina, uslužna djelatnost, malo i srednje poduzetništvodijeliti sudbinu globalnih kretanja (bez stope rasta)

- Bliže okruženje u turizmu (koji je ujedno i glavno tržište poljoprivredi, trgovini temalom i srednjem poduzetništvu) mogli bi imate nešto povoljnije trendove

- Stopa rasta kontinuirano 1-2% godišnje ( u prvih nekoliko godina ) a narednihgodina 2 – 3% godišnje

- U takvom okruženju (uže i šire) moguće je planirati prvih godina stopu rasta 1%,a poslije toga stopa rasta bi mogla biti 2%.

SCENARIJ 2:

(SREDNJA STOPA RASTA ILI U GRANICAMA PAR POSTO)

• U EU- prve dvije godine stopa rasta 2-3 %, poslije 4-5 %

• RH- dvije godine niska stopa rasta, poslije 2-3%

� BLIŽE OKRUŽENJE

- Turizam, povećanje potražnje 3-4%

- Poljoprivreda, povećanje stope rasta godišnje 1-2%

- Trgovine, usluge, mali i srednji poduzetnici prati razvoj osnovne djelatnosti,povećanje 3-4%

U ovakvom okruženju (šire i uže) moguće je planirati stopu rasta do 2 - 3%.

Smatramo da bi ovo mogao biti realni scenarij, pa smo ga uzeli u obzir tijekom planiranja.

97


SCENARIJ 3:

(VISOKE STOPE RASTA)

• U EU – prve dvije godine stopa rasta 3-4%, a poslije 4-5%

• U RH- prve dvije godine stopa rasta 2%, a poslije 4-5%

• BLIŽE OKRUŽENJE:

- Turizam- povećanje stope rasta 5-6%

- Poljoprivreda- povećanje stope rasta 3-4%

- Trgovina, usluga,malo i srednje poduzetništvo- povećanje stope rasta 5-6%

U takvom okruženju moguće je planirati stopu rasta do 4-5%.

13.3. Vizija razvoja Općine i najvažniji ciljevi

Kad se uzme u obzir gornja ocjena ekonomskog potencijala i razvojnih kočnica kojikarakteriziraju ovo područje, te šira društveno-ekonomska i tržišna kretanja, smatramo dabi se vizija trebala usredotočiti na podizanje životnog standarda mještana putempromicanja gospodarskih aktivnosti koje se temelje na održivom korištenju prirodnihresursa i tradiciji, te partnerskih međusektorskih odnosa:

VIZIJA OP ĆINE MAR ČANA (ELEMENTI)

1. Visoka kvaliteta života i životni standard europskog prosjeka (5 godina)

2. Razvijeno gospodarstvo: prvenstveno turizam, poljoprivreda, ribarstvo, malo i

srednje gospodarstvo

3. Razvijati sustav brendiranja (baza ruralni prostor i turizam)

4. Naglašeni razvoj (dinamičan) i to uravnotežen, održiv, ekološki itd.

5. Usklađeno funkcioniranje javnog, poslovnog i civilnog sektora

Na temelju vizije Općine Marčana određena su tri strateška cilja i 10 prioriteta:

98


1.STRATEŠKI CILJ- Visoka kvaliteta života i standarda

PRIORITETI: 1. Infrastruktura

2. Društvene djelatnosti

3. Potpuna zaposlenost i visoki dohoci

2. STRATEŠKI CILJ- Razvoj gospodarstva

PRIORITETI: 1. Razvoj turizma

2. Razvoj poljoprivrede i ribarstva

3. Razvoj malog i srednjeg poduzetništva

3. STRATEŠKI CILJ: - Visoki standardi razvoja

PRIORITETI: 1. Održiv i uravnotežen razvoj

2 . Prepoznatljiv lokalni identitet

3. Razvoj dobrih odnosa javnog, poslovnog i civilnog sektora

4. Brend Marčane

Iz ovakvog opredjeljenja nedvojbeno proizlazi zaključak da je primarni strateški ciljvisoka kvaliteta života mještana Općine, a da su druga dva cilja u toj funkciji.

13.4. Strateški ciljevi, prioriteti i mjere

U ovom Poglavlju izložena je Strategija razvoja Općine koja se sastoji od strateškihciljeva, prioriteta i mjera. Detaljnije, SR-a se sastoji od:

• Strategije (strateški ciljevi): će se provoditi kroz prioritete i mjere koje će voditijavni sektor. Ti zadaci omogućavati će rast poslovnog sektora i civilnog društva.Poslovni sektor stvara „blagostanje“ u Općini, dok civilno društvo vodipoboljšanoj participacijskoj demokraciji.

• Prioriteti i mjera: Prioriteti u skladu sa Strategijom, predstavljaju žarištaaktivnosti koja bi trebalo provoditi ostvarenjem mjera. Osim nabrojanog, SR će sebaviti i važnim razvojnim temama Europske unije (tzv. Horizontalne EU teme iliprincipi) koje Europska unija podržava i koji bi trebali biti uključeni u svimsegmentima SR-a. Ključne razvojne teme uključuju promociju informacijsketehnologije, održivo upravljanje okolišem i brigu za osiguranjem jednakostispolova, ljudskih prava i učinkovite demokracije.

�STRATEŠKI CILJ-Visoka kvaliteta života

99


• PRIORITET: 1. Infrastruktura

• MJERE:

1: Prometna infrastruktura

2. Parkirališta

3. Pročišćavanje otpadnih voda

4. Građevinski i kućni otpad

5. Uređenje naselja (fasade, površine)

6. Hortikulturno rješenje

7. Poticanje korištenja alternativnih izvora energije

• STRATEŠKI CILJ -Visoka kvaliteta života

• PRIORITET: 2. Društvene djelatnosti

• MJERE:

1. Socijalna skrb za starije i nemoćne

2. Valorizacija kulturnih i tradicionalnih vrijednosti ( program turist.valorizacija)

3. Društveni život (strategija)

4. Tradicijske vrijednosti, identitet (zaštita)

5. Zdravstvene usluge (viši nivo)

6. Dodatni sadržaji za mještane i turiste

7. Sportski sadržaji i dječja igrališta

� STRATEŠKI CILJ - Visoka kvaliteta života

� PRIORITET: 3. Potpuna zaposlenost i visoki dohoci

� MJERE:

1. Cjelogodišnje zaposlenje

2. Cjeloživotno učenje

3. Poticanje obrazovanja

� STRATEŠKI CILJ - Razvoj gospodarstva

� PRIORITET: 1. Razvoj turizma

� MJERE:

1. Koncepcija razvoja i funkcioniranje turizma (marketing pristup i upravljanje)

2. Prepoznatljiva turistička destinacija

3. Turističke manifestacije i atrakcije

4. Program ugostiteljske ponude (autohtona)

5. Produženje turističke sezone

100


6. Destinacija kvalitete (4 zvjezdice)

�STRATEŠKI CILJ - Razvoj gospodarstva

�PRIORITET: 2.Razvoj poljoprivrede

�MJERE:

1.Strategija razvoja poljoprivrede

2. Udruživanje u poljoprivredi

3. Stimulacija razvoja gospodarskog područja

4. Potpora poljoprivrednim proizvođačima

5. Navodnjavanje

• STRATEŠKI CILJ - Razvoj gospodarstva

• PRIORITET: 3. Razvoj malog i srednjeg poduzetništva

�MJERE:

1. Podrška i poticanje poduzetničke inicijative

2. Poticanje razvoja zanata za mještane ali i kao turistička atrakcija

3. Savjetodavno tijelo (neki vid)

4. Poticanje edukacije (edukacija i sufinanciranje)

• STRATEŠKI CILJ - Visoki standard razvoja

• PRIORITET: 1. Održivi i uravnotežen razvoj

• MJERE:

1. Poštivanje zakonskih odredbi i prostorno planske dokumentacije

2. Zaštita autohtonih objekata i arhitekture

3. Zaštita krajobraza i autohtonih biljnih vrsta

4. Program kvalitete i upravljanje kvalitetom

�STRATEŠKI CILJ - Visoki standard razvoja

�PRIORITET: 2. Prepoznatljiv lokalni identitet

�MJERE:

1. Odnos kulture i običaja

2. Hrana i piće

3. Arhitektura, uređenje naselja i sl.


�PRIORITET: 3. Dobri odnosi javni, poslovni i civilni sektor

�MJERE:

1. Javni sektor i informiranost

101


2. Razvoj (kontinuiran) partnerskih odnosa

3. Civilna društva- poticanje razvoja i podrška


�PRIORITET: 4. Brand

�MJERE:

1. Program brendiranja

2. Vizualni identitet

P R O J E K T I

1. Izgradnja dječjeg vrtića u Marčani za potrebe Predškolske ustanove „Vrtuljak“ Marčana2. Izgradnja jugoistočne obilaznice naselja Marčana i spojne ceste na Ž 51183. Rekonstrukcija i modernizacija cesti koje Općinu Marčana povezuju s drugim JLS4. ŽC 5119 na dijelu dionice Kavran – Šišan5. Dio nerazvrstane ceste Loborika – Galižana6. Dio nerazvrstane cesta Radeki Glavica – Muntić

7. Rekonstrukcija i modernizacija cesta do mora8. Ž 5119 – Budava9. Kavran – Punta Sika i odvojak za Školjić

10. Peruški – Duga uvala – Kaval11. Rakalj – Kalavojna s izgradnjom prilaza predjelu Hiže – Škrile12. Rakalj – Uvala Luka13. Rakalj – Blaz-Salamuišćica14. Rekonstrukcija i modernizacija pristupnih cesta do naseljenih mjesta15. Pavićini- ŽC 511916. Dio D66 – Mitrovi17. Marčana – Čalićevi dvori18. LC 50144- Boduleri19. LC 50165- Šarići20. LC 50164- Filipanski dvori21. ŽC 5101- St. Balići22. ŽC 5101-Livovići23. ŽC 5101-LC 5014424. Šegotići-LC 5018425. Mali Vareški – LC5017426. ŽC 5119-Stancija Škabići27. D66 – Biletići28. D 66 – St. Palijon29. Izgradnja vodovodne mreže Radeki polje – Radeki Glavica30. Izgradnja nove vodovodne mreže Belavići – Rakalj31. Izgradnja nove vodovodne mreže Krnica – Krnički porat32. Izgradnja nove vodospreme Peruški33. Rekonstrukcija vodovodne mreže Rakalj

102


34.Izgradnja vodovodne mreže do naseljenih mjesta u Općini Marčana koja nemaju javnu vodovodnu mrežu 35. Projekt javne odvodnje naselja Marčana36. Projekt javne odvodnje naselja Loborika36. Projekt javne odvodnje naselja Divšići

37. Rekonstrukcija pročistača otpadnih voda Duga uvala38. Proširenje groblja Loborika39. Proširenje groblja Hreljići40. Proširenje groblja Kavran41. Uređenje sportske lučice u Krničkom portu42. Uređenje sportske lučice u Budavi43. Uređenje i označavanje biciklističkih staza postojećim putovima44. Izrada putokaza i višejezičnih natpisnih tabli s podacima za objekte kulturne baštine i dr.u Općini Marčana45. Uređenje plaža u Dugoj uvali i Krničkom portu46. Statička sanacija i obnova obrambenih zidina Mutvorana47. Iskop arheoloških slojeva i konstruktivna i građevinska sanacija nalaza na lokalitetu kaštela i gradine Stari Rakalj48. Potpora obrazovanju i stručnom osposobljavanju poljoprivrednih proizvođača49. Podrška promociji i plasmanu lokalnih poljoprivrednih proizvoda50. Izgradnja reciklažnog dvorišta51. Sanacija divljih deponija

STRATEGIJA SR-a

SR-a će stvoriti okruženje koje omogućuje i olakšava:

• Razvoj privatnog sektora – dovodi do „ekonomskog blagostanja“

• Rast civilnog društva – podupire „participacijsku demokraciju“

Do tako povoljnog okruženja SR će dovesti kroz realizaciju koja je povezana s fizičkim,gospodarskim i društvenim infrastrukturnim projektima potrebnih za svladavanjeprepoznatih razvojnih prepreka (kočnica), kako bi se privatnom sektoru i civilnomdruštvu omogućilo i olakšalo realiziranje utvrđenih prilika za razvoj. Primjeri potrebnihinfrastrukturnih projekata obuhvaćaju širenje sustava za vodoopskrbu, razvoj mreže cesta,poboljšanja u sustavu odgoja i obrazovanja, pružanje pomoći u razvoju najvažnijihnevladinih organizacija te savjetodavnu pomoć poslovnoj zajednici. Namjera je da serealizacijom tih projekata poveća imovinska osnova Općine i izmijeni struktura teimovine, čime će se potaknuti evolucija (razvijanje) novog poslovnog modela. Općenitorečeno, cilj je povećati relativne prednosti Općine koje će podupirati veću konkurentnostprivatnog sektora i učinkovitost civilnog društva. SR će, barem u prvim godinamanjezinog postojanja, provoditi javni sektor. Pažnja će biti usredotočena na pružanjepomoći tvrtkama u razvijanju poslovnih aktivnosti koje uvećavaju ukupan prihod. SR ćese također, fokusirati na pomaganje civilnom društvu u unapređenju strukture

103


participacijske demokracije i razvoju socijalno potpornih sistema koji jačaju društvenoblagostanje.

Slika pristupa SR-a u naravi

Temeljni (početni, osnovni) podaci predstavljaju ključnu ulaznu vrijednost u sustavupraćenja (monitoringa) i evaluacije (ocjenjivanja). Oni moraju biti dovoljno pouzdani daomoguće prosudbu output-a i učinaka projekta, te dovoljno precizni da osiguraju kakodevijacije od očekivanog napretka mogu biti brzo identificirane , a primjerene izmjeneučinjene što je ranije moguće. Osnovna analiza od iznimnog je značaja prema osiguranjuskupa početnih podataka, no ograničena je na postojeće i donekle kontradiktorne skupovepodataka.

Ovakav pristup će morati biti poboljšan i zato je potrebno definiranje, testiranje iprilagođavanje sustava pokazatelja vezanih uz svako pojedino prioritetno područje SR-a,kao i prilagodba istih postojećem okružju. Ovo predstavlja zahtjevnu trajnu zadaću, aOdjel za upravljanje projektima i Općina moraju biti pokretači njenog provođenja zavrijeme ranog stadija provedbe . To će podrazumijevati dodatne studije i ispitivanja kakobi se izradili važni i mjerljivi početni podaci za procjenjivanje napretka SR-a.

104


Prilikom praćenja i procjenjivanja, Europska komisija koristi sljedeću tipologijupokazatelja:

• Pokazatelji ulaza mjere financijske, administrativne i regulatorne resurse (koji sečesto nazivaju „procesom“) koje osiguravaju Država i donatori. Radi procjeneuspješnosti provedenih akcija potrebno je uspostaviti vezu između sredstava kojase koriste i postignutih rezultata. Na primjer: Udio proračuna namijenjen izdacima za obrazovanje, definiranjestrategije sektora

• Pokazatelji izlaza mjere neposredne i konkretne posljedice poduzetih mjera iiskorištenih sredstava:Na primjer: Broj izgrađenih škola, broj educiranih nastavnika

• Pokazatelji rezultata mjere rezultate na razini korisnika.Na primjer: upis u školu, postotak djevojčica koje se upisuju u prvi razredosnovne škole

• Pokazatelji učinka mjere posljedice rezultata. Oni mjere opće ciljeve u smislurazvoja Države i smanjenja siromaštva. Za njihovo shvaćanje potrebno je mnogovremena, teško ih je mjeriti, a ovise, osim o vladinim programima i o mnoštvudrugih faktora.Na primjer: Stope pismenosti, stope nezaposlenosti.

Vjerojatno, najvažniji evaluacijski okvir za korištenje je „logički okvir“. Matrica logičkogokvira važan je alat za postizanje praćenja programa i njegovog napretka. Međusobnopovezuje ciljeve, aktivnosti i rezultate s njihovim pokazateljima. U ovom su slučajurezultati SR-a izravno izvedeni iz prioriteta navedenih u Strategiji. Ovo predstavlja samookvir potrebnih mjerenja, a svaki cilj i prioritet treba biti razložen na slične jedinice.Međutim, osnovna je referenca matrica logičkog okvira. Navedeno znači da se projektine mogu provoditi prije utvrđivanja početnih podataka, ali i da će se skup početnihpodataka morati stalno usavršavati i razvijati ukoliko se SR želi primjereno procjenjivati.Zasigurno želimo biti u mogućnosti odgovoriti na slijedeće pitanje- Jesu li SR projektipravi projekti za Općinu, ili su možda kriva vrsta projekata? Opći okviri praćenja ievaluacije morati će se temeljiti na tom pitanju. Evaluacija će trebati biti neovisna i morase obaviti planirano, unaprijed, srednjoročno i naknadno. Ona će presuditi je li izrađenimehanizam doveo do očekivanih rezultata, a ako nije, što se mora promijeniti kako bi sepostigli rezultati navedeni u Strategiji. Mora se temeljiti na praćenju podataka te širimkriterijima gospodarskog i društvenog razvoja koje je potrebno razraditi u provedbenojfazi. Praćenje i evaluacija mogu biti iznimno složeni u slučajevima kada jednostavniodnosi između ulaza (input-a) i izlaza (output-a) nisu jasno identificirani i definirani.Često se događa da što se pomnije promatraju učinci, to je teže donijeti precizneprosudbe. Ipak, točne su prosudbe ono što se očekuje od procesa praćenja i evaluacije.

105

ULAZ IZLAZ REZULTAT UČINAK


One moraju biti donesene na ponešto različit način za svakog pojedinog dionika kojislijedi:

Tabela 12.: Očekivana glavna područja uspješnosti/pokazatelji odgovarajućihinteresnih skupina prilikom pra ćena i evaluacije:

Nositelj interesa

Područja interesa Glavna područja uspješnosti/ Područja pokazatelja za praćenja i procjenjivanje

Vlada RH • Gospodarski razvoj• Smanjenje siromaštva• Kooperativna uprava/ međuupravni

odnosi funkcioniraju• Rezultati provedbe• Razmjer je županijski ili makro te

usporediv s drugim županijama• Aktiviranje novih programa

• Standardi za njihovo mjerenje• Pokazatelji uglavnom na razinama output-a s

naglaskom na kvantitativnim mjerama• U manjoj mjeri, pokazatelji rezultata• Institucionalna uspješnost u pravi na svim

razinama, odnosi unutar vladajućih struktura te partnerstva

Županijska uprava

• Rezultati provedbe• Poboljšana koordinacija svih uprava• Korištenje raspoloživih sredstava• Bolje prometne veze i povezanost

područja u široj regiji• Aktiviranje novih programa• Otvaranje novih radnih mjesta

• Standardi kojima se mjere• Pokazatelji input-a: uključujući financijske,

izdatke sredstava, imenovano osoblje, itd.• Pokazatelji uglavnom na razinama output-a, s

naglaskom na kvantitativnim mjerama• Institucionalna uspješnost u pravi na svim

razinama, odnosi unutar vladajućih struktura te partnerstva

Lokalna uprava

• Rezultati provedbe: opipljivi i vidljivi znaci

• Bolja koordinacija među upravama• Korištenje raspoloživih sredstava• Sve veća pažnja na blažim aspektima i

kvalitativnim pitanjima

• Standardi kojima se mjere• Pokazatelji input-a: uključujući financijske,

izdatke sredstava, imenovano osoblje, itd.• Pokazatelji uglavnom na razinama output-a, s

naglaskom na kvantitativnim mjerama

Nevladine i lokalne organizacije (udruge)

• Proces• Kvaliteta razvoja definirana više u

smislu ovlašćivanja• Sudjelovanje nositelja interesa• Sigurnost osnovnih sredstava za život • Socijalne potpore• Ovlašćivanje osjetljivih skupina

• Kvalitativni pokazatelji unutar pitanja o sigurnosti osnovnih sredstava za život

• Razvojni proces i pokazatelji sudjelovanja• Pažnja na rezultatima i djelovanjima

(implikacijama)• Povezani razvoj• Fokus na siromaštvu i pravima• Pokazatelji output-a i djelovanja (implikacija)

Poslovanje • Proizvodnost i bolji dostup tržištima• Smanjeni kriminal, društvena stabilnost• Smanjene administrativne prepreke• Dostup kreditima• Smanjeni troškovi tranzicije

• Pokazatelji output-a na programu i javnom ulaganju koji se fokusiraju na:o Smanjenje saksonskih odredbi o poslovanjuo Kriminal i strateški locirana područja za

ekonomske prilike• Rezultati koji mjere inicijativu javnog sektora

koja omogućuje poslovne prilikeDonatori • Smanjenje siromaštva • Pokazatelji rezultata u odnosu na siromaštvo i

gospodarski rast• Pokazatelji djelovanja (implikacija)

Ovo su uobičajena područja interesa. Nositelji interesa može u danom vremenu odlučiti dati prioritet drugim pokazateljima.

106


SR je osmišljena u cilju unapređenja kapaciteta i sposobnosti Općine za provedbu iimplementaciju zacrtanih ciljeva. Nužno je izgraditi institucionalni i tehnički kapacitet ikompetentnost u Općini, kako bi ona (kao i sva eventualna dobrovoljna regionalnagrupiranja do kojih može doći), kao i pridružene jedinice lokalne samouprave, mogleefektivno i učinkovito koristiti dostupna financijska sredstva ( ona koja same generiraju, idobivene subvencije, pri čemu potonje uključuje sredstva izravno dobivena od središnjedržavne uprave i ona dobivena od niza donatora) što će vjerojatno uključivati fondoveEU.

Proces implementacije SR-a uključivati će i izmjene institucionalnog ponašanja Općine(primjerice: izvršavanje cjelokupnih studija izvedivosti projekta te upravljanje i praćenje[monitoring] primjene sredstava značajno većih od onih koja su do tada bila dostupna).Očekuje se kako će efektivno institucionalno jačanje biti povezano s implementacijomSR-a što će zajamčiti da u narednim godinama Općina bude u bitno jačoj poziciji popitanju upravljanja vlastitim poslovima no što je bilo u nedavnoj prošlosti.

Sažeto, strategija SR-a u javnom sektoru implicira uspostavu okruženja koje će krozključne infrastrukturne projekte omogućiti i poticati razvoj privatnog sektora koji kreiraprihode te promicati rast dinamičnog i demokratskog civilnog društva. Javni će se sektor isam mijenjati pri izgradnji ovakvog okruženja. Doći će do institucionalnog jačanja koje ćeomogućiti Općini da u budućnosti efektivno i učinkovito upravljaju razvojem i vremenomunapređuje SR. Svakako, očekuje se da razvojni plan (ili poslovni plan) doživljavaučinkovite revizije, obnove i unapređenja po dovršetku implementacije prvog krugaprojekta.

13.5. SR u budućnosti

SR nije jedinstven, „dovršeni“ plan. To je dinamični dokument koji će se vremenomrazvijati i zahtijevati prilagodbe, odnosno izmjene u razvojnom statusu, kao i poboljšanjau razumijevanju problema i ključnih pitanja. SR zapravo predstavlja opći okvir razvoja iprocjenjivanje projekata te njihovih odgovarajućih prioriteta. Ovaj opći okvir morat će seharmonizirati s promjenama unutar Općine i njezinim razvojem. Stoga će se SRvjerojatno mijenjati i vremenom postajati sve detaljnijim i usmjerenijim planom. Općinaće morati upravljati tim promjenama i raspravljati o njima kako bi se osiguralo da SR idalje bude relevantan plan i u skladu sa znanjem i stručnim mišljenjima interesnih skupinakoje se odnose na razvojne kočnice i prilike Općine. S obzirom na navedeno, predlaže sesljedeći raspored pregleda i procjene:

• Godišnju kontrolu napredovanja - valja obavljati prije utvrđivanja općinskogproračuna za narednu godinu. Tada će biti potrebno ispitivati svako područjeciljeva i prioriteta SR-a kako bi se vidjelo koji je napredak postignut i naglasitikoji su projekti bili uspješni, a koji nisu. Procjena će morati biti jasno izraženai transparentna. Trebala bi zaključiti s preporukama za izmjene i poboljšanjaprije podnošenja Partnerstvu na komentare i ratifikaciju. Partnerstvo će na tajnačin moći tražiti eventualna pojašnjenja i na vrijeme sastaviti preporuke zaOpćinsko vijeće kako bi se mogli korigirati proračuni za narednu godinu, takoda odražavaju promjene u prioritetnim procjenama raspoloživosti sredstava.

107


• Trogodišnju procjenu-SR će trebati ocjenjivati svake tri godine, pri čemu ćese procjena usredotočiti više na rezultate i potencijalne učinke u odnosu nakorištena sredstva. To je formalan eksterni proces koji će funkcionirati unutarJedinice za provedbu projekta, čiji će savjetnici utvrđivati uspješnost,učinkovitost, relevantnost i implikacije programa. Izvještaj će se dostavitiPartnerstvu koje će u suradnji s predstavnikom Europske komisije (akoEuropska komisija bude to tražila) djelovati kao upravni odbor na raziniOpćine radi procjene. Rezultati procjene bit će dostupni javnosti. Predloženeizmjene mogu se prihvatiti ili odbaciti, ali formalna odluka Općinskog vijećamora postojati oko toga što se odbacuje, a što prihvaća, na osnovi preporukaod strane Partnerstva.

Ovaj proces poslužiti će sljedećim važnim ciljevima:

1. Ažuriranje SR-a- da SR dokument stalno bude ažuriran i razmatran te da rezultatibudu dostupni kroz javni dokument, uz formalne evidencije o odlučivanju.

2. Povećanje skupa osnovnih podataka- da veće količine informativnih, važnih irelevantnih podataka postanu dostupne kako bi se SR poboljšavao, a odlučivanje orazvojnoj politici mijenjalo.

Rezultat će biti “živ„plan koji omogućuje promjene i njihovo djelovanje na ovajdokument. To će također osigurati da ovaj plan ostane relevantan na razini Općineistodobno ostavljajući mogućnost jasnog određivanja područja u kojima je potrebnasuradnja s drugim županijama, razinama uprave ili susjednim zemljama, kako bi se razvojOpćine kretao u smjeru koji je formuliran u viziji .

14. PLAN PROVEDBE SR-a

108


14.1. Uvod

SR Općine Marčana sastoji se od niza razrađenih projekata s razvojnim učincima koji semogu dokazati. Područje projekata proteže se od intervencija unutar fizičke infrastrukturedo mjera za pružanje potpore poslovanju, te djelovanja koja mogu biti poduzeta radipoticanja rasta civilnog društva. Međutim, uspješnost projekata SR-a ovisi ne samo odvrijednosti samih izabranih projekata, nego i od načina na koje će se ti projekti provoditite kako će se njima kasnije upravljati. Uspješna provedba od bitne je važnosti. Doista,iskustvo nam je pokazalo da „dobri“ projekti mogu doživjeti neuspjeh ukoliko je njihovaprovedba loša. Također, i same strategije i cjelokupan proces SR-a može se ugrozitislabom provedbom, neodgovarajućim strategijama financiranja i/ili lošim upravljanjemtijekom trajanja projekta. U ovom poglavlju objašnjeni su predloženi provedbenimehanizmi, strategija financiranja te postupci za evaluaciju i praćenje (monitoring)projekata i programa SR-a Općine Marčana.

• Institucionalni ustroj – izložen je opis predložene institucionalne pripreme radiprovedbe SR-a. Najvažnija uloga predložena je za Općinu čiji se institucionalnikapacitet mora ojačati putem osnivanja Jedinice za provedbu projekata koja ćevršiti nadzor nad provedbom SR-a.

• Strategija financiranja – SR je instrument koji će Općina koristiti kako biprezentirala strateški i suvislo strukturirani razvojni plan raznim izvorimafinanciranja, uključujući Vladu RH, Europsku komisiju i brojne bilateralne imultilateralne donatore.

• Procedure praćenja (monitoringa) i evaluacije – SR je „promjenjiv“ razvojniplan i sastoji se od niza razrađenih projekata. Okolnosti se mogu promijeniti pa bise sukladno tome morala promijeniti SR , njena provedba i pripadajući projekti.Učinkovita promjena moguća je same ukoliko su prikladne opsežne procedure zapraćenje i evaluacija uspostavljene na početku.

• Budućnost SR-a – način na koji se SR može u budućnosti razviti i ojačati skiciranje u ovom odjeljku. Kao što je već rečeno, SR je "promjenljiv“ razvojni plan,kojeg je potrebno nanovo razmatrati, mijenjati i poboljšavati svakih par godina,odnosno kad god to okolnosti nalažu.

• Slijedeći koraci – u ovom odjeljku dan je pregled potrebnih koraka kako bi se SRpretočila iz teorije u stvarnost.

14.2. Institucije i mehanizmi provedbe

Općinsko vijeće i načelnik nalaze se u središtu provedbe SR-a. To su izabrani zastupnici idonositelji odluka koji imaju zadaću promicati razvoj Općine. Unutar Općine osnovat ćese Jedinica za provedbu projekata (JPP) koja će organizirati (koordinirati) provedbu SR-ai pripremati odluke Općinskom vijeću. Jedinica za provedbu projekata nalazit će se unutarOpčine, a osnovat će je Općinsko vijeće.Jedinica za provedbu projekataOva Jedinica važna je zato što osigurava kontinuitet sadržaja i forme. Očekuje se da ćeJedinica za provedbu projekata poštivati načela transparentnosti, partnerstva,

109


koncentracije i supsidijarnosti na kojima se do sada temeljila priprema SR-a. Glavnazadaća Jedinice za provedbu projekata je utvrditi odgovarajuće postupke upravljanja ikoordinacije, te osigurati da profunkcioniraju mehanizmi nabave u skladu s hrvatskimodredbama, odredbama EU-a, odnosno odredbama potencijalnog donatora. Jedinica zaprovedbu projekata (JPP) bit će zadužena i za učinkovito komuniciranje izmeđuOpćinskog vijeća, Partnerskog odbora te drugih interesnih skupina u ovom procesu.

Partnerski odbor OpćineOsim Općinskog vijeća, Partnerski odbor („Partnerstvo“) je najvažnije tijelo unutarsustava za provedbu SR-a. Partnerstvo je novo sredstvo osnovano kao dio procesapripreme SR-a i koje ostaje jedna od najvažnijih karakteristika u provedbi. Partnerstvonije osnovano izborima, već se temelji na nizu propisa. Ono je savjetodavna skupina kojapreporučuje, odnosno odbacuje prijedloge sastavljene unutar SR-a, ne donosi izvršneodlike, već sastavlja preporuke za Općinsko vijeće kako bi se potaknulo veće i kvalitetnijeuključivanje zainteresiranih strana. Partnerstvo se sastaje redovito, kako bi se osiguralaprimjena odgovarajućih postupaka i procesa prilikom njegovog odabira.

Civilni i privatni sektorNevladine organizacije su krajnje vrijedni sudionici u provedbi SR-a, budući da imajuiskustva u radu unutar okruženja koje se temelji na projektima. Njihova prisutnost uPartnerstvu snažna je, i takva mora ostati, kako bi se osiguralo da tek nedavno započetidijalog između ovih i vladinih organizacija dovede do još većeg ulaganja u regiju.

Privatni sektor glavni je pokretač održivog generiranja blagostanja i otvaranja novihradnih mjesta. To je najteža zadaća u Općini i najveći pojedinačni izazov koji se morarješavati u okvirima ove SR-a. Privatnom sektoru bit će potrebna pomoć da to postigne:bit će mu potrebna odgovorna i djelotvorna potpora Države koja, prije svega, povećavakonkurentnost lokalnog gospodarstva. Konkurentno gospodarstvo mora se staviti upoložaj da otvara nova radna mjesta na temelju konkurentnosti, a ne na temelju programaza otvaranje novih radnih mjesta. Privatni sektor, kao i civilni sektor, nije dobroorganiziran u ovoj regiji. Međutim, oba ova sektora potpuno su zastupljena u Partnerstvu,pa se smatraju glavnim partnerima u provedbi SR-a, unatoč tome što možda u ovomtrenutku nisu potpuno institucionalizirani.

Oko projekata se izgrađuju provedbeni mehanizmi koji imaju za rezultat razvoj Općine nanačin koji je naveden i poželjan u Razvojnoj strategiji. Stoga je upravo Razvojnastrategija glavni mehanizam koji je dostupan za uspješnu provedbu. Unutar toga, kriterijiza odabir projekata predstavljaju mehanizam kojim će se odabirati odgovarajući projekti iosigurati suglasje s obrazloženjem Strategije, pravilima donatora te prioritetima odabranihsektora.

Tabela 13.: ORGANIZACIJSKE ODGOVORNOSTI VEZANE UZ S R

110


ORGANIZACIJA

PREGLED TRENUTNIH DJELOVANJA

PRIJEDLOG DJELOVANJA U IMPLEMENTACIJI SR-A; ULOGE I ODGOVORNOSTI

VREMENSKI OKVIR; POTREBNI RESURSI

Općina Općinsko vijeće. Usvaja nacrt i konačnu verzijuSR-a. Odgovara za cjelokupnuimplementaciju.

Konačna verzija 30. rujna2016.g.

Jedinica za provedbu projekata

Formiranje predstoji. Koordinacija SR-a i podnošenje izvješća Općinskom vijeće te djelatna komunikacija s Partnerstvom ipojedinačnim dionicima.

Formiranje 30. rujna 2016.g.

Partnerski odbor Osnovan je redovito se sastaje u cilju pružanja pomoći u izradi SR-a.

Savjetodavno tijelo općinskogvijeća. SR i projekti u sklopu SR-a zahtijevat će pisani osvrti procjenu Partnerstva prije nošto budu predočeni Općinskom vijeća u cilju donošenja odluke.

Neznatna dodatna sredstvamožda će u budućnostimorati biti izdvojena zapokrivanje troškova.

Privatni sektor Trenutno ulaže kada se za to ukaže prilika.Niska razina strategije i vodstva dostupna.

Ključni dionik odgovoran za stvaranje prihoda i održivih radnih mjesta. Trebat će priliku za izražavanje svojih primjedbi i osiguravanje njihovog uključenja pri implementaciji kroz Partnerstvo i druge načine.

Pitanje unapređenja organizacije i voljnosti za komunikaciju između općine i privatnog sektora. Može se pojaviti potreba za unapređenjem predstavničkih organizacija.

Nevladineorganizacije

Trenutno su aktivnijeno što je u početku procijenjeno.

Ključni dionici za privatni sektor. I jedni i drugi pokretači su lokalnog gospodarstva i tvorci novih radnih mjesta.

Potrebno uspostaviti platformu za konstruktivan dijalog, kako između javnog sektora i nevladinih organizacija, tako i između privatnog sektora i nevladinih organizacija. Bit će potrebno sastavljanje strategije financiranja te rasprava o istoj i njeno usvajanje.

Nadležna tijela Županije i Ministarstva

Predstavljaju najviše tehničke hijerarhijskeinstance uključene u pripremu SR-a. Upravljaju procesom kroz osnovne smjernice i regulativnu podršku.

Koordinacija raznih izvora financiranja u cilju postavljanja učinkovitog djelatnog sučelja između projekata temeljenih na SR-a ivanjskih sredstava. Nadzor nad cjelokupnim radom, praćenje rezultata i razvoj daljnjih smjernica.

Nema dovoljno sredstava zaizvršavanje ove zadaće. Potrebna je dodatna ekspertiza na području mehanizama združenog financiranja od strane više donatora, upravljanja razvojnom politikom te monitoringa i procjene tijeka razvoja.


14.3. Pribavljanje sredstava i financiranje

111


Mogući izvori financijskih sredstava često su jedini fokus planiranja razvoja. Topredstavlja opasnost, budući da Općina morati zadržati kontrolu nad razvojnim procesomi pitanjima, te privlačiti sredstva u projekte koji će podupirati Razvojnu strategiju Općine.Za sredstva postoji natjecanje, kao i natjecanje među donatorima i financijskimorganizacijama za „dobrim projektima“. Dobri projekti su prioritetni projekti kojiostvaruju razvoj u pravcu koji je utvrđen Strategijom. Prema tome, Strategija određujesredstva, a ne obrnuto.

Inicijalna izravna sredstva Europske unije (EU), raspoloživa su za ključne prioritetneprojekte. Apsorpcijska moć Općine je ovom trenutku niska i bit će potrebno povećati jeradi apsorpcije efektivnog i učinkovitog korištenja raspoloživih sredstava. Izgradnjakapaciteta u Općini i pripadajućim provedbenim institucijama od vitalne je važnosti ipotrebno joj je dati odgovarajuću pažnju kroz SR, i ostale razvojne programe.

Uzevši u obzir nedostatak financijskih sredstava u Općini, strategija financiranjapovezana je s pristupom međunarodne donatorske financijske pomoći (uključujući npr.financiranje od strane EU, Svjetske banke i drugih bilateralnih donatora). Cilj jekorištenje dostupnih fondova Europske komisije za maksimaliziranje učinaka dostupnihfondova Vlade RH i drugih multilateralnih i bilateralnih fondova. U potpunosti jeprepoznato da svaki donator ima svoje vlastite zahtjeve koji moraju biti zadovoljeni prijenego financiranje može biti potvrđeno. Uglavnom, projekti predloženi donatorima nafinanciranje moraju biti takvog tipa kojeg donator želi financirati i u potpunostiopravdani. Odnosno moraju biti u skladu s Razvojnom strategijom regije u kojoj jeprojekt smješten te imati dodatnu pozitivnu procjenu izvodivosti. Zadaća predloženeJedinice za provedbu projekata biti će osiguranje da se SR projekti podnose donatorimana pravilan način.

14.4. Praćenje (monitoring) i evaluacija

Mehanizmi za praćenje i evaluaciju (ocjenu) su važni mehanizmi koji omogućujunesmetanu, pravilnu i transparentnu provedbu programa. Također, važni su kako bi procesizrade SR-a postao „proces učenja“ u kojem općini i njezini dionici razvijaju kapacitete zaučenje i prilagođivanje SR-a promjenjivim okolnostima kad se za to ukaže potreba. Da bise to moglo, potrebno je osigurati:

• Dostupnost podataka o uspješnosti – važno je da provedbeni program SR-agenerira podatke koji pokazuju koji su projekti pridonosili razvoju, u kojoj mjeri ikojem vremenskom razdoblju.

• Kreirane i dogovorene ciljeve i rezultate – povezano s cjelokupnim SRprogramom i individualnim projektima. Važno je kreirati, dogovoriti ciljeve irezultate među svim dionicima (s procijenjenim datumima do kojih trebaju bitidostignuti rezultati).

• „evaluacijski“ okvir – unutar kojeg se prikupljenim podacima može upravljati iprocjenjivati ih. Uobičajen, često korišten okvir je „logički okvir“.

Podaci i ciljevi

112


Osnovna analiza dala je neke „početne podatke“ prema kojima se mjeri napredak SR-a(upravo je i jedna od njenih funkcija) i prema kojima se određuju ciljevi i rezultati. Ipak,proces izrade osnovne analize pokazao je da Općina nije u položaju da može u ovomtrenutku pouzdano procjenjivati status i potrebe vlastitog razvoja. Dio osnovnih podatakanedostaje, neki statistički podaci nisu pouzdani, a sposobnost analiziranja dostupnih ipouzdanih podataka je ograničena.Što znači da Općina možda, neće biti u stanju utvrditišto su u ovome trenutku dobri, a što loši projekti. Međutim, napredak se može postićiukoliko se uspjeh ili neuspjeh SR može učinkovito mjeriti i procjenjivati.

Evaluacijski okvirPomaže shvatiti na kojem je stupnju mjerenje značajno za utvrđivanje uspjeha ilineuspjeha projekata i programa. Moraju se utvrditi resursi koji se koriste za provedbuprograma i projekata, te na koji način to utječe na životne prilike individualaca igospodarskih okolnosti poslovnih subjekata. Cilj je stvoriti odgovarajuće resurse Općinekoji mogu utjecati na porast prihoda i stvaranje radnih mjesta. Proizvodnost ikonkurentnost trebaju se povećati, a da se ekološka i društvena sredina ne izlažupritiscima većim od onih koje mogu uspješno podnijeti.

113


ANALIZA LOGI ČKOG OKVIRA OP ĆINE MAR ČANA

VIZIJA OP ĆINE MARČANA(ELEMENTI )

Intervencijska logika Objektivni promjenjivi pokazatelji

Izvor verifikacije Pretpostavke

1. Visoka kvaliteta života i životni standard europskog prosjeka (5godina)

Poboljšanje ukupne infrastrukture i životni standard –približno EU-prosjek

Ocjena Općinsko vijeće Funkcioniranje EU

2. Razvijeno gospodarstvo prvenstveno turizam, poljoprivreda, malo i srednje gospodarstvo

Visoke stope rasta gospodarstva (poljoprivreda, turizam i malo i srednje poduzetništvo)

Ocjena Općinsko vijeće i Partnerski odbor

Gospodarski rast i razvoj EU, RH

3. Razvijati sustav brandiranja (baza ruralni prostor i turizam)

Razvijen sustav brand Općine Marčana

Ocjena Partnerskog odbora iOpćinskog vijeća

Izrada programa brendiranja

4. Naglašeni razvoj (dinamičan) i to uravnotežen, održiv, ekološki itd.

Održiv razvoj i ekologija Ocjena Općinsko vijeće Gospodarski rast i razvoj EU, RH

5. Usklađeno funkcioniranje javnog, poslovnog i civilnog sektora

Odnosi-javni, civilni i privatni sektor

Ocjena Općinsko vijeće i Partnerski odbor

Mogućnost usklađenja interesnih skupina

114


Ciljevi i prioriteti 1.STRATEŠKI CILJ- Visoka kvaliteta života i standarda

PRIORITETI: 1. Infrastruktura Ostvarenje mjera:1-8 2. Društvene djelatnosti Ostvarenje mjera:1-7 Ocjena Općinskog vijeća Gospodarski rast EU i RH3. Potpuna zaposlenost i visoki dohoci

Ostvarenje mjera:1-3

2. STRATEŠKI CILJ- Razvoj gospodarstva

PRIORITETI: 1. Razvoj poljoprivrede Ostvarenje mjera:1-5 2.Razvoj turizma Ostvarenje mjera:1-6 Ocjena Partnerski odbor i Općinsko

vijeće

Usklađenost programa RH,

EU i Istarske županije3.Razvoj malog i srednjeg poduzetništva


3.STRATEŠKI CILJ: - Visoki standardi razvoja

PRIORITETI: 1. Održiv i uravnotežen razvoj Ostvarenje mjera:1-4 2 Prepoznatljiv lokalni identitet Ostvarenje mjera:1-3 Ocjena Partnerski odbor i Općinsko

vijeće

Ostvarenje planiranog

razvoja EU RH i Istarske

županije3. Razvoj dobrih odnosa javnog, poslovnog i civilnog sektora


4. Brand Ostvarenje mjera:1-2 1.STRATEŠKI CILJ-VISOKA

KVALITETA ŽIVOTA

PRIORITET 1:INFRASTRUKTURA/ MJERE

Prometna infrastruktura Program (dinamika, izvori)

115


Parkirališta Program (dinamika, izvori)

Općinsko vijeće

Mogućnosti financiranja

Organiziranost općinskeuprave

Pročišćavanje otpadnih voda Dinamika realizacijeGrađevinski i kućni otpad Lokacija, organizacijaVodovod (sva naselja) Analiza, mogućnosti i koncepcija,dinamikaUređenje naselja (fasade, površine) Program uređenjaHortikulturno rješenje Projekcija, organizacija, izvori

Poticanje korištenja alternativnih izvora energije

Stimulacija investitora

PRIORITET 2: DRUŠTVENE DJELATNOSTI /MJERE

Socijalna skrb za starije i nemoćne Napraviti program Valorizacija kulturnih i tradicionalnih vrijednosti (program turist.valorizacija)

Napraviti studiju Općinsko vijeće i Partnerski odbor

Funkcioniranje Partnerskog

odbora

Funkcioniranje TZ

Društveni život (strategija Program,razvoj,dinamikaTradicijske vrijednosti, identitet (zaštita)

Koncepcija, stimulacija

Zdravstvene usluge (viši nivo) Program razvojaDodatni sadržaji za mještane i turiste

Program,dinamika, izvori

Sportski sadržaji i dječja igrališta Analiza stanja, program razvojaPRIORITET 3. POTPUNA ZAPOSLENOST I VISOKI STANDARD /MJERE

Cjelogodišnje zaposlenje Analiza stanja,program mjera Općinsko vijeće i Partnerski odbor

Mogućnost financiranjaCjeloživotno učenje Program i dinamika

Poticanje obrazovanja Kontinuiran proces 2. STRATEŠKI CILJ:RAZVOJ

GOSPODARSTVA

PRIORITET 1. RAZVOJ TURIZMA /MJERE

Koncepcija razvoja i Izrada koncepta razvoja i funkcioniranje turizma

116


funkcion.turizma(market. pristup i upravljanje, razvoj)Prepoznatljiva turistička destinacija Koncepcija (program) Mogućnosti financiranja Turističke manifestacije i atrakcije Sustav manifestacija i atrakcija Program ugostiteljske ponude (autohtona)

Izrada programa i realizacija Općinsko vijeće, Partnerski odbor iTuristička zajednica

Organiziranost općinskeuprave i funkcioniranje

Turističke zajedniceProduženje turističke sezone Izrada programa i realizacija Destinacija kvalitete (4 zvjezdice) Analiza i ocjena mogućnosti izrada standarda PRIORITET 2. RAZVOJ POLJOPRIVREDE /MJERE

Strategija razvoja poljoprivrede Program, koncepcija, mjere Udruživanje u poljoprivredi Izrada modela i poticaj Općinsko vijeće i Partnerski odbor Funkcioniranje Partnerskog

odboraStimulacija razvoja gospodarskih zona

Realizacija gospodarskih zona

Potpora poljoprivrednim proizvođačima Izrada programa mjera

Navodnjavanje Konkretne mjere PRIORITET 3. RAZVOJ MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA /MJERE

Podrška i poticanje poduzetničke inicijative

Kontinuirani proces

Poticanje razvoja zanata za mještaneali i kao turistička atrakcija

Izrada programa razvoja Općinsko vijeće i Partnerski odbor Mogućnosti financiranja

Poticanje edukacije (sufinanciranje) Strategija, koncepcija, edukacija

3.STRATEŠKI CILJ- VISOKISTANDARD RAZVOJA

PRIORITET 1. ODRŽIV I URAVNOTEŽEN RAZVOJ Poštivanje zakonskih odredbi i prostorno planske dokumentacije Kontinuirana kontrola Zaštita autohtonih objekata i Kontinuirana kontrola Općinsko vijeće Organiziranost općinske

117


arhitekture upraveZaštita krajobraza i autohtonih biljnih vrsta Kontinuirana kontrola Program kvalitete i upravljanje kvalitetom Izrada programa i primjena PRIORITET 2. PREPOZNATLJIV ISTARSKI IDENTITET Odnos kuluture i običaja Program - Istarski identitet

Hrana i piće Program - Istarski identitet Turistička zajednicaFunkcioniranje Turističke

zajedniceArhitektura, uređenje naselja Program - Istarski identitet PRIORITET 3. RAZVOJ DOBRIH ODNOSA JAVNI, POSLOVNI I CIVILNI SEKTOR MJERE Javni sektor i informiranost Analiza stanja, razvoj odnosa Razvoj (kontinuiran) partnerskih odnosa Stalni razvoj a privatnim sektorom Općinsko vijeće Razvoj društvenih odnosaCivilna društva-poticanje razvoja i podrška Stalni razvoj odnosa

PRIORITET 4. BRAND MAR Č.

Program brandiranje Izrada programa brendiranja Partnerski odbor

Funkcioniranje općinskeuprave i Turističke

zajedniceVizualni identitet Izrada projekta vizualnog identiteta Partnerski odbor

118


14.5. Pregled projekata općine Marčana sa mogućim izvorima financiranja

Esi fondovi - europski struktrni i investicijski fondovi i drugo

R.B. NAZIV PROJEKTA-PODPROJEKTA

OPIS PROJEKTA -RAZLOZI

STANJEPRIPREMLJENOSTI

PROCJENA CIJENEPROJEKTA S PDV-

OM

PLANIRANAREALIZACIJAPROJEKTA DO2020. GODINE

A)Projekti društvenih djelatnosti

A.1. Izgradnja dječjeg vrtića u Marčani za potrebe Predškolske ustanove „Vrtuljak“ Mar čana

Izgradnja zgrade k.č.br. 67/1 k.o. Marčana planira izgraditi zgradu dječjeg vrtića za pet odgojnih skupina za predškolsku djecu vrtičke (3 skupine) i jasličke dobi (2 skupine). PU „Vrtuljak“, čiji je osnivač Općina marčana, nema svoje zgrade u Marčani, privremeno djeluje u zgradi škole te se mora iseliti zbog projekta rekonstrukcije škole i omogućavanja rada škole u jednoj smjeni

Lokacijska dozvola, formiranaparcela u vlasništvu Općine Marčana, za ugovoriti izradu glavnog projekta

10.000.000,00 kn s opremom

U cijelosti. Nositelj projekta je PU „Vrtuljak“ Marčana

119


Vrti ći se mogu financiratiu naseljima do 5000 stanovnika i projekti veličine do 1.250.000 EURbespovratnim sredstvima u okviru Programa ruralnog razvoja RH 2014. - 2020.g.

Dječji vrti ć - članak 22 Pravilnika o mjeri 07 (NN 22/2015).

Program ruralnog razvoja 2014-2020 - Podmjera 7.4.

Iz Programa ruralnog razvoja Podmjera 7.4. može se dobiti 80% bespovratne potpore. Ukupno do 1 mil EUR bespovratnih sredstava.

B)Projekti cestovne infrastrukture

B.1. Izgradnja jugoistočne obilaznice naselja Marčana i spojne ceste na Ž 5118

Obilaznica dužine oko 0,9 km povezuje županijsku cestu Ž 5118, počevši od ulaza u stari dio naselja Marčana iz pravca Križa, pa do državne ceste D 66 (Pula – Labin). Prometno rasterećuje središte naselja Marčana, te ubrzava protok prometa prema većem dijelu istočnog priobalja Općine Marčana iz pravca Pule, Barbana i Vodnjana

Lokacijska dozvola, parcelacijski elaborat, potvrda glavnog projekta, u tijeku postupak izvlaštenja - za preko 90% zemljišta riješeni imovinskopravni odnosi

9.000.000,00 kuna uključujući i rekonstrukciju dijela D 66 za potrebe priključka obilaznice

U cijelosti. Očekuje se financijska potpora Hrvatskihcesta i Županijskeuprave za ceste IŽ

B.2 Rekonstrukcija i modernizacija cesti koje Općinu Marčana povezuju sdrugim JLS

Rekonstrukcija i asfaltiranjesadašnjih makadamskih cesti

120


2.sij ŽC 5119 na dijelu dionice Kavran - Šišan

Rekonstrukcija i asfaltiranjesadašnje makadamske cestedužine 8 km od čega u Općini Marčana 3,8 km , a u Općini Ližnjan 4,2 km. Asfaltiranjem navedene makadamske ceste prometno bi se bolje povezala cijelo istočno priobalje bivše Općine Pula, te osigurala povoljna alternativna prometna veza priobalnog dijela Općine Marčana s Gradom Pula. Ujedno bi se stvorili povoljniji uvjeti za djelatnosti uzgajališta bijele ribe i školjaka, te sportske luke u zaljevu Budava

Postoji makadamska cesta kaojavno dobro u vlasništvu Republike Hrvatske

12.000.000,00 kuna U cijelosti. Nositelj bi trebalabiti Županijska uprava za ceste IŽ. Očekuje se potpora iz sredstava namijenjenih za razvoj urbanog područja Grada Pule u koje spada i ovaj prostor.

2.vlj Dio nerazvrstane ceste

Loborika - GaližanaRekonstrukcija i asfaltiranjesadašnje makadamske cestedužine 2 km od čega u Općini Marčana 0,71 km , au Općini Vodnjan 1,29 km. Asfaltiranjem navedene

Postoji makadamska cesta koja nije evidentirana u katastru i zemljišnoj knjizi.

1.600.000,00 kuna U cijelosti. Nositelj bi trebalabiti Općina Marčana i Grad Vodnjan , svaki u svom dijelu.

121


makadamske ceste prometno bi se povezala Loborika i naselja istočno od Loborike sa naseljima Galižana, Vodnjan i

Očekuje se potpora iz sredstava namijenjenih za razvoj urbanog

2.ožu

Dio nerazvrstane cesta Radeki Glavica - Muntić

Rekonstrukcija i asfaltiranjesadašnjeg dijelom zemljanog, dijelom makadamskog puta dužine1,1 km od čega u Općini Marčana 0,9 km , a u Općini Ližnjan 0,2 km. Asfaltiranjem navedene ceste prometno bi se povezalo naseljeno mjesto Radeki Glavica i naselje Muntić te okolni predjeli koji im gravitiraju

Postoji makadamska cesta i zemljani put koji su evidentirani u katastru, nisu prenijeti u vlasništvo JLS

1.000.000,00 kuna Djelomično. Nositelji bi trebalibiti Općina Marčana i OpćinaLižnjan, svaki u svom dijelu. Očekuje se izradaprojektne dokumentacije, parcelacijskog elaborata i rješavanje imovinskopravnihodnosa za dio ceste u Općini, te izgradnja dijela prometnice u dužini 0,5 km u Radeki Glavica, sve u vrijednosti od 550.000,00 kuna

122


B.3. Rekonstrukcija i modernizacija cesta do mora

Za razvoj turizma kao osnovne gospodarske granena području Općine Marčana bitan je resurs more i priobalje, ali je nepovoljna sadašnja prometna povezanost obzirom da asfaltirane cestedo mora vode samo do Sv. Mikule, Krničkog porta i Duge uvale.

3.1. Ž 5119 – Budava Rekonstrukcija i asfaltiranjesadašnje makadamske cestedužine 0,9 km do uzgajališta bijele ribe i sportske luke Budava.

Postoji makadamska cesta kaojavno dobro, planirana nerazvrstana cesta, nije upisana kao vlasništvo OpćineMarčana

650.000,00 kuna U cijelosti.

3.2. Kavran – Punta Sika i odvojak za Školjić

Rekonstrukcija i asfaltiranjesadašnje makadamske cestedužine 3,6 km od naselja Kavran do Punta Sike i do uvale Školjić

Postoji makadamska cesta dijelom kao javno dobro, nije upisana kao vlasništvo OpćineMarčana, dijelom nije evidentirana u katastru

3.600.000,00 kuna Djelomično. Očekuje se izradaprojektne dokumentacije, parcelacijskog elaborata i rješavanje imovinsko pravnih odnosa, sve u vrijednosti od 500.000,00 kuna.

123


3.3. Peruški – Duga uvala - Kaval

Rekonstrukcija i asfaltiranjesadašnje makadamske cestedužine 2,0 km od naselja Peruški do Duge uvale, te odvojka do uvale Kaval dužine 1,0 km

Od Peruški do Duge uvale postoji makadamska cesta većim dijelom kao javno dobro, manjim dijelom nije evidentirana u katastru, dok prema Kavalu postoji makadamska cesta koja nije evidentirana u katastru (vl. RH)

3.000.000,00 kuna Djelomično. Očekuje se izradaprojektne dokumentacije, parcelacijskog elaborata i rješavanje imovinsko pravnih odnosa, te rekonstrukcija ceste Peruški Duga uvala, sve uvrijednosti od 2.250.000,00 kuna.

3.4. Rakalj – Kalavojna s izgradnjom prilaza predjelu Hiže – Škrile

Rekonstrukcija i asfaltiranjesadašnje makadamske cestedužine 1,2 km od naselja Rakalj do Uvale Kalavojna s odvojkom prema predjelu Hiže – Škrile dužine 0,3 km

Od Raklja do Kalavojne postoji makadamska cesta dijelom kao javno dobro, nije upisana kao vlasništvo OpćineMarčana (u postupku), manjim dijelom nije evidentirana u katastru, dok prema predjelu Hiže – Škrile sada ne postoji cesta po trasi planiranog odvojka

1.300.000,00 kuna U cijelosti.

3.5. Rakalj – Uvala Luka Rekonstrukcija i asfaltiranjesadašnje makadamske cestedužine 0,9 km od naselja Rakalj (Štrnina) do Uvale Luka

Postoji makadamska cesta koja nije evidentirana u katastru


124


3.6. Rakalj – Blaz-Salamuišćica Rekonstrukcija i asfaltiranjesadašnje makadamske cestedužine 2,1 km od naselja Rakalj (Krase) do raškog zaljeva u blizini uvale Blaz s odvojkom prema uvali Salamušćica dužine 0,9 km

Od Raklja do Blaza postoji makadamska cesta većim dijelom kao javno dobro, nije upisana kao vlasništvo OpćineMarčana, manjim dijelom nije evidentirana u katastru, dok prema Salamuščici sada ne postoji cesta po trasi planiranog odvojka

3.000.000,00 kuna Djelomično. Očekuje se izradaprojektne dokumentacije, parcelacijskog elaborata i rješavanje imovinsko pravnih odnosa sve u vrijednosti od 250.000,00 kuna.

B.4. Rekonstrukcija i modernizacija pristupnih cesta do naseljenih mjesta

Rekonstrukcija i asfaltiranjesadašnjih makadamskih cesti do naseljenih mjesta, ako i eventualnih alternativnih pristupnih cesta do naselja

U cijelosti.

4.1. Pavićini- ŽC 5119 Stara cesta za Kavran dužine 1,3 km

Postojeća makadamska cesta evidentirana u katastru


4.2. Dio D66 – Mitrovi Nastavak na dio ceste izgrađene IPARD programom u dužini od 0,45 km

Dijelom postojeća makadamska cesta evidentirana u katastru, dijelom izgrađena na privatnom zemljištu i RH


4.3. Marčana – Čalićevi dvori Od groblja u Marčani do Čalićevi dvori u dužini 0,5 km



4.4. LC 50144- Boduleri Od lokalne ceste iz pravca Orbanići do Boduleri u dužini od 1,45 km

Postojeća makadamska cesta manjim dijelom evidentirana ukatastru, dok u ostalom dijelu


125


ide preko zemljišta u vl. RH

4.5. LC 50165- Šarići Od lokalne ceste iz pravca Divšići do Šarići u dužini od 0,55 km

Postojeća makadamska cesta koja nije evidentirana u katastru i ide preko zemljišta uvlasništvu RH


4.6. LC 50164- Filipanski dvori Dužina 0,35 km. Postojeća makadamska cesta evidentirana u katastru


4.7. ŽC 5101- St. Balići Dužina 0,4 km. Postojeća makadamska cesta evidentirana u katastru


4.8. ŽC 5101-Livovići Dužina 0,3 km Postojeća makadamska cesta dijelom evidentirana u katastru , a dijelom nije evidentirana u katastru i ide preko zemljišta u vlasništvu RH


4.9. ŽC 5101-LC 50144 Od županijske ceste iznad St. Balići u pravcu Kuftići -Bičići u dužini od 1,1 km

Postojeća makadamska cesta manjim dijelom evidentirana ukatastru , a dijelom nije evidentirana u katastru i ide preko zemljišta u vlasništvu RH


4.10. Šegotići-LC 50184 Od Šegotići preko Manjaguvna do lokalne ceste u pravcu Mali Vareškiu dužini od 0,65 km



4.11. Mali Vareški – LC50174 Od Mali Vareški do lokalneceste za Peruške u dužini od 0,53 km



126


4.12. ŽC 5119-Stancija Škabići Od županijske ceste kod Stare Stancije preko Brčevca do St. Škabići u dužini od 1,6 km

Postojeća makadamska cesta manjim dijelom evidentirana ukatastru, a većim dijelom nije evidentirana i ide preko zemljišta u vlasništvu RH i privatnog zemljišta


4.13. D66 - Biletići Dužina 0,5 km Postojeća makadamska cesta većim je dijelom evidentirana u katastru, a manjim dijelom nije evidentirana i ide preko zemljišta u vlasništvu RH i privatnog zemljišta


4.14. D 66 – St. Palijon Dužina 0,8 km Postojeća makadamska cesta manjim dijelom evidentirana ukatastru , a dijelom nije evidentirana u katastru i ide preko privatnog zemljišta


Projekti nerazvrstanih cesta u naseljima do 5000 stanovnika i projekti veličine do 1.250.000 EURmogu se financirati bespovratnim sredstvima u okviru Programa ruralnog razvoja RH 2014. - 2020.g.

Mala infrastruktura - nerazvrstana cesta- čl.17 Pravilnika o mjeri 07 NN 22/2015.

Program ruralnog razvoja 2014-2020 - Podmjera 7.2. - Mala infrastruktura - nerazvrstane ceste

100% bespovratne potpore do 1 mil EUR

Neki se projekti mogu financiratisredstvima Općine Marčanaili djelomi čno financirati sredstvima Općine Marčanaprema prioritetima kojiće se odrediti i realnim mogućnostima općine

127


Lokalne, županijske i državne ceste

Programi nadležnih uprava za ceste (ŽC ili HC)

Nadležne uprave za ceste će u okviru svojih programa vlastitim ili bespovratnim sredstvima financirati navedene projekte. Općina Mar čana nije nadležna za te projekte

Neki se projekti mogu financiratisredstvima Općine Marčanaili djelomi čno financirati sredstvima Općine Marčanaprema prioritetima kojiće se odrediti i realnim mogućnostima općine

C) Projekti vodopskrbeC.1. Izgradnja vodovodne mreže

Radeki polje – Radeki Glavica

Izgradnja vodovodne mrežeu dužini od 1,3 km kojom će se zamijeniti sadašnji neadekvatni dovod vode i omogućiti priklju čenje u novoizgrađenim dijelovima naseljenog mjesta Radeki Glavica

Planirana trasa vodovoda ide unutar koridora postojeće lokalne ceste i nerazvrstane ceste

1.300.000,00 kuna U cijelosti. Nositelj zahvata je Vodovod d.o.o.Pula.

C.2. Izgradnja nove vodovodne mreže Belavići – Rakalj

Izgradnja vodovodne mrežeu dužini od 4,0 km kojom

Planirana trasa dijelom prati javne putove, dijelom izvan

4.000.000,00 kuna Djelomično. Nositelj zahvata

128


će se povećati količine vodeza vodoopskrbu i osigurati alternativna opskrba naseljaRakalj.

je Vodovod d.o.o.Projektna dokumentacija i rješavanje imovinskopravnihodnosa u vrijednosti od 400.000,00 kuna

C.3. Izgradnja nove vodovodne mreže Krnica – Krnički porat

Izgradnja vodovodne mrežeu dužini od 2,0 km kojom će se povećati količine vodeza vodoopskrbu

Planirana trasa prati javnu cestu većim dijelom u njezinu koridoru


C.4. Izgradnja nove vodospreme Peruški

Izgradnja vodospreme kapaciteta 2.000 m3 vode u cilju osiguranja sigurnosti vodoopskrbe i mogućnosti povećanja kapaciteta stambeno - turističkog naselja Duga uvala

Izrađeno idejno rješenje.Planirana vodosprema je nadržavnom zemljištu (dijelovik.č.br. 2649/2, k.č.br. 2165/3 ik.č.br. 2315/1, sve k.o.Krnica:

2.000.000,00 kuna U cijelosti. Nositelj zahvata je Vodovod d.o.o.Pula.

C.5. Rekonstrukcija vodovodne mreže Rakalj

Zamjena postojeće vodovodne mreže unutar naselja Rakalj koja je neodgovorajućih profila i materijala izvedbe u dužini od oko 3 km

Vodovodna mreža nalazi se utrupu prometnica

3.000.000,00 kuna U cijelosti. Nositelj zahvata je Vodovod d.o.o.Pula

C.6. Izgradnja vodovodne mrežedo naseljenih mjesta koja nemaju javnu vodovodnu mrežu

Omogućavanje opstanka i razvoja postojećih manjih naseljenih mjesta kroz stvaranje infrastrukturnih preduvjeta za život

Trase najkraćih tehničkiizvedivih vodovodnih mrežauglavnom ne prate prometnice

2.000.000,00 kuna Djelomično. Nositelj zahvata je Vodovod d.o.o.Pula

129


Tzv. "Mala infrastruktura" u naseljima do 2000 stanovnika i projekti veličine do 1.250.000 EURmogu se financirati bespovratnim sredstvima u okviru Programa ruralnog razvoja RH 2014. - 2020.g.

Mala infrastruktura - odvodnja i vodoopskrba -čl.13 Pravilnika o mjeri 07 NN 22/2015

Program ruralnog razvoja 2014-2020 - Podmjera 7.2. - Mala infrastruktura - odvodnja i vodoopskrba


Neki se projekti mogu financiratisredstvima Općine Marčanaili djelomi čno financirati sredstvima Općine Marčanaprema prioritetima kojiće se odrediti i realnim mogućnostima općine. Isto tako dio projekata financirati će se sredstvima poduzeća nadležnog za javnu vodoopskrbu.

130


Veći programi mogu se financirati u okviru Oparativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. - 2020.g. Prioritetna os 6 - Investicijski prioritet 6ii 1 -

Poboljšanje javnog vodoopskrbnog sustava sasvrhom osiguranja kvalitete i vode za piće

OP KK 2014.- 2020.Uvijeti će biti određeni kod objave natječaja

Neki se projekti mogu financiratisredstvima Općine Marčanaili djelomi čno financirati sredstvima Općine Marčanaprema prioritetima kojiće se odrediti i realnim mogućnostima općine. Isto tako dio projekata financirati će se sredstvima poduzeća nadležnog za javnu vodoopskrbu.

D)Projekti javne odvodnjeD.1. Projekt javne odvodnje

naselja MarčanaIzgradnja fekalne kanalizacije naselja Marčana i pročistača otpadnih voda

Ishođena potvrda glavnog projekta, riješeni imovinskopravni odnosi, izrađena fekalna kanalizacija udužini od 1,2 km, realiziran dovod vode i struje za budući pročistač

16.000.000,00 kuna U cijelosti. Nositelj zahvata je IVS d.o.o. Buzet.

131


D.2. Projekt javne odvodnje naselja Loborika

Izgradnja fekalne kanalizacije naselja Loborika i pročistača otpadnih voda

Ishođena potvrda glavnog projekta za riješeni imovinskopravni odnosi fekalnu kanalizaciju, treba glavni projekt za pročistač

12.000.000,00 kuna U cijelosti. Nositelj zahvata je IVS d.o.o. Buzet.

D.3. Rekonstrukcija pročistača otpadnih voda Duga uvala

Izmjena tehnologije i opreme pročistača otpadnihvoda u cilju udovoljavanja zahtjevima vodopravne dozvole

Izrađeno idejno rješenje 2.000.000,00 kuna U cijelosti. Nositelj zahvata je Mandalena d.o.o. Marčana

Tzv. "Mala infrastruktura" u naseljima do 2000 stanovnika i projekti veličine do 1.250.000 EURmogu se financirati bespovratnim sredstvima u okviru Programa ruralnog razvoja RH 2014. - 2020.g.

Mala infrastruktura - odvodnja i vodoopskrba -čl.13 Pravilnika o mjeri 07 NN 22/2015

Program ruralnog razvoja 2014-2020 - Podmjera 7.2. - Mala infrastruktura - odvodnja i vodoopskrba


Neki se projekti mogu financiratisredstvima Općine Marčanaili djelomi čno financirati sredstvima Općine Marčanaprema prioritetima kojiće se odrediti i realnim mogućnostima općine. Isto tako dio projekata financirati će se sredstvima poduzeća nadležnog za javnu odvodnju.

132


Veći programi mogu se financirati u okviru Oparativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. - 2020.g. Prioritetna os 6 - Investicijski prioritet 6iii 1 -

Ulaganje u vodni sektor kako bi ispunili zahtjevi pravne stečevine Unije u području okoliša i zadovoljile potrebe koje su utvrdile države članice za ulaganjem koje nadilazi te zahtjeve

OP KK 2014.- 2020.Uvijeti će biti određeni kod objave natječaja

Neki se projekti mogu financiratisredstvima Općine Marčanaili djelomi čno financirati sredstvima Općine Marčanaprema prioritetima kojiće se odrediti i realnim mogućnostima općine. Isto tako dio projekata financirati će se sredstvima poduzeća nadležnog za javnu odvodnju.

E)Izgradnja i proširenje groblja

133


E.1 Proširenje groblja Loborika Proširenje postojećeg groblja Loborika, koje ima površinu od 0,12 ha za površinu od 0,48 ha

Izrađen DPU, izvršena parcelacija zemljišta po DPU, treba riješiti imovinskopravne odnose sa RH i ishoditi građevinsku dozvolu

3.200.000,00 kuna Djelomično. Planira se realizacija I. faze koja obuhvaća izgradnju pristupne prometnice, parkirališta, oproštajno – ceremonijalnog dijela, pomoćne građevine, ogradnog zida, dijela grobnih polja te kosturnice i staza unutar dijela groblja unutar kojeg se uređuju grobna polja. Sve u vrijednosti od 2.400.000,00 kuna

E.2 Proširenje groblja Hreljići Proširenje postojećeg groblja Hreljići, za površinuod 500 m2 radi izgradnje grobnica i grobnih mjesta za ukop u zemlju

Ishođena lokacijska dozvola, utijeku provedba parcelacije zemljišta, riješeni imovinskopravni donosi


E.3. Proširenje groblja Kavran Proširenje postojećeg groblja Kavran za površinu od 500 m2 radi izgradnje grobnica i grobnih mjesta

Djelomično riješeni imovinsko, dijelom izvedeni radovi na iskopu


134


za ukop u zemlju

Groblja u naseljima do 5000 stanovnika i projektiveličine do 1.250.000 EURmogu se financirati bespovratnim sredstvima u okviru Programa ruralnog razvoja RH 2014. - 2020.g.

Dječji vrti ć - članak 22 Pravilnika o mjeri 07 (NN 22/2015).


Iz Programa ruralnog razvoja Podmjera 7.4. može se dobiti 80% bespovratne potpore za prihvatljive troškove . Ukupno do 1 mil EUR bespovratnih sredstava.

Neki se projekti mogu financiratisredstvima Općine Marčanaili djelomi čno financirati sredstvima Općine Marčanaprema prioritetima kojiće se odrediti i realnim mogućnostima općine.

F) Uređenje sportskih lučica

F.1. Uređenje sportske lučice u Krničkom portu

Izgradnja lučke infrastrukture i ostalih sadržaja za potrebe sportske lučice u sklopu lučkog područja

U tijeku izrada urbanističkog plana uređenja

2.000.000,00 kuna U cijelosti. Projekt se realizira u suradnji s Lučkom upravomPula

F.2. Uređenje sportske lučice u Budavi

Izgradnja lučke infrastrukture i ostalih sadržaja (pristupni putovi, parkiralište, istezalište i dr.)za potrebe sportske lučice

Na snazi urbanistički plan uređenja, idejno rješenje u tijeku postupak ocjene o potrebi procjene

1.500.000,00 kuna U cijelosti. projekt se realizira u suradnji sa sportskim društvom.

135


Sportske građevine sukladno Zakonu o sportuse mogu financirati u naseljima do 5000 stanovnika i projekti veličine do 1.250.000 EURbespovratnim sredstvima u okviru Programa ruralnog razvoja RH 2014. - 2020.g.

Sportske građeviine - članak 22 Pravilnika o mjeri07 (NN 22/2015).



Neki se projekti ili dio projekata mogu financiratisredstvima Općine Marčanaili djelomi čno financirati sredstvima Općine Marčanaprema prioritetima kojiće se odrediti i realnim mogućnostima općine.

G) Izgradnja turisti čke infrastrukture

G.1. Uređenje i označavanje biciklističkih staza postojećim putovima

Postojeći makadamski putovi, dijelom potrebno njihovo čišćenje, dijelom uređenje na nekretninama u vlasništvu RH(Hrvatske šume), a pod 6. dio postojećeg puta je na privatnom zemljištu

900.000,00 kuna U cijelosti

1.Marčana – Muntić– 3,7 km (3,0 u Općini Marčana, 0,7 Općina Ližnjan)2.Marčana – Vizače – 6,2 km (4,3 u Općini Marčana, 1,9 Općina Ližnjan)3.Marčana – Filipanski dvori - 4,0 km4. Marčana – Mutvoran – 3,6 km

136


5.Cokuni – Krnica – 2,5 km

6. Krnički porat – Rakalj – 3,3 km7.Rakalj – Belavići- 4 km

Biciklisti čke staze se mogufinancirati u naseljima do 5000 stanovnika i projektiveličine do 1.250.000 EURbespovratnim sredstvima u okviru Programa ruralnog razvoja RH 2014. - 2020.g.

Sportske građeviine - članak 22 Pravilnika o mjeri07 (NN 22/2015).



Neki se projekti ili dio projekata mogu financiratisredstvima Općine Marčanaili djelomi čno financirati sredstvima Općine Marčanaprema prioritetima kojiće se odrediti i realnim mogućnostima općine.

137


G.2. Izrada putokaza i višejezičnih natpisnih tabli s podacima za objekte kulturne baštine i dr.u Općini Marčana

Putokaze i natpisne table izraditi temeljem podataka stručnjaka za spomenike kulture (Mutvoran, Stari Rakalj, sakralne objekte, arheološka nalazišta, značajne starine i prirodne znamenitosti

Postoje sistematizirani podaci o navedenim objektima i znamenitostima verificirani odstrane Ministarstva kulture

300.000,00 kuna Projekti će se financirati sredstvima Općine Marčanaili djelomi čno financirati sredstvima Općine Marčanaprema prioritetima kojiće se odrediti i realnim mogućnostima općine. Mogućnost financiranja i iz drugih sredstavakao što je Fond za razvoj turizma, sredstva Ministarstva turizma ili drugasredstva.

138


G.3. Uređenje plaža u Dugoj uvali i Krničkom portu

Uređenje postojećih plaža odgovarajućim pristupom, te sanitarnim uređajima i tuševima, a u Dugoj uvali i dijela prilagođenog za potrebe invalida

800.000,00 kuna Projekti će se financirati sredstvima Općine Marčanaili djelomi čno financirati sredstvima Općine Marčanaprema prioritetima kojiće se odrediti i realnim mogućnostima općine. Mogućnost financiranja i iz drugih sredstavakao što je Fond za razvoj turizma, sredstva Ministarstva turizma ili drugasredstva.

H) Očuvanje i zaštita kulturnih dobara

H.1. Statička sanacija i obnova obrambenih zidina Mutvorana

Još uvijek najvećim dijelomsačuvano 380 metara obrambenih zidina naselja Mutvoran , uključujući i ulazna vrata u mjesto, traže

Postoji Detaljni pan uređenja naselja Mutvoran.


139


hitnu statičku sanaciju i obnovu kako bi se spriječilonjihovo daljnje propadanje

H.2. Iskop arheoloških slojeva ikonstruktivna i građevinska sanacija nalazana lokalitetu kaštela i gradine Stari Rakalj

Radovi se uz potporu Ministarstva kulture odvijaju već godinama, ali ih je nužno intenzivirati kako bi se lokalitet, koji se nalazi uz jedan od najljepših vidikovaca u istri, mogao cjelovito građevinski sanirati i prezentirati javnosti

Dio radova izveden prijašnjih godina


Programi zaštite i valorizacije spomeničke baštine mogu se financirati u okviru Oparativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. - 2020.g. Prioritetna os 6

Poboljšanje sustava zaštite i upravljanja kulturnom baštinom u svrhu razvoja turizma i ostalih gospodarskih djelatnosti

OP KK 2014.- 2020. Specifični cilj 6c1

Uvijeti će biti određeni kod objave natječaja

Projekti mogu financirati sredstvima Općine Marčanaili djelomi čno financirati sredstvima Općine Marčanaprema prioritetima kojiće se odrediti i realnim mogućnostima općine. Isto tako dio projekata financirati će se sredstvima

140


Ministarstva kulture.

I) Potpora poljoprivredi

I.1. Potpora obrazovanju i stručnom osposobljavanju poljoprivrednih proizvođača

Financijska potpora poljoprivrednim proizvođačima u stjecanju formalnog obrazovanja kojeje uvjet za obavljanje određenom poljoprivrednom djelatnostiili aktivnosti u poljoprivredi, kao i formalnim i neformalnim oblicima stručnog osposobljavanja , te podrška posjetama sajmovima i drugim proizvođačima

Općina je do sada sufinancirala troškove izobrazbe i stjecanja certifikata za korištenje pesticida, kao i posjete sajmovima (Gudovac i sl.)


I.2. Podrška promociji i plasmanu lokalnih poljoprivrednih proizvoda

Financijska potpora poljoprivrednim proizvođačima kod odlaska na izložbe i natjecanja, organizacija lokalnih sajmova


141


Projekti će se moći financirati bespovratnim sredstvima u okviru Programa ruralnog razvoja RH 2014. - 2020.g.

Program ruralnog razvoja 2014-2020 - Mjere 1 i 2 i druge mjere


Projekti ili dio projekata mogu financirati sredstvima Općine Marčanaili djelomi čno financirati sredstvima Općine Marčanaprema prioritetima kojiće se odrediti i realnim mogućnostima općine.

J) Zaštita okolišaJ.1. Izgradnja reciklažnog

dvorištaIzgradnja reciklažnog dvorišta u poslovnoj zoni Marčanka uz korištenje jedne postojećih hala te nabavka opreme za reciklažno dvorište, koje uključuje i zbrinjavanje građevinskog otpada

Općina Marčana je vlasnik zemljišta i poslovnog prostora.

2.500.000,00 kuna U cijelosti. Očekuje se potpora i FZOEU

J.2. Sanacija divljih deponija Sanacija ukupno 26 evidentiranih divljih deponija sukladno planu gospodarenja otpadom

1.000.000,00 kuna U cijelosti. Očekuje se potpora i FZOEU

142


Programi zaštite i valorizacije spomeničke baštine mogu se financirati u okviru Oparativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. - 2020.g. Prioritetna os 6

Ulaganje u sektor otpada kako bi se ispunili zahtjevi pravne stečevine Unije u području okoliša izadovoljile potrebe koje su utvrdile države članice za ulaganjem koje nadilazi te zahtjeve

OP KK 2014.- 2020. Specifični cilj 6i1 i 6i2- Investicijski prioritet 6i

Uvjeti će biti određeni kod objave natječaja

Projekti mogu financirati sredstvima Općine Marčanaili djelomi čno financirati sredstvima Općine Marčanaprema prioritetima kojiće se odrediti i realnim mogućnostima općine. Isto tako dio projekata financirati će se sredstvima Ministarstva zaštite okoliša, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i drugim namjenskim sredstvima.

Neki od projekata Općine Marčana ili drugih korisnika koji se mogu prijavljivati na natječaje u cjelini ili u nekim djelovima (i u fazi realizacije i u fazi korištenja) moći će se prijavljivati i u različitimprogramima transnacionalne i prekogranične suradnje koji su slijedeći:

Transnacionalne suradnje Srednja Europa 2014-2020.

143


Prekogranične suradnje Slovenija – Hrvatska 2014.–2020 Interreg

Prekogranične suradnje Italija – Hrvatska 2014.–2020 Interreg

Transnacionalne suradnje Mediteran

Transnacionalne suradnje Dunav 2014.– 2020.

Transgranična jadransko-jonska suradnja

Transgranična suradnja Balkan - Mediteran

Neki od projekata Općine Marčana ili drugih korisnika koji se mogu prijavljivati na natječaje u cjelini ili u nekim djelovima (i u fazi realizacije i u fazi korištenja) moći će se prijavljivati i u različitimZajedničkim programima (fondovima) EU koji su slijedeći:

Obzor 2020, Kreativna europa, Europa za građane, COSME, Erasmus+; Program za zapošljavanje i socijalne inovacije; Life

Principi koje treba uvažavati i primjenjivati vezano za mogućnosti provedbe projekata Općine

Marčana putem sredstava iz različitih ESI Fondova:

144


Mogućnosti korištenja sredstava EU fondova su samo okvir mogućnosti a koliko će se i dali će se taj okvir djelom ili u većoj mjeri iskoristiti zavisi od aktivnosti koje će se provoditi.

Uz naznačene izvore financiranja vrlo je važno razmotriti mogućnosti financiranja i iz drugih izvora kao što su značajne mogućnosti financiranja iz izvora kao Hrvatske vode, Fond za razvoj turizma, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i sl. Također, mogućnosti financiranja navedene u gornjoj tabeli su mogućnosti koje su poznate u sadašnjem momentu, a kako se korištenje ESI Fondova stalno razvija, objavljuju se novi natječajni dokumenti i dobivaju se nove informacije o mogućnostima prjavljivanja projekata pa će se ove informacije trebati stalno dopunjavati.

Da bi se aktivnosti kontinuirano provodile potrebno je usvojiti poseban akcijski plan provođenja projekata putem EU Fondova.

U akcijskom planu nužno je definirati nositelje pojedinih projekata sa odgovornim voditeljima projekata i dinamiku realizacije pojedinih projekata.

Za pripremu i provođenje projekata potrebno je osigurati kvalitetno vođenje projekata unutrašnjim kadrovskim potencijalima ali i vanjskim stručnjacima za EU fondove i vođenje projekata

Također u akcijskom planu provođenja projekata sredstvima EU fondova treba predvidjeti početnu fazu od koje svaki projekt počinje a to je priprema projekata.

Priprema projekata u principu sastoji se od: utvrđivanja nositelja, rješavanja imovinsko-pravnih poslova, izrade tehničke dokumentacije kao što su glavni projekzi i troškovnici i izrada studije izvodljivosti.

Pripremu projekata mora pratiti jasna politika opredjeljenja za provedbu projekata i osiguranje početne količine sredstava za nužnu pripremu projekata.

145


14.6. Slijedeći koraci – provedba SR-a

Slijedeći koraci koje je potrebno poduzeti pri provedbi SR-a su:

KORAK 1: Usvajanje dokumenta Strategije razvoja od strane Općinskog vijeća 30. rujna

2016.g.

KORAK 2 : Formalno uspostavljanje Jedinice za provedbu projekta (JPP), 15. listopada,

2016.g.

KORAK 3: Priprema slijeda projekta, rujan, 31. listopada 2016.g.

KORAK 4: Općinska Jedinica za provedbu projekta koordinira prvi krug studije izvedivosti,30.

studenoga, 2016.g.

KORAK 5 : Početak provedbe prvog kruga projekta visokog prioriteta, prosinac 2016.g.

146


15. IZVORI

Općina Marčana, službeni dokumenti

TZ Marčana

Prostorni plan uređenja Općine Marčana

Prostorni plan Istarske županije

Strategija razvoja Istarske županije do 2020.

Master plan razvoja turizma Istarske županije 2015. – 2025.

Lag „ Južna“ ISTRA

DZS, Popis 2011.

AZRRI Istarska razvojna agencija

147

istarska Županija op Ćina marČana - marcana.hr · swot analize.....45 3. strategija razvoja...

Documents