2017

Plavi svijet Institut za istraživanje i

zaštitu mora

www.plavi-svijet.org info@plavi-svijet.org

Godište: 17. Broj: 1.

Dragi prijatelji!

Dragi prijatelji,

Godina iza nas u Institutu Plavi svijet bila je

djelovanja Instituta Plavi svijet i povod za njegovo

1

ISSN 1849-6172

EU fondova!

Blagdana, budite i dalje uz nas, pratite novosti na

Jelena Basta

plavi-svijet.org instagram.com/blueworldinstitute twitter.com/blueworld_inst fb.com/blueworldinstitute plavi-svijet.orgp j g instagram.com/blueworldinstituteg twitter.com/blueworld_inst_ fb.com/blueworldinstitute

va nam je godina po mnogo čemu bila rekordna! Tijekom proteklih 12 mjeseci, iskusne oči naših istraživača opazile su ukupno 145 skupina dupina što je do sada najveći zabilježeni broj opažanja u jednoj godini. Također, našem su se istraživačkom timu pridružila čak 43 eko-volontera te se 10 studenata upoznalo s radom projekta kroz program studentske prakse. Moramo reći da se izrazito ponosimo postignutim uspjehom.

Godinu smo započeli mjesec dana kasnije od predviđenog, u veljači. Razlog tome je bio što je naš istraživački gumenjak dobio “novo ruho”, uloženo je u promjenu guma te detaljan servis što je vremenski bilo prilično zahtjevno. Ipak, odluka se pokazala izrazito dobrom jer smo već tijekom veljače u istraživanju proveli 20 sati i zabilježili čak 9 opažanja u 4 terenska izlaska na more. Broj sati odrađenih u terenskom radu značajno se povećao tijekom ožujka kad smo se odlučili posvetiti istraživanju područja uz zapadnu obalu Istre, gdje smo kroz dva dana detaljno pretražili područje od Savudrije do Rta Kamenjak. Kao i do sada, istraživanje u Istri rezultiralo je brojnim opažanjima, te smo u 9 opaženih

skupina dupina identificirali čak 127 jedinki. Neke smo poznavali od ranije, no veliki dio novo su identificirane jedinke.

Puno se radilo i na analizi do sada prikupljenih podataka, te smo na naše veliko zadovoljstvo neke od rezultata sredinom godine objavili u cijenjenom znanstvenom časopisu Marine Pollution Bulletin. Rad se odnosi na utvrđivanje područja kretanja dupina koje poznajemo kao osobito privržene Lošinjskom akvatoriju, a rezultati su se pokazali iznimno zanimljivim. Naime, za ženke je utvrđeno da se kreću značajno većim područjem u odnosu na mužjake koji su jako teritorijalni, kreću se manjim područjem i to uglavnom uvijek u istom ili sličnom društvu što je jasan pokazatelj izrazito čvrstih veza koje se stvaraju među njima. Tako su za mužjake Duju i Quirin te Lily i Metu utvrđeni najviši koeficijenti međusobne povezanosti što smo i pretpostavljali budući da smo ih gotovo uvijek opažali zajedno.

Ljeto nas je stavilo pred nove izazove. U nekoliko navrata, tijekom rano jutarnjih izlazaka opažali smo skupine sa više od pedeset dupina dok su se hranili iza

plivarica. Takvi su nas susreti osobito uveseljavali jer su, po završetku hranjenja, obilovali različitim interakcijama među jedinkama pa bismo nerijetko uspjeli kamerom zabilježiti i pokoji dobar skok.

Iako ove godine zbog nedostatka dobrog vremena i nestabilnih uvjeta u rano proljeće (za vrijeme proljetnog bujanja mora i porasta primarne produkcije) nismo uspjeli izrealizirati cjelodnevni izlazak u otvoreniji dio mora, ipak u samom srcu sezone, tik uz zapadnu obalu otoka Lošinju vidjeli smo velike kitove (Balaenoptera physalus). Uz obalu Istre nas je iznenadio i broj meduza vrste morska pluća (Rhizostoma pulmo), a uz zapadnu smo obalu Lošinja i Cresa kao i obično u proljeće, redovito u velikom broju opažali glavate želve (Caretta caretta). Trebamo napomenuti da je terenski rad ove godine bio izuzetno zahtjevan jer je uključivao prikupljanje raznih podataka. Naime, osim primjene foto-identifikacije u svrhu identificiranja jedinki na temelju prirodnih oznaka na njihovim perajama, sakupljali smo podatke o ponašanju jedinki vezano uz prisutnost različitih plovila u njihovoj blizini te smo snimali glasanje dupina kako bi dobili što jasniju sliku o promjenama koje unutar

Jadranski projekt dupin - Lošinj

skupina nastupaju u vrijeme intenzivnijeg ljudskog djelovanja na moru.

Krajem studenog, naši su istraživači sudjelovali na radionici o podvodnoj buci koju je organizirao Oceancare (www.oceancare.org) u suradnji sa Natural Resources Defense Council, te pod pokroviteljstvom Deutsche Bundesstiftung Umwelt. Na radionici su predavanjima o štetnom utjecaju podvodne buke na morsku faunu s posebnim osvrtom na seizmička istraživanje te o rasprostranjenosti različitih ugroženih vrsta koje uključuju morske kornjače, raže i morske sisavce u južnoistočnom dijelu Sredozemnog mora informirali sve sudionike te raspravljali sa međunarodnim i regionalnim stručnjacima i drugim važnim dionicima.

Godinu privodimo kraju s pregršt ideja za nove znanstvene radove te se veselimo svima koji ćete nam se pridružiti u avanturama koje su pred nama.

Napisala:

skupina dobrih dupina uz otok Lošinj

dobri dupin (Tursiops truncatus) se kreće uz potpuno mirnu površinu

u predvečerje je terenski rad najugodniji

glav

ata

želv

a (C

aretta caretta)

plavi-svijet.org instagram.com/blueworldinstitute twitter.com/blueworld_inst fb.com/blueworldinstitute plavi-svijet.orgp j g instagram.com/blueworldinstituteg twitter.com/blueworld_inst_ fb.com/blueworldinstitute instagr tw

Prvi tjedan na Visu bio je obilježen „škverskim“ radovima. Uhvatili smo se čišćenja, brušenja i bojanja i doveli naš istraživački brod u top formu za sezonu. S nestrpljenjem smo dočekali da se i posljednji premaz boje osuši i odmah se otisnuli na more kako bi započeli naše ovogodišnje istraživanje.

Nije prošlo niti 15 minuta vožnje kada smo primijetili kako nešto pluta na površini mora. Polako smo se približili i ustanovili da se radi o glavatoj želvi. S osmijesima na licima zbog ovog susreta, nastavili smo potragu za dupinima. Nakon jednog sata plovidbe, jata gregula i skoka igluna ugledali smo peraju u daljini. Ali nešto je bilo čudno, to nije bila peraja dupina već jedna jako neobična peraja… Jure je uzviknuo „Pa to je bucanj!“ i preplavilo nas je oduševljenje. Pravi pravcati bucanj upijao je zrake sunca na morskoj površini tik pokraj našeg broda. Njegovu smirenost i neustrašivost iskoristili smo kako bi ga dobro proučili i fotografirali iz svih mogućih kutova.

No, ni tu nije bio kraj zanimljivim susretima. Tog istog dana pronašli smo i tri skupine već dobro poznatih dupina među kojima su bili Diomed i Vaquita uz koje su plivali i njihovi mladunci. Ovaj spektakularni prvi izlazak još nas je više motivirao za daljnje istraživanje. Znate onaj osjećaj kada pratite neku napetu seriju i sigurno vas jako zanima što će se dogoditi u slijedećem nastavku? E pa nama je svaki izlazak na more kao jedna epizoda i jako smo znatiželjni što nas sve očekuje kada idući put izađemo na more.

Naravno da nije svaki dan ispunio visoka očekivanja koje je postavio naš prvi izlazak na more. Znalo je biti i dana kada ni nakon cjelodnevne potrage ne bi bili nagrađeni niti jednim jedinim susretom. Sve u svemu, ovogodišnji vremenski uvjeti nisu bili idealni, ali usprkos tome uspjeli smo zabilježiti ukupno 242 jedinke dobrog dupina. Posebno su nas razveselili Bota, Perina i Pavel koje smo zadnji put susreli prije čak devet godina. Naravno, maleni uvijek dobiju najviše pozornosti pa moramo istaknuti da smo ovoga ljeta imali prilike vidjeti deset novorođenih dupina i trinaest mladunaca.

Početkom rujna otisnuli smo se do Šolte pa prema Braču i nazad uz Hvar tražeći dupine po naizgled pustom moru.

Više nije bilo niti toliko brodica oko nas budući da je turistička sezona već jenjavala. U blizini Paklenih otoka napokon smo ugledali peraju. Ne, tri peraje… sedam… dvadeset! Dobri dupini bili su svuda oko nas, sa svih strana. Brzo sam uzela fotoaparat kako bi ih sve uhvatila objektivom. Već smo bili na dobrom putu kad je iz daljine dojurila cijela nova skupina mladih dupina ravno prema nama. Skakali su, igrali se, jahali na pramčanom valu našeg broda, dok su mame odmarale u blizini. Očito je sezona morala završiti sa stilom, slično kako je i počela. Nakon dva i pol sata provedenih s njima i više od dvije tisuće obrađenih fotografija ustanovili smo da nam je 46 dobrih dupina pripremilo nezaboravnu predstavu za rastanak do idućeg druženja u 2018. godini.

Jadranski projekt dupin - Vis

4

Napisala:

zado

voljn

i istra

živači nakon završene pripreme istraživačkog plovila

skupina dobrih dupina (Tursiops truncatus) - Knez i Eugen s mladuncem

bucanj (Mola mola) odmara uz površinu u blizini Biševa

glavata želva (Caretta caretta) p

ogledav

a p

rem

a n

ašem

bro

du

gale

bovi (L

arus michachellis) nas često prate za vrijeme terenskog rada

plavi-svijet.org instagram.com/blueworldinstitute twitter.com/blueworld_inst fb.com/blueworldinstitute plavi-svijet.orgg instagram.com/blueworldinstituteg twitter.com/blueworld_inst_ fb.com/blueworldinstitute plavi-svijep j m/blueworldi m/blueworld__ rldinstitute

Do sada smo uvijek tijekom sezone terenskog rada doživjeli nekakvu situaciju koju smo mogli prepričavati i po kojoj bismo pamtili ljeto. Ovu godinu ekipa Jadranskog projekta dupin u sjevernoj Dalmaciji pamtit će po igri skrivača, igri u kojoj mi uporno idemo na more tražiti dupine, a oni se uporno skrivaju. No, krenimo od početka. Ove godine istraživačku sezonu u sjevernoj Dalmaciji počeli smo ranije nego inače - već krajem travnja. I taj početak sezone bio je fantastičan! Vremenski uvjeti bili su nam naklonjeni sa jako puno dana potpune bonace u travnju i tijekom svibnja. A to je značilo i puno vremena na moru i puno zabilježenih opažanja – jednom čak osam u jednom danu! A onda u lipnju - totalni preokret! Nestali su! Nema ih! Sakrili se! Znalo je proći po dva tjedna bez opažanja. Prolazili smo područje istraživanja uzduž i poprijeko, bez uspjeha. Znali smo da se negdje skrivaju, samo je trebalo naći gdje. Naime, početkom ljeta dupini se obično okupljaju u veće skupine jer je to za njih doba parenja. To je također i doba godine kada mladi dolaze na svijet pa i

ženke sa novorođenim mladuncima preferiraju veće skupine koje im pružaju veću sigurnost i pomoć drugih. Tada nije neobično da se te veće grupe, koje znaju brojiti i po nekoliko desetaka jedinki, duže vrijeme zadržavaju na nekom području, obično mirnijem dijelu akvatorija gdje je manje brodskog prometa i uznemiravanja. Znajući sve to, valjalo je samo biti uporan. I zaista, kada smo ih konačno pronašli bila je riječ o skupini od preko 20 jedinki, među kojima pet novorođenih mladunaca, ne starijih od nekoliko tjedana. I onda, valjda čisto da se potvrdi teorija, za par dana još jedno opažanje, ovaj put sa preko 30 jedinki i osam novorođenih mladunaca! U oba slučaja radilo se o pučinskom dijelu područja istraživanja, iza otoka Žirja, daleko od uobičajenih morskih ruta kojima prolaze brojni nautičari. Dakle, ipak ništa neuobičajeno.

Kako je sezona dalje odmicala tako su se i velike skupine s početka ljeta pregrupirale u manje, čija je prosječna veličina u sjevernoj Dalmaciji između pet i šest jedinki,

a mi smo ih ponovo počeli redovito opažati u gotovo svim dijelovima područja istraživanja. Tako smo do kraja sezone terenskog rada, tijekom koje smo prevalili gotovo 4000 km, zabilježili ukupno 60 opažanja. Svako od tih opažanja nadopunjuje naše poznavanje života dobrog dupina u području sjeverne Dalmacije. Sudeći po broju mladunaca rođenih ove godine, za sada izgleda da nema razloga za brigu te se nadamo da će tako i ostati.

Ekipa Jadranskog projekta dupin – Sjeverna Dalmacija zahvaljuje usvajateljima dupina, svima koji na druge načine podupiru naša istraživanja te javnim ustanovama NP Kornati i PP Telašćica na potpori u provođenju istraživanja.

Jadranski projekt dupin - sjeverna Dalmacija

6 7

turis

ti pr

omat

raju

skup

inu d

obrih dupina (Tursiops truncatus)

dobri dupin (Tursiops truncatus) iskače iz mora

mladunče dobrog dupina (Tursi

ops tru

nc

atus

) izr

anja

uz

maj

ku

skup

ina

dob

rih d

upin

a (

Tursiops truncatus)

Napisao:

plavi-svijet.org instagram.com/blueworldinstitute twitter.com/blueworld_inst fb.com/blueworldinstitute

orske kornjače imaju važnu ulogu u morskim ekosustavima svijeta. Glavata i zelena želva su strogo zaštićene vrste na području Europske unije. Morske se kornjače tijekom života služe prostranstvom Sredozemnog mora kako bi se parile, polagale jaja, rasle, hranile se i prezimljavale. Većina plaža na kojima ženke obje vrste polažu jaja nalazi se u toplom dijelu istočnog Sredozemlja. Kontinentalni šelf sjevernog Jadrana najveći je u Europi što ga čini jednim od najvažnijih područja za ishranu i prezimljavanje glavate želve. Morske kornjače suočavaju se i s bezbrojnim prijetnjama kao što su uništavanje gnijezda, zagađenje mora, slučajni ulov u ribarstvu i upetljavanje u zaostale ribolovne alate. Kao glavna prijetnja morskim kornjačama u hrvatskom dijelu Jadrana ističe se slučajan ulov u ribolovne alate s 2000-2500 jedinki ulovljenih koćama i s najmanje 400-600 jedinki ulovljenih mrežama stajaćicama godišnje. Stoga, učinkovita zaštita migratornih vrsta zahtjeva koordinirane aktivnosti u cijelom području njihova obitavanja.

Projekt „Zajedničke akcije za poboljšanje statusa zaštite i očuvanja populacija morskih kornjača Europske unije“ - LIFE EUROTURTLES je zajednički projekt devet partnera iz šest zemalja EU (Hrvatska, Grčka, Cipar, Malta, Italija i Slovenija), a provodi se s ciljem poboljšanja statusa zaštite i očuvanja glavatih i zelenih želvi u Sredozemnom i Jadranskom moru.

Aktivnosti projekta uključuju zaštitu gnijezda s ciljem smanjivanja njihovog uništavanja ili loše inkubacije uzrokovane ljudskim faktorom. Na moru, očuvanje uključuje umanjivanje utjecaja ribarstva prenošenjem znanja ribarima o načinima smanjivanja smrtnosti ulovljenih kornjača. Akcije nakon zbrinjavanja će

poboljšati sposobnost mreža za spašavanje morskih kornjača i oporavilišta za morske kornjače za učinkovito zaprimanje i liječenje ozlijeđenih kornjača. Naposljetku, razvoj politike zaštite okoliša će zahtijevati osnivanje ili širenje Natura 2000 područja kako bi se uključila područja od iznimne važnosti za morske kornjače.

Projekt uključuje i inovacije u zaštiti i očuvanju poput korištenja bespilotnih letjelica za nadzor plaža na kojima se kornjače gnijezde, istraživanja iz zraka s ciljem utvrđivanja područja od najvećeg značaja, korištenja svjetlećih oznaka na ribolovnim mrežama kako bi se umanjio slučajni ulov, probne primjene recikliranja odbačenog ribolovnog alata za dobivanje energije, izrade aplikacije za prikupljanje podataka o opažanjima morskih kornjača za javnost (građanska znanost) i razvoja GSM odašiljača za praćenje životinja korištenjem sustava mobilne telekomunikacije.

U svrhu podizanja svijesti javnosti o potrebi zaštite morskih kornjača, u sklopu projekta održavaju se javna

Projekt LIFE Euroturtles

2. sastanak partnera na projektu - Larnaca, Cipar

plavi-svijet.orgp j g instagram.com/blueworldinstituteg twitter.com/blueworld_inst _ fb.com/blueworldinstitute

proslava Svjetskog dana

mor

skih

kor

nja

ča

glavata želva (Caretta caretta) Lucky zapetljana u pla

stik

u

događanja i predavanja te se razvijaju edukativni materijali. U svibnju smo organizirali proslavu Europskog dana za zaštitu prirode posvećenog obilježavanju 30. godina Jadranskog projekta dupin, 25. obljetnici Dana dupina te 25. obljetnici programa LIFE Europske unije i Direktive o staništima/Natura 2000 mreže. Također, prigodnim programom u Oporavilištu za morske kornjače u Malom Lošinju 16. lipnja obilježen je Svjetski dan morskih kornjača.

Projekt se provodi uz podršku LIFE financijskog instrumenta Europske unije.

Za više informacija posjetite www.euroturtles.eu

Pratite nas na www.facebook.com/LifeEuroturtles ili www.twitter.com/LifeEuroturtles

Dana 24.07.2017. u uvali Čikat u Malom Lošinju pronađena je mlada glavata želva (Caretta caretta) zapetljana u plastične strune. Zahvaljujući g. Mariu Miloševiću, g. Lucianu Milušiću i g. Robertu Nikoliću koji su je pronašli i oslobodili, kornjača nazvana Lucky zadržana je na dvodnevnom promatranju u Oporavilištu za morske kornjače u Malom Lošinju. Nakon pregleda od strane veterinara dr.vet.med. Dubravka Devčića Lucky je dobio zeleno svjetlo za povratak u more. Nadamo se da će mu ime donijeti više sreće u istraživanju morskih prostranstava!

Iako već milijunima godina nastanjuju svjetska mora, morske kornjače se danas suočavaju s bezbrojnim prijetnjama. Plutajući otpad predstavlja jednu od

Napisala:

najznačajnijih prijetnji morskim kornjačama. Zbog iznimno spore razgradnje sintetičkih materijala, odbačeni plutajući otpad godinama ostaje u morskom okolišu, s negativnim utjecajima na okoliš. Divlje životinje poput morskih kornjača zapliću se u plutajuće smeće, ne mogu se osloboditi te se često uguše ili uginu od iscrpljenosti.Stoga, promijenimo svoje ponašanje prema okolišu kako bi učinili Jadran sigurnim područjem za suživot ljudi i morskih kornjača!

Jadrana

25. studenog 2017. obaviješteni smo o neuobičajenom pronalasku za sjeverni dio Jadrana! Uginula jedinka sedmopruge usminjače (Dermochelys coriacea) pronađena je nasukana na plaži u Kostreni (riječko područje). Radi se o najvećoj vrsti morskih kornjača čiji oklop može dosegnuti do dva metra duljine, a odrasle životinje mogu težiti preko 500 kg. Unatoč širokoj rasprostranjenosti, prilično se rijetko pojavljuje u ovom području sa svega nešto više od 30 zabilježenih jedinki u cijelom Jadranu od 1894. godine. Osim prilikom polaganja jaja na pješčanim plažama, ova vrsta cijeli svoj život provodi u otvorenim oceanima gdje se hrani pelagijskim beskralježnjacima poput meduza, a poduzima i jedne od najdužih migracija u životinjskom carstvu. Za razliku od ostalih vrsta morskih kornjača, oklop sedmopruge usminjače presvučen je kožom što je čini lako prepoznatljivom. Riječ je o životinji velikih dubina, sa zaronima na dubine od čak 1200 metara.

sedmopruga usminjača (Derm

ochelys c

oria

cea)

na

plaž

i u K

ost

reni

plavi-svijet.org instagram.com/blueworldinstitute twitter.com/blueworld_inst fb.com/blueworldinstitute twitter.com/blueworld inst_ fb.com/blueworldinstitute

11

Broj zainteresiranih za program promatranja dupina u suradnji s Institutom Plavi svijet koji uključuje edukaciju o morskim organizmima te izlet na more s iskusnim skiperom i edukatorom, ove je godine nadmašio sva očekivanja. Sezona izlazaka na more počela je već u svibnju kada se na more odlazilo jednom ili dvaput dnevno, a u srpnju i kolovozu promatranje dupina organizirali smo četiri puta dnevno i često se tražila karta više. Lošinjske dupine su došli vidjeti gosti iz Australije, Novog Zelanda, Kanade, Amerike, a posjetila nas je i gotovo cijela Europa. Kako to znamo? Jer smo za sudionike programa pripremili anonimnu anketu koju je bilo potrebno popuniti prije i nakon izleta. Povratne informacije se za sada još analiziraju, ali iz prve ruke vam mogu reći da smo jako zadovoljni i mi i naši gosti.

Ponekad su vremenski uvjeti na moru otežavali pronalaženje dupina, a ponekad su se osim dupina mogle vidjeti i morske kornjače na površini te veličanstveni skokovi tuna i riba poletuša. Fotoaparati i kamere nisu se puštali iz ruku, nastale su uspomene, uspomene na ljeto i bogatstvo podmorja.

Imali smo priliku promatrati skupinu od 49 jedinki dobrih dupina u kojoj se naziralo desetak malih perajica tek rođenih dupina i taj prizor nikoga nije ostavio ravnodušnim.

Promatranje dupina

Napisala:

Također, jedno jutro „Dolphin watching“ je postao „Whale watching“ jer smo sasvim neočekivano dobili dojavu da se sa zapadne strane otoka Lošinja nalaze dvije odrasle jedinke velikog kita. Prizor koji smo vidjeli bio je spektakularan. Nadamo se da će nas veliki kitovi opet razveseliti dolaskom u ove krajeve. Osim kitova taj isti dan gosti su vidjeli i dupine i morsku kornjaču glavatu želvu, na samoj površini. Stvarno poseban dan na moru.Najčešća pitanja koja su nam postavljali sudionici promatranja dupina bila su: „Gdje su dupini?“; „Koliko ih ima u Cresko-lošinjskom arhipelagu?“; „Može li se s njima plivati?“; „Da li spavaju i s čime se hrane?“. Ako i vas zanima isto, a želite naučiti više o dobrim dupinima, odgovore možete pronaći na našoj web stranici www.plavi-svijet.org , a za sve ostalo, javite nam se, rado ćemo vam odgovoriti .

Nakon završetka uspješne sezone dobili smo i nagradu od Turističke zajednice grada Malog Lošinja koja je prepoznala program promatranja dupina „Dolphin Watching Adriatic“ kao inovaciju i dodatni sadržaj u sklopu turističke ponude. Ovim putem čestitam svima koji su radom i trudom pridonijeli ovom priznanju.

dobr

i dupin

i skaču uz brod

www.dolphin-watching.com

plavi-svijet.orgp j g instagram.com/blueworldinstituteg

Pozitivan trend našeg programa eko-volontiranja i studentske prakse se nastavlja. I ove godine nam je bilo ludo i nezaboravno. Smijeh, zabava, ali i naporni rad bili su simbol našeg kako terenskog tako i uredskog posla. Ove godine oborili smo sve rekorde. Zabilježili smo najveći broj opažanja skupina dobrih dupina, čak njih 145, pridružio nam se najveći broj eko-volontera, njih 43 iz različitih zemalja. Upoznali smo kulturu Malezije, Indije, Kazahstana, Amerike, Engleske, Njemačke, Mađarske… Svaki pojedinac je svojim radom pridonio Jadranskom projektu dupin i ovim putem svakom od njih želimo još jednom reći veliko hvala, ne samo za vaš trud nego i veselje i raznoliku osobnost kojima ste obogatili naš tim. Ove godine posjetili su nas i iz agencije WorkingAbroad. Tijekom svog boravka napravili su kratak film o našem radu koji možete pogledati na ovoj poveznici. Osim toga na temelju naših znanstvenih postignuća i kvalitete eko-volonterskog programa WorkingAbroad agencija nas je uvrstila u 10 najboljih projekata na svijetu.

Ako i vi želite postati dio našeg tima i doživjeti spoj odmora i znanstvenog istraživanja, svakako nas kontaktirajte. Za kraj ovog teksta donosimo vam pismo studentice iz Njemačke, Line Opatz i njeno viđenje Jadranskog projekta dupin. Uživajte!

Napisala:

„Svima koji razmišljaju o uključivanju u program - apsolutno to učinite! Neizmjerno mi je drago što sam se odlučila raditi u sklopu Jadranskog projekta dupin! Istraživački tim je iznimno prijateljski raspoložen i cijelo se vrijeme trude pokazati vam da doprinosite projektu. Naučit će vas sve što trebate znati, ali i mnogo više ako to želite. Osobito sam bila zadovoljna što sam u stvarnom istraživanju i znanstvenom radu mogla primijeniti neke od stvari koje sam naučila na fakultetu, a moje je znanje svakim danom raslo. Najbolji dio bio je izlazak na more i prikupljanje podataka jer je to značilo da ćemo vidjeti dupine. Bio je to nevjerojatan dio ovog iskustva koji ispunjava zadovoljstvom. S druge strane, područje oko Lošinja je prelijepo i idealno za pješačenje uz obalu i/ili plivanje u čistom plavom moru. Sve u svemu, ako se dvoumite oko sudjelovanja, moja topla preporuka je da se uključite jer to nikada nećete požaliti.

Pozdrav svima vama na otoku Lošinju!“

volonteri odmaraju nakon terenskih aktivnosti

Napisala:

volonteri na istraživačkom brodurad s podacima

plavi-svijet.org instagram.com/blueworldinstitute twitter.com/blueworld_inst fb.com/blueworldinstitute plavi-svijet.orgp j g instagram.com/blueworldinstituteg

Institut Plavi svijet proslavio je 1. srpnja jubilarni 25. Dan dupina! Ovu posebnu prigodu obilježili smo dvodnevnim programom koji je obilovao zanimljivim događanjima kojima smo istaknuli dugovječnost našeg rada na istraživanju i zaštiti dupina te čitavog morskog okoliša.

Prvog dana proslave, u petak 30. lipnja, u Lošinjskom edukacijskom centru o moru predstavili smo rad Instituta Plavi svijet putem predavanja o Jadranskom projektu dupin, morskim kornjačama i provedbi projekta LIFE Euroturtles te retrospektivom proteklih 25 Dana dupina. Iste večeri, predstavili smo izložbu dizajnerskog nakita od recikliranih materijala autora Nenada Robana te klupu ispred Lošinjskog edukacijskog centra o moru koju su u tehnici mozaika kao poklon za 25. Dan dupina za nas izradili prijatelji iz Centra za zdravo odrastanje „Idem i ja“.

U subotu, 01. srpnja, u jutarnjim satima postavili smo izložbe likovnih radova – izložbu dječjih crteža, i izložbu učenika Škole primijenjene umjetnosti iz Zagreba. Ostatak jutarnjeg programa protekao je u radionici i igraonici pod nazivom „Zapostavljene igre“. Sve navedene aktivnosti odvijale su se u Velom Lošinju, a istodobno smo započeli s oslikavanjem bočnog zida fasade DV Cvrčak u Malom Lošinju u suradnji s umjetnicima Slavenom Kosanovićem Lunarom i Faridom Rueda.

Kako se radi o projektu i manifestaciji koje su dale značajan doprinos u razvoju lokalne zajednice, bila nam je želja na neki način ostaviti „pečat“ na području Grada, odnosno pokloniti djelo vrhunskog umjetnika nekom javnom prostoru u Gradu. I u tome smo uspjeli! Rezultat je predivan mural s likom kornjače koji sad razveseljava sve prolaznike, a zbog vedrih boja osobito mu se vesele djeca.

25. Dan dupina

Popodnevni sati bili su rezervirani za edukativnu igru za djecu „Potraga za skrivenim blagom“, likovne radionice, plivačko natjecanje te vaterpolo turnir.

U večernjim satima predstavili smo Umjetničku zbirku Instituta Plavi svijet u Lošinjskom edukacijskom centru o moru.. Završnicu proslave 25. Dana dupina uveličao je koncert Rundek Cargo Tria. Za sve članove našeg tima te prijatelje i suradnike Instituta Plavi svijet obljetnička se zabava protegla još dugo u noć....

Napisala:

predavanje o Jadranskom projektu dupin

k

twitter.com/blueworld_inst_ fb.com/blueworldinstitute Umjetnicka zbirka

d početka svog rada Institut Plavi svijet uspješno promovira očuvanje okoliša i pojedinih ugroženih vrsta kao zajednički interes i obvezu svih. Duboko vjerujemo kako je raznolikost naših, te ideja naših suradnika i podupiratelja o različitim aktivnostima kojima svoje ciljeve možemo približiti široj javnosti ključ našeg uspjeha.

Ove godine obilježili smo jubilarni 25. Dan dupina te 30 godina od početka provedbe znanstveno-istraživačkog projekta koji čini okosnicu našeg djelovanja - Jadranskog projekta dupin. Tim povodom rodila se ideja za pokretanjem Umjetničke zbirke Instituta Plavi svijet. Zbirku čine radovi osmero renomiranih likovnih umjetnika: Tomislava Buntaka, Vice Tomasovića, Zdenka Bašića, Andree Resner, Vojina Hraste, Slavena Kosanovića Lunara, Sebastijana Dračića i Vendi Vernić koji su prepoznali vrijednost rada Instituta Plavi svijet te odlučili donirati svoje radove tiskane u obliku limitirane serije grafika kao potporu našem radu i poklon u povodu 25. Dana dupina. Sav prihod prikupljen prodajom predstavljenih grafika biti će utrošen za nastavak aktivnosti Instituta Plavi svijet. Ovaj jedinstveni

koncept kojim umjetnici podupiru rad udruge na zaštiti okoliša, originalna je ideja dugogodišnje prijateljice Instituta, naše omiljene umjetnice Nene Nosalj Peršić, a predstavljena je publici na izložbama u Malom salonu Muzeja moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci, Galeriji umjetnina u Splitu, Muzeju Apoksiomena u Malom Lošinju, Lošinjskom edukacijskom centru o moru te Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića u Zagrebu. S obzirom na brojne pohvale publike, ali i struke, vjerujemo kako su radovi ovih osam umjetnika baza zbirke koja će se s vremenom razvijati i rasti.

I vi možete postati dio ove lijepe priče odabirom našeg novog posebno osmišljenog usvajateljskog paketa dupina u kojem uz odabir dupina odabirete i jednu od grafika iz Umjetničke zbirke Instituta Plavi svijet. Time donirate sredstva za naše redovne aktivnosti te pomažete ostvarenju plemenitog cilja ovih velikodušnih umjetnika. Dodatne informacije pronađite na na našoj web stranici ili nam se obratite na info@plavi-svijet.org.

Napisala: Jelena Basta

otvaranje izložbe u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci

posjetioci razgledavaju izložbu

mural na pročelju dječjeg vrtića

plavi-svijet.org instagram.com/blueworldinstitute twitter.com/blueworld_inst fb.com/blueworldinstitute

ijekom 2017.godine osim hrvatskih škola ugostili smo i učenike iz međunarodnih srednjih škola Halcyon iz Velike Britanije te The International School of Zug and Luzern (ISZL) iz Švicarske koji su sudjelovali u petodnevnim edukacijskim programima Instituta.

Institut Plavi svijet je u suradnji s Dječjim vrtićem Cvrčak iz Malog Lošinja u listopadu 2017. započeo s provedbom projekta „Riba ribi grize rep“ s ciljem upoznavanja najmlađih otočana s osnovama biologije riba i ribljim vrstama te poticanja na konzumaciju ribe u svakodnevnoj prehrani. Sredstva za odvijanje projekta osiguralo je Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU te Grad Mali Lošinj.

U sklopu projekta „Mala škola o moru“ financiranog od strane Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU i Grada Mali Lošinj korisnicima projekta skrenuli smo pozornost unutar tematske cjeline o pticama na zanimljive i zaštićene vrste koje obitavaju u cresko- lošinjskom arhipelagu. Tijekom jednodnevog izleta posjetili smo Centar za posjetitelje i Oporavilište za bjeloglave supove Beli gdje su djeca dobila pojašnjenje o aspektima biologije i ekologije značajnih vrsta ptica te razloge za njihovo očuvanje i korist provođenja mjera zaštite za lokalnu zajednicu. Centar za posjetitelje i Oporavilište za bjeloglave supove Beli preuređen je 2016. i njegovo djelovanje je važno budući da je otok Cres, uz Krk i obližnji otok Prvić posljednje prebivalište bjeloglavih supova u Hrvatskoj.

14

fotoidentifi kacija dobrih dupina

radionica identifikacije vrsta

plavi-svijet.org p j g instagram.com/blueworldinstituteg twitter.com/blueworld_inst_ fb.com/blueworldinstitute

Napisala:

posjet eko-centru Beli

posjet Prirodoslovnom m

uezju u Rijeci

posjetitelja Lošinjskogedukacijskog centra

o moru

učenika koji susudjelovali uedukacijskimprogramima

Edukacijski projekti u 2017.

Lošinjski edukacijski centar o moru u brojkama

Ove godine osnovali smo grupu „Čuvari mora“ kao izvanškolsku edukacijsku aktivnost za učenike srednje škole s otoka Lošinja. Za polaznike grupe osmišljen je poseban interdisciplinarni program koji obuhvaća sadržaje vezane uz prirodoslovne znanosti o moru (oceanografija i ekologija) te humanističke znanosti o moru (povezanost ljudi i mora, očuvanje otočke prirodne i kulturne baštine te tradicionalnih pomorskih zanimanja). Spomenuti sadržaji obrađuju se tijekom predavanja, radionica i terenskih izleta. Grupa „Čuvari mora“ uspješno nadopunjuje potrebe djece za kvalitetnim odgojno-zabavnim aktivnostima na otoku Lošinju i doprinosi podizanju ekološke svijesti mladih otočana.

turističkih posjetiteljakoji su sudjelovali

u edukacijskimprogramima

školske grupe

plavi-svijet.org instagram.com/blueworldinstitute twitter.com/blueworld_inst fb.com/blueworldinstitute plavi-svijep j m/blueworldplavi-svijet.orgj g instagram.com/blueworldinstituteg

Novi web

16

ast nam je predstaviti vam naše nove web stranice, napravljene s ciljem da vam što bolje prenesemo važne informacije i omogućimo jednostavniji i bolji pregled naših usluga i aktivnosti. Web stranice su već spremne za korištenje stoga vas pozivamo da ih nakon ovog kratkog teksta istražite.

Kako bi vam olakšali pretraživanje i kako bi na jednom mjestu dobili sve potrebne informacije, uložili smo mnogo vremena i truda u njihovo stvaranje i redizajniranje. Osim informacija o našem radu, možete naći i novosti, foto galeriju, video materijale te nekoliko obrazaca putem kojih se možete prijaviti i pomoći našem djelovanju.

Izbornici za pretraživanje nalaze se na vrhu i dnu stranice, gdje možete izabrati glavne odjele, a potom i detaljnije preglednike pojedinog odjela. S obzirom da svaki odjel ima važne podteme, radi lakše orijentacije smo ih podijelili. Primjerice, jednim klikom na polje ”Čime se bavimo” u padajućem izborniku ponuđene su vam stranice istraživanje, edukacija i zaštita, zatim pregled područja istraživanja, naših projekata te naš utjecaj u zaštiti i postignuća našeg djelovanja. Na svakoj pod-stranici nalazi se lijevi stupac gdje možete naći fotografije, dokumente i video materijale povezane sa sadržajima stranice koju ste odabrali.

Iznad svake stranice naznačen je put kojim ste došli do te stranice tako da uvijek znate gdje ste. Dodatno, na dnu svake stranice nalazi se pretraživač, kao i mapa stranice te pravne informacije. Desno na vrhu lako su dostupne sve društvene mreže i prijava na godišnji magazin.

Institut Plavi svijet djeluje i preko društvenih mreža nastojeći sve pratitelje izvještavati o novim saznanjima. Na primjer na Facebook profilu također pišemo o temama za koje smatramo da su važne i da bi vas mogle zanimati. Stoga označite našu stranicu sa “sviđa mi se” i pročitajte naše objave. Na Twitteru i Instagramu ukratko donosimo naše novosti. Ukoliko ste prijavljeni pokazati će vam se naše najnovije objave s poveznicom na članke.

Primarno nam je bilo da stranica ima jasan izgled, ugodan font i veličinu slova te prostora između teksta i slika. Bili bi vam zahvalni kada biste nam poslali i vaše prijedloge za dodatno poboljšanje naših web stranica.

Nadamo se da ćete uživati u pretraživanju: www.plavi-svijet.org

Napisao:

ldinstitutem/bluewor twitter.com/blueworld inst_ fb.com/blueworldinstitute 17

Veliki kitovi u blizini Lošinja

Na sveopće oduševljenje, ovog ljeta u akvatorij otoka Lošinja doplivala su 2 velika kita (Balaenoptera physalus). Ovi gorostasni posjetitelji, drugi po veličini na svijetu, bili su dugi preko 17 m, a uočeni su samo 5,4 km (3NM) od zapadne obale otoka Lošinja. Vrsta veliki kit obitava u Sredozemnom moru, s povremenim ulaskom u južni Jadran, gdje dolazi u potrazi za hranom. Stoga je opažanje velikih kitova u sjevernom Jadranu pravo iznenađenje. S obzirom da je riječ o tako velikoj životinji, mnogi se sigurno pitaju da li im je sjeverni Jadran preplitak. Iznenadili bi ste se, ali njihova prosječna dubina zarona je oko 80 m, a najdublji zaron kojeg su znanstvenici zabilježili praćenjem 15 velikih kitova bio je 316 m.

Napisala:

dva velika kita na površini u blizini Lošinja

Promatrajući ove dvije jedinke po jednu minutu nakon zarona koji je trajao 15 minuta, uočili smo na leđima jednog kita veliki ožiljak. To je ožiljak propele plovila pred kojim ovaj kit očito nije stigao dovoljno duboko zaroniti. U Italiji je zabilježeno oko 6% slučajeva u kojima je plovilo „naletilo“ na velike kitove, dok je u Francuskoj taj postotak iznosio čak 22%. Poslije kitolova, „sudar“ plovila i kitova je jedan od razloga zašto se ova vrsta u Sredozemlju smatra osjetljivom vrstom s visokim rizikom od izumiranja u prirodi. Nakon opažanja kod Lošinja, veliki kitovi nastavili su se kretati prema jugu te su viđeni kod otoka Iža, a potom nakon nekoliko dana i kod Dubrovnika. S nadom u ponovni susret, želimo im siguran i sretan put!

jedna jedinka imala je ožiljak od sudara s brodom

Prijavite svoje opažanje

I vi možete pomoći znanstvenicima u prikupljanju dragocjenih podataka dojavom vašeg opažanja u za to pripremljenom obrascu na našim web stranicama.

plavi-svijet.org instagram.com/blueworldinstitute twitter.com/blueworld_inst fb.com/blueworldinstitute eworldinstitute er.com/blueworld_in_ twitter.com/blueworld_inst_ fb.com/bluewoplavi-svijet.orgp j g m.com/blueworldinstt.orgg instagram.com/blueworldinstituteg

Naš miljenik Jop viđen je tek tijekom toplih ljetnih mjeseci. U kolovozu za vrijeme velikih vrućina opažen je kod Lopara na otoku Rabu. Na povratku iz Velebitskog kanala u daljini smo uočili skokove dupina. Čim smo se približili skupini, među 40 jedinki uočili smo Jopa koji se isticao svojom upečatljivom perajom. Cijela skupina je bila prilično živahna. S jedne strane dupini su lovili ribu, pa je Jop nahranjen i zadovoljan skakao i na taj način tjerao ribu drugim dupinima da i oni ručaju. U isto vrijeme su se s druge strane dva mužjaka nadmetala za dominantnost izvodeći akrobacije i nadjačavajući se pod vodom. Jedan poseban trenutak nam je oduzeo dah, trenutak kada su svih 40 dupina, s Jopom u sredini, počeli brzo plivati i sinkronizirano iskakati iz vode kao da se žure što prije doći do otoka Krka. Znajući da ćemo ih

I van nam se ove godine pridružio početkom travnja te smo je nastavili redovito viđati do kraja rujna. Uz ovu dobro poznatu odgovornu mamu još uvijek pliva mladunac iz 2016. godine. Pošto je jako zaigran, rado provodi vrijeme s ostalim mladuncima u skupini, međutim, kada ga mama pozove u tren oka dopliva do nje. Ivan za razliku od svog mladunca vrijeme provodi loveći ribu u društvu drugih ženki Nataše, Anne,

Romantičan prizor…. ljetna večer, sunce polako zalazi, a skupina od 10 dupina klizi kroz savršeno mirno more obojano ljubičasto-rozim nijansama zalazećeg sunca. Tu se nalazi i jedna dobro nam poznata peraja čiji ožiljak u obliku munje polako blijedi i biva zamijenjen novijim ožiljcima. Peraja naše Tac je sad bjelija, što je dokaz njezinog društvenog života i interakcije s brojnim dupinima. Ovom prilikom kod otoka Ilovik plivala je u društvu ženki Anne, Andree, Lovra i Jeffa, ali i dobro nam poznatih mužjaka Monka i Blowa. Promatrajući ih dobili smo dojam da se i dupini odmaraju ne zaranjajući duboko, već lagano roneći ispod same površine mora. Tac nažalost nije postala majka ove godine, već je kao i do sada plivala uz drugu mamu, ovog puta ženku Lovro i njezino novorođenče.

TAC

SANTIAGO

IVAN

JOP

GDJE SU SADA?

Neverina, Celine, Maude , Baste, Gibson, Produženog i dr. Kao što vidite prijateljica joj ne nedostaje, jer Ivan voli veliko društvo i najčešće se opaža u velikim skupinama. Često joj se pridruži i njezin bivši mladunac iz 2012. godine, sada već odrasli dupin.

Ivanova leđna peraja nije se mijenjala već godinama, pa ju sa sigurnošću već na moru prepoznajemo. Često je vidimo upravo ispred Velog Lošinja, otočića Vele i Male Orijule te Orude i Trstenika. Nadamo se da će Ivan i dalje biti dobra mama te da ćemo nju i mladunce još mnogo godina opažati u akvatoriju otoka Lošinja.

U prošloj godini smo se pitali gdje ćemo ove godine zateći avanturističku Santiago. Čini se kako ovoj mami sve više pozornost privlači zapadna obala otoka Lošinja. Njezinog smo mladunca koji je rođen 2015. godine prvi put uočili na zapadu kod otoka Vele i Male Srakane. Pošto nemamo priliku toliko često ići na zapadnu obalu otoka, mamu Santiago smo opazili samo jednom prilikom i to u društvu drugih mama, 3 nautičke milje prema otvorenom moru. Na naše iznenađenje opazili smo je u velikoj skupini koja se hranila oko plivarica. Dok je Santiago zaranjala loveći plavu ribu, koja je iskačući iz vode nastojale pobjeći, njezin mladunac je impresionirao nas i ostale dupine svojim skokovima, pokazujući nam koliko je narastao u godinu dana. Druženje sa Santiago je ove godine bilo kratko, ali veselo. Zaista smo uživali u pogledu na njezinu izrezbarenu peraju koja čini se svake godine dobije po jedan urez.

BOA

SIR DAVID

Tekstove napisale:

ir David je velik i snažan mužjak čiji teritorij ne poznaje granice. Nikad ne znamo gdje ćemo ga susresti pa smo ga tako prijašnjih godina viđali i kod Korčule i

u blizini Biševa te jednom čak kod Primoštena. Budući da je ovo druga sezona da ga nismo vidjeli, čini se da je ovoga puta otišao negdje još dalje. Dobri dupini se kreću na velikom području i mogu se zadržavati na određenim mjestima zbog niza razloga poput hrane ili druženja. Zapravo je malo dupina koje zaista viđamo svake godine, puno češći slučaj je da istu jedinku bilježimo svake druge godine ili još rjeđe. Ove smo godine zabilježili četiri dupina koja nismo vidjeli čak devet godina. Međutim, uopće ne sumnjamo da će nam se Sir David vratiti. Tko zna, možda je susreo i Bou na svom putovanju.

ijele sezone priželjkivali smo ponovno susresti Bou, ali je nažalost nismo pronašli. Boa je jedna od naših najzanimljivijih ženki zbog specifičnog načina plivanja uzrokovanog poteškoćama s disanjem što ju čini vrlo prepoznatljivom među ostalim dupinima. Čini se da je nakon osamostaljenja svog mladunca odlučila otići na zasluženo putovanje izvan viškog akvatorija. Ovo nije

prvi put da Boa izbiva iz ovog područja. Tijekom 2013. i 2014. godine također je boravila negdje drugdje, izvan našeg područja istraživanja. Nadamo se da će ovaj izlet biti malo kraći te da ćemo ponovno imati prilike družiti se s njom već iduće sezone, a potajno priželjkujemo da će pokraj nje veselo plivati i njen novi mladunac..

samo uznemiriti ukoliko tako brzom vožnjom budemo vozili pored njih, odlučili smo ih ne ometati. Jopa smo ispratili pogledom punim ponosa, dok je on slobodno plivao prostranim morem.

U 2017. godini Institut Plavi svijet je u suradnji s različitim partnerima iz regije prijavio ukupno šest projekata na natječaje za financiranje u sklopu poziva Interreg Adriatic Europskog fonda za regionalni razvoj (ERDF), jedan projekt u sklopu programa Erasmus +, jedan projekt za Europske strukturne i investicijske fondove (ESI) te dva projekta koja smo prijavili na pozive za financiranje iz Europskog socijalnog fonda (ESF). Također, uspješno smo krenuli s provedbom nekoliko novih projekata koji se financiraju iz fondova EU. Među njim se ističe projekt LIFE Euroturtles o kojem više možete pročitati na stranicama 8. i 9.

ACT4LITTER je projekt financiran u sklopu programa Interreg Mediterranean kojeg provode četiri partnerske organizacije iz Španjolske, Italije, Grčke i Francuske uz pomoć 22 pridružena partnera među kojima je i Institut Plavi svijet. Cilj projekta je poticanje različitih dionika na području Sredozemlja, prvenstveno unutar zaštićenih morskih područja, na promišljanje o rješavanju problema s krutim otpadom u moru razvojem ciljanih učinkovitih mjera.

ALL – Aquatic Life Lab projekt je koji se financira sredstvima iz programa Erasmus +, a provodimo ga u suradnji sa sedam partnerskih organizacija među kojima su i dvije srednje škole iz Italije, jedna s Cipra te zagrebačka V. Gimnazija. Cilj projekta je edukacija i suradnja mladih za inovacije i razmjenu dobrih iskustava u području zaštite morskog okoliša. U ovom projektu Institut Plavi svijet sudjeluje u ulozi znanstvenog stručnog partnera.

Kutak za EU projekte

sastanak u Barceloni

Napisala: Jelena Basta

KontaktPlavi svijet Institut za istraživanje i zaštitu moraKaštel 2451551 Veli LošinjHrvatskaTel: +385 51 604 666 Fax: +385 51 604 668e-mail: info@plavi-svijet.orgwww.plavi-svijet.org

ImpressumNaslov:

Godište: 17

Mjesto izdavanja:

Godina izdavanja:

Stranice:

ISSN:

Nakladnik:

Za nakladnika:

Urednica: Jelena Basta

Uredništvo:

Autori tekstova:

Autori fotografija:

Pripremio:

Periodičnost:

Naklada:

Podržite naš radViše informacija o programu društvene odgovornosti potražite ovdje - .

Uz potporuMinistarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske

Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije Republike Hrvatske

Ministarstvo turizma Republike Hrvatske

U suradnji sa

Sponzori

IPS je partner

Grad Komiža City of Komiža

Vlada Republike HrvatskeUred za udruge