1www.mirakul.hr

tema brojaDigitalno poslovanje

posebni prilozi

intervjuSonja Popović

EnergetikaKongresni turizamOpremanje hotelaTransport i logistika

prvi besplatni poslovni časopis - primorska hrvatska broj 61, godina XI, ožujak 2019.

issn

: 184

7-16

5X

32 BIZdirekt � ožujak 2019. www.mirakul.hr

Sadržaj

Uvodnik

BIZ vijesti

Intervju mjeseca Sonja Popović, direktorica hrvatskog ureda SAP-a

Vodič za inozemna ulaganja i suradnju Ujedinjena Kraljevina Velike Britanije i Sjeverne Irske

Investicijski vodičBrojne ulagačke opcije u uvjetima dinamičnih događanja čine ishode ulaganja posebno neizvjesnima

Premium proizvodi Iskustvo koje se doživljava uz premium proizvode

Nekretnine Praćenjem aktualnosti s tržišta nekretnina poduzeće može ostvariti značajne benefite

Kontinentalni turizamŽivimo u ekonomiji doživljaja i turistima se moramo nametnuti autentičnom ponudom

Poslovna edukacijaZnanje kao najveći kapital na globalnom tržištu

Poslovni kalendar

10 tema broja: Digitalno poslovanje

Široku primjenu u suvremenom poslovanju pronašle su razne web tehnologije i e-commerce rješenja, mobilne aplikacije, cloud tehnologije i razne optimizacijske metode. Također, sve veću primjenu imaju i tehnologije velikih podataka i napredna analitika. U nekim industrijama su RFID tehnologija i internet stvari vrlo rašireni, dok npr. strojno učenje i umjetna inteligencija također polako pronalaze svoje mjesto u poslovanju.

34 Kongresni turizam

8

6

5

20

23

40

27

58

62

70

48 Transport i logistika

30 Energetika

44 Opremanje hotela

54 BIZdirekt � ožujak 2019. www.mirakul.hr

Uvodnik

Impressum: Glavni urednik mr.sc. Krešimir Šimac

Izvršni urednik Gorden Knezović

Suradnici Mihaela Bajkovac Ćurić, Maja Belušić, Marijana Bošnjak, mr.sc. Ivica Crnković, Gordana Ćorić, Nataša Drvenkar,

mr.sc. Sunčana Dundović, mr.sc. Jasmina Fijačko, Vedrana Glojnarić, Simona Goldstein, Bruno Jurić, Danijel Knežević, mr.sc.

Siniša Košutić, Igor Kovačević, Danijela Kuna, Ana Lučin, Boris Lukić, Emilija Malovčak, mr.sc. Danka Marinković, Daniela

Maršalek, mr.sc. Elvira Mlivić Budeš, Martina Mršić, Antonio Pejak, Dubravka Pekanov Starčević, Marija Slijepčević, Ivana

Sučić, Dario Šafarić, Lovorka Šimić-Bošnjak, dr.sc. Helena Štimac, Marko Štimac, mr.sc. Vedrana Tomašević, Ivan Turk, Ante

Vekić, Sanja Vukelić, Sanja Vujnovac, mr.sc. Anita Zelić

Redaktorica-lektorica Maja Kurtović, prof.

Grafička priprema Sve Naj kreativna djelatnost, Maksimirska 107, Zagreb

Grafička urednica Jasna Delač

Zamjenica grafičke urednice Darija Lalić

Fotografi Jelena Rašić, Srđan Vuković, Renato Ćorić

Izdavač Mirakul d.o.o., Vukovarska 88, Osijek, tel: 031/210-198, fax: 031/251-005, www.mirakul.hr

Direktorica Bojana Šimac

Marketing i prodaja Andrej Crnčec, marketing¥mirakul.hr

Distribucija Hrvatska pošta d.d., Kardinala Alojzija Stepinca 17, Osijek, www.posta.hr

Tisak Tiskara Nova Gradiška d.o.o., Laze 51, Staro Petrovo Selo

Naklada 12.000 (6.000 Središnja Hrvatska, 3.000 Primorska Hrvatska, 3.000 Slavonija i Baranja)

Emocije u poslovanju

Biznismeni moraju biti hladne glave kako bi donosili od-luke racionalno. Odluke donesene brzopleto, pod utjeca-jem stresa, euforije ili panike mogu biti vrlo štetne. Ali što je s emocijama? Koliko se poslovne odluke trebaju teme-ljiti na emocijama i gdje je granica? Kolika je vrijednost onog nečega - proizvoda, usluge ili nekretnine, koje ču-vate i održavate na životu zbog sentimentalne vrijednosti i kada je vrijeme za reći zbogom? Koliku sentimentalnu vrijednost ima to nešto za vas, vaše zaposlenike i vaše par-tnere? Treba li ugasiti čim se padne ispod željene profitne margine ili čuvati sve dok se radi o pozitivnoj nuli?

Takve odluke nikada nisu lake i rješenje nije jednoznačno. Potrebno je uzeti puno elemenata u obzir, a onaj glavni, emocionalnu vrijednost, najteže je uzeti u obzir i potpuno je individualno. Kada bih ipak morao dati nekakvu formu-lu, onda bih rekao da sve dok proizvod ili usluga ne utječu na profitabilnost ostalih dijelova tvrtke više od 2-3%, a imaju određenu sentimentalnu vrijednost, treba ih po-kušati sačuvati. Iako je teško mjerljivo, osim kvalitetom usluge i odnosom prema korisnicima, svoje klijente ču-vamo i zbog te određene emocionalne povezanosti s na-šom tvrtkom. A kad oni osjete naše emocije prema svom poslovanju, onda će se lakše i povezati s nama. I zato je lijepo ako tvrtke uspiju sačuvati, primjerice, prvu tvorni-cu s kojom su krenuli - u slučaju velikih multinacional-ki, prvi restoran koji su otvorili - u slučaju velikih lanaca brze hrane ili prvu uslugu kojom su se počeli baviti - u

slučaju da ju je pregazilo vrijeme. To se onda može poka-zati svim novim zaposlenicima, poslovnim partnerima te promovirati klijentima i povezati se na toj jednoj dubljoj razini. Ali ukoliko održavanje toga predstavlja opterećenje za kompaniju, pogotovo ako se radi o proizvodnji nekog zastarjelog proizvoda ili usluzi za kojom više gotovo nema potražnje, treba donijeti racionalnu odluku i okrenuti se budućnosti. Emocije su itekako potrebne u poslovanju, ali previše emocija može donijeti i puno problema.

BIZdirekt ima veliku emocionalnu vrijednost za Mirakul. To je prvi proizvod naše tvrtke s kojim smo krenuli prije 12 godina u poduzetničku misiju i koji je bio temelj svih kasnijih usluga i proizvoda koje je stvorio Mirakul i po čemu smo najviše prepoznati. Od samih početaka pozici-oniranje BIZdirekta turbulentno je. Prvo je to bila borba s globalnom krizom, a nakon toga s novim preferencijama oglašivača koji su počeli napuštati tiskana izdanja i sve se više se okretati Internetu. S vremenom su s tržišta hrvat-skih poslovnih medija nestali brojni ugledni poslovni ma-gazini poput Forbesa, Banke, Business.hr-a i drugih. Pono-sni smo na to koliko je dugo BIZdirekt opstao na tržištu, kao jedini nacionalni poslovni časopis sa sjedištem u Osi-jeku. I što i danas, usprkos svemu, u ruci držite ovaj broj u kojem ćete ponovno naći mnoštvo korisnih poslovnih informacija. Tu smo svih ovih godina zahvaljujući upravo vama. Hvala vam na vjernosti.

Svježa doza biznisa.

76 BIZdirekt � ožujak 2019. www.mirakul.hr

BIZ vijesti BIZ vijesti

se području projekt provodi. Rok otplate će biti do 17 go-dina, uključujući do 4 godine počeka. Pored tako povoljne cijene financiranja, dodanu vrijednost ovih kredita čini i oslobođenje od plaćanja svih naknada čime oni predstavljaju doista dostupan izvor financiranja za postizanje energetskih ušteda i podizanje konkurentnosti smanjenjem ulaznih troškova. Ovaj financijski instrument provodit će se putem poslovnih banaka kao financijskih posrednika koje će HBOR odabrati javnom nabavom čime će se osigurati 245 milijuna kuna privatnog kapitala.

Novih 1,3 milijarde kuna investicija za projekte ulaganja

U Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta početkom ožujka dodijeljeno je devet Potvrda o statusu kori-snika potpore za ulaganje temeljem Zakona o poticanju ula-ganja poduzetnicima s područja cijele Republike Hrvatske te četiri Odluke o odobravanju bespovratnih novčanih potpora za nova radna mjesta povezana s projektom ulaganja.- Potvrde i odluke potpisujemo s onima koji su se odvažili napraviti iskorak u svom poslovanju, a tek su jedan dio ve-likog mozaika mjera kojima nastojimo potaknuti daljnji rast poduzetništva u Hrvatskoj, uz otvaranje novih radnih mje-sta te stvaranje boljeg i poticajnijeg poslovnog okruženja, rekao je tom prilikom ministar Darko Horvat. Obraćajući se okupljenim predstavnicima hrvatskih tvrtki, ministar je istaknuo kako su kroz ovaj Zakon do sada potaknute in-vesticije u iznosu od preko 16 milijardi kuna, planirano je otvaranje 12.750 novih radnih mjesta, a potvrdu o statusu korisnika potpore do sada je dobilo 377 poduzetnika. - Ovo je kontinuitet politike kakvu provodimo u ovom Mi-nistarstvu. Tako smo krajem veljače već dodijelili i preko 190 potpora poduzetnicima koji ulaze u proces stvaranja radnika za svoje potrebe, a slijedi i potpisivanje više od 3.000 sti-pendija s učenicima koji se školuju u srednjem strukovnom obrazovanju. Svjesni smo da hrvatskim poduzetnicima nužno trebaju mjere za stvaranje kvalitetne radne snage, a našim mladima prilika da mogu ostvariti svoj san u Hr-vatskoj, zaključio je ministar Horvat.Vrijednost ulaganja u trogodišnjem razdoblju realizacije svih projekata koji su predstavljeni ovom prilikom iznosi preko 1,3 milijarde kuna uz planirano otvaranje 375 novih radnih mjesta, a tvrtke koje su preuzele Potvrdu su Strizi-vojna Hrast d.o.o., Bali d.o.o., Ind-Eko d.o.o., C-Space d.o.o., Pjaca Rosa d.o.o., Moon Code j.d.o.o., Šerif export-import d.o.o., Hstec d.d. i Valamar Riviera d.d.

Što nam donosi novo financijsko razdoblje 2021. - 2027. u EU fondovima?

Početkom ožujka održana je Međunarodna konferencija o EU fondovima „Što nam donosi novo financijsko razdoblje 2021. - 2027. u EU fondovima? Učimo iz iskustva strateškog razvoja i provedbe EU projekata drugih zemalja članica EU“, u organizaciji tvrtke PJR.Ova dvodnevna konferencija o EU fondovima prikazala je najvažnije promjene u sljedećem financijskom razdoblju: • u planu je nastavak sufinanciranja za siromašnije regije

što uključuje i Hrvatsku • Nacionalna razvojna strategija za 2030. za cilj ima uspo-

staviti sustav i strateško planiranje • gotovo 25% ugovora koji su u provedbi zahtijevaju pro-

duljenje provedbe.Sredinom 2018. godine Europska komisija objavila je prijedlog zakonodavnog paketa za Kohezijsku politiku za razdoblje 2021. - 2027. godine. Republici Hrvatskoj na-mijenjeno je 9,89 milijardi eura iz sredstava Kohezijske po-litike, a glavni kriterij za dodjelu i dalje je vrijednost BDP-a po stanovniku. Europska komisija također je objavila nacrt novog zakonodavnog okvira za korištenje sredstava 2021. - 2027., a RH je započela s pripremama ključnih strateških dokumenata.Hrvatska po prvi puta ravnopravno od samog početka sudje-luje u procesu pregovora i planiranja kohezijske politike i financijskog okvira. Početak 2019. godine pravo je vrijeme u kojem se sadašnji i budući korisnici EU sredstava trebaju upoznati s procesom planiranja i mogućnostima koje donosi novo razdoblje. Pritom je nužno iskoristiti dosadašnja dobra, ali i loša iskustva i prakse planiranja i korištenja sredstava i projekata, kako onih iz RH, tako i iskusnih korisnika iz drugih država članica. Cilj je konferencije sadašnje i buduće korisnike što bolje uključiti u proces planiranja i korištenja mogućnosti koje nude EU fondovi.

Uspostava Inovacijske mreže za industriju i tematskih inovacijskih platformi

U okviru “Strateškog projekta za podršku uspostavi Inova-cijske mreže za industriju i tematskih inovacijskih platfor-mi” koji provodi Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta u partnerstvu s Hrvatskom gospodarskom komorom održana je konferencija “Nacionalni inovacijski sustav za konkurentniju Hrvatsku”. Glavni cilj ove konferencije bio

je istaknuti važnost uspostave Nacionalnog inovacijskog sustava kroz inovacije kao pokretača rasta hrvatskog gospo-darstva, pojasniti ulogu pametne specijalizacije u stvaranju novih poslovnih prilika te predstaviti planove i pravila za novo programsko razdoblje 2021. - 2027. godine. Usposta-va tematskih inovacijskih vijeća jedan je od ključnih koraka u izgradnji učinkovitog nacionalnog inovacijskog sustava i stvaranju poticajnijeg okruženja za inovacije. Stvaranje inovacijskog sustava preduvjet je za privlačenje europskih sredstava putem dva velika natječaja.

S ciljem uspostave Nacionalnog inovacijskog sustava i koordinacije provedbe Strategije pametne specijalizacije uspostavljena je struktura u kojoj uz Inovacijsko vijeće za industriju postoji i Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj, ali i Nacionalno vijeće za rad i ljudske potencijale koji su neophodni za implementaci-ju svih inovacijskih potencijala koji su na raspolaganju.Na konferenciji su prezentirani i javni pozivi Mini-starstva gospodarstva, poduzetništva i obrta usmjereni ka istraživanju, inovacijama i razvoju. Jedino inovacijama možemo doći do veće produktivnosti no potrebno je smanji-ti razdvojenost poslovnog i istraživačkog sektora.Tijekom izlaganja dužnosnika istaknuto je i kako je sredi-nom veljače otvoren poziv za drugu fazu novoosnovanih poduzeća, poduzeća koja su stara do 36 mjeseci, za uvođenje inovacija koje će rezultirati novim proizvodom ili uslugom, ukupne vrijednosti alokacije 150 milijuna kuna. Također, u tijeku je zaprimanje projektnih prijedloga za inovacijske vaučere MSP-ova, alokacija Poziva vrijednosti 50 milijuna kuna. U pripremi su i pozivi za inovacije u područjima Stra-tegije pametne specijalizacije Republike Hrvatske za razdo-blje 2016. - 2020., alokacija Poziva je 634 milijuna kuna čija se objava očekuje u ožujku 2019. Zatim, Poziv Integrator u vrijednosti 150 milijuna kuna koji financira inovacije kon-zorcija MSP-ova kao i faza II IRI natječaja ukupne alokacije Poziva 548 mil. kuna.

Povoljno financiranje energetske učinkovitosti

Povodom pokretanja novog financijskog instrumenta „ESIF Krediti za energetsku učinkovitost za poduzetnike“ u Mi-nistarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije održano je potpisivanje Sporazuma o financiranju između Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije i Hrvatske banke za obnovu i razvitak. Temeljem tog Spo-razuma poduzetnicima će se plasirati 68 milijuna eura, odnosno 511 milijuna kuna, a namijenjen je mikro, malim, srednjim i velikim privatnim poduzetnicima registriranim za obavljanje djelatnosti proizvodne industrije i uslužne dje-latnosti (turizam i trgovina).U okviru instrumenta „ESIF Krediti za energetsku učinkovitost za poduzetnike“ poduzetnicima će se dodjelji-vati povoljni krediti u rasponu od 25 tisuća do 10 milijuna eura, uz nisku kamatnu stopu koja će se određivati prema indeksu razvijenosti jedinice lokalne samouprave na čijem

Također, Odluke o odobravanju bespovratnih novčanih potpora za nova radna mjesta povezana s projektom ulaganja dodijeljene su tvrtkama Ducati komponenti d.o.o., BrodPlast d.o.o., Rezal d.o.o. i KM Kovnica d.o.o.

Opatija će i ove godine od 8. do 10. svibnja ugostiti najveći skup plinske struke u Jugoistočnoj Europi

Centar za plin Hrvatske d.o.o. i Hrvatska stručna udru-ga za plin - HSUP, članica Međunarodne plinske unije (IGU), najavljuju 34. MEĐUNARODNI ZNANSTVENO-STRUČNI SUSRET STRUČNJAKA ZA PLIN koji će se tradicionalno održati u Opatiji od 8. do 10. svibnja 2019. godine. Jedna od najvećih međunarodnih plinskih kon-ferencija i izložbi u regiji srednje i jugoistočne Europe očekuje sudjelovanje oko 600 stručnjaka za plin i energe-tiku, od čega 60-ak uglednih predavača i više od 40 izlagača iz 20 zemalja Europe i svijeta. Skup će obuhvatiti niz aktualnih tema važnih za plinsko gospodarstvo i energe-tiku koje se protežu duž cijelog lanca prirodnog plina.

Osim usmenih prezentacija znanstvenih i stručnih rado-va te tehničko-komercijalnih prezentacija, održat će se i posterska sekcija na kojoj će biti prikazani radovi brojnih stručnjaka iz različitih područja energetske struke. Kon-ferencija je uključena u Program stručnog usavršavanja HSUP-a te sudionicima konferencije osigurava 20-ak školskih sati stručnog usavršavanja o temama plina, ener-getike, osnova tehničke regulative i termotehničkih susta-va i postrojenja. Održat će se i izložba plinske opreme i tehnologije na kojoj će više od 40 domaćih i inozemnih izlagača prikazati napredna tehnička rješenja za plinsko gospodarstvo i energetiku. Skup nudi brojne mogućnosti marketinškog predstavljanja tvrtke i tehničkih rješenja sponzorstvima, pokroviteljstvima, tehničko-komercijalnim prezentacijama te izlaganjem plinske opreme i tehnologije na unutarnjim i vanjskim izložbenim jedinicama. Inte-raktivni networking, ciljane tematske cjeline i renomira-ni govornici odlike su skupa koji spaja znanost, obrazo-vanje, struku i poslovne subjekte koji aktivno sudjeluju u plinskome gospodarstvu. Više informacija o nadolazećem skupu plinske struke saznajte na https://susret.hsup.hr/ i kontaktirajte organi-zatore na e-mail: opatija@hsup.hr ili telefon 01/ 6189 590.

98 BIZdirekt � ožujak 2019. www.mirakul.hr

Intervju mjeseca

Digitalizacija daje veliku mogućnost razvoja, širenja i porasta broja novih korisnikaTehnologija i inovacije ne smiju biti same sebi svrha. Ključ uspjeha u projektima digitalizacije leži u pridobivanju ljudi za promjene, njihovoj edukaciji i izgradnji nove kulture. Tvrtke koje se ne prilagode ovoj novoj stvarnosti riskiraju gubitak korisnika i konkurentnosti.

Razgovarao: Gorden Knezović

Intervju mjeseca

Sonja Popović već je šestu godinu na čelu SAP-a u Hrvatskoj te s ponosom gleda na dosadašnja postignuća koja smatra re-zultatom dobro osmišljene poslovne strategije i timskog rada. Nakon školovanja na zagrebačkom Prirodoslovno-matema-tičkom fakultetu, gdje je stekla diplomu iz matematičke in-formatike i statistike, karijeru započinje u Krašu. Na početku karijere bavila se programiranjem i implementacijom rješe-nja namijenjenih prodaji i proizvodnji. Menadžerska iskustva i poslovna znanja stjecala je u tvrtci InfoOpus, gdje je tijekom 16 godina radila na brojnim projektima za poznate domaće tvrtke kao što su INA, Zagrebačka banka, Oktal Pharma i Atlantic Trade. Karijeru nastavlja u Combisu, a potom Orac-leu. 2013. godine preuzela je vođenje tvrtke SAP d.o.o.

Na koji ste način i kojim poslovnim rješenjima i modeli-ma uspjeli unaprijediti poslovanje najveće europske sof-tverske kompanije u Hrvatskoj?Za unapređenje poslovanja SAP-a u Hrvatskoj ključnim se pokazalo aktivno upravljanje SAP-ovom strategijom na do-maćem tržištu, u kombinaciji s prepoznavanjem poslovnih prilika i izazova te suradnjom s lokalnim partnerima i zajed-ničkim nastupom na tržištu. Korisnici su u nama prepoznali pouzdanog savjetnika kojemu mogu vjerovati. Naime, usmjereni smo na poslovne benefite korisnika kao i uspješnost projekata koje provodimo te na kreiranje win-win situacija, kako bi na temelju onoga što radimo svi sudionici bili zadovoljni. Paralelno, mijenjamo mišljenje prema kojem se SAP poistovjećuje isključivo sa softverom za planiranje poslovnih resursa (ERP) te pokazujemo da svojim poslovnim alatima možemo odgovoriti na različite izazove i potrebe modernog poslovanja.

Koji su proizvodi koje SAP nudi na tržištu? Koji su SAP-ovi najvažniji klijenti?SAP na hrvatskom tržištu nudi niz proizvoda za različite in-dustrije, o čemu govori i rast broja novih korisnika koji nam ukazuju povjerenje iz godine u godinu. Primjerice, prošle godine tvrtka Rimac Automobili odlučila se za naše rješenje SuccessFactors koje omogućava napredno i sustavno upravljanje ljudskim potencijalima. Također, za-grebački nogometni klub Dinamo koristi naše rješenje SAP Sports One i ujedno je prvi takav klub u regiji. To rješenje omogućava Dinamovim trenerima, menadžerima i igračima da koriste naprednu analitiku i time imaju bolji uvid u svoje, ali i protivničke podatke. Također, omogućava im da digitalno upravljaju svojim sportskim performansama objedinjava-njem menadžerskih aktivnosti, zdravstvenih podataka, tre-ninga te potrage za novim igračima. Mnogi europski klubovi već koriste to rješenje, pri čemu bih istaknula Bayern München, Hoffenheim i Manchester City. Nadalje, rješenje SAP Customer Data Cloud (nekadašnja Gigya) koje omogućava vođenje unaprijeđenih i personalizi-ranih marketinških kampanja u doba GDPR-a prepoznala je Atlantic Grupa. Više o tim proizvodima i onome što omogu-ćavaju bit će riječi na našoj godišnjoj konferenciji SAP NOW koja će se održati 6. lipnja u Zagrebu.

Možete li izdvojiti neke projekte na kojima ste radili, a koje smatrate vrlo važnima za poslovnu zajednicu?

Među projektima koje smatram strateški važnima za poslov-nu zajednicu i daljnju digitalnu transformaciju domaćeg gos-podarstva istaknula bih projekte u Jadran galenskom labora-toriju (JGL) i Orbico Grupi. Naime, krajem prošle godine u riječkoj farmaceutskoj kom-paniji JGL završili smo implementaciju sustava SAP S/4HA-NA, našeg ERP-a nove generacije. Tijekom 14 mjeseci na projektu je radilo 50 zaposlenika JGL-a i 30 konzultanata. Implementacija sustava SAP S/4HANA uključivala je niz modula - financije, računovodstvo, kontroling, prodaju, dis-tribuciju, planiranje proizvodnje, održavanje, upravljanje kvalitetom, upravljanje ljudskim resursima, upravljanje ma-terijalima, planiranje, konsolidaciju i Business Intelligence (BI) alate za izvještavanje. Unatoč iznimnoj složenosti, pro-jekt u JGL-u završen je u predviđenom roku, a ujedno je ri-ječ o prvoj implementaciji sustava SAP S/4HANA u regiji jugoistočne Europe. Također, po sveobuhvatnosti modula i integraciji s vanjskim sustavima, to je i prvi go-live projekt ove vrste u Europi općenito. Drugi projekt koji se ističe veličinom i značajem je imple-mentacija SAP HANA Enterprise Clouda (HEC) u Orbico Grupi, čime je tvrtka ostvarila znatne uštede, postigla vi-soku razinu fleksibilnosti te pojednostavila i automatizi-rala brojne procese kako bi što prije mogla odgovoriti na zahtjeve svojih korisnika i partnera. Ovo je također prvi projekt ove vrste u regiji.

Uz reorganiziranje mreže partnera u Hrvatskoj, kao i unapređenja suradnje sa znanstvenom zajednicom, od svog dolaska na čelnu funkciju SAP-ovog ureda u Hrvat-skoj usmjerili ste dio poslovanja i na konzultantski po-sao. Koliko ćete razvijati takvo usmjerenje SAP-a?Uspješna provedba projekta ovisi o mnogim čimbenicima, a jedan od njih svakako je odabir vrsnog stručnjaka odnosno konzultanta, stoga nam je iznimno važan taj dio poslovanja.Cilj nam je na strateškim projektima sudjelovati s na-šim konzultantima tako da smo odgovorni za cjelokupni projekt ili pak s nekim specifičnim znanjima sudjelovati u timu naših partnera, a kao odgovorni nositelji projek-ta uvijek u svoj tim uključujemo partnere. S jedne strane time osiguravamo uspješnost projekta, prijenos najbolje prakse i znanja na svoje partnere te njihovo educiranje oko nekih specifičnih znanja na njihovim projektima.

Koje moderne tehnologije preuzimaju primat i kako utje-ču na poslovanje, primjerice u hrvatskim okvirima?Domaće tržište je svjesno prednosti modernih tehnologi-ja, no ovisno o tome koliko će biti usvojene, moći ćemo govoriti o njihovom utjecaju na poslovanje. Što se tiče SAP-a, u naša su rješenja ugrađene moderne tehnologi-je, poput strojnog učenja (Machine Learning ML) koje se koristi u našem rješenju SAP S/4HANA, a dio istog rje-šenja je i prediktivni engine. Globalno, veliku pozornost posvećujemo i umjetnoj inteligenciji (Artificial Intelligen-ce - AI), a rješenja temeljena na njoj dostupna su tvrtkama diljem svijeta. Nove tehnologije predstavljaju našu viziju inteligentne tvrtke u kojoj su procesi unaprijeđeni i auto-

matizirani, a čiji se zaposlenici mogu baviti kreativnijim i strateški važnijim poslovima, dok je krajnjim korisnicima omogućena personalizirana usluga i iskustvo.

Imaju li te moderne tehnologije i neke „loše strane“, od-nosno kakve izazove nose?Izazovi kod usvajanja novih tehnologija najvećim se dije-lom tiču zaštite privatnosti i podataka te opsega promjena na tržištu rada koje će potaknuti automatizacija temeljena na umjetnoj inteligenciji. Međutim, ti nas izazovi dodatno poti-ču na pronalaženje rješenja koje će unaprijediti poslovanje i poboljšati ljudske živote.

Kako prilagođavate rješenja koja nudite tvrtkama iz ra-zličitih sektora te s različitim stupnjem i iskustvima u dosadašnjoj informatizaciji i digitalizaciji?SAP ima rješenja za 25 industrijskih vertikala te samim time podržava različite sektore. Naša se rješenja mogu implemen-tirati u tvrtkama različitih veličina: u velikima, srednjima i malima. Prilagođavamo se korisnicima i pomažemo im da usvoje naša rješenja neovisno o njihovoj razini informatiza-cije i digitalizacije jer imamo metodologiju kojom to možemo uspješno riješiti. Također, sva naša rješenja dolaze s ugrađe-nim primjerima najbolje prakse, što omogućava tvrtkama da svoje poslovne procese podignu na jednu višu razinu. Zašto je digitalna transformacija važna, odnosno neop-hodna i treba li skinuti određenu „stigmu“ tog pojma?Digitalna transformacija utječe na sve tvrtke, neovisno o nji-hovoj veličini. Štoviše, upravo srednjim i malim tvrtkama daje veću mogućnost razvoja, širenja i pridobivanja novih korisnika. Istraživačka kuća IDC provela je istraživanje na tu temu, koje ukazuje na jasnu poveznicu između digitalne transformacije i rasta prihoda kod brzorastućih malih i sred-njih tvrtki. Digitalizacija uključuje primjenu novih tehnolo-gija, ali i mijenjanje poslovne strategije i načina rada u skladu s mogućnostima koje ta tehnologija pruža. Pri tome ne treba zaboraviti ljude, jer tehnologija i inovacije ne smiju biti same sebi svrha. Ključ uspjeha u projektima digitalizacije leži u pridobivanju ljudi za promjene, njihovoj edukaciji i izgradnji nove kulture. Tvrtke koje se ne prilagode ovoj novoj stvarno-sti riskiraju gubitak korisnika i konkurentnosti.

Funkcioniraju li cloud poslovanje i GDPR na očekivanim razinama?Usluge u oblaku (cloud) zanimljive su tvrtkama jer pojedno-stavljuju poslovanje i omogućavaju smanjenje troškova. Pri-mjerice, primijetili smo da naši korisnici, kada traže rješenja za izazove s kojima se susreću u svakodnevnom poslovanju, češće biraju rješenja u oblaku zbog kraćeg roka implementaci-je i bržeg postizanja rezultata. Stupanje na snagu Opće uredbe o zaštiti podataka (GDPR) stavilo je tvrtke u poziciju da svo-je poslovanje usklade s novim propisima ako žele biti tržišno konkurentne i štititi prava građana. Sva SAP-ova rješenja i usluge usklađene su s GDPR-om, čime tvrtkama omogućuje-mo da se fokusiraju na svoje poslovanje bez straha od gubitka vjerodostojnosti i povjerenja od strane svojih korisnika.

Izazovi kod usvajanja novih tehnologija

najvećim se dijelom tiču zaštite privatnosti

i podataka te opsega promjena na tržištu

rada koje će potaknuti automatizacija temeljena na umjetnoj inteligenciji.

Digitalizacija uključuje primjenu novih tehnologija, ali i mijenjanje poslovne strategije i načina rada u skladu s mogućnostima koje ta tehnologija pruža. Pri tome ne treba zaboraviti ljude, jer tehnologija i inovacije ne smiju biti same sebi svrha.

Sonja Popović, direktorica hrvatskog ureda SAP-a

1110 BIZdirekt � ožujak 2019. www.mirakul.hr

Tema broja

Digitalno poslovanjeŠiroku primjenu u suvremenom poslovanju pronašle su razne web-tehnologije i e-commerce rješenja, mobilne aplikacije, cloud tehno-logije i razne optimizacijske metode. Također, sve veću primjenu imaju i tehnologije velikih podataka i napredna analitika. U nekim industrijama su RFID tehnologija i internet stvari vrlo rašireni, dok npr. strojno učenje i umjetna inteligencija također polako pronalaze svoje mjesto u poslovanju.

Pripremio: Gorden Knezović

Tema broja

1312 BIZdirekt � ožujak 2019. www.mirakul.hr

Tema broja

Primjenu u suvremenom poslovanju pronašle su razne web-tehnologije i e-commerce rješenja, EDI, upravljanje radnim tijekovima, mobilne aplikacije, cloud (oblak) tehnologije i razne optimizacijske me-tode. Također, sve veću primjenu imaju i tehnologije velikih podataka (Big Data) i napredna analitika. U nekim industrijama su RFID i IoT (Internet of Things - internet stvari) već vrlo raširene dok strojno učenje (Machine Learning), duboko učenje (Deep Learning) i umjetna inteligencija (Artificial Intelligence) također polako pronalaze svoje mjesto u poslovanju. Neke tehnologije poput virtualne stvarnosti (Virtual Rea-lity) i blokovi lanaca (blockchain) pokazuju potenci-jal, ali još nisu pronašli širu komercijalnu primjenu. U skorijoj budućnosti očekuje se i komercijalizacija kvantnog računarstva i s njim nova tehnološka revo-lucija.

5G mreža nove generacije koja će zamijeni-ti postojeću 4G mrežu, nije samo nova mobilna ili telekomunikacijska mreža. Zapravo, tu je riječ o potpuno novom konceptu. 5G je sljedeća gene-racija komunikacijskih mreža koja podrazumije-va cijeli „eko-sustav“, a ne samo novu radijsku tehnologiju. 5G sustav će transformirati živote ljudi, poslovanje i društvo u cjelini isporukom (mobilnog) širokopojasnog pristupa ekstremnih brzina, pouzdane povezanosti s niskom latencijom te umrežavanjem milijuna uređaja u masivni in-ternet stvari (Massive IoT). Europska komisija je prepoznala i naglasila kako je što brže uvođenje 5G mreže nužno za razvoj Europe te za povećanje konkurentnosti u odnosu na spomenuta tržišta. Stoga je prema dogovoru na razini Europske unije predviđena implementacija 5G tehnologije u barem jedan grad u 2020. godini u svakoj članici Europske Unije, uključujući i Hrvatsku. Pri takvim naglim i važnim promjenama koje će snažno utjecati na go-spodarstvo, nužno je sagledati u kakvoj je situaciji Hrvatska, odnosno hoće li i koliko kasniti u primje-ni nove tehnologije.

Rast nedovoljan za približavanje EU prosjekuPrema istraživanju Analiza hrvatske IT industrije 2008. - 2017. Hrvatske gospodarske komore, objavlje-nom krajem prošle godine, Hrvatska je po razvijenosti IT-a u donjoj trećini ljestvice među članicama Europs-ke unije. Kretanja u hrvatskoj IT industriji u zadnjem desetljeću može se podijeliti na dva podrazdoblja. Prvo je doba krize koje počinje oštrim padom prometa IT industrije u 2009. godini i stagnacijom u sljedeće dvije godine. Od 2012. godine počinje razdoblje oporavka i od tada se u IT-u ostvaruje kontinuirani godišnji rast od prosječno 7,5%. Godišnji rast prije krize (u razdo-blju 1999. – 2008.) bio je 16%. Problem je što dina-mika rasta nakon krize nije dovoljna za približavanje prosjeku EU28, osobito u segmentu prodaje na

domaćem tržištu. U 2008. godini ukupni prihod IT in-dustrije je bio 15,02 milijardi kuna. Godina krize 2009. donijela je pad prihoda IT industrije od 10,9%. Nakon pada slijede 2 godine stagnacije, a u 2014. godini IT industrija je premašila do tada rekordnu 2008. godinu dostigavši prihod od 15,9 milijardi kuna. U razdoblju od 2008. do 2017. godine, prihod je rastao prosječnom godišnjom stopom od 3,8% da bi u 2017. dosegnuo 21,07 milijardi kuna.

U zadnjih 5 godina prihod IT tvrtki povećan je po prosječnoj godišnjoj stopi od 7,4%. Od toga promet IT industrije u zemlji raste 6,1%, a izvoz gotovo dvostru-ko brže, odnosno 11,3% godišnje. U istom razdoblju, promet ukupnog hrvatskog gospodarstva povećan je za 2,1%. Više od 28% prihoda hrvatske IT indu-strije dolazi iz izvoza. Najbrže raste izvoz IT uslužnih tvrtki, po prosječnoj godišnjoj stopi od 26%. Unatoč gospodarskoj krizi od 2009. do 2017. godine, IT indu-strija stvorila je 11.549 novih radnih mjesta. Prosječna godišnja stopa rasta zaposlenosti bila je 6%. U istom periodu u Hrvatskoj je izgubljeno 147.607 radnih mje-sta. Najveći generator novih radnih mjesta je segment uslužnih IT tvrtki koje su u promatranom periodu otvorile preko 8.000 novih radnih mjesta ili čak 71% svih novih radnih mjesta IT industrije. U 2017. godini udio IT industrije u BDP-u bio je 1,8%, čime je po-zicionirana među djelatnostima s manjim udjelima u hrvatskom BDP-u. IT industrija je rasla 7 puta brže od BDP-a Hrvatske.

Funkcionalnosti koje donose digitalna rješenja- Nedavna istraživanja pokazuju da investicije kom-panija u digitalnu transformaciju rastu iz godine u godinu po stopama od blizu 20%. Iz tog razloga, favorite za najaktualnija digitalna rješenja valja tražiti u rješenjima koja omogućuju transforma-ciju poslovanja kompanija - rekao nam je direktor Sektora inovacija i razvoja strateških područja Combisa Hrvoje Dunkić, dodajući da tvrtke uz ono što ionako trebaju za podršku poslovanju (npr. Enterprise Resource Planning ERP), sve više traže rješenja koja mijenjaju postojeće poslovne modele ili su usmjerena na podizanje interne učinkovitosti i produktivnosti. Najtraženija su rješenja za internet stvari u poslovanju za prikupljanje i obradu infor-macija koja dosad nisu bila dostupna tvrtkama, a na temelju kojih je moguće donositi poslovne odluke i mijenjati način rada, zatim primjena umjetne in-teligencije u poslovanju te Customer Relationship Management (CRM) rješenja koja se transformiraju kako bi potaknula dodatan angažman i utjecaj kod krajnjih kupaca. Dunkić napominje da, iako naše tržište u određenoj mjeri kasni u implementacijama naprednih tehnologija, sve je više uspješnih primje-ra njihove primjene unutar i oko poslovnih rješenja koja tvrtke već koriste.

Unatoč gospodarskoj krizi od 2009.

do 2017. godine, kada je naglo rasla nezaposlenost, IT

industrija stvorila je 11.549 novih radnih

mjesta.

Optimizacija kroz cloud rješenja­­­–­ Velika­ većina­ disruptivnih­ tehnologija­ zapravo­ su­ cloud­ rješenja,­ jer­ cloud­omogućuje­ korištenje­ prema­ potrebi,­ bez­ velikih­ inicijalnih­ investicija.­ Time­ je­i­put­od­ ideje­do­ realizacije­ rješenja­znatno­kraći.­Važno­ je­naglasiti­da­ je­u­po-gledu­rješenja­iz­clouda­fokus­kompanija­na­njihovu­poslovnu­primjenu,­a­ne­na­upravljanju­i­održavanju­vlastite­IT­infrastrukture­-­smatra­Dunkić­i­napominje­kako­pružatelji­cloud­usluga­postoje­ i­na­ lokalnom­tržištu,­no­u­pružanju­naprednijih­rješenja­ iz­ područja­ digitalne­ transformacije­ prednjače­ pružatelji­ javnog­ clouda­(Amazon,­Microsoft,­Google­i­drugi).­

Denis­Petek­iz­IN2­ističe­kako­su­se­cloud­rješenja­već­udomaćila­i­na­našem­tržištu­i­trend­je­da­većina­softvera­prelazi­u­takav­„režim­rada“,­da,­na­primjer,­MS­Dyna-mics­NAV­sa­svojom­novom­inačicom­Dynamics­365­favorizira­rad­u­cloudu,­čime­dodaje­novu­razinu­jednostavnosti­i­fleksibilnosti­svojim­korisnicima.­­­­–­Cloud­rješenja­možemo­podijeliti­u­dvije­grupe:­cloud­za­IT­infrastrukturu­(IaaS­-­Infrastructure­as­a­Service,­PaaS­-­Platform­as­a­Service)­i­cloud­aplikacije­(tzv.­SaaS­-­Software­as­a­Service­model).­Infrastrukturna­cloud­rješenja­prisutna­su­već­duži­niz­godina­te­su­svima­dobro­poznate­mogućnosti,­prednosti­i­mane­takvih­rješenja.­Vjerojatno­najpoznatije­ takvo­ rješenje­ je­AWS­ (Amazon­Web­Services),­iako­svaki­veliki­tehnološki­vendor­(Google,­Microsoft,­IBM,­Oracle­...)­ima­svoju­ponudu­i­svoj­cloud­-­objašnjava­Laušić­dodajući­kako­su­cloud­aplikacije­relativno­nedavno­ušle­u­zrelu­ fazu­korištenja,­ali­svakim­danom­ih­ ima­sve­više­ i­sve­su­kvalitetnije.­

­­­–­Njihova­ karakteristika­ je­ da­ su­ uglavnom­ fokusirane­ na­ rješavanje­ specifičnih­problema,­ali­su­zato­vrlo­funkcionalne,­jednostavne­za­korištenje­te­globalno­do-stupne.­Među­prvim­uspješnim­rješenjima­bio­ je­Salesforce.com­-­CRM­rješenje­u­ cloudu,­ a­ vjerojatno­ najpoznatije­ rješenje­ je­Microsoftov­Office365­ -­ paket­ za­uredsko­poslovanje­u­cloudu.­Sada­postoje­tisuće­različitih­aplikacija­koje­su­napi-sane­isključivo­kao­cloud­aplikacije­i­dostupne­su­globalno.­Više-manje­svi­softver-ski­giganti­(kao­npr.­SAP,­IBM­ili­Oracle)­u­svom­portfelju­imaju­i­cloud­aplikacije­-­kaže­Laušić,­dodajući­kako­cloud­rješenja­svoj­uspjeh­mogu­zahvaliti­prvenstveno­svojoj­jednostavnosti,­brzoj­implementaciji,­skalabilnosti,­dostupnosti­i­Pay­As­You­Go­modelu­naplate.­Pri­tome,­cloud­rješenjima­u­prilog­ide­i­nedostatak­kvalitetnih­IT­stručnjaka­diljem­svijeta­te­odluke­menadžera­da­se­fokusiraju­na­svoje­osnovno­poslovanje­i­ne­troše­resurse­na­IT.

I direktor prodaje sektora gospodarstva IN2 Denis Pe-tek ističe kako su ERP i Microsoftov Dynamics NAV, rješenje koje prožima sve ili barem veliku većinu po-slovnih i tehničkih procesa, navodeći kako je ponudio IN2 i vlastito rješenje, Opus ERP, koji se udomaćio u područjima maloprodaje, veleprodaje te distribucije.- Od novih tehnologija svakako bih izdvojio IoT koji smo izvukli iz faze razvoja i primijenili prije svega u rješenjima orijentiranim na okolišno upravljanje. Riječ je o Eko karti grada Zagreba i rješenjima za praćenje gubitaka vode u vodovodima. Isto tako, prediktivna analitika je uvelike uključena u donošenje važnih po-slovnih odluka kroz različite Business Intelligence su-stave - kaže Petak.

- Najviše implementirana rješenja su ERP, BI i CRM sustavi. Također, gotovo sve kompanije imaju svoje web-stranice, a mnoge imaju i neku vrstu e-commerce rješenja. To su rješenja koja imaju najviše korisni-ka i predstavljaju osnovnu infrastrukturu za svaku ozbiljniju tvrtku. Također, mnoge tvrtke koriste i neku vrstu cloud usluga - dodao je član uprave Megatrend poslovna rješenja Ante Laušić, ističući kako su sve aktualnija rješenja za naprednu analitiku kao što su Big Data, strojno učenje, duboko učenje i općenito umjetna inteligencija.

- Zaštita od kibernetičke ugroženosti preduvjet je za digitalnu transformaciju svake kompanije. Često smo svjedoci da tvrtke investiraju u sigurnosna rješenja, ali to je set rješenja koja nisu integrirana na način da daju punu vrijednost, bilo da nisu optimalno postavljena ili se njima nitko ne bavi na ispravan način. Naime, izuzetno je teško pronaći educirani cyber-sec kadar - upozorava Dunkić, dodajući kako je upravo zbog toga Combis kreirao uslugu CoMSec, sveobuhvatni paket upravljanih security usluga za kompanije koji sadrži i optimalna tehnološka rješenja i usluge za zaštitu od ugroženosti. - Combis cyber-sec tim stručnjaka se na dnevnoj bazi brine o optimalnim sigurnosnim zaštitama, a u slučaju sigurnosne ugroženosti, cyber-sec tim osigurava njihovu pravovremenu detekciju te poduzima mjere za suzbijanje štete - pojašnjava Dunkić i ukazuje na to kako smo svjedoci trenda u kojem korisnik prelazi s modela gdje kupuje produkte za zaštitu, na model gdje konzumira cyber-sec zaštitu kao servis.

Financijske usluge u radikalnoj digitalizacijiJedno od najdinamičnijih područja digitalizacije su bankarske usluge. U financijskoj su industriji svjesni brze promjene korisničkih navika pod utjecajem ko-munikacijskih tehnologija kao i sve snažnijeg razvoja fintech startupa pa nastoje što više digitalizirati usluge. Ilustrativan primjer je nedavno predstavljanje potpune virtualne poslovnice Addiko banke. Prva digitalna poslovnica u Hrvatskoj klijentima svih

banaka omogućava u potpunosti digitalan kreditni proces, od zahtjeva do odobrenja, te proces otvorenja tekućeg računa, bez potrebe za odlaskom u poslovnicu. - Riječ je o dosad nezamislivom digitalnom end-to-end procesu s modernim korisničkom iskustvom, tako da mi zapravo predstavljamo bankarstvo budućnosti: u potpunosti digitalno, jednostavno, praktično, brzo te prilagođeno potrebama i željama korisnika - naglašava predsjednik Uprave Addiko Bank d.d. Mario Žižek.

Zagrebačka banka u svoju uslugu m-banking od-nedavno je uvela plaćanje pametnim telefonom koji zamjenjuje platne kartice. Nova tehnologi-ja omogućava plaćanje mobitelima na svim POS uređajima koji prihvaćaju beskontaktne kartice. Sama procedura plaćanja iznimno je brza, jednostavna i si-gurna, a ne zahtijeva ni spajanje mobilnog telefona na internet. Proces plaćanja sličan je onom s konven-

Tvrtke sve više traže IT rješenja koja mijenjaju postojeće poslovne modele ili su usmjerena na podizanje interne učinkovitosti i produktivnosti.

Tema broja

1514 BIZdirekt � ožujak 2019. www.mirakul.hr

Tema broja

cionalnim plastičnim karticama - dovoljno je samo uključiti zaslon mobitela te njegovu poleđinu približiti čitaču kartica, bez otvaranja aplikacije m-zaba. S m-novčanikom moguće je, isto tako, podizati i goto-vinu na svim bankomatima koji podržavaju beskon-taktnu tehnologiju.

No, najinovativnije rješenje dolazi iz Erste & Ste-iermärkische banke - Keks Pay. To rješenje jedno je od rijetkih u Europi koje ima potencijala osigurati mje-sto na tržištu bankarskih usluga budućnosti prije ula-ska globalnih divova poput Alipaya, ocjenjuje Forbes, odnosno rješenje koje ima odgovor na novu regulativu Europske unije (Payment Service Direktive 2 - PSD2) koja na bankarsko tržište uvodi open banking (otvore-no bankarstvo).

Izvršni direktor tvrtke za mobilna plaćanja Auka, koja uskoro u Hrvatskoj pokreće svoju uslugu, odnosno aplikaciju za mobilna plaćanja Settle, Daniel Döder-lein, kaže kako ćemo u rujnu s primjenom PSD2 svjedočiti promjenama u načinu plaćanja zbog regula-tornih promjena i velikih tehnoloških promjena.

- Nova europska direktiva o plaćanju (PSD2) obve-zuje banke da trećim stranama daju pristup računima korisnika. Pametni telefoni su svuda oko nas, a po-stoje i brojne talentirane tvrtke s odgovarajućim li-cencama, spremne ponuditi svoje usluge tržištu kroz aplikacije za mobilna plaćanja i mnogo su bolje od onih što trenutno nude banke. Kao što smo vidjeli širom Skandinavije, Kine, a u posljednje vrijeme i u SAD-u, nove aplikacije za mobilna plaćanja mogu cijelo tržište preuzeti u samo nekoliko mjeseci - objašnjava Döderlein.

Telekomi u pripremi za 5G mrežePočetak značajnijeg opsega komercijalnih implementa-cija 5G mreža u Europi može se očekivati krajem ove i 2020. godine. Tijekom sljedećih 4-5 godina može se očekivati široka upotreba 5G tehnologije, puna komer-cijalizacija te uvođenje širokog spektra različitih uslu-ga. Primjena 5G mreža, međutim, u SAD-u i u nekim drugim dijelovima svijeta počela je još krajem prošle godine.

Kada je u pitanju Hrvatska, iz HT-a su nam rekli kako su već počeli s instaliranjem SRAN (Single RAN) tehnologije, kojim se osigurava koegzistencija 2G, 3G, 4G i 5G na istoj opremi, što omogućuje trenut-no udvostručenje kapaciteta 4G mreže i najnovije funkcionalnosti poput IoT-a. Svim će HT korisnicima biti na raspolaganju povećani kapaciteti, koji će osi-gurati nesmetano korištenje HT mobilnih usluga čak i u najfrekventnijem razdoblju dana. Također, bitno je naglasiti da je takva modernizirana mreža spremna za uvođenje 5G-a u trenutku kada bude dostupan spektar.

Milijardu kuna za digitalizaciju javne uprave

Digitalno­ društvo­ po-drazumijeva­ razvoj­gospodarstva­ i­ inova-tivne­ javne­ uprave­ na­digitalnoj­ tehnologiji,­uz­preduvjet­uključenja­svih­ građana­ na­ sigu-ran­ način.­ Kako­ bi­ se­to­ postiglo,­ okruženje­u­kojima­se­nalaze­po-datci­mora­biti­sigurno­i­dostupno­za­one­koji­ imaju­pravo­korištenja.­Uz­već­postojeći­sustav­e-Građani,­Središnji­državni­ured­za­razvoj­digitalnog­društva­radi­na­uvođenju­sustava­e-Poslo-vanje­koje­će­omogućiti­poduzetnicima­jednostavniju­komunikaciju­s­državom.­

U­ području­ gospodarstva,­ Ured­ sudjeluje­ u­ radu­ Nacionalne­ koalicije­ za­ digital-ne­vještine­ i­ radna­mjesta,­koja­okuplja­sve­partnere­ iz­gospodarstva,­obrazovnih­ustanova­i­države­na­poticanje­građana­na­razvijanje­digitalnih­vještina­kako­bi­se­povećao­broj­ informacijskih­ i­ komunikacijskih­ stručnjaka­u­Hrvatskoj­ i­ Europskoj­uniji.­Namjera­je­da­se­poveća­zapošljavanje­i­zadržavanje­stručnjaka­u­Hrvatskoj.­U­nastojanju­da­se­postigne­sigurno­i­uključivo­digitalno­društvo,­Ured­u­suradnji­s­gospodarstvom­i­akademskom­zajednicom­želi­poboljšati­uvjete­za­razvoj­pozitivnog­IT­okruženja­u­Hrvatskoj.­

Nove uslugeTijekom­2019.­godine­također­će­se­omogućiti­i­nove­usluge­i­nove­platforme,­primje-rice­e-Pristojbe,­e-Pečat,­e-Potpis,­e-Račun,­Centar­dijeljenih­usluga...­Među­njima­se­ističe­otvaranje­tvrtke­potpuno­elektroničkim­putem­uz­korištenje­elektroničke­osob-ne­iskaznice­i­elektroničkog­potpisa.­Pravosuđe­će­učiniti­veliki­iskorak­u­komunikaciji­odvjetnika­i­sudova,­koja­će­biti­u­potpunosti­elektronička,­ali­i­sudova­međusobno,­čime­će­se­značajno­poboljšati­učinkovitost­i­brzina­sudskih­procesa.­

U­zdravstvu­se­planira­više­projekata­koji­će­utjecati­na­smanjenje­lista­čekanja,­bolju­organizaciju­i­povezanost­bolnica,­kvalitetnije­praćenje­lijekova­i­omogućavanje­brže­komunikacije­između­pacijenata­i­liječnika­elektroničkim­putem.­

Centar­ dijeljenih­ usluga­ zamišljen­ je­ kao­ „državni­ oblak“­ (cloud),­ odnosno­ in-frastrukturno­ središte­ za­ smještaj­ i­ upravljanje,­ te­ pružanje­ elektroničkih­ usluga­građanima,­poslovnim­subjektima­i­državnim­tijelima,­odnosno­svim­razinama­koje­komuniciraju­s­javnom­upravom,­kao­i­međusobna­komunikacija­državnih­tijela,­lo-kalne­i­regionalne­samouprave.­Poznato­je­da­je­digitalna­infrastruktura­u­Hrvatskoj­prilično­fragmentirana­i­da­ima­više­pojedinačnih­centara­upravljanja,­što­je­rezul-tiralo­činjenicom­da­upravo­načelo­„samo­jednom“­(tj.­da­građani­njihove­podatke­dostavljaju­samo­jednom­na­jednom­mjestu),­nije­jednostavno­provoditi.­

Projektom­Uspostave­Centra­dijeljenih­usluga,­koji­vodi­Ministarstvo­uprave­u­suradnji­sa­Središnjim­državnim­uredom­za­razvoj­digitalnog­društva­i­tvrtkom­APIS­IT,­postići­će­se­jedinstveno­upravljanje,­uštede­i­bolja­učinkovitost­postojećih­te­novih­sustava­i­usluga.­Ujedno,­taj­je­projekt­temelj­za­sve­druge­projekte­razvoja­elektroničkih­usluga.­

U­drugoj­polovici­2018.­godine­i­tijekom­2019.­godine­u­Republici­Hrvatskoj­pokre-nuto­je­preko­40­projekata­informatizacije­javne­uprave­ukupne­vrijednosti­preko­mi-lijardu­kuna,­koji­će­se­većinom­provesti­u­sljedeće­tri­godine.­Time­su­pokrenute­značajne­aktivnosti­u­području­digitalizacije.

1716 BIZdirekt � ožujak 2019. www.mirakul.hr

miju otvorenih podataka. Osobito je važno područje kibernetičke sigurnosti u kojemu Ured aktivno sudjeluje, osobito u sustavnom praćenju i nadzoru kibernetičke sigurnosti nacionalnih elektroničkih usluga. U tijeku su pripreme za predsjedanje Hrvatske Vijećem EU-a u prvoj polovici 2020. godine, u okvi-ru kojeg će Ured koordinirati horizontalno područje kibernetičkih pitanja.

Dio jedinstvenog digitalnog tržišta EUUred se također intenzivno bavi pripremom za novo financijsko razdoblje Europske unije (2021.-2027.) u okviru kojeg se po prvi puta izdvaja zasebni pro-gram Digitalna Europa, koji će biti potpora digitalnoj transformaciji europskih društava i gospodarstava. Potaknut će se ulaganja u ključna područja kao što su najmoderniji alati za kibernetičku sigurnost i ino-vacije koje se temelje na umjetnoj inteligenciji. Tim će se programom osigurati sredstva za projekte u pet područja: superračunalstvo, umjetna inteligencija, kibernetička sigurnost, napredne digitalne vještine i osiguravanje široke uporabe digitalnih tehnologija u cijelom gospodarstvu i društvu.

Nedavno je Ured preuzeo zadaću uspostave i vođenja Središnjeg registra državne imovine, kako bi se obje-dinili podatci sveukupne državne imovine na jednom mjestu te uspostavilo kvalitetnije upravljanje. Ured se bavi koordinacijom razvoja državne informacijske infrastrukture kako bi se postigla veća interoperabil-nost među svim dijelovima IT sustava koje vode razna državna tijela. Građani će time dobiti integrirane uslu-ge, čime će se omogućiti dostavljanje njihovih podata-ka samo jednom, na jednom mjestu.

Također, Ured radi na izradi i osmišljavanju susta-va m-građanin. Osnova za identifikaciju je dostupna kroz NIAS, nacionalni identifikacijski i autentifika-cijski sutav, koji treba na jedinstven način pružiti modele autentifikacije u virtualnom svijetu, bilo da se radi o računalima ili mobilnim uređajima. Si-gurno da je pristup identifikaciji s elektroničkom osobnom iskaznicom putem mobilnih uređaja na isti način kao i s računalima gotovo nemoguć iz fizičkih razloga (nema čitača kartica), potrebno je omogućiti druge tehnologije koje su jednako sigurne u virtual-nom okruženju, a kojima će se moći pristupati na jednako siguran način. Usto, nedavno je u Hrvatskom saboru donesen Zakon o pristupačnosti mrežnih stranica i pro-gramskih rješenja pokretnih uređaja tijela javnog sektora, kojim se regulira način izrade mrežnih stranica i programskih rješenja za pokretne uređaje prilagođen osobama s invaliditetom i svima drugima kojima takav način prezentacije sadržaja omogućuje i bitno olakšava pristup sadržajima tih mrežnih stranica.

U današnjem svijetu gdje tvrtke moraju

biti sposobne za brze prilagodbe na nove

tržišne okolnosti, cloud rješenja nude

fleksibilnost koju tradicionalna IT

rješenja nemaju.

Tema brojaTema broja

- Priprema infrastrukture i opreme već je u tijeku, kao i cijele arhitekture mreže koja se mora adaptirati kako bi se postigle velike brzine i niske latencije. 5G neće biti izgrađen kao dosadašnje tehnologije, odjednom, već kroz niz adaptacija i tehnoloških transformacija - od temeljne mreže, radio mreže i baznih stanica do transportne mreže i IT infrastrukture, podatkovnih centara, implementacije umjetne inteligencije i strojnog učenja - rekli su nam iz A1 Hrvatska, tvrdeći kako će, čim se steknu regulatorni preduvjeti za 5G, biti spremni odmah ponuditi 5G svojim korisnicima.

Standardizacija uslugaSredišnji državni ured za razvoj digitalnog društva evidentirao je broj elektroničkih usluga koje pružaju tijela javne vlasti i došao do brojke od 685 elektroničkih usluga koje nisu u sustavu e-Građani, ali ih građani koriste. Od toga, 404 su usluge programskih rješenja, 219 obrazaca i 62 usluge koje se odnose na druge oblike poput webshopa, online karata i slično. Prosječno 76% tijela javne vlasti imaju jednu ili više elektroničkih usluga, a prosječno tijelo javne vlasti ima 5 usluga po tijelu.

Kako bi sve te usluge bile dostupne građanima na jednak način, Ured je započeo s projektom standar-dizacije elektroničkih usluga propisujući standarde njihovog izgleda i komunikacije. Građani će sve te usluge vidjeti i koristiti jednako.

Gledajući usluge u sustavu e-Građani, najviše se ko-risti, odnosno pristupa uslugama e-Dnevnik kojom se pristupa ocjenama učenika u osnovnim i srednjim školama, zatim uslugama Porezne uprave, Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i podatcima iz e-Ma-tica (osobna stanja građana, izvodi iz matice rođenih, dokaz o državljanstvu itd.), a usluge s najvećim brojem pojedinačnih korisnika, odnosno građana koji su ostva-rili usluge su e-Matica i usluga HZMO elektroničkog zapisa (elektronička radna knjižica).

Sustav otvorenih podatakaJedan od važnih segmenata rada Ureda su otvoreni podatci. To su podatci javnog sektora koji se koriste za izradu inovativnih nekomercijalnih i komercijalnih aplikacija. U području otvorenih podataka Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva želi po-taknuti intenzivniju suradnju s privatnim sektorom, poglavito u području informacijskih tehnologija te po-taknuti poboljšanje elektroničkih javnih usluga, kao i povećati transparentnost javne uprave. Žele osvijestiti pružatelje otvorenih podataka, uglavnom tijela javne vlasti, da svoje otvorene podatke objavljuju svim zain-teresiranim stranama putem Portala otvorenih poda-taka, kao središnjeg mjesta za objavu otvorenih poda-taka (data.gov.hr) te sve zainteresirane da na osnovu otvorenih podataka grade aplikacije potičući ekono-

Internet stvari kao dio digitalne transformacije poslovanjaInternet stvari već je neko vrijeme vruća tema u informatičkim krugovima. Broj uređaja koji su spojeni na mrežu raste velikom brzinom. Ipak, donedavno je postojao ozbiljan problem kako efikasno povezati na internet milijune i milijarde uređaja koji nemaju pristup električnoj energiji i klasičnim načinima komunikacije.

Problem s komunikacijom dosad se rješavao uglavnom putem GSM mreža (2G, 3G, 4G). S obzirom na to da su ovi protokoli razvijeni primarno za ljudsku komunikaciju, nisu posebno prilagođeni raznim senzorskim uređajima kojima je mala potrošnja energije i autonomija od više godina presudna. U posljednje vrijeme nekoliko je tehno-logija koje nude rješenja za ove probleme. U Hrvatskoj se upravo završava prva faza izgradnje nacionalne komuni-kacijske mreže posebno prilagođene internetu stvari.

Sigfox je prva globalna mreža za internet stvari prisut-na u preko 60 zemalja svijeta. Radi se o 0G tehnologiji koja omogućava uređajima slanje i primanje podataka uz minimalnu potrošnju energije. Koristeći Sigfox mrežu uređaji mogu biti autonomni godinama i komunicirati na relativno velike udaljenosti i neovisno o tome tko je nacio-nalni operater mreže. Logističke tvrtke prednosti nove mreže uočile su vrlo rano te su već u primjeni rješenja koje koriste Michelin, Air-bus, PSA grupa. Najčešće se radi o praćenju kontejnera, vrijednih dijelova ili skupe povratne ambalaže. Ipak, s pa-dom cijena i sazrijevanjem tehnologije novi primjeri koji trenutno dolaze na tržište uključuju praćenje sve manjih objekata pa se sada već eksperimentira s praćenjem paketa i pisama u gotovo realnom vremenu.Primjeri iz Singapura i Hong Konga te iz Nizozemske i Danske ukazuju i na sve veće korištenje Sigfox mreže i IoT tehnologija u zgradarstvu, od praćenja temperature, vlage, svjetla i prisutnosti CO i CO2 do praćenja energet-ske učinkovitosti i strukturne čvrstoće.Preko 600 certificiranih uređaja raznih namjena može se

naći na Sigfoxovim mrežnim stranicama, koje su ujedno i najbolje mjesto za ponuditi svoja rješenja za svjetsko tržište. - Hrvatska je 30. zemlja u svijetu koja ima potpuno funkcionalnu nacionalnu Sigfox mrežu koja pokriva više od 80% stanovništva i više od 60% teritorija. To nam daje odličnu osnovu da razvijamo nova rješenja i ponudimo ih na svjetskom tržištu. Već sada imamo prvo rješenje razvijeno u Hrvatskoj koje se nudi na svjetskoj razini. A i prvi uređaj razvijen u Hrvatskoj nedavno je poslan na certifikaciju, govori Crnički.Sigurnost i kvalitetno upravljanje imovinom i distribu-tivnim lancima dvije su stvari koje direktori tvrtki u ne-davnim istraživanjima ističu kao ključne za uspjeh poslo-vanja i dugoročno snižavanje troškova. Ti se izazovi mogu učinkvito riješiti masovnom primjenom interneta stvari i prikupljanjem podataka s mjesta gdje to donedavno nije bilo moguće.

Do the right IoThingIoT­Net­Adria­je­operater­Sigfox­mreže­u­Hrvatskoj­i­nudi­suradnju,­pomoć­ i­edukaciju­ iz­područja­ interneta­stvari.­Radi­popularizacije­nove­mreže­pokrenut­ je­ i­natječaj­Do­the­right­IoThing­za­inovativna­rješenja­i­primjene­interneta­stvari­o­čemu­se­više­može­saznati­na­web­stranici­Iot­Net­Adrije.­U­pripremi­je­i­prva­hrvatska­konferencija­o­Sigfox­mreži,­Touchpoint­koja­će­se­održati­16.5.2019.­-­To­je­svakako­poziv­svima­da­nam­se­na­njoj­pridružite­u­hotelu­Aristos­i­saznate­sve­što­ste­željeli­znati­o­internetu­stvari,­a­niste­imali­koga­pitati,­kažu­iz­IoT­Net­Adrije.

Bruno Crnički, direktor IoT

Net Adrije

U Hrvatskoj se upravo završava prva faza izgradnje nacionalne komunikacijske mreže posebno prilagođene internetu stvari.

1918 BIZdirekt � ožujak 2019. www.mirakul.hr

Organizatori Dana komunikacija, koji će se od 28. do 30. ožujka održati u Rovinju, najavili su dolazak jedne od naj-utjecajnijih osoba na svijetu prema Time 100 i osnivača WPP-a, najveće marketinške mreže na svijetu, Sir Mar-tina Sorrella.“Svake godine dovodimo sve bolje predavače. Mali lokalni festival izrastao je u mjesto koje posjećuju neke od najve-ćih faca naše industrije. Ove godine ih imamo već dosta, a šećer dolazi na kraju – Sir Martin Sorrell, osoba koju je ugledni The New Yorker proglasio najvećim celebrityem u svijetu tržišnog komuniciranja. Ovo je novi veliki isko-rak našeg festivala kojem već dugo tepaju “mali Cannes“, a koji ne želi biti ničiji mali”, s entuzijazmom je najavila direktorica festivala i programa Dana komunikacija, Du-nja Ivana Ballon.

Globalni lideri za komunikaciju donose vruće teme u RovinjDani komunikacija bilježe sve veći porast posjetitelja, a ove godine održat će se od 28. do 31. ožujka 2019. godine, tradicionalno u rovinjskom hotelu Lone. Organizatori najavljuju zanimljiv i raznolik sadržaj te pozivaju sve oglašivače, agencije, stručnjake za odnose s javnošću, predstavnike medija, studente i ostale profesionalce iz komunikacijske industrije na festival koji je još prošle godine oborio sve rekorde posjećenosti.

Sir Martin Sorrell karijeru je započeo prije više od tri-deset godina preuzimanjem male britanske tvrtke za proizvodnju žičanih košarica za dućane zvane Wire and Plastic Products i od nje stvorio multinacionalnog marketinškog giganta, tvrtku WPP, koja je brojčano i po prihodu najveća na svijetu s više od 3000 ureda u 112 zemalja. Danas je WPP vlasnik nekih od najvećih oglašivačkih agencija na svijetu među kojima su Grey, Ogilvy, GroupM, MediaCom, Mindshare, Wavemaker, Kantar i brojne druge. Na čelu tvrtke bio je duge 33 godine i time postao najdugovječniji te najbolje plaćeni direktor, i to tvrtke koja se nalazi na cijenjenom Finan-cial Times Stock Exchange 100 indexu. Nakon višego-dišnjeg uspješnog rada u WPP-u Sorrell je odstupio s mjesta izvršnog direktora i posvetio se novom izazovu i projektu - tvrtki S4 Capital.

“Na Danima komunikacija serviramo znanje na plad-nju - dovodimo rekordan broj predavača, a kreiran je najjači program dosad”, izjavio je Davor Bruketa, pred-sjednik Uprave HURA-e.Bruketa je najavio još jednu novost - koliko su Dani komunikacija zapravo neuobičajen festival znaju i sami predavači koji nakon svog predavanja odlaze na quickie u šumicu. Riječ je, naravno, o novoj dvorani Quickie koja se nalazi u šumici hotela Lone i koja je jedinstvena po tome što će sudionici predavače moći izravno pitati sve što ih zanima - i na ta pitanja dobiti jednako izrav-ne odgovore.Za više informacija o Danima komunikacija posjetite služ-bene stranice festivala www.danikomunikacija.com.

Osnivač najveće marketinške mreže na svijetu - WPP-a i najpoznatija osoba

u industriji tržišnog komuniciranja, Sir Martin

Sorrell, dolazi u Rovinj.

Marketing

Ponovo su s vama vrhunski predavači

Do­sada­najavljeni­predavači­Dana­komunikacija­su:­Sir­Martin­Sorrell­(Chairman,­S4­Capital);­osvajač­nagrade­za­najboljeg­oglašivača­na­svijetu­Matt­Biespiel;­digi-talni­evanđelist­Yousef­Tuqan­Tuqan;­etički­haker­Ralph­Echemendia;­potpredsjednik­VICE­Media­s­titulom­Star­of­Tech­City­Mark­Adams;­prankster,­novinar­i­autor­br.­1­fake­restorana­u­Londonu­na­Trip­Advisoru­Oobah­Butler­(projekti:­The­Shed,­Giorgio­Peviani­Jeans,­fake­Oobah);­autoritet­u­svijetu­novih­tehnologija­i­AI-ja­za­brendo-ve­Yifei­Chai;­autor­bestsellera­i­stručnjak­za­bihevioralni­marketing­Mark­Earls­(aka­HERDmeister);­Steve­Vranakis,­izvršni­kreativni­direktor­Google­Creative­Laba;­Swati­Bhattacharya,­prva­kreativna­direktorica­u­Indiji­i­ambasadorica­Cannes­Lionsa;­Che-Wei­Wang,­lider­generativnog­dizajna,­MIT­alumni­i­izlagač­poznate­MoMA-e;­Jessi-ca­Chapplow­(e-commerce­&­emerging­platforms);­Aaron­Sherinian­(Vice­President,­Global­Communications­Transformation,­Philip­Morris);­Ali­Ali,­jedan­od­top­10­reda-telja­na­svijetu­i­autor­slavnog­virala­Say­No­to­Panda­te­mnogi­drugi.

Sir Martin SorrellJan Jilek, Damir Ciglar, Davor Bruketa i Dunja Ivana Ballon

2120 BIZdirekt � ožujak 2019. www.mirakul.hr

Robna razmjena s Ujedinjenom Kraljevinom (2018.)

Izvoz Hrvatske u Ujedinjenu Kraljevinu Uvoz Hrvatske iz Ujedinjene Kraljevine

Lijekovi 14,8% Telefonski aparati 6,2%

Konstrukcije i dijelovi

od aluminija9,1% Ostali proizvodi od bakra 3,7%

Roba isporučena na

plovila i letjelice4,9% Prehrambeni proizvodi 3,3%

Kotlovi za proizvodnju

vodene pare4,8% Lijekovi 2,9%

Sigurnosno staklo 3,9%Jahte i ostala plovila za

razonodu2,6%

UKUPNI IZVOZ209,55

milijunaeura

UKUPNI UVOZ263,62

milijunaeura

Izvor: DZS, HGK

Vodič za inozemna ulaganja i suradnjuVodič za inozemna ulaganja i suradnju

Piše: dr. sc. Helena Štimac

Opće informacije

Naziv:

Ujedinjena Kraljevina Velike Britanije i Sje-

verne IrskeGlavni grad:

LondonPovršina:

243 610 km²Stanovništvo:

65,1 milijunaSlužbeni jezik:

engleskiValuta:

britanska funta (1 EUR = 0,877 GBP)

Važne adrese:

VELEPOSLANSTVO REPUBLIKE HRVATSKE U UJEDINJENOJ KRALJEVINI VELIKE BRITANIJE I SJEVERNE IRSKE

Izvanredni­i­opunomoćeni­veleposlanik:­Igor­PokazAdresa:­21­Conway­Street,­London­ W1T­6BN,­UKTel:­0044­20­73872022Fax:­0044­20­73870310E-mail:­vrhlon@mvep.hr

VELEPOSLANSTVO UJEDINJENE KRALJEVINE VELIKE BRITANIJE I SJEVERNE IRSKE U REPUBLICI HRVATSKOJ

Izvanredni­i­opunomoćeni­veleposlanik:­NJ.­E.­g.­Andrew­Stuart­DalgleishAdresa:­Ivana­Lučića­4,­ 10­000­Zagreb,­Hrvatska­Tel:­00385­1­60­09­100Fax:­00­385­1­60­09­111E-mail:­info@zagreb.diplo.de

Ujedinjena Kraljevina Velike Britanije i Sjeverne Irske - biti ili ne biti?Hoće li Brexit promijeniti sudbinu zemlje koja je stvorila tehnološki visokorazvijene industrije, koja privlači značajna inozemna ulaganja te koja je konkurentna u većini svojih djelatnosti?

Važni linkovi

Ministarstvo vanjskih

poslovahttps://www.gov.ukBritanska trgovinska komorahttps://www.britishcham-bers.org.uk/Ulaganje u Veliku Britanijuhttps://invest.great.gov.uk/

Westminsterska palača

Ujedinjena Kraljevina Velike Britanije i Sjeverne Irske (Ujedinjena Kraljevina) vodeća je trgovačka sila, finan-cijsko središte te je treće po veličini gospodarstvo u Europi (nakon Njemačke i Francuske). Svjetska finan-cijska kriza 2008. godine pogodila je gospodarstvo te je pad cijena nekretnina, visoki dug potrošača i globalno gospodarsko usporavanje dodatno pogoršalo stanje u zemlji. Ujedinjena Kraljevina bila je primorana provesti niz mjera za poticanje gospodarstva i stabiliziranje financijskog tržišta. Inovacijama, istraživanjima te razvijanjem „ekonomije znanja“ stvorila je tehnološki visoko razvijene industrije.

Danas na tržištu postoji velik broj britanskih kompanija koje su vodeće u svijetu. Ujedinjena Kraljevina, neza-dovoljna svojim članstvom u EU kao i zahtjevima koji su vezani uz njihovu veću fleksibilnost (gospodarsko upravljanje, konkurentnost, suverenost, slobodno kre-tanje i socijalna prava), pokrenula je priču poznatu kao Brexit. Brexit, politički proces i medijska kampanja

koja je povezana s izlaskom Ujedinjene Kraljevine iz EU, sve više puni medijske stupce zadnje dvije godine, od kada je većina građana izrazila želju napuštanja EU. Što bi to značilo za Ujedinjenu Kraljevinu? Izlaskom i prekidanjem partnerstva morala bi platiti oko 39 bilijuna funti. Postavlja se pitanje što će se dogoditi sa sadašnjim statusom europskih državljana u Ujedi-njenoj Kraljevini i britanskih u EU? Kako će izlazak utjecati na fizičku granicu između Sjeverne Irske i Republike Irske? Definitivno, ključne će se promjene javiti u trgovini, izvozu, financijskom sektoru i drugim oblicima poslovanja.

Struktura gospodarstvaPoljoprivredni sektor, iako čini manje od 1% BDP-a, pri čemu uglavnom prevladavaju žitarice te brojne vrste voća i povrća, mesa i ribe, podmiruje gotovo 60% potrebe za hranom s manje od 2% radne snage. Unatoč padu posljednjih nekoliko godina, proizvodni sektor još uvijek igra važnu ulogu u gospodarstvu. U

industrijskoj ponudi prevladavaju tehnološki visoko-razvijene djelatnosti, poput strojogradnje, telekomuni-kacijske i informatičke opreme, automobilske, zrako-plovne, građevinske, farmaceutske i druge industrije. Imaju velike izvore ugljena, prirodnog plina i nafte, no njihove rezerve opadaju te je od 2005. godine uvo-znik energije. Sektor usluga doprinosi najvećem dijelu BDP-a (80,4%), a najznačajnije su usluge bankarstvo i osiguranje.

Mogućnosti poslovne suradnjeHrvatska i Ujedinjena Kraljevina imaju prilično slab gospodarski odnos i suradnju. Razina trgovine svodi se tek na dvjestotinjak milijuna eura na godinu. Razlog tomu može biti to što je Hrvatska još relativno nova članica EU, slabo gospodarski raste i stoga nije atraktivno tržište te postoje, primjerice, parafiskalni nameti koji za inozemnog ulagača mogu biti komplicirani. Mogućim izlaskom Ujedinjene Kraljevine iz EU ne znači da će napustititi dosadašnja partnerstva ili prekinuti suradnju s njezinim članicama. Interes za suradnju s Hrvatskom Ujedinjena kraljevina vidi u području turizma, razvoju infrastrukture i potencijalnih inkubatora i akceleratora za startupove. Posebna se važnost pridaje razvoju je-dinstvenog digitalnog tržišta. Ujedinjena Kraljevina i Hrvatska jačaju svoju obrambenu suradnju te se nadaju snažnom strateškom partnerstvu.

Postupak uvoza robe u Ujedinjenu KraljevinuPrilikom uvoza u Ujedinjenu Kraljevinu izvoznici moraju ispuniti Intrastat deklaraciju, dok pojedi-načna deklaracija mora biti ispunjena u slučaju da je vrijednost robe koja prelazi carinu viša od 6000 GBP. Međutim, ako redovito uvozite robu koja podliježe

London

2322 BIZdirekt � ožujak 2019. www.mirakul.hr

najniži porez na dobit u G-20, imaju niže troškove rada u usporedbi s poslovnim subjektima u Njemačkoj, Fran-cuskoj i Italiji te mogu dobiti 230% poreznih olakšica za troškove istraživanja i razvoja. Ujedinjena Kraljevina nudi velike mogućnosti ulaganja u željezničku infra-strukturu, u proizvodnju hrane te proizvodnju laganih konstrukcija (lake legure, tehnički tekstil, materijali za premaze i sl.). Hoće li i na koji način Brexit utjecati na buduća potencijalna ulaganja u Ujedinjenu Kraljevinu? Postoji rizik da će se neka inozemna ulaganja preusmje-riti s Ujedinjene Kraljevine na druge zemlje članice EU jer budući investitori ne žele samo tako ulagati u nešto dok ne budu dobili potpunu sliku kako će tržište funk-cionirati. Svaka poslovna veza, pogotovo ako se radi o startupovima, morat će biti ponovno evaluirana jer će se kompletna slika tržišta i poslovanja mijenjati. Nave-deni problemi neće zahvatiti samo poslovne subjekte koji se nalaze u Ujedinjenoj Kraljevini, nego i one koji posluju s britanskim tržištem.

Poslovni običajiVrijeme je visoko cijenjeno u poslovanju te se svako iz-gubljeno vrijeme smatra potrošenim resursom. Većina sastanaka ima dnevni red kako se ne bi gubilo nepotreb-no vrijeme. Posjetnice se razmjenjuju u svim poslovnim prilikama. Čvrst stisak je uobičajeni pozdrav. Interes za suradnju s Hrvatskom Ujedinjena kraljevina vidi u po-dručju turizma, razvoju infrastrukture i potencijalnih inkubatora i akceleratora za startupove. Poštujte njihov osobni prostor te se ne „unosite“ dok razgovarate s Bri-tancem. Britanci često izbjegavaju izravne izjave ili na-redbe, stoga naučite čitati između redaka. Naviknite se na britanski humor koji može biti poprilično sarkastičan te ga izbjegavajte na poslovnim sastancima. Primijetit ćete da često proširuju svoju suradnju izvan ureda, sto-ga im se pridružite na društvenim događanjima ukoli-ko vas pozovu. Poslovna odjeća je konzervativna iako ovisi o vrsti posla. Darivanje izbjegnite jer neke britan-ske tvrtke imaju politiku zabrane prihvaćanja darova. Ukoliko se odlučite nešto darovati, utoliko taj dar ne bi trebao biti velik ni skup.

Vodič za inozemna ulaganja i suradnju

Gospodarstvo Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije

BDP: 2.324­bilijuna­EUR

BDP per capita:­35.200­EUR

Stopa rasta BDP-a:­1,8%

BDP prema sektorima:­usluge­(80,4%),­industrija­(19%),­poljoprivreda­(0,6%)

Izvoz (2017.): 390.78­mlrd­EUR

Izvozni proizvodi:­industrijski­proizvodi,­gorivo,­kemikalije,­hrana,­piće,­duhan

Zemlje izvoza: SAD­(14,8%),­Njemačka­(10,7%),­Francuska­(6,4%),­Nizozemska­(6,2%)

Uvoz (2017.):­570.08­mlrd­EUR

Uvozni proizvodi: industrijski­proizvodi,­strojevi,­goriva,­prehrambeni­proizvodi

Zemlje uvoza: Njemačka­(13,6%),­SAD­(9,3%),­Kina­(9,2%),­Nizozemska­(7,4%)

Nezaposlenost: 4,4%

Inflacija: 2,7%

Izravna inozemna ulaganja: 40.81­mlrd­EUR

Internetski kod zemlje: .uk

Pozivni broj: +44

Poslovni subjekti u Ujedinjenoj Kraljevini

plaćaju najniži porez na dobit u G-20, imaju niske

troškove rada te mogu dobiti 230% poreznih

olakšica za troškove istraživanja i razvoja.

carini, možete uštedjeti vrijeme ispunjavanjem i regi-stracijom Općeg izvješća. Kao dio „SAFE“ standarda koje zagovara Svjetska trgovinska organizacija, EU je uspostavila novi sustav kontrole uvoza (ICS) 2011. godine. Sustav od operatera zahtijeva da proslijedi Ulaznu sažetu deklaraciju (ENS) carini prije uvođenja robe na carinsko područje EU. Ipak, neka roba zahtije-va dodatnu carinsku kontrolu i uvoznu dozvolu, poput vatrenog oružja i eksploziva, kontrolirane droge, nu-klearnih materijala i određenih dijelova vojne opreme. Proizvodi koji se privremeno uvoze mogu se uvesti bez plaćanja carine i poreza.

UlaganjaUjedinjena Kraljevina ima 65 milijuna potencijalnih po-trošača i peto je najveće gospodarstvo u svijetu, privlači više inozemnih ulaganja od bilo koje druge europske zemlje te je europska zemlja s kojom je najlakše poslo-vati. Poslovni subjekti u Ujedinjenoj Kraljevini plaćaju

Felixstowe - najprometnija britanska cargo luka

Brojne ulagačke opcije u uvjetima dinamičnih događanja čine ishode ulaganja posebno neizvjesnima

Pripremio: Danijel Knežević

Investicijski vodič

Ulagači su suočeni s brojnim ulagačkim mogućnostima na tržištu zbog čega nije uvijek lako donijeti najbolju, odnosno financijski najisplativiju ulagačku odluku. To se posebno odnosi na uvjete dinamičnih događanja u svijetu, događanja na domaćem tržištu kapitala, ali i nekoliko programa ulaganja koji nisu obavezno u fokusu javnosti i s čijim djelovanjem je upoznat manji broj ljudi, uglavnom stručnjaka iz tog područja.

Za ulaganje na tržištu važno je imati profiliranu ula-gačku strategiju, ali isto je tako važno i poznavati ula-gačke opcije kao i mogući utjecaj događanja iz okruže-nja kako bi se odabrala ulagačka opcija koja će dovesti ulagače najbliže cilju koji žele ostvariti.

Aktualna ponuda investicijskih kreditaOno što je posebno važno naglasiti za aktualnu ponu-du investicijskih kredita jest da je raznolika i pokri-va brojne namjene te da je dobro zastupljena, odno-sno moguće je doći do njih u brojnim institucijama. Kada se govori o investicijskim kreditima, često su pri pomisli kako doći do njih prva asocijacija komer-cijalne banke i Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR), što je i u ovom slučaju tako. Prema podaci-ma HBOR-a, trenutno se nude programi investicij-

skih kredita za razvoj malog i srednjeg poduzetništva, razni programi ESIF kredita kao i investicijski krediti za turizam, poljoprivredu, zaštitu okoliša, infrastruk-turu, gospodarstvo, novu proiz vodnju, brodarstvo i energetsku obnovu zgrada. Komercijalne banke pra-te navedene programe kreditiranja i omogućavaju različite uvjete, različite rokove otplate, mogućnost počeka i slično. Većina ulagača s jasnom namjenom ulaganja ima trenutno dobru situaciju na tržištu in-vesticijskih kredita koja bi mogla trajati sve dok po-stoji naznaka pozitivnog gospodarskog rasta.

Stanje na tržištu kapitala u Republici HrvatskojIako je tržište kapitala u Republici Hrvatskoj početkom godine zabilježilo rast nekoliko tjedana zaredom, sta-nje se ne bi moglo opisati kao pozitivno.

Bez obzira na to što stanje na tržištu kapitala nema pozitivan predznak, na njemu i dalje postoji mogućnost zarade.

2524 BIZdirekt � ožujak 2019. www.mirakul.hr

Investicijski vodič

Značajan učinak na tržišta kapitala svakako će imatiameričko-kineski

trgovinski pregovori, kretanje referentnih

kamatnih stopa u SAD-u i svijetu

te Brexit.

- Ako govorimo o hrvatskom tržištu kapitala kroz prizmu dionica, stanje na tržištu kapitala nije sjaj-no. Likvidnost je slaba, broj izlistanih kompanija se smanjuje (propadanje pojedinih kompanija ili planovi vlasnika o povlačenju s tržišta kapitala), dok je u isto vrijeme mali broj novih kompanija na burzi koje bi privukle investitore. Stoga je razumljivo zašto se po-tencijalni investitori još uvijek suzdržavaju od ulaga-nja u hrvatsko dioničko tržište. No, sve niže kamatne stope, koje su gotovo nula, investitore usmjeravaju

iz depozita u druge oblike ulaganja. Na Zagrebačkoj burzi je da privuče potencijalne investitore u svom smjeru, kaže Vladimir Perić, portfolio manager iz Raiffeisen Investa.

- Vezano uz domaće tržište kapitala, svjedoci smo relativno niskog interesa za dionicama izlistanim na ZSE, iako se u 2018., ali i unatrag nekoliko godina mogu identificirati vrlo uspješne pojedinačne investi-cije. Zagrebačka je burza u siječnju ove godine brojila 131 dionicu uvrštenu na Uređeno tržište, a od toga je tek 90 dionica ostvarilo barem jednu transakciju tijekom istog mjeseca. Pokazatelj je to istovremeno manjka interesa kompanija da realiziraju financira-nje svojih ideja i projekata na domaćem tržištu ka-pitala, kao i nepovjerenja ulagača koji su na našem, u svjetskim okvirima, relativno mladom tržištu ka-pitala, proživjeli nekoliko značajnih šokova kao što su globalna financijska kriza 2007., koja je bila jedna od najvećih nakon Velike depresije (1929. – 1933.), ili zaplet i rasplet situacije oko Agrokora koji je imao utjecaj na poslovanje mnogih kompanija koje kotira-ju na Zagrebačkoj burzi, smatra Miroslav Jurišić, član Uprave Erste Asset Managementa d.o.o.

Međutim, bez obzira na to što stanje na tržištu kapi-tala nema pozitivan predznak, na njemu i dalje postoji mogućnost zarade.- Unatoč tome, na domaćem tržištu ipak ima kompa-nija i sektora koje su napravile značajne iskorake u svom poslovanju u novijem razdoblju i time priuštile zaradu svojim dioničarima. Dobar su primjer dioni-ce turističkih kompanija koje su od početka 2014. do kraja siječnja 2019. samo na temelju porasta cijena dionica, bez dividendi, svojim ulagačima donijele pri-nos od 197%, što na godišnjoj razini iznosi gotovo 24% (prinos indexa CROBEXturi). Iako određen broj dionica ostvaruje male dnevne promete, ipak postoje dionice koje ostvaruju promete koji bi mogli biti za-nimljivi malim ulagačima. Naravno, prije svakog ula-ganja, svim ulagačima preporučamo temeljitu analizu te savjetovanje, ističe Jurišić.

Prije svakog ulaganja potrebno je obaviti „domaću zadaću“ i temeljito proučiti svako ulaganje. Gledaju-ći hrvatsko dioničko tržište u 2018. godini, ono je bilo negativno (Crobex je pao 5,1%), no pojedine dionice poput Podravke ili Atlantic Grupe zabilježile su sjaj-ne povrate svojim investitorima u 2018. godini, kaže Vladimir Perić.

Rast cijene nafte - što očekivati i kakve su implikacije za ulagačeOd početka godine cijena nafte ima tendenciju ra-sta s time da se teško može predvidjeti kada će se trend zaustaviti. Brojni su čimbenici koji utječu na cijenu nafte poput politika, (ne)uravnoteženosti po-

Investicijski vodič

nude i potražnje, stabilnosti pojedinih zemalja itd., a u konačnici je važno u kojoj je mjeri koji događaj u određenom trenutku utjecao na cijenu nafte. Me-đutim, osim tih čimbenika, cijena nafte povezana je i s drugim ulagačkim opcijama pa se tako uglavnom kreće obrnuto proporcionalno s dolarom. Što je do-lar jači, cijena nafte je manja i obratno. To je logično zbog činjenice da se većina svjetske trgovine naftom odvija u dolaru, ali je važno to znati prilikom izrade vlastitog ulagačkog portfelja. Nadalje, prema određe-nim javnom dostupnim analizama, predviđa se da će cijena nafte postupno i sporo rasti još određeno vrije-me, ali to je pod pretpostavkom da se neće aktivirati nijedan od čimbenika koji bi u kratkom roku mogao značajnije utjecati na cijenu nafte. Kako živimo u di-namičnom razdoblju gdje se promjene događaju iz dana u dan, možda je bolje „preskočiti“ naftu u svom ulagačkom portfelju.

Najavljeno pokretanje novog dioničkog indeksa Zagre-bačke burzeZagrebačka burza objavila je da je 24. veljače 2019. pokrenut novi indeks CROBEXtr (Total Return In-dex). Prema informacijama sa Zagrebačke burze novi indeks će u svom sastavu uključivati i isplatu divi-dende dionica što kod CROBEX-a, koji uzima u obzir samo promjenu cijene dionica, nije bio slučaj. Tako-

đer, navode i kako će to biti deveti dionički indeks Zagrebačke burze, da će imati sastav kao postojeći in-deks CROBEX i da je pokretanje novog indeksa korak koji je usmjeren prema ulagačima koji bi trebali na temelju podataka koje indeks nudi moći lakše donije-ti kvalitetnu ulagačku odluku.

Program InvestEU - prostor i za privatni sektorEuropska komisija izdala je brošuru Invest EU - Plan ulaganja za Europu u kojoj je detaljno opisan pro-gram InvestEU čiji je glavni cilj poticati ulaganja koja će dovesti do novih radnih mjesta, većeg rasta i kon-kurentnosti, ostvarenja gospodarskih ciljeva (posebno dugoročnih) kao i do jačanja proizvodnih kapaciteta i infrastrukturnih mogućnosti Europske unije. Ono što je posebno važno izdvojiti iz brošure jest da pro-gram InvestEU omogućuje aktivaciju ne samo javnih nego i privatnih sredstava jer će privatnom sektoru biti na raspolaganju Europski fond za strateška ulaga-nja (EFSU) koji će poticati ulaganja u infrastrukturu kao i u mala i u srednja poduzeća. Nadalje, u brošuri se navodi kako Europski fond za strateška ulaganja (EFSU) ima za cilj privući minimalno 315 milijardi € ulaganja u roku od tri godine kao i da će od njega imati korist gotovo 528 000 manjih poduzeća, što go-vori o važnosti i značaju koji program InvestEU ima za privatni sektor.

Svjetska ulagačka tržišta pod utjecajem

nekoliko događaja

Stanje­na­svjetskim­ulagačkim­tržištima­posebno­je­dinamično­u­posljednje­vri-jeme.­Nekoliko­događaja­na­svjetskoj­ razini­ (trgovinski­ rat­ između­Sjedinjenih­Američkih­Država­ i­ Kine,­ Brexit,­ Trumpova­ politika...)­ utječu­ na­ cijenu­ brojnih­ulagačkih­proizvoda­zbog­čega­je­teško­procijeniti­trenutak­kada­bi­bilo­dobro­ući­u­određenu­ulagačku­poziciju.

-­Značajan­učinak­na­tržišta­kapitala­svakako­će­imati­američko-kineski­trgovinski­pre-govori,­kretanje­referentnih­kamatnih­stopa­u­SAD-u­i­svijetu­te­Brexit.­Sve­to­će­imati­pozitivan­ili­negativan­utjecaj­i­na­Hrvatsku,­no­smatram­da­se­naše­tržište­kapitala­može­pokrenuti­neovisno­o­svjetskim­utjecajima­za­što­je­nužno­vratiti­povjerenje­malih­ulagača­u­burzu,­navodi­Boris­Guljaš,­predsjednik­Uprave­HPB­Investa.

-­Najznačajniji­događaji­koji­u­ovom­trenutku­utječu­na­kretanje­dioničkih­tržišta­su­politike­središnjih­banaka­SAD-a­ i­EMU.­Njihove­odluke­o­podizanju­ ili­spuštanju­kamatnih­stopa­najviše­utječu­na­poteze­investitora.­Osim­toga,­investitori­prate­si-tuaciju­oko­američko-kineskih­trgovinskih­pregovora­jer­značajno­utječu­na­svjetsku­trgovinu,­a­samim­time­i­na­rezultate­kompanija.­U­Europi­je­velik­naglasak­na­neiz-vjesnosti­oko­Brexita­te­oko­jačanja­populističke­politike­u­sve­većem­broju­zemalja,­što­stvara­loše­gospodarsko­okruženje,­kaže­Vladimir­Perić,­portfolio­manager­iz­Ra-iffeisen­Investa.­

-­Možemo­slobodno­reći­kako­je­2018.,­posebice­četvrti­kvartal­prošle­godine,­bila­izrazito­nepovoljna­za­dionička­tržišta.­Korekcija­(pad)­cijena­dionica­koja­je­počela­početkom­studenog­u­završnici­godine­dovela­je­glavne­dioničke­indekse­u­crveno.­Američki­dionički­ indeks­S&P­završio­ je­godinu­s­minusom­od­preko­6%,­ iako­ je­svega­par­mjeseci­ranije­trgovao­u­plusu­od­preko­9%.­Njemački­dionički­indeks­DAX­imao­je­lošu­godinu,­a­završio­ju­je­s­još­većim­minusom­i­to­preko­18%.­Globalni­dionički­indeks­MSCI­World­performansom­našao­se­u­„zlatnoj­sredini“­s­minusom­od­preko­10%.­Također,­indeks­Zagrebačke­burze­CROBEX­godinu­je­završio­u­minu-su­od­5,10%.­Glavne­teme­koje­zaokupljaju­financijske­analitičare­su­‘’trgovinski­rat­između­SAD-a­i­Kine’’­te­Brexit.­Nakon­dugotrajnog­procesa­liberalizacije­svjetske­tr-govine­i­jednog­od­najdužih­razdoblja­gospodarskog­rasta,­podržanog­ekspanzivnom­monetarnom­politikom­većine­centralnih­banaka,­predsjednik­SAD-a­Donald­Trump­započeo­je­praksu­uvođenja­poreza­na­uvozna­dobra,­s­posebnim­fokusom­na­robu­uvezenu­iz­Kine.­U­takvim­okolnostima,­prvenstveno­zbog­internacionalizacije­global-nih­kompanija,­došlo­je­do­korekcija­cijena­dionica­na­svjetskim­burzama.­Također,­utjecaj­Brexita­na­ tržišta­uvelike­ovisi­o­scenariju­ izlaska­Britanije­ iz­EU.­Možemo­primijetiti­da­će­globalno­okruženje,­odnosno­globalna­tržišta­kapitala,­usprkos­snaž-nim­makroekonomskim­podacima,­i­dalje­biti­pod­utjecajem­vijesti,­­smatra­Miroslav­Jurišić,­član­Uprave­Erste­Asset­Managementa­d.o.o.­­

Europski fond za strateška ulaganja ima za cilj privući minimalno 315 milijardi € ulaganja u roku od tri godine.

2726 BIZdirekt � ožujak 2019. www.mirakul.hr

Dodatni novac za inovativna hrvatska mala i srednja poduzećaPrema javno dostupnim informacijama Privredne banke Zagreb (PBZ), Europski investicijski fond (EIF) podržao ih je garancijom za portfelj od 25 milijuna € kako bi mogli kreditirati inovativna mala i srednja poduzeća kao i manja srednje kapitalizirana poduze-ća putem programa Innovfin SME, što je pozitivna vijest za sva inovativno orijentirana mala i srednja poduzeća jer su dobili još jedan potencijalni izvor sredstava. Kako navode iz PBZ-a, garancija im otvara mogućnost kreditiranja po povoljnijim uvjetima od postojećih, a potencijalno će pozitivan utjecaj biti na inovacije i na radna mjesta.

Interes ulagača za UljanikPriča oko Uljanika ima nekoliko svojih faza. Proš-le godine situacija nije izgledala obećavajuće jer se pomoć države navodila kao jedina alternativa spasu Uljanika. Međutim, izravno financiranje Uljanika od strane Vlade Republike Hrvatske nije bilo moguće, zbog čega je Vlada Republike Hrvatske početkom go-dine dala jamstvo države kako bi se Uljanik mogao kreditno zadužiti, a u svrhu sanacije i konsolidacije društva, što je odobrila i Europska komisija. To je bio važan korak nakon kojeg je uslijedio odabir strateš-kog partnera. Nakon završenog natječaja, strateški partner Uljanika postao je Brodosplit. Pozitivno u ci-jeloj priči je to što je Brodosplit na čelu s gospodinom Debeljakom poduzeće koje ima iskustva u „spašava-nju“ brodogradilišta i vjerojatno je zbog toga jedna od najboljih opcija koja se mogla dogoditi Uljaniku. Međutim, zbog spomenutog postojanja interesa ula-gača za Uljanikom, postavlja se pitanje otkud zainte-resiranost ulagača za poduzeće koje stvara gubitke. Zbog postojanja interesa ulagača, može se promišljati o lošem upravljanju brodogradilištem kao glavnom

uzročniku ovakvog poslovanja Uljanika. Očito je da ljudi koji imaju jasnu viziju, znanja i plan restruktu-riranja vide priliku, a ne prijetnju u Uljaniku.

Hotelijeri najavljuju ulaganja i u 2019. godiniPrema najavama iz medija, hotelijeri bi u 2019. godi-ni trebali biti jedni od najzastupljenijih i najaktivnijih skupina ulagača. U brojnim se medijima može pronaći podatak o tome kako nekoliko hotelskih lanaca i hote-la planira u 2019. uložiti nekoliko stotina milijuna € u nove projekte ili razvoj postojećih objekata kako bi spremni dočekali novu sezonu. Osim što su ulaganja hotelijera bitna za razvoj domaćeg gospodarstva, bitno ih je pratiti i s aspekta malih ulagača jer bi svaki uspje-šan projekt mogao (ili trebao) pozitivno utjecati i na cijenu dionica hotela ako kotira na burzi.

Što se provjereno zna o ulaganjima u investicijske fondove u odnosu na druge ulagačke opcijeInvesticijski fondovi su se pokazali dugoročno kao pouzdane opcije za ulaganje u odnosu na neke druge ulagačke opcije, primjerice, odnos tečaja između valuta i drugih relativno volatilnih proizvoda.- Investicijski fondovi su idealno sredstvo za male ulagače koji nemaju dovoljno znanja da sami odaberu financijske instrumente za ulaganje, ali znaju na koji rok planiraju štedjeti. Ovisno o horizontu ulaganja biraju između dioničkih i mješovitih fondova koji su rizičniji i traže dugoročniju štednju te obvezničkih koji su manje rizični i čije je preporučeno minimalno trajanje ulaganja nešto kraće od rizičnijih fondova. Poduzetnici uglavnom ulažu u fondove nižeg stupnja rizika, smatra Boris Guljaš.

- Smanjenjem kamatnih stopa na depozite, koje su u Hrvatskoj tradicionalno rješenje za plasiranje sred-stava, investitori su počeli tražiti druge oblike ulaga-nja koji im mogu donijeti zadovoljavajuće prinose uz prihvatljiv stupanj rizika. Upravo zbog toga je zadnjih nekoliko godina najviše rasla imovina obvezničkih fondova. Kako bi se ostvario veći prinos na depozite, investitori su spremni povećati svoj investicijski ho-rizont, stoga su se investitori koji više ne žele držati sredstva u depozitu okrenuli obvezničkim fondovima. Kako bi ponudili investitorima širu paletu proizvoda, investicijska društva ponudila su investitorima i dru-gačije oblike fondova od onih klasičnih, poput fondova s dospijećem, multi-asset fondova i slično, a koristimo priliku napomenuti da je Raiffeisen Invest među pr-vima počeo nuditi takve oblike fondova investitorima prepoznajući dosta rano specifične tržišne okolnosti i zahtjeve klijenata. Poduzetnici najčešće ulažu u fon-dove nižeg rizika sa kraćim horizontom ulaganja, kako bi im sredstva bila brže dostupna i kako bi lakše mogli upravljati likvidnošću. Najčešće su to kratko-ročni obveznički i obveznički fondovi, navodi Vladi-mir Perić.

Investicijski fondovi su se pokazali dugoročno kao pouzdane opcije u odnosu na neke druge ulagačke mogućnosti,

primjerice, odnosa tečaja između valuta

i drugih relativno volatilnih opcija.

Investicijski vodič

Iskustvo koje se doživljava uz premium proizvodeNove generacije potrošača i razvoj novih tehnologija utječu na stvaranje premium brenda koji traži emotivnu poveznicu s potrošačima. Diferencijacija i visoka kvaliteta premium proizvoda stvara cjelokupno iskustvo s brendom. Problem se jedino ogleda u kupovnoj moći potrošača i poimanja premium proizvoda u očima svih tržišnih dionika.

Svjedoci smo sve veće zastupljenosti proizvoda koji nose etiketu premium. Što je zapravo premium proizvod, kako ga prepoznati u masi drugih proizvoda te na koji način utječe na nas? Može se reći kako teži izvrsnosti i svojoj izvornosti, posjeduje dodanu visoku vrijednost koja označava takav proizvod kao jedinstven, originalan i drugačiji od cjelokupnog asortimana. Najčešće je limi-tiran, cjenovno je u višoj kategoriji i veže se uz višu kva-litetu.

Kvaliteta je prvi kriterij da bi proizvod bio premium Prema istraživanju koje je provela agencija Hendal (rujan, 2017.), rezultati su pokazali kako 51% ispitanika kvalitetu ističe kao presudan čimbenik prilikom kupovine proizvo-da, dok 26% ističe cijenu. Najčešće se kupuju prehram-beni premium proizvodi (77%), te je većina ispitanika (33%) spremna izdvojiti između 100 i 200 kuna za pre-mium proizvod, što je porast u cijeni u odnosu na isto istraživanje provedeno 2012. godine, kada je gotovo 40% ispitanika bilo spremno izdvojiti za premium proizvo-de između 50 i 100 kn. 76% ispitanika najčešće kupuje marke proizvođača premium proizvoda, dok njih 24% trgovačke marke.Danas su potrošači informiraniji, no još uvijek je uvriježeno mišljenje kako je premium nešto luksuzno pa time nosi i višu cijenu, nepristupačnu široj ciljnoj skupini. Premium ne znači luksuz, i takva činjenica mnoge buni

kada se priča o premium proizvodima. BMW je premium, ali Ferrari je luksuz. Razni standardi, poput Dobre prakse, HACCP-a, ISO standarda i drugih osiguravaju kvalitetu proizvoda, sigurnost i pouzdanost proizvodnje proizvoda. U Hrvatskoj će se gotovo 90% potrošača prije odlučiti za neki proizvod koji na sebi nosi oznaku „Best Buy Award“, upravo zbog njihove ocjene kao najboljeg omjera cijene i kvalitete. Ne smije se zaboraviti spomenuti i trend zdrave hrane koji je sve popularniji među potrošačima. Ubrzani način života i konzumiranje nezdrave hrane kao i njihove posljedice potaknule su potrošače, ali i proizvođače da svr-staju zdrav proizvod kao premium proizvod.

Igra na kartu emocijaPoznato je kako na poruke reagiramo 30% racional-no, a 70% emocionalno. Upravo ova činjenica potaknu-la je marketinške stručnjake da se poigraju s emocijama potrošača. Na koji način? Treba biti svjestan kako nije jednostavno doprijeti do potrošača, no dobra komunikaci-ja uz dizajn, tradiciju, autentičnost i posebnost proizvoda privući će pažnju. Premium dizajn ne bi trebao biti takav da proizvod „vrišti“, već održati eleganciju, suptilnost i diferencijaciju. No, mora se paziti da se u cjelokupnoj pre-zentaciji ne probiju granice, zadovolji kupca i pridobije njihova vjernost. Naravno, u svoj toj igri segmentiranja, vrednovanja segmenata i pozicioniranja često se poslovni subjekt pogubi.

Pripremila: dr.sc. Helena Štimac

Premium proizvodi

BMW

Premium ne znači luksuz, i takva činjenicamnoge buni kada se priča o premium proizvodima.

2928 BIZdirekt � ožujak 2019. www.mirakul.hr

Dina Dretvić, direktorica strateškog planiranja ispred Imago reklamne agencije navodi kako oni pomažu poslovnim subjektima na način da konzistentno i promišljeno grade brend te na taj način traže emotivnu poveznicu sa zahtjevnim potrošačima. Kao najveći pro-blem pri tome vide ekonomsku situaciju u zemlji koja otežava osmišljavanje delikatnog odnosa između viso-ke (premium) cijene i samog proizvoda, odnosno brend iskustva.

S druge strane, Manuela Šola, vlasnica i direktorica agen-cije za odnose s javnošću Komunikacijski laboratorij ističe kako oni pomažu poslovnim subjektima u smislu javne komunikacijske strategije, bilo prema potrošačima, predstavnicima medija ili stručnoj javnosti. Također, kao problem navodi izazov kako se istaknuti i diferencirati od konkurencije, s obzirom na to da premium proizvodi nisu nikakva novost na tržištu. Složili bismo se s njom kad kaže: „U suštini sve je to dio posla i izazova, jedino je problem kada kompanija misli da ima premium proizvod i želi ga tako komunicirati, a on to suštinski nije. To je je-dini problem.“

Brend kao ogledalo potrošača Brendiranje i repozicioniranje proizvoda danas je nužnost u poslovnom svijetu. Potrošači, odnosno kupci žele proizvod koji odiše jedinstvenošću, ističe se u masi proizvoda i limitiran je. Kreativna direktorica Martina Ranilović Vrdoljak ispred Varteksa ističe: „Kroz Varteks Limited mi pokazujemo sve svoje mogućnosti, a kupac koji nosi Limited proizvod ističe se od mase te je svjestan da na sebi nosi odijelo ili kaput koji sam po sebi šalje po-ruku visoke elegancije i kvalitete, što naravno govori i o osobi koja ga nosi. Takav će proizvod odabrati kupac koji pazi na svaki detalj. Iz tog razloga takvi premium brendi-rani proizvodi zauzimaju posebno mjesto u trgovini, kako bi kod kupca istaknuli osjećaj posebnosti.“ Online kanali sve su više zastupljeni, posebno jer danas potrošači nemaju vremena obilaziti trgovine i tražiti najbolju ponudu, a poslovni ih subjekti koriste kako bi svoje brendove što bolje prezentirali. Na taj način potrošači pronalaze najbolju cjenovnu ponudu, ubrza-vaju kupnju i konzumaciju proizvoda. Nadalje, sve je češća personalizacija proizvoda kroz dizajn, poruke koji-ma se upućuju potrošačima, ambalaži i samoj prezentaciji proizvoda.

Brendiranje nije nimalo lak zadatak. Sa sobom nosi težak posao pronalaženja jedinstvenosti koji će kod potenci-jalnih potrošača izazvati osjećaj posebnosti i stvaranje posebne veze s takvim brendom. Primjerice, iPhone je brend koji korisniku pruža takav osjećaj. Kreira karakter korisnika, stvara emocije te ga povezuje sa samim bren-dom, ujedno je i statusni simbol, a kod korisnika stvara osjećaj da je poseban i društveno prihvatljiv. Cilj svakog poslovnog subjekta je upravo stvaranje takvog osjećaja kod svojih potrošača.

Potrošači kao glavni kritičariS obzirom na kupovnu moć, raznolikost asortimana i sve veće ponude, potrošači s razlogom postaju najveći kritičari. Traže više za manje. Iz Korporativnih komuni-kacija iz Podravke ističu da potrošači danas od premium proizvoda najviše traže jedinstvenost, nešto što im nije-dan drugi proizvod ne može ponuditi. Nadalje, Ante Baur, voditelj robne marke iz PIK Vrbovca kaže da je cjelokupno iskustvo oko proizvoda, uz kvalitetu, izrazito bitno kod potrošača. Emocije, dizajn, ambalaža, pakiranje i cijela priča koja stoji iza takvog proizvoda prezentirana marketinškim aktivnostima stvara osjećaj posebnosti kod potrošača dok konzumiraju premium proizvode. Ukoliko se osvrnemo na usluge, posebice turističke ponude, kori-snici su također osjetljivi kada se radi o premium uslu-gama. Do takvih usluga najčešće dolaze putem preporuka te ih vežu uz poslovna putovanja, osim ako nisu dubljeg džepa.

Iz Valamar Riviere kažu: „Današnji gost želi persona-liziranu uslugu. Želi odmor kreiran po njegovoj mjeri. Kompleksnost našega proizvoda ogleda se u tome što je doživljaj svakoga našeg gosta drugačiji. Uvijek je riječ o specifičnom, individualnom i osobnom iskustvu, što Va-lamar prepoznaje i ugrađeno je u bit novoga brendinga, u cilju zadovoljenja specifičnih zahtjeva svakoga tržišnog segmenta, ali u najvećoj mogućoj mjeri i svakoga pojedi-nog gosta.“

Kategorije potrošača razlikuju se. Primjerice, „Baby Boo-mers“ (generacija između 50 i 64 godine) najviše cijeni visoku kvalitetu proizvoda, dobre performanse, ručnu izvedbu proizvoda te jedinstvenost, ono što nijedan drugi proizvod ne može ponuditi. S druge strane, „Millennialsi“ (21 do 34 godine) preferiraju superioran dizajn, pozna-ti brend te stvaranje superiornog iskustva korištenjem takvog proizvoda. Svi ovi aspekti uglavnom su dio obilježja premium proizvoda koji, ovisno o svojoj svrsi, zadovoljavaju ili bi trebali zadovoljavati većinu ciljnih skupina.

Premijumizacija nije ništa novoDanas, pogotovo kada govorimo o premium proizvodima, u trgovačkim lancima mogu se naći premium proizvo-di koji su dostupni široj ciljnoj skupini. No, iako su prilagođeni širim ciljnim skupinama, ipak se u određenoj mjeri mogu raspoznati. Postoji neko neformalno pravilo da bi se premium proizvodi trebali usmjeriti određenom profilu kupaca jer u širokoj ponudi oni gube svoj identi-tet. Nakon svjetske financijske krize započeo je trend rasta premium proizvoda u trgovačkim lancima, što označava novu eru premijumizacije trgovačkih marki.

Takva je ponuda postala standardna uz cjelokupni asor-timan pa njihovi premium proizvodi nose logotip trgovačkog lanca. Cijena je najčešće presudan faktor pri kupovini, stoga se premium proizvodi nude po povoljnijim

Brendiranje nije nimalo lak zadatak.

Sa sobom nosi težak posao pronalaženja

jedinstvenosti koji će kod potencijalnih

potrošača izazvati osjećaj posebnosti

i stvaranje posebne veze s takvim

brendom.

Emocije, dizajn, ambalaža, pakiranje i cijela priča koja stoji iza premium proizvoda prezentirana marketinškim aktivnostima stvara osjećaj posebnosti kod potrošača dok konzumiraju premium proizvode.

cijenama, ali opet nešto višim od standardne ponude. Kako Lidl Hrvatska navodi: „U kontekstu prehrambenog asor-timana, premium proizvode karakterizira visoka kvaliteta izrade (često i ručna izrada), rijetkost ili teška dostupnost sastojaka od kojih su napravljeni, luksuzna prezentacija i pakiranje te katkad prigodna tematika proizvoda (blag-danska/svečana ponuda).“Upravo njihov ekskluzivni privatni brend Dellux koji je tradicionalno dostupan tijekom božićnih i uskršnjih blag-dana drži vrhunsku kvalitetu uz pristupačnu cijenu.

Domaći vs. inozemni premium proizvodiTrend rasta premium proizvoda u svijetu u uzlaznoj je pu-tanji. Kod nas također raste, ali nešto sporijom brzinom. Koji su najjači domaći premium brendovi i kako su zaslužili takav status? Manuela Šola, vlasnica i direktorica agencije Komunikacijski laboratorij navodi: „Teško mi je istaknuti pojedine premium brendove s obzirom da možemo razgova-rati o proizvodima od prehrambene do tekstilne industrije. Važno je što odlikuje sve premium brendove, a to je upravo dosljednost, kvaliteta, razvoj proizvoda, briga o održivosti, vrijednost za uloženi novac te autentičnost i pouzdanost.“Također, Šola ističe kako je glavna razlika između domaćih i stranih premium proizvoda u kupovnoj moći potrošača, što utječe na razvoj premium proizvoda.S tim se slaže i Dina Dretvić, direktorica strateškog plani-ranja iz Imago reklamne agencije. Dina tvrdi kako domaći premium brendovi mogu konkurirati svojom kvalitetom, tradicijom proizvoda, dosljednim upravljanjem imidža brenda s inozemnim, ali se zbog ekonomske krize cijenom svrstavaju u mainstream segment. Koji su trendovi stvar-no vani, a koji stvaraju dodatne izazove pred marketinške agencije? Zasigurno, nove generacije potrošača i razvoj no-vih tehnologija. Dina Dretvić ističe: „Novi potrošači žele više, oni žele cjelokupno iskustvo s brendom. A tehnologija, posebno digitalni mediji, mijenjaju način na koji brendovi komuniciraju s tim novim potrošačima te tako postavljaju nove izazove i pred proizvođače, i pred agencije.“

Kako komunicirati s premium proizvodomPri komunikaciji s tržištem stavite se u cipele potrošača, bit-no je doprijeti do njegovih emocija te kroz takvu brend ko-munikaciju stvoriti poseban odnos. No, nije sve tako jedno-stavno. Ono što poslovni subjekt prezentira mora stajati iza te priče, kao što umjetno dizanje cijene proizvoda ili usluge bez pratećih dodanih vrijednosti može izazvati kontraefekt.

Jana, voda s porukom koja se poigrala s emocijama i persona-lizacijom proizvoda, najveći je hrvatski brend prehrambene industrije, a slijedi je Podravkina Vegeta. Kako iz Korpora-tivnih komunikacija Podravke navode: „Premium proizvodi neizostavan su dio Podravkina asortimana gotovo u svim ka-tegorijama s kojima je Podravka prisutna na tržištu. Podra-zumijevaju izvrsnost u svim aspektima kvalitete proizvoda, što je i općenito odrednica Podravkina nastupanja na tržištu, bilo da se radilo o ekskluzivnoj ambalaži Vegete ili pak o tradicijskim proizvodima kao što je Pekmez od šljiva koji je

dugogodišnji nositelj oznake izvornosti Izvorno hrvatsko.“Komunikacija njihovih premium proizvoda ide direktno prema ciljnoj skupini potrošača koji cijene kvalitetu. Pozi-cioniraju ih zajedno sa svojom kategorijom na policama, no svojim dizajnom i istaknutom ambalažom „zove“ kupca da donese finalnu odluku i izabere upravo taj premium proizvod.

Ante Baur, voditelj robne marke PIK Vrbovec kaže: „Pre-mium nudi konkurentsku prednost i uvijek dobrodošlu pozitivnu diferencijaciju na tržištu. Također, komuni-kacija premium proizvoda pokazuje predanost tvrtke da kontinuirano radi na razvoju proizvoda kako bi svojim potrošačima pružila najbolje što je moguće na tržištu.“ Nadalje, ističe kako premium proizvode odlikuje specifičan način proizvodnje i pripreme, što opravdava naziv pre-mium. Oni svojom linijom svježeg mesa PIK MATURO to i dokazuju, te kontinuirano rade na razvoju svojih re-ceptura i proizvoda, a sve u cilju zadovoljenja potrošača. Neprehrambena industrija također se nosi s rastućim trendom premium proizvoda i u skladu s time pokušavaju ići u korak s promjenama.

U Valamar Rivieri fokusirani su na repozicioniranje portfelja prema ponudi i uslugama visoke vrijednosti kako bi zadovoljili ciljnu skupinu više platežne moći. U skladu s time, prilagođavaju se tržišnim mogućnostima postavljajući nove standarde vrhunske usluge te svojim potpisom i sloganom „All you can holiday“ ističu svoj identitet i brendiranje različitih vrsta odmora, doživljaja i usluga.S druge strane, Varteks je prošao kroz različite faze svog poslovanja te su se danas etablirali na tržištu sa svojim odjevnim predmetima najfinije kvalitete, s vrhunskom izradom, pazeći na detalje. Martina Ranilović Vrdoljak, kreativna direktorica Varteksa navodi kako je Varteks Li-mited jedan korak ispred ostalog asortimana Varteksa i u skladu s time se i distribuiraju samo u odabrane pro-dajne jedinice s obzirom da svojim dizajnom i izradom dižu proizvod u kategoriju premium te koriste drugačiju tržišnu strategiju i marketinški pristup.

Premium proizvodiPremium proizvodi

3130 BIZdirekt � ožujak 2019. www.mirakul.hr

Što donosi nova energetska strategija Republike Hrvatske?Potrošnja energije u svijetu do 2035. godine trebala bi biti za trećinu veća od sadašnje. Uz napuštanje korištenja fosilnih goriva zbog onečišćenja te nuklearne energije iz sigurnosnih razloga u najrazvijenijim europskim zemljama, kao i povećanje udjela proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, jasno je kako strateška energetska rješenja za budućnost treba osmisliti već sada, inače će svijet već od 2030. godine imati energetsku krizu.

Pripremio: Gorden Knezović

Najnoviji podatci Eurostata pokazuju da ispunjavanje ciljeva vezanih uz obnovljive izvore energije za 2020. godinu napreduje prema planu. Tijekom 2017. godi-ne udio energije iz obnovljivih izvora u bruto uku-pnoj potrošnji energije u Europskoj uniji dosegnuo je 17,5%, a 2004., prve godine za koju su dostupni takvi podatci, bio je upola manji (8,5%).

EU na putu dekarbonizacije do 2050.EU je na dobrom putu ostvarenja svog cilja vezanog uz korištenje energije iz obnovljivih izvora za 2020. godi-nu, pri čemu je 11 država članica već premašilo svoje nacionalne ciljeve. EU bi do 2050. godine mogla postati prvo veliko gospodarstvo koje bi uspjelo više od 80% električne energije proizvoditi iz obnovljivih izvora i time neutralizirati svoj negativni učinak na klimu. Države članice bile su obvezne do kraja prošle godine predstaviti Nacionalne energetske i klimatske planove za 2030., a do kraja 2019. godine trebaju dostaviti du-goročne strategije dekarbonizacije do 2050.

Direktiva o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište obvezat će ih da osiguraju konkurentnije, fleksibilnije i nediskriminirajuće tržište električne energije EU. Pri-jedlog nove Direktive o promociji korištenja energije

iz obnovljivih izvora usuglašen je 14. lipnja 2018. Po-stignut je dogovor o cilju od 32% energije koja se pro-izvodi iz obnovljivih izvora do 2030. Jedan od ključnih aspekata dogovora je i upotreba obnovljive energije u transportu, koja do 2030. godine treba činiti 14% ukupno potrošene energije, što bi dodatno moglo pota-knuti razvoj i upotrebu električnih vozila. Dogovoreno je zamrzavanje proizvodnje biogoriva prve generacije, kao što je etanol, na razinama koje pojedinačne člani-ce EU dostignu 2020., a u proizvodnji biogoriva druge generacije, kao što su peleti, postavljen je cilj od 3,5%. Obveza uštede energije na nacionalnoj razini postav-ljena je na najmanje 0,8%.

Kakva je budućnost energetike u Hrvatskoj?Pitanje energetske neovisnosti Hrvatske, odnosno si-gurnost njezine opskrbe kao dijela zajedničkog tržišta EU, podrazumijeva usmjerenost na zelena rješenja u energetici. To su glavne teme tzv. zelene knjige nove energetske strategije Hrvatske koja bi trebala biti za-vršena sredinom godine. Budućom strategijom bit će obuhvaćen i plan ozbiljnijih investicija u energetiku Hrvatske, što je izostajalo od osamostaljenja države. Kao jedna od ključnih smjernica strategije naglašava se i izgradnja alternativnih pravaca opskrbe energijom,

Pitanje energetske neovisnosti Hrvatske,

odnosno sigurnost njezine opskrbe kao

dijela zajedničkog tržišta EU, podrazumijeva

usmjerenost na zelena rješenja u energetici.

Energetika Energetika

kao i diversifikacija u korištenju energenata. Ističe se i potreba većeg korištenja sunčeve energije u sklopu orijentiranja na obnovljive izvore energije. Naime, so-larni projekti u Hrvatskoj, zbog velikog broja sunčanih sati, isplate se u roku od 6 do 8 godina od investicije.

Uz obnovljive energetske izvore važan dio nove ener-getske strategije podrazumijeva i unapređenje prijeno-snog sustava bez kojeg Hrvatska ne može biti dio EU tržišta. Ministarstvo zaštite okoliša i energetike dodi-jelilo je HEP Operatoru distribucijskog sustava bes-povratna sredstva EU za strateški projekt „Pilot-pro-jekt uvođenja naprednih mreža“, ukupne vrijednosti 176,81 milijuna kuna, koji se odnosi na informatizaciju dijela elektrodistribucijske mreže u Hrvatskoj. Tim će se projektom uspostaviti napredna mjerna infrastruk-tura, koja će omogućiti precizniji izračun gubitaka i lociranje područja s povećanim gubitcima u mreži te praćenje potrošnje električne energije. Pilot-projekt će se provesti u 5 od ukupno 21 distribucijskog područ-ja HEP Operatora distribucijskog sustava, u razdoblju od 2018. do 2022. godine. Projektom se želi doprinijeti smanjenju gubitaka u distribucijskoj mreži za 1,1% u 2023. godini, u odnosu na stanje iz 2014. godine.

Unaprijedit će se i samo tržište energenata. Dobar primjer za to je proizvod HEP Opskrbe - HEPI Trader, koji velikim kupcima iz kategorije poduzetništva omo-gućuje samostalno upravljanje nabavom električne energije, uvid u stanje na ukupnom tržištu električne energije i kupovanje na tranše, odnosno optimiranje troškova energije. HEPI Trader kupcima u Hrvatskoj, Sloveniji, BiH i Srbiji omogućava online pregled ugo-vora i transakcija, zadavanje naloga za kupnju, pregled izvješća o analizi kretanja cijena na veleprodajnim tr-žištima te pregled ostvarene prosječne cijene po tran-sakcijama.

Upitna isplativost istraživanja novih energetskih izvoraDio hrvatske energetske strategije odnosi se i na mo-gućnosti domaće proizvodnje energije. Planirana istraživanja kako bi se provjerilo ima li ugljikovodika na području Velebita, Dinare, Mosora i Biokova trajala bi od 5 do 7 godina, a tek nakon toga bi se moglo od-lučiti o isplativosti eksploatacije. Iz Vlade RH, odnosno Ministarstva zaštite okoliša i energije, najavili su skori postupak javnog nadmetanja za izdavanje dozvola za istraživanje ugljikovodika na području Dinarida. Slična istraživanja provode se u dijelovima Slavonije, odno-sno u Panonskom bazenu za što je dozvola dodijeljena 2016. godine. Naime, istraživanje mogućih komer-cijalnih nalazišta ugljikovodika na području Dinari-da moguće je jer je Vlada prije četiri godine donijela prvi Zakon o ugljikovodicima i otvorila prve natječaje zbog pokretanja novih investicija i revitalizacije doma-će proizvodnje. Novim istraživanjima na području Dinarida potiču se

aktivnosti koje bi dovele do smanjenja pada proizvod-nje plina i nafte u Republici Hrvatskoj. Slično je i s istraživanjima u podmorju Jadrana, za što je još ranije bilo planirano tražiti koncesionare za istraživanja, ali se projekt nije realizirao. Sva dosadašnja istraživa-nja ukazuju na to da moguća nalazišta nemaju veću komercijalnu vrijednost te da bi imala smisla samo u slučaju kada bi ih radile domaće tvrtke za potrebe domaćeg tržišta. Naime, stručnjaci jednoglasno upo-zoravaju kako je istraživanje ugljikovodika, posebno u Dinaridima koji su najmanje istraživani, skup i dugo-trajan proces od najmanje 10 godina do eksploatacije (5 godina istraživanja i 5 godina gradnje postrojenja i pripreme proizvodnje) koji se ne može ostvariti bez stranih partnera, odnosno najvećih energetskih kom-panija u svijetu.

Isplative investicijeNo, ono što se svakako isplati je HEP-ovo provođenje revitalizacije postojećih hidroelektrana, veliki investi-cijski ciklus u koji planira uložiti ukupno 3,6 milijardi kuna. Do sada je uložila 1,4 milijarde kuna, a u idućih će 10 godina uložiti dodatnih 2,2 milijarde kuna. Re-vitalizacija postojećih hidroelektrana znači produljenje vijeka njihovog trajanja, kao i povećanje mogućnosti proizvodnje električne energije.

Shodno planovima diversifikacije izvora energije, HEP se u svom razvojnom smjeru značajno okreće prema obnovljivim izvorima energije. Tako je u izgradnji Sunčana elektrana Cres, koja će biti najveća sunčana elektrana u Hrvatskoj, a za iduću godinu najavljeno je pokretanje projekta sunčane elektrane Vis, uz napome-nu kako će u 2019. godini HEP u sunčane elektrane i vjetroelektrane uložiti 600 milijuna kuna.

Stroga kontrola uštede energijeVlada RH u veljači ove godine donijela je i četvrti na-cionalni akcijski plan energetske učinkovitosti za raz-doblje do kraja 2019. godine, sukladno EU direktivi o energetskoj učinkovitosti prema kojoj članice Europ-skoj komisiji podnose te planove.

Plan sadržava 37 mjera, poput programa energetske obnove zgrada, financijskih poticaja za energetski učinkovita vozila i dr., s očekivanim uštedama energije od 4,53 TJ do kraja ove godine. Za provedbu tih mjera u ovogodišnjem državnom proračunu osigurano je 357 milijuna kuna. Uz to, dionici provedbenih mjera, HEP grupa, HEP Proizvodnja, HEP Toplinarstvo, HOPS, HEP ODS i Janaf, osigurali su izvanproračunska sred-stva od 735,6 milijuna kuna.

Revidiranom EU direktivom koja je stupila na snagu 24. prosinca 2018. za razdoblje do 2030. propisuju se načini postizanja ušteda te su pred Hrvatskom još zna-čajniji i ambiciozniji ciljevi u smanjenju potrošnje pri-

Za stabilnost i prihvatljive cijene energenata Hrvatskoj nedostaje ozbiljnijih investicija kojih nije bilo od osamostaljenja države.

3332 BIZdirekt � ožujak 2019. www.mirakul.hr

novljive energije te sveprisutne digitalizacije. Pri tome stručna istraživanja pokazuju da bi do sredine ovog stoljeća polovica građana Hrvatske mogla proizvoditi svoju energiju. Tehnološka su rješenja dostupna, po-slovni modeli poznati, a u zemljama poput Njemačke i Danske koriste se već godinama.

U Hrvatskoj je na toj osnovi pokrenut projekt grupnog ulaganja Križevački sunčani krovovi. Ulaganjem u taj projekt, osim financijskog povrata na ulaganje, po-tiče se razvoj lokalne sredine i stvaraju novi poslovi, smanjuje se negativan utjecaj na okoliš i zdravstvene probleme koji proizlaze iz korištenja fosilnih goriva. Uz to, povećava se energetska neovisnost i sigurnost opskrbe, smanjuje trend energetskog siromaštva te do-prinosi tranziciji prema postugljičnom društvu.

U sklopu projekta planirana je izgradnja fotonaponske elektrane snage 30 kW, na krov upravne zgrade Ra-zvojnog centra i tehnološkog parka Križevci. Nositelj projekta i idejni začetnik je Zelena energetska zadru-ga, uz partnere Križevački poduzetnički centar, Grad Križevce i Greenpeace. Projekt je koštao 230.000 kuna, završen je u rujnu 2018. godine i primjer je na koji se način mogu ostvariti isplativi energetski projekti u budućnosti.

Za decentralizaciju energetskog sustava već postoje i poslovni modeli umrežavanja i razmjene svih oblika energije kako bi tržište moglo bolje funkcionirati. Pri-mjer za to je Enasol, u crowdfunding fazi, projekt koji će uvezivati decentralizirane proizvodnje obnovljive energije za stanovanje, rad i prijevoz te potrošače. Su-stavom će se upravljati softverskim rješenjem Smart CES koji će se zasnivati na pouzdanoj blockchain raz-mjeni podataka.

Energetska učinkovitost u zgradarstvuŠirom svijeta sve je veći potencijal za uvođenje ener-getski učinkovitih rješenja u industriju, zgradarstvo i promet. Uostalom, čak 63% potencijala za uštedu na energiji nalazi se u područjima industrije i zgra-darstva, a čak 90% zgrada u zemljama EU uopće nije energetski obnovljeno. Istodobno, pokazano je da bi se primjenom energetski učinkovitih mjera u tri spo-menuta područja prosječni bruto domaći proizvod europskih zemalja mogao izravno povećavati za oko 1% godišnje.

U organizaciji Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju potpisana je „Povelja o suradnji u cilju dekarboniza-cije zgrada do 2050. godine”. Povelju je potpisala prva grupa partnera - Ministarstvo graditeljstva i prostor-noga uređenja, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Hrvatska udruga proizvođača toplinskih fasadnih sustava, Hrvatski savjet za zelenu gradnju i Klaster nZEB.

Istraživanja pokazuju da bi do sredine ovog

stoljeća polovica građana Hrvatske

mogla proizvoditi svoju energiju. Tehnološka

su rješenja dostupna, a poslovni modeli

poznati.

Energetika

marne energije. Tu se posebice radi o povećanju ener-getske učinkovitosti korištenjem obnovljivih izvora energije i visokoučinkovitih kogeneracija, a u tijeku je izrada podzakonskih akata kako bi se ostvarene uštede pratile, mjerile i verificirale.

Cilj je pokrenuti tržište te omogućiti obveznicima - opskrbljivačima energije na koje se primjenjuje sustav obveza energetskih ušteda, da realiziraju ulaganja u energetsku učinkovitost. Naime, privatni sektor oče-kuje velike investicije zbog ostvarenja zadanih ciljeva, a u slučaju da pojedini opskrbljivač ne ostvari uštedu, morat će Fondu za energetsku učinkovitost uplatiti naknadu koja će biti definirana u prvom kvartalu ove godine. Obveznici su opskrbljivači energije i sve pove-zane osobe koje su opskrbljivači energije, ukoliko su u 2017. godini krajnjim kupcima ili do distribucijskih stanica koje prodaju energiju krajnjim kupcima is-poručili ukupno više od 300 GWh energije. U 2020. godini obveznici će biti svi oni koji su isporučili uku-pno više od 100 GWh energije, dok se u 2021. i svakoj idućoj godini granica spušta na 50 GWh isporučene energije.

Usklađivanje Zakona o privatizaciji INE s EUVlada je u veljači u Sabor uputila prijedlog izmjena Zakona o privatizaciji INE kojima se taj zakon, kako se navodi u obrazloženju, usklađuje sa zakonodavstvom Europske unije. Najvažnija izmjena u zakonu odnosi se na njegov članak 10. koji je utvrđivao da Republika Hrvatska ima ekskluzivno pravo kontrole promjene vlasništva, kao i pravo veta na određene odluke uprave društva te pravo prvokupa cjelokupne ili dijela imovi-ne društva po procijenjenoj tržišnoj vrijednosti u slu-čaju pokretanja postupka likvidacije.

Izbacivanje tih odredbi nužno je jer nisu u skladu s pravnom stečevinom EU pa je Europska komisija po-krenula postupak zbog povrede prava EU u skladu s člankom 258. Ugovora o funkcioniranju Europskom unijom te je donijela odluku o podnošenju tužbe Sudu EU u srpnju 2017. godine. Izmjenama zakona omo-gućuje se stjecanje natpolovičnog vlasničkog udjela u INA-i samo s dugoročnim planom upravljanja po-slovanjem, o čemu se treba informirati nadležno mi-nistarstvo. Na taj bi se način, primjerice, Molu omo-gućilo zakonsko preuzimanje većinskog udjela u INI. Vlada bi imala mogućnost neodobravanja takvog preuzimanja samo u slučaju da ono predstavlja oz-biljnu prijetnju javnoj sigurnosti i iznimnu opasnost od ugrožavanja sigurne, pouzdane i redovite opskrbe energijom te zaštite infrastrukture.

Strategija za postugljično društvoEnergetika je u procesu decentralizacije i orijentira-nosti prema krajnjem kupcu uz dodatne zahtjeve za dekarbonizacijom tj. implementacijom zelene i ob-

3534 BIZdirekt � ožujak 2019. www.mirakul.hr

Hrvatska je sve bolje pozicionirana na karti kongresnog turizmaPozitivnom imidžu Hrvatske kao kongresne destinacije doprinosi visoka razina sigurnosti, dobro razvijena kongresna infrastruktura, sve bolja zračna povezanost s europskim, ali i svjetskim emitivnim tržištima te prepoznatljiva kulturno-povijesna baština. No, prostora za napredak svakako ima.

Rast popularnosti Hrvatske kao turističke destinacije povećao je i potražnju za kongresnim destinacijama u zemlji, što je znak da Hrvatska ima dobre temelje za daljnji razvoj kongresne industrije. Pozitivnom imidžu destinacije doprinosi visoka razina sigurnosti, dobro razvijena kongresna infrastruktura, sve bolja zračna povezanost s europskim, ali i svjetskim emitivnim tržištima te prepoznatljiva kulturno-povijesna baština. Osim još boljeg brendiranja i pozicioniranja, ono što najviše nedostaje su multifunkcionalni kongresni centri kapaciteta 2.500 do 3.000 mjesta i povezanost izravnim letovima tijekom cijele godine.

Trendovi koji će obilježiti kongresnu industriju u 2019. godiniKongresna industrija ubrzano se razvija i organizatori događanja moraju pratiti svjetske trendove kako bi ostali konkurentni na tržištu. Sve je veća potražnja za organi-zacijom evenata na lokacijama koje mogu ispričati priču i osigurati događajno iskustvo, a i samo događanje mora biti personalizirano, jedinstveno i stvoriti pozitivno iskustvo za pamćenje.

Koji će trendovi obilježiti kongresnu industriju ove go-dine pitali smo Ines Marić, direktoricu agencije PaPRika promocija.- Event management industrija u stalnom je porastu, a 2019. će biti obilježena nizom aktualnih trendova - društveno odgovornim eventima, interaktivnim for-matima, jedinstvenom pričom i osobnim iskustvom, inovativnim pristupom, održivošću i tehnološkim inova-cijama. Naglasak će svakako biti na društveno odgovor-nim eventima koji imaju višu svrhu te prenose određenu društvenu ili ekološku poruku. Održivost je također je-dan od značajnijih trendova posljednjih godina i on se ne odnosi samo na zaštitu okoliša, nego i na ekonomski i socijalni utjecaj tvrtki na zajednicu. Društveno odgovor-no poslovanje važan je dio strategije za rast svake tvrtke te je jedan od najsigurnijih načina stvaranja pozitivnog imidža, odnosno boljeg pozicioniranja na tržištu. Jedan od ključnih trendova je i uporaba tehnoloških rješenja koja potiču interaktivnost i angažiranost te podižu događaj na potpuno novu razinu.

Jesmo li postigli ključne ciljeve u razvoju kongresnog turizmaAkcijskim planom razvoja kongresnog turizma, koji je dio Strategije razvoja turizma RH do 2020. godine, predviđa se izgradnja barem jednog velikog multifunkcio-nalnog kongresnog centra na primjerenoj lokaciji, npr. Zagreb, Dubrovnik ili Split. No, za sada, sve je ostalo na obećanjima. Pozitivnih promjena ipak ima pa je nakon pet godina ponovno otvoren Kongresni ured koji bi trebao biti jedan od ključnih aktera u stvaranju imidža Hrvatske kao MICE destinacije. Također, Hrvatska turistička zajednica pokrenula je promotivnu kampanju kojom, pod sloganom „Full of Opportunities“, prezentira Hrvatsku kao kongre-snu destinaciju na devet svjetskih tržišta.

MEETEX, prva B2B burza hrvatke

kongresne industrije, održat će se u

Zagrebu od 19. do 21. ožujka.

Odličan izbor za evente i kongrese - Valamar Lacroma Dubrovnik

Kongresni turizam

Pripremila: Vedrana Glojnarić

Da su te aktivnosti približile ostvarivanje ključnih ciljeva u razvoju kongresnog turizma slaže se Ranko Filipović, predsjednik Hrvatske udruge profesionalaca kongresnog turizma.- Iako je u funkciji tek par mjeseci, Kongresni ured kao središnje mjesto okupljanja ponude i potražnje u po-slovnom turizmu, već je uključen u sva nacionalna događanja u sektoru, a također je i preuzeo, odnosno nastavio neke već ranije započete aktivnosti. Međutim, glavni je nedostatak za veći i značajniji iskorak nepo-stojanje pravog multifunkcionalnog kongresnog centra, barem u Zagrebu.

Promocija Hrvatske kao kongresne destinacijeTijekom 2019. godine Kongresni odjel HTZ-a predstavit će hrvatsku kongresnu ponudu na najznačajnijim kongre-snim i insentiv burzama IMEX Frankfurt, IMEX America Las Vegas, IBTM World Barcelona te na prvoj B2B burzi hrvatske kongresne industrije MEETEX. - U planu je i organizacija inspekcijskih putovanja kon-gresnih i insentiv organizatora i predstavnika specijalizi-ranih medija, kao i produženja članstva u međunarodnim organizacijama ICCA i Strategic Alliance of the National Convention Bureaux of Europe koja će se koristiti kao važan kanal distribucije informacija u hrvatskoj kongre-snoj insentiv ponudi na međunarodno tržište. Osim nave-denih, planira se učlanjenje u međunarodnu organizaciju

The Society of Incentiv Travel Excellence (SITE) - rekli su nam u HTZ-u.

Marketinške aktivnosti uključuju usmjeravanje dijela sredstava na oglašavanje MICE turizma s naglaskom na B2B sektor u sklopu PPS komunikacijske kampanje. Na-glasak u oglašavanju bit će na najpotentnijim tržištima za generiranje prihoda i dolazaka na temu MICE turizma. Oglašavanje će se provoditi putem online i offline kanala s naglaskom na tematski specijalizirane kanale i pojedinačna medijska izdanja. U suradnji s Državnim zavodom za statistiku HTZ planira prikupljanje statističkih podataka o poslovnim skupovima. Nastavlja se i provedba projekta „Program hrvatskih kon-gresnih ambasadora“ u suradnji s HUPKT-om te redizajn i modernizacija internetskih stranica HTZ-a posvećenih MICE turizmu.

Najpopularnija kongresna središta od sjevera do jugaOve godine na kongresnoj burzi Conventa u Ljublja-ni Zagreb je osvojio Meetings Star nagradu za najbolju kongresnu destinaciju koja može ugostiti 2.000 sudionika. Zagreb je ponajviše odabran zbog sve bolje javne infra-strukture, nove i moderne zračne luke, novih hotela te odlične promocije. Iz Turističke zajednice grada Zagreba doznali smo da je 2018. godine evidentirano 850 skupova sa 98.000 sudio-

U Zagrebu je 2018. godine evidentirano 850 skupova s oko 98.000 sudionika.

Kongresni turizam

Novi kongresni prostori u 2019. Održavanje­kongresa­od­travnja­će­biti­moguće­u­najluksuznijem­hotelu­u­Hrvatskoj­-­Grand­Park­Hotelu­u­Rovinju,­u­koji­je­istarska­tvrtka­Maistra­uložila­600­milijuna­kuna.­Hotel­će­biti­kategorije­5+­zvjezdica­te­posebnog­dizajna­iznutra­i­izvana.­Imat­će­209­hotelskih­soba,­šest­ restorana,­wellness­ i­spa­centar,­kongresnu­dvoranu­ i­shopping­šetnicu.­Kongresna­dvorana­s­250­mjesta­bit­ će­posebna­zbog­staklene­stijene­površine­od­48m2­kroz­koju­će­se­pružati­pogled­na­grad.­Hotel­Hilton­Garden­Inn­povećat­će­kongresne­kapacitete­u­Zagrebu.­Imat­će­150­hotelskih­soba­i­5­kongresnih­dvorana­na­osmoj­etaži­od­kojih­će­najveća­moći­primiti­oko­400­gostiju.­Hotel­vrijedan­75­milijuna­kuna­bit­će­otvoren­do­kraja­godine.­

3736 BIZdirekt � ožujak 2019. www.mirakul.hr

Najavljena je izgradnja

višenamjenskog kongresnog centra za 1.200 do 3.000

sudionika na Babinom Kuku.

nika, ali uz poslovne posjetitelje ukupan je broj višestruko veći. Uz nastavak promocije na međunarodnom tržištu, TZGZ producirala je novi kongresni video te su izrađene nove web-stranice posvećene kongresnoj ponudi. - Zahtjevi kongresnih organizatora u prvom su redu usmjereni na dostupnost destinacije, kvalitetu kongresnih prostora i uslugu. Novi terminal Zračne luke Zagreb već je povećao broj letova, kao i interes iz novih destinacija, osobito u korporativnom segmentu i organizaciji insenti-ve putovanja. Destinacijske management kompanije nude brojne zanimljive programe u Zagrebu i okolici kako bi privukli i zadržali poslovne goste - kažu iz TZGZ-a.

Hrvatsko zagorje, zbog blizine glavnog grada, dobre pro-metne povezanosti i prepoznatljive ponude ima odlične temelje za daljnji razvoj MICE turizma, što su tamošnji hotelijeri i prepoznali. Kongresni centar u hotelu Well u Termama Tuhelj prilagođava svoje programe svakoj kon-gresnoj grupi, a individualni pristup jedan je od razloga pozitivnog feedbacka. Kongresni centar ima 2 polivalentne dvorane s prirodnim svjetlom koje se mogu podijeliti u manje sekcije. Sadrže kompletnu audio-video opremu te kabine za simultano prevođenje. Iz dodatne ponude Petra Terner iz hotela Well izdvaja selfness kongres.

- Radi se o posebnom programu kojeg organizatori mogu ukomponirati u svoj radni raspored bez da reme-te protokole, a opet pokazuju sudionicima da misle na njihovo zdravlje i dobar osjećaj. Selfness kongres sastoji se od nekoliko rituala koji će pomoći sudionicima kon-gresa podići energiju, otpustiti lošu energiju i bolove u kralježnici te ih iznenaditi mini wellnessom. Selfness kon-gres koncipiran je na način da se vrlo lako može prilago-diti svakom tipu poslovnog skupa i željama organizatora.

Amadria Park Conference Park 25/7 u Opatiji i Konven-cijski centar u Šibeniku dva su najsuvremenije opremljena

prostora za održavanje svih oblika evenata u zatvorenom i na otvorenom prostoru, čime su hrvatsku MICE ponudu podigli na novu razinu. Devet multifunkcionalnih dvorana, vrhunski multimedijalni sadržaj te svi potrebni popratni sadržaji u blizini (šest hotela, nekoliko restorana, barova i gourmet shopova) u Opatiju će privući goste koji žele spoj rada i odmora u kreativnom okruženju. Kapacitet šibenskog centra od 1.500 sudionika s fleksibilnim tlocrtom, pri-rodnim svjetlom, modernim tehnološkim rješenjima te dodatnim sadržajima poput educiranog osoblja, kvalitetne catering usluge i blizine hotela već su isprobali organizatori velikih konferencija, a njihov feedback je više nego odličan.

Dubrovnik je već godinama najpopularnija kongresna de-stinacija, a na Conventi je dobio nagradu Meetings Star za najbolju kongresnu destinaciju koja može primiti do 1.200 sudionika. Hotelski kapaciteti, blizina zračne luke, moderne kongresne dvorane, od kojih je ona u Sheraton Dubrovnik Riviera hotelu s kapacitetom za 1.000 sudionika najveća kongresna hotelska dvorana u Hrvatskoj, upotpunje-ni su mogućnošću održavanja skupova na otvorenom ili u povijesnim prostorima. Na sjednici Vlade održanoj početkom veljače u Dubrovniku najavljena je izgradnja višenamjenskog kongresnog centra za 1.200 do 3.000 su-dionika na Babinom Kuku.

Suradnja kongresnih centara i turističke zajednice u svrhu širenja ponude dodatnih sadržajaKongresni turizam sigurno je jedan od najbrže rastućih segmenata turizma, a u kongresnim destinacijama puni hotele i u predsezoni i postsezoni. Također, poslovni turi-sti i sudionici kongresa u destinaciji troše puno više novaca od običnih turista. No, uz unapređenje ponude hotelskog smještaja i popratnih sadržaja, kongresne destinacije mo-raju u ponudu uvrstiti i lokalne atrakcije, autentične doživljaje, autohtone proizvode, gastronomske specijali-tete, odnosno sve što mjesto održavanja poslovnog skupa može prezentirati kao destinaciju ugođaja, lijepih osjećaja, doživljajne atmosfere i dugotrajnih sjećanja.

- Daljnji razvoj ovog segmenta u Hrvatskoj nužno podra-zumijeva jačanje organizacijskih, logističkih i ljudskih ka-paciteta, ali i značajna ulaganja u proizvodnu infrastruktu-ru i promociju. Da bi se navedeno postiglo, potreban je snažan konsenzus i kvalitetno javno-privatno partnerst-vo, odnosno, sukladno smjernicama destinacijskog ma-nagementa, potrebno je da svaka destinacija sama za sebe određuje one turističke proizvode koje mogu dalje razvijati sukladno resursnim osnovama i strateškim planovima - smatraju u HTZ-u.

Primjena multimedijskih rješenja podiže razinu kvalite-te poslovnih događajaTehnologija ima veliki utjecaj na kongresnu industriju i njezina je primjena danas vidljiva tijekom cijelog pro-cesa - od planiranja i organiziranja do samog održavanja događanja. Tehnološka rješenja mogu pojednostaviti

Poslovno obrazovanjeKongresni turizam

Što nas očekuje na MEETEX-u Hrvatska­kongresna­industrija­nestrpljivo­iščekuje­prvi­MEETEX­-­Croatian­Meeting­Experience­Summit,­prvu­B2B­burzu­hrvatke­kongresne­industrije,­koji­će­se­održati­u­Zagrebu­od­19.­do­21.­ožujka­ove­godine.­

-­MEETEX­će­na­jednom­mjestu­okupiti­gotovo­sve­dionike­poslovnog­turizma­u­Hr-vatskoj­kao­izlagače­koji­će­imati­priliku­susresti­se­sa­60-ak­pažljivo­probranih­direkt-nih­kupaca­iz­Europe­i­20-ak­domaćih­kupaca­njihovih­usluga.­Osim­toga,­snažno­će­pozicionirati­Hrvatsku­na­europskoj­karti­kongresnog­turizma­jer­gotovo­da­nema­zemlje­ili­destinacije­koja­se­ozbiljno­bavi­ovim­poslom,­a­da­nema­sličan­event­-­kaže­Ranko­Filipović,­predsjednik­Hrvatske­udruge­profesionalaca­kongresnog­turizma.Inozemni­ kupci­ primarno­ dolaze­ iz­ zemalja­ zanimljivih­ hrvatskim­ dobavljačima­usluga­u­poslovnom­turizmu­poput­Velike­Britanije,­Njemačke,­nordijskih­zemalja,­Belgije,­Nizozemske,­Francuske,­Italije,­Poljske­i­Švicarske.­Cijeli­događaj­moderirat­će­dr.­Rob­Davidson,­doajen­u­kongresnoj­industriji,­a­trodnevno­okupljanje­bit­će­kombinacija­B2B­direktnih­sastanaka,­predavanja­atraktivnih­govornika,­stručnih­ra-dionica­te­networking­aktivnosti.

3938 BIZdirekt � ožujak 2019. www.mirakul.hr

Inovativnost i kreativnost prilikom

organizacije događaja ključni

su za zadovoljstvo sudionika, klijenata i cjelokupni uspjeh

eventa.

proces registracije sudionika, pomoći u komunikaciji i umrežavanju, omogućiti inovativnu prezentaciju te cije-lom eventu dati jednu drugu dimenziju.

- U današnje vrijeme event management industrija neza-misliva je bez podrške tehnologije, a u 2019. će tehnološka rješenja biti ključan čimbenik u organizaciji događanja. Inovativno i kvalitetno tehnološko iskustvo čini event personaliziranim, prepoznatljivim, interaktivnim, ori-ginalnim i nezaboravnim te ostavlja snažan dojam na posjetitelje. Tehnologija svakako doprinosi i povezivanju ljudi te stvara uzbudljiva iskustva koja potiču intelektual-nu i emocionalnu angažiranost publike. Glavni cilj takvih rješenja je maksimalna interakcija među sudionicima putem raznih kreativnih, interaktivnih igara i multime-dijalnih performansa te dobivanje direktnog feedbac-ka - objašnjava Ines Marić. Dodaje kako postoje razna tehnološka rješenja koja event manageri trebaju i moraju primjenjivati, primjerice, razni gadgeti, mobilne aplika-cije, proširena stvarnost, chatbotovi, opipljiva tehnologi-ja, virtualna stvarnost i slično, kako bi stvorili autentične događaje koji će ispuniti očekivanja i klijenata i sudionika.

Angažman agencije za organizaciju evenata i konferencija ključan je za uspjeh događajaŽelite li izbjeći rutinski događaj odrađen po već ispro-banim konceptima kojima uglavnom manjka krea-tivnosti, pametno je angažirati agenciju koja je spe-cijalizirana za organizaciju evenata. Uspjeh eventa često ovisi o detaljima te se na njih mora paziti u svim fazama - od osmišljavanja, planiranja do koordinacije dobavljača i same izvedbe eventa. Važan je i izbor prostora koji mora biti u skladu s događanjem, mul-tifunkcionalan, odlično tehnički opremljen, na dobroj lokaciji i s osiguranim parkingom.

- Kako bi zadovoljili posjetitelje, događaji moraju ima-ti jedinstvenu priču te kreirati nezaboravno osobno iskustvo. Isto tako, budući da živimo u vrlo stresnim vremenima, od kvalitetnog eventa se očekuje da bude zanimljiv, interaktivan, uzbudljiv, ali i relaksirajući. Jedan od njih je upravo i naš dječji eko festival, Eko Li-mach Fest, koji će se nakon Zagreba i Kastva, ove go-dine po prvi puta održati u Primoštenu - kaže Marić. Nakon što tvrtka na natječaju odabere organizatora even-ta, agencija će prema predloženom kreativnom koncep-

tu i troškovniku započeti s realizacijom ideje, odnosno odradit će kompleksan i zahtjevan posao koji, između ostalog, uključuje sastanke s dobavljačima, upravljanje troškovima, dizajn i produkciju svih materijala, uređenje prostora, dizajn rasvjete, primjenu tehnologije, komuni-kaciju s medijima i krizni menadžment.

Kongresna ponuda prilagođena zahtjevnijim klijentima Kongresni gosti specifični su iz nekoliko razloga, a zahtjevne klijente više neće zadovoljiti samo odlično opremljena dvorana i suvremena oprema, oni traže obogaćivanje ponude za vrijeme svog poslovnog bo-ravka u destinaciji. Od organizatora se sve više traži kreiranje doživljaja kako bi sudionicima događaj po-stao nezaboravno iskustvo.

- Inovativnost i kreativnost prilikom organiza-cije događaja ključni su za zadovoljstvo sudionika, klijenata i cjelokupni uspjeh eventa. Jer inovativni i kreativni događaji stvaraju originalan doživljaj te učinkovitije prenose ključne poruke željenoj publici. Osim toga, izrazito je važno kreirati razne inovativne interaktivne aktivnosti kako bi iskustvo sudionika bilo što posebnije i kvalitetnije. Danas, u moru informa-cija, posjetitelji zapravo očekuju višestruko osjetilno iskustvo, sadržaje koje mogu osjetiti, dodirnuti, čuti, pomirisati, iskreno doživjeti. Takvo iskustvo zaista je moćno jer vodi ka novim informacijama, znanjima, vještinama, a najvažnije od svega, dovodi do porasta kupovine, odnosno prodaje brenda ili proizvoda - obja-snila je Marić.

Eventi i konferencije mogu biti dobra prilika za sponzoreInvesticija u sponzorstvo kongresa, konferencije ili bilo kojeg drugog eventa može rezultirati nevjerojat-nim povratom ulaganja. Budući da uvijek postoji po-veznica između događaja i sponzora, tvrtke mogu za manje uloženog novca doći do ciljane publike nego što je to slučaj prilikom marketinških kampanja.

Tvrtka sponzor učinit će svoj brend vidljivim kroz različite elemente događaja i privući pozornost sudio-nika što, ovisno o veličini eventa, može značiti da će dobiti pristup tisućama ljudi na svom ciljanom tržištu. Važni događaji uvijek su dobro medijski popraćeni što će sigurno povećati doseg branda, njegovu prepoznat-ljivost i doprinijeti jačanju imidža tvrtke. Promocija događaja uključuje društvene mreže, oglašavanje u tiskovinama, na radiju pa čak i televizijske reklame, a za vrijeme tih kampanja koristit će se ime i logo-tip sponzora. Eventi također omogućuju interakciju sa sudionicima koji mogu odmah isprobati proizvod ili uslugu. A, kako je cilj svakog organizatora da event prođe u opuštenom i dobrom raspoloženju, velika je vjerojatnost da će sudionici stvoriti i pozitivne asocija-cije na proizvode ili usluge sponzora.

Kongresni turizam

Izvor: www.iccaworld.org

­ 1.­ Barcelona­ 2.­ Pariz­ 3.­ Beč­ 4.­ Berlin­ 5.­ London

­ 6.­ Singapur­ 7.­ Madrid­ 8.­ Prag­ 9.­ Lisabon­ 10.­ Seul

Najpopularnije kongresne destinacije

Barcelona

4140 BIZdirekt � ožujak 2019. www.mirakul.hr

Kongresni turizam

Praćenjem aktualnosti s tržišta nekretnina poduzeće može ostvariti značajne benefite Pravilne odluke kod izbora i upravljanja nekretninama u suvremenom poslovnom svijetu značajno utječu na uspješnost poslovanja poduzeća, ali i šalju sliku svim zainteresiranim stranama o stanju u poduzeću.

Pripremio: Danijel Knežević

Specifičnost građana Republike Hrvatske u odnosu na građane određenih drugih zemalja Europe, primjerice Švedske i Švicarske, jest navika i običaj posjedovanja vlastite nekretnine. Međutim, u poslovnom svijetu ta-kvo se što ne podrazumijeva. Pravilan izbor i upravlja-nje nekretninom značajno može utjecati na konkuren-tnost poduzeća, a svaka odluka koja u tom smislu nije optimalna predstavlja gubitak za poduzeće. Zbog toga je važno imati spoznaje o stanju i cijenama nekret-nina, poreznim aktualnostima i novostima na tržištu nekretnina kako bi poduzeće iskoristilo sve prednosti koje izbor primjerene nekretnine nosi sa sobom (pri-hvatljiv trošak, prepoznatljivost, zadovoljstvo zaposle-nika, kupaca, itd.).

Stanje i cijene na tržištu nekretnina u Republici Hrvat-skojU posljednje vrijeme stanje na tržištu nekretnina ta-kvo je da ponuda i potražnja nisu uravnotežene, a to se da zaključiti iz brojnih stručnih analiza koje se javno mogu pronaći, a koje navode da potražnja za nekret-ninama postoji i da je u porastu. Povećana potražnja uzrokuje povećanje cijena i postavlja se pitanje do koje će razine cijene rasti, odnosno pri kojoj razini cijena će se ponuda i potražnja uravnotežiti.

- Hrvatska je i u trećem tromjesečju 2018. godine (četvrto tromjesečje za redom) nastavila sa snažni-jim godišnjim stopama rasta cijena stambenih ne-kretnina u odnosu na prosjek EU. Naime, godišnje stope rasta cijena u EU kreću se oko 4% (u trećem tromjesečju 4,3%), dok je u Hrvatskoj stopa rasta u posljednja četiri tromjesečja u prosjeku iznosila 6,8%. Unatoč nešto snažnijim stopama rasta u od-nosu na prosjek EU, treba naglasiti da oporavak cije-na u Hrvatskoj, u odnosu na EU i usporedive zemlje (osim Italije), traje puno kraće. Naime, uzastopni rast cijena u EU traje posljednjih 19 tromjesečja, dok je pozitivan niz u Hrvatskoj prisutan posljed-njih šest. Kod analize kretanja cijena stambenih ne-kretnina u Hrvatskoj važno je napomenuti da tržište nekretnina ostaje visoko segmentirano. Unatoč ku-mulativnim pokazateljima, cijene na tržištu i dalje su visokodiferencirane - na pojedinim mikroloka-cijama postoje značajne razlike. Naime, nekretnine privlačne lokacije te visoke kvalitete gradnje uo-bičajeno nisu pod značajnijim utjecajem promjena na tržištu (u vrijeme kada su cijene nekretnina u prosjeku bilježile pad takve nekretnine nisu bilježile bitnije pomake cijena na niže razine, uglavnom su i bilježile stagnaciju ili blaži rast cijena). Privlačna lo-

Ako želite sami tražiti nekretnine,

specijalizirane tražilice poput Crozilla.com,

GoHome.hr, Njuškalo.hr ili Prvikvadrat.hr,

najbolja su mjesta za početak potrage.

Nekretnine

kacija uz kvalitetu gradnje svakako su glavni čimbe-nici koji određuju krivulju potražnje za stambenim nekretninama, navode analitičari Raiffeisen banke.- Najveća potražnja u drugoj polovici 2018. godine i početkom ove godine je za stanovima u Zagrebu (pogotovo novogradnjom) a zatim i u većim grado-vima u priobalju (Split, Pula, Rijeka, Poreč, Zadar). Cijene nekretnina - posebice stanova, apartmana i kuća - u stalnom su rastu u Gradu Zagrebu i prio-balnom području gdje su zabilježeni najveći porasti cijena gledano po četvornom metru. Većoj potražnji pogodovali su i subvencionirani krediti od strane RH čime se u kratko vrijeme stvorile hitnost i velika potražnja, mali manevarski prostor za pregovaranje o cijeni, a što je u konačnici rezultiralo rastom ci-jena do 20% na pojedinim lokacijama u odnosu na početak i kraj 2018. godine. Cijene nisu porasle na cijelom teritoriju Hrvatske, kao što nisu porasle niti na cijelom području npr. Zagreba. Cijene su porasle samo određenim nekretninama i na određenim lo-kacijama. Razlog većim cijenama jest akumulirana potražnja, posebice stoga što se u posljednje vrije-me dobro prodaju kvalitetni projekti. Radi se o no-vogradnjama izuzetne kvalitete i na dobrim lokaci-jama. Kako je građevinski sektor dulje razdoblje bio devastiran zbog gospodarske krize, to je rezultiralo smanjenjem zaposlenih u građevinskom sektoru u RH. Nagla veća potražnja rezultirala je i većom ci-jenom gradnje, a u konačnici i većom cijenom no-vogradnja u prodaji, kaže Zoran Šupe, član uprave OTP Nekretnina.

Porezna promjena obuhvatila je i porez na promet ne-kretninamaNajavljene promjene poreznih zakona od strane Mi-nistarstva financija su od 1.1.2019. stupile na snagu. Tako se prema „novom“ Zakonu o porezu na promet nekretninama (pročišćeni tekst, NN 115/16, 106/18, na snazi od 1.1.2019.) porez na promet nekretnina plaća po stopi od 3% umjesto dotadašnjih 4%. Svaka porezna izmjena koja umanjuje poduzetnicima stopu i iznos poreza koji trebaju platiti pozitivno se percipira, a iste bi takve implikacije trebala imati i na promet ne-kretninama u Republici Hrvatskoj.

- Prema dostupnim analizama nekretninskih portala (Njuškalo i drugi portali), tražene su cijene u cijeloj zemlji u kolovozu 2018.g. bile prosječno više za 7% u odnosu na isti mjesec 2017.g., odnosno 11% u odno-su na kolovoz 2016. Unatoč porastu cijene kvadrata, ukupan je broj nekretninskih transakcija u padu. Sva-ko smanjenje poreznih davanja apsolutno je pozitivno, pa tako i smanjenje PPN-a na 3 %, što će vjerojatno rezultirati i prikazivanju realnih kupoprodajnih cijena u ugovorima za rabljene nekretnine i povećanim op-segom transakcija takvim nekretninama u narednom razdoblju, navodi Ivan Stojević, dipl.ing.grad., direktor

PBZ Nekretnina.- Smanjenje porezne stope na promet nekretninama s 4% na 3% od 1. siječnja 2019. godine, uz nastavak programa državnog subvencioniranja stambenih kre-dita (u ovoj i u 2020. godini) te rast optimizma po-trošača, mogao bi pozitivno utjecati na povećanje potražnje za stambenim nekretninama. S konačnim podatcima o prodanim stanovima u 2018. godini bit će zanimljivo vidjeti je li i koliko je mjera državnog subvencioniranja stambenih kredita pridonijela rastu prodaje stanova, a koliko je smanjenje poreza na pro-met nekretninama pridonijelo mogućem rastu prodaje u ovoj godini. Naime, i u 2017. godini porez na pro-met nekretninama smanjen je s 5% na 4%, dok je broj transakcija stanovima na području RH pao za gotovo 9%. Prema podacima EIZ i MGIPU broj transakcija stanovima u 2016. godini iznosio je 21.819, dok je u 2017. godini pao na 19.860. Međutim, s obzirom na to da postoji mogućnost da podaci o transakcijama u 2017. godini nisu cjeloviti, godišnju stopu pada broja transakcija treba uzeti s oprezom, smatraju analitičari Raiffeisen banke.- Ovo je jedan od čimbenika koji će zasigurno utje-cati na tržište nekretnina. Svaki iskorak u poreznom rasterećenju ima potencijala stvoriti neki zamašnjak za razvoj tržišta. Međutim, s obzirom na složenost našeg tržišta i osjetljivo razdoblje u kojem se nalazimo, ne-zahvalno je prognozirati koliko će to pozitivno utjecati na tržište u cjelini. U budućnosti moramo biti cjenov-no konkurentni i moramo razvijati nove proizvode koji će pokriti šire ciljne skupine kupaca kako bi i takvi pozitivni koraci imali značajniji utjecaj, navodi Robert Pokrovac, član uprave Erste nekretnina.

Iako se većina stručnjaka slaže oko pozitivnog utjecaja promjene poreza na nekretnine na tržište nekretnina u Republici Hrvatskoj, postoje i „opreznija“ razmišlja-nja, prema kojima se uz smanjenje poreza na promet nekretnina treba obratiti pozornost i na cijenu nekret-nina.- S obzirom na rast cijena svih vrsta nekretnina, pret-postavlja se da smanjenje stope poreza na promet ne-kretnina neće biti osnovni motiv za kupnju nekretni-ne. Pretpostavlja se da će umanjeni porez na promet nekretnina „pojesti“ sve više cijene nekretnina te da mjera kojom se umanjuje ukupan iznos kupoprodaje neće biti presudan faktor, kaže Zoran Šupe, član upra-ve OTP Nekretnina.

Promjene u sustavu e-NekretninePrema dostupnim informacijama Ministarstva gospo-darstva i prostornog uređenja, na kraju 2018. godine napravljene su određene izmjene u sustavu e-Nekret-nine - informacijskom sustavu tržišta nekretnina u Republici Hrvatske. Tako iz Ministarstva gospodarstva i prostornog uređenja navode kako su u sustavu e-Ne-kretnine implementirani cjenovni blokovi (prikazi na

Svaka porezna izmjena koja umanjuje poduzetnicima stopu i iznos poreza koji trebaju platiti pozitivno se percipira, a iste takve implikacije bi trebala imati i na promet nekretninama u Republici Hrvatskoj.

Nekretnine

4342 BIZdirekt � ožujak 2019. www.mirakul.hr

Kretanje potražnje za luksuznim nekretninama u Republici HrvatskojLuksuzna­dobra,­u­pravilu,­imaju­veću­potražnju­u­vremenima­kada­gospodarstvo­raste­i­kada­dohoci­značajno­premašuju­egzistencijalne­potrebe­građana,­odnosno­kada­prihodi­poduzeća­značajno­nadmašuju­rashode­poduzeća.­Luksuzne­nekretni-ne­ne­bi­trebale­posebno­odstupati­od­navedenog,­ali­ipak­postoje­brojni­čimbenici­koji­mogu­utjecati­na­potražnju,­primjerice,­vlasništvo­nekretnine:­domaće­ili­strano,­podrijetlo­kupca­nekretnine­i­slično.­Zbog­toga­i­stručnjaci­koji­se­bave­nekretnina-ma­navode­mnogobrojne­aspekte­koji­utječu­na­potražnju­ i­ kretanje­potražnje­za­luksuznim­nekretninama­u­Republici­Hrvatskoj.-Hrvatska­ ima­snažan­potencijal­u­ razvijanju­ takvih­projekata,­ali,­nažalost,­ to­ još­uvijek­nije­značajan­segment­našeg­ tržišta.­Kada­govorimo­o­ luksuznim­nekretni-nama,­moramo­biti­ svjesni­ da­ sama­građevina­ne­ čini­ luksuz­ već­ sve­ ono­ što­ ju­okružuje,­od­infrastrukture­pa­do­sadržaja­koji­se­nudi­u­bližem­i­širem­okruženju.­Taj­ je­segment­ tržišta­ izuzetno­zahtjevan­ te­su­potrebe­ tih­kupaca­puno­složenije­od­potreba­drugih­segmenata­kupca.­Danas­to­nije­usklađeno,­a­također­ je­važno­naglasiti­kako­ti­kupci­luksuzne­nekretnine­u­Hrvatskoj­stavljaju­u­odnos­s­ponudom­ne­samo­u­široj­regiji­već­i­na­globalnoj­razini,­a­tu­je­konkurencija­izuzetno­velika.­Stoga,­kada­govorimo­o­tržištu­ luksuznih­nekretnina,­više­bismo­trebali­govoriti­o­njegovom­potencijalu­nego­o­trenutnom­stanju,­kaže­Robert­Pokrovac,­član­uprave­Erste­nekretnina.­

-­Sve­ je­veća­potražnja­za­ luksuznim­nekretninama­u­RH,­pogotovo­za­ luksuznim­nekretninama­ugostiteljske­i­turističke­namjene,­kako­u­priobalju­tako­i­u­većim­gra-dovima,­posebno­u­Zagrebu.­Vlasnici­hotela­i­hotelskih­lanaca­u­stalno­rade­na­po-dizanju­kvalitete­ugostiteljskih­i­turističkih­nekretnina,­podizanju­kvalitete­smještaja­i­usluga­svih­vrsta­u­želji­za­privlačenjem­gostiju­veće­platežne­moći.­Također,­veća­je­potražnja­za­luksuznim­nekretninama­stambene­namjene­u­većim­gradovima­(Za-greb,­Split,­Pula,­Dubrovnik)­što­je­rezultat­akumulirane­potražnje­bez­adekvatnog­odgovora­u­gradnji­tijekom­duljeg­razdoblja.­U­posljednje­se­vrijeme­posebno­dobro­prodaju­kvalitetni­objekti­koje­karakterizira­novogradnja­i­dobra­lokacija,­navodi­Zo-ran­Šupe,­član­uprave­OTP­Nekretnina.­-­Tržište­luksuznih­nekretnina­u­RH­zasigurno­ima­svoje­kupce.­Tu­se­ubrajaju­stanovi­u­Zagrebu­po­3000­-­4000­€/m²,­gdje­se­prvenstveno­misli­na­kvalitetno­projektirane­i­prvoklasno­izvedene­stambene­kuće­u­Zagrebu­na­prvoklasnim­lokacijama,­kao­i­takvi­objekti­s­bazenima­duž­cijele­Jadranske­obale­(Rovinj,­Opatija,­Zadar,­Split,­Du-brovnik,­Hvar,­Korčula...­),­pozicionirani­uz­samo­more­s­vrhunskim­vizurama,­poje-dine­lokacije­u­Istri­(Motovun,­Grožnjan).­Riječ­je­o­segmentu­tržišta­gdje­za­nekret-ninu,­ako­ima­sve­karakteristike­luksuzne­nekretnine,­cijena­"nije­problem".­Radi­se­o­iznosima­od­milijun­pa­i­do­nekoliko­milijuna­€.­Postoji­široki­krug­kupaca­koji­su­spremni­platiti­nekretninu­koja­zadovoljava­današnji­visoki­prag­njihovih­očekivanja,­kaže­Ivan­Stojević,­dipl.ing.grad.,­direktor­PBZ­Nekretnina.

Nekretnine

Odluka o najmu ili izgradnji poslovnog prostora, u svakom slučaju, ovisi o financijskim mogućnostima poduzeća, ali važno je naglasiti da to nije jedini čimbenik koji utječe na ovu odluku.

karti koji označavaju najmanja moguća područja na kojima nekretnine sličnih karakteristika imaju pribli-žnu razinu cijena) za cijelo područje Republika Hrvat-ske, da ih je napravljeno 16934 - najviše njih u Gradu Zagrebu - 690, u Splitu, primjerice, 120 - kao i da je njihovom implementacijom u sustav e-Nekretnine stvorena mogućnost dohvaćanja podataka o odabra-nim nekretninama unutar cjenovnog bloka određene namjene. Primjerice, cjenovni blokovi mogu biti stam-bene, gospodarske i raznih drugih namjena.

Mogućnost kupnje poslovnih prostora u vlasništvu Re-publike HrvatskeNa internetskim stranicama Ministarstva državne imovine raspisano je nekoliko javnih poziva za podno-šenje ponuda za kupnju nekretnina u vlasništvu Repu-blike Hrvatske. Većina raspisanih javnih poziva ističe u drugoj polovici veljače, a jedan je raspisan s rokom za podnošenje ponuda 18. ožujka 2019. godine do 10 sati. U tom pozivu postoji trinaest nekretnina poreda-nih rednim brojevima, a za svaku je navedena cijena i iznos jamčevine u kunama, površina u metrima kva-dratnim, troškovi procjene i energetskog certifikata kao i opis.

Planirana energetska obnova komercijalnih nestambe-nih nekretnina do 2020. godineVlada Republike Hrvatske 2014. je godine donijela Program energetske obnove komercijalnih nestam-benih zgrada za razdoblje 2014. – 2020. godine s detaljnim planom energetske obnove komercijal-nih nestambenih zgrada za razdoblje 2014. – 2016. godine s ciljem značajne uštede energije. Uskoro će obnova komercijalnih nestambenih zgrada planirana navedenim programom završiti, a učinci obnove bit će vidljivi u budućnosti. Međutim, završetkom tog programa ne završava i potreba za uštedom energi-je i racionalnim korištenjem resursa. Prema infor-macijama Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, od 1. siječnja 2019. će javne zgrade, a od 1. siječnja 2021. će sve zgrade koje će se graditi i obnavljati trebati biti zgrade gotovo nulte energije.

Kako doći do poslovnog prostora - najam ili izgradnja vlastitog poslovnog prostoraVjerojatno se velika većina poduzetnika u jednom trenutku svog poslovanja našla u dvojbi između naj-ma i izgradnje vlastitog poslovnog prostora. U po-četku poslovanja priča je dosta jednostavna, većina poduzetnika nema dovoljno kapitala za izgradnju poslovnog prostora pa kreću s poslom u iznajmlje-nom prostoru. Međutim, s razvojem i rastom podu-zeća mijenjanju se potrebe i preferencije poduzeća u smislu vlastitog prostora i izgradnje identiteta. Odluka o najmu ili izgradnji poslovnog prostora, u svakom slučaju, ovisi o financijskim mogućno-stima poduzeća, ali važno je naglasiti da to nije je-

dini čimbenik koji utječe na tu odluku. Jasna vizija poduzetnika može biti najvažnija kada se donose odluke takve vrste. Poduzetnik koji zna kamo ide, imat će bolje pretpostavke za donošenje odluke koja će biti bolja za poduzeće. Postoje primjeri poduze-ća u bližoj prošlosti koji su zbog želje za širenjem poslovanja kupili objekte, poslovne prostore i drugu materijalnu imovinu, a da su pritom zanemarili mo-gućnost da budući novčani tokovi neće biti dovoljni za pokrivanje svih tih troškova zbog čega su bili na rubu stečaja, dok su neki i proglasili stečaj. Dakle, izgradnja vlastitog prostora je prihvatljiva opcija ako neće značajno ugroziti financijsku stabilnost poduzeća.

Trendovi u uređenju poslovnih prostoraU vremenu kada su kupci, potrošači i klijenti infor-macijski pismeni, kada su im dostupne velike količi-ne informacija, kada je konkurencija aktivna i kada su zahtjevi veliki, uređenje poslovnog prostora je nešto što značajno utječe na reputaciju poduzetnika. Izgled poslovnog prostora puno govori o organizacijskoj kul-turi i stanju u poduzeću, a i šalje sliku na van. Osim toga, uređenje poslovnih prostora treba imati i kom-ponentu modernog dizajna pri čemu ne treba zanema-riti i funkcionalnost prostora. Promatrajući sajmove s temom proizvodnje, uređenja i dizajna poslovnih prostora, može se zaključiti kako su prevladavajuća tri trenda. Prvi je da poslovni prostor treba biti autentič-no uređen i da treba isticati vrijednosti koje poduzeće zastupa. Primjerice, materijal od domaćih proizvođača, rasvjeta koja brine o prirodi, obilježja koja ističu po-sebnosti poduzeća itd. Drugo je da se treba vidjeti ja-sna nit vodilja kod uređenja prostora jer se na taj način šalje poruka da postoji jasna vizija poduzeća, a treće je da treba biti prilagođeno potrebama korisnika, što znači da treba biti funkcionalno uređen i oku ugodan.

Dnevni najam stanova - aktualnost na tržištu iznajmlji-vanja nekretninaMože se reći da je dnevni najam stanova u Republici Hrvatskoj prepoznat tek nekoliko posljednjih godina, a razlog vjerojatno leži u tome što su određeni turi-stički događaji kao što su Advent u Zagrebu i Ultra Europe festival u Splitu ukazali na nedostatak takve vrste usluge u Republici Hrvatskoj, a posebno u ve-likim gradovima. Primjerice, iz razgovora s osobama koje se bave dnevnim iznajmljivanjem stanova može se saznati da u Zagrebu gotovo da ne postoji stan u bližem centru koji bi se još mogao iskoristiti za ulazak u taj posao, što ukazuje na to da su mnogi poduzetnič-ki orijentirani pojedinci upravo u dnevnom iznajmlji-vanju stanova ugledali priliku za zaradom. Također, te osobe navode kako prilika za zaradom stvarno postoji, ali prije ulaska u posao, potrebno je obratiti pozornost na nekoliko stvari. Prije svega, potrebno je istražiti ponudu stanova na tržištu, jer stanje i kvaliteta sta-

Grad Valpovo od svibnja postaje bogatiji za poduzetnički inkubator i akcelerator

Poboljšanje­ dostupnosti­ poduzetničko-poslovne­ infrastrukture­ na­ razini­županije­ i­ olakšani­ rast­ i­ razvoj­ poduzetništva­ svrha­ su­projekta­ „BIT­NET­–­Umrežavanjem­do­razvoja­poduzetništva­u­Valpovštini­i­Miholjštini“.­Središnji­je­cilj­vezan­uz­privlačenje­investicija,­stvaranje­mogućnosti­za­otvaranje­novih­radnih­mjesta­te­povećanje­broja­proizvoda­i­usluga­kroz­proširenje,­izgradnju­i­opremanje­moderne­infrastrukture­u­Valpovu­i­Donjem­Miholjcu.Jedna­od­aktivnosti­u­projektu­je­i­izgradnja­poduzetničkog­inkubatora­i­akcelera-tora­u­Zoni­malog­gospodarstva­u­Valpovu­sa­sedam­ureda,­co-working­prosto-rom,­konferencijskom­dvoranom­i­tri­edukacijsko-proizvodna­centra.­Osim­toga,­radi­se­i­na­proširenju­kapaciteta­postojećeg­inkubatora­u­Donjem­Miholjcu.-­Radovi­na­svim­aktivnostima­trebali­bi­biti­završeni­u­zadanom­roku,­tijekom­travnja.­Na­novoizgrađenom­inkubatoru­u­Valpovu­postavljeni­su­krov­i­stolarija,­kao­i­instalacije­unutar­objekta­-­najavio­je­direktor­Valpovačkog­poduzetničkog­centra,­Vanja­Miličević.­

EU sufinanciranjeProjekt­ vrijedan­ 11.935.871,63­ kune­ sufinancira­ Europska­ unija­ iz­ Europskih­strukturnih­i­investicijskih­fondova,­a­traje­od­1.­veljače­2017.­do­1.­svibnja­2019.­Nositelj­projekta­je­Grad­Valpovo,­a­partneri­su­Valpovački­poduzetnički­centar,­Poduzetnički­inkubator­OSVIT­i­Miholjački­poduzetnički­centar­LRA.

Projekt­je­sufinancirala­Europska­unija.­Sadržaj­ovog­članka­isključiva­je­odgovornost­Grada­Valpova.

Nekretnine

na mogu utjecati na početak i troškove ulaska u posao. Neke nekretnine su odmah spremne za iznajmljivanje, dok u neke treba ulagati kako bi bile konkurentne. Nadalje, stanovi koji se nalaze izvan centra grada nisu toliko traženi kao stanovi u centru grada, pogotovo u Zagrebu, zbog čega se može zaključiti kako je lokacija presudan čimbenik potražnje. Isto tako, lakše se iznaj-mljuju stanovi do 50 kvadrata nego stanovi od 100 i više kvadrata, a s proširenom turističkom ponudom postoji mogućnost za cjelogodišnjim poslovanjem i stvaranjem prihoda.

4544 BIZdirekt � ožujak 2019. www.mirakul.hr

Prilagodba hotelskog prostora individualnim potrebama postaje sve važnijaOsim novih tehnologija koje su postale nužan segment, ekološka osviještenost i dizajn uz pomoć kojeg se stvara iskustvo najvažniji su trendovi u uređenju hotela. Većinu tih trendova diktiraju upravo moderni gosti, primjerice, milenijalci i digitalni nomadi, pa je stoga važno upoznati se s njihovim potrebama i interesima.

Pripremila: Maja Belušić

U 2018. godini prvi su put u posljednjih

nekoliko godina izostale visoke stope

rasta noćenja i dolazaka u udarnim ljetnim mjesecima. Stoga

je nužno, osim poboljšanja kvalitete

turističkog proizvoda, investirati

i u hotelski smještaj.

Opremanje hotela

Još je jedna uspješna turistička godina iza nas, što poka-zuju i podatci sustava eVisitor prema kojima je u 2018. godini broj dolazaka stranih turista porastao za 6,27%, odnosno broji ukupno 17.495.235 dolazaka. Broj dola-zaka domaćih turista veći je za 9,23%, odnosno broji 2.224.094 dolaska. Riječ je o ukupnom rastu dolazaka od 6,59%, ali broj noćenja porastao je za 3,87%. No, hotelski smještaj u Hrvatskoj još uvijek zauzima manji dio udjela u ukupnim smještajnim kapacitetima. Tre-bao bi zauzimati udio od bar 18%, a zauzima oko 16%. U 2018. godini ukupan broj kreveta u komercijalnim smještajnim kapacitetima povećan je za oko 7%, dok su hoteli povećali kapacitete za samo 2,5%. Tako je, u odnosu na 600 000 kreveta u apartmanima, registrira-no oko 172 000 kreveta u hotelima. Riječ je o uvjerljivo najmanjem udjelu hotelskog smještaja u Europskoj uni-ji, gdje je prosjek puno veći pa doseže čak 60%.

Kada govorimo o hotelskom smještaju Istra i dalje dominira, s gotovo trećinom ukupnih kapaciteta u toj vrsti objekata. Nakon Istre slijede Splitsko-dalmatin-ska i Primorsko- goranska županija, a na kontinentu prednjači Zagreb. U hotelskom smještaju najveći udio u prometu ostvaren je objektima s 4 zvjezdice (45%), a potom slijede objekti s 3 zvjezdice (32%). Hotela s pet zvjezdica još uvijek ima premalo.

Treba napomenuti da su u 2018. godini prvi put u posljednjih nekoliko godina izostale visoke stope ra-sta noćenja i dolazaka u udarnim ljetnim mjesecima. Stoga je nužno, osim poboljšanja kvalitete turistič-kog proizvoda, investirati u hotelski smještaj. Prema smjernicama Strategije razvoja turizma Republike Hr-vatske do 2020. godine predviđen je porast hotelskih kapaciteta više kategorije, ali i unapređenje kvalitete ostalog smještaja.

Ove se godine u Hrvatskoj otvara nekoliko značajnih hotela, a svakako je najimpresivniji Hotel Park u Ro-vinju, istarske tvrtke Maistra. Riječ je o najvećoj ho-telskoj investiciji posljednjih godina, vrijednoj više od 600 milijuna kuna.

Hoteli i potrebe novih generacija turistaKada govorimo o nadolazećim trendovima u svijetu turizma, prilagodba potrebama i navikama milenija-laca je najvažnija. Riječ je o „generaciji Y“ kojoj pri-padaju rođeni između 1980. i 1996. godine. Negdje se kao kraj generacije uzima 2000. godina i zato se još nazivaju milenijalci. Riječ je o prvoj informatičkoj generaciji, a društvene mreže i Google nezaobilazni su dio njihovih života. Socijalno su osjetljivi, uglav-nom ekološki osviješteni, globalno orijentirani te in-formatički pismeni. Poznavanje interesa i predviđanje ponašanja te skupine gostiju može biti itekako kori-sno pri uređenju hotela. - Kada je riječ o milenijalcima, hotelijeri postaju svje-sni koliki utjecaj na ovu skupinu gostiju imaju razni blogeri i influenceri. Iz spomenutog razloga sve više hotela stvara takozvane „selfie kutke“ , prostore koji bi potaknuli gosta na fotografiranje i promoviranje ho-tela u objavi na društvenoj mreži. Za minimalna ula-ganja može se ostvariti jako dobra promocija koju će kreirati sami gosti dijeljenjem svojih objava na druš-tvenim mrežama - kaže Lidija Nikolac Katić, marke-ting manager u Megabooker.hr.

Prema istraživanju koje je proveo turistički servis Hipmunk, 72% milenijalaca putovalo je prošle go-dine više nego ikada prije. Isto tako, 55% njih kaže da bi produžilo poslovno putovanje kako bi malo odmorili. Upravo ova generacija traži zanimanja i poslove koji će im omogućiti putovanja jer čak 38% njih redovno ide na poslovna putovanja. Oni su definirali pojam „digitalni nomadi“, a riječ je o osobama koje obično rade na putu i uglavnom gdje postoji pristup Internetu. U pravilu bave se zanima-njima koja, zahvaljujući Internetu, mogu obavljati bilo gdje na svijetu. - Kada se radi o potrebama digitalnih nomada više nije ni potrebno spominjati važnost dobre WiFi veze, pro-storija za printanje te rad na računalu. Poslovni putnici naprosto očekuju da će u hotelu zateći dobru internet-sku vezu i mirnu prostoriju za neometan rad - napo-minje Lidija Nikolac Katić iz Megabookera.

Opremanje hotela

Stoga je prilagodba hotelskog prostora individualnim potrebama postala sve važnija. Drugim riječima, dizaj-neri imaju zadatak velikim prostorima hotela osmisliti više funkcija, kako bi hotel postao mjesto druženja, a ne samo boravka. Gostima se mora pružiti prostor za formalne i neformalne sastanke. Tu nije riječ o prosto-rima iza zatvorenih vrata, nego o otvorenom prostoru spojenom s ostatkom hotela, a u sklopu kojeg je izdvo-jeni privatni kutak.

Upravo su inovativan način uređenja i posebna atmos-fera karakteristike difuznih hotela. Izraz difuzni ili raspršeni hotel nastao je u Italiji početkom 80-ih go-dina u pokrajini Friuli. Cilj kreiranja modela difuznih hotela, tj. Albergo Diffuso modela, bio je pojačati as-pekt gostoljubivosti u sklopu turističke ponude te pro-movirati kulturu i tradiciju kraja. Difuzni hotel nije klasični hotel jer gosti borave u zasebnim smještajnim jedinicama - sobama, apartmanima ili kućama koje su raspršene na širem području. Svaka smještajna jedinica može biti drugačije uređena kako bi se razlikovala od ostalih. Ono što sve smještajne jedinice imaju zajed-ničko je prostor recepcije hotela, a s koje se upravlja svim smještajnim jedinicama. Razvojne mogućnosti difuznih hotela mnogobrojne su, a naročito u sklopu kulturnog turizma, cikloturizma, gastronomije i eno-logije, ruralnog i planinskog turizma te ekoturizma.

Održivi hotel više nije onaj samo ekološki osviještenUdruga poduzetnika u hotelijerstvu Hrvatske do sada je dodijelila 49 certifikata „Sustainable hotels and spas by UPUHH“. Sam pojam održivi hotel ne odnosi se isključivo na odgovorno postupanje prema okolišu, već uključuje i društvenu komponentu. Riječ je o hotelima u čijim se restoranima poslužuje lokalno proizvedena organska hrana. U takvim hotelima sav otpad koji na-staje trebao bi se reciklirati te po mogućnosti ponov-no iskoristiti u samom hotelu - primjerice, samljeti za proizvodnju bioplina. Elektroničku opremu bi trebalo birati prema mogućnostima kasnijeg recikliranja i, naravno, prema energetskim specifikacijama. Poželjni su sustavi elektroničke regulacije klimatizacije po so-bama te pametni sustav upravljanja rasvjetom u hod-nicima koji reagira na zvuk i pokret. Osim električne energije, važna je i ušteda vode.

Namještaj bi također trebao biti nabavljen od lokal-nih proizvođača. Time se podupire lokalna proizvod-nja i osigurava izradu od certificiranih organskih i fair trade materijala. - Manji hotelski objekti vjerni su većinom lokalnim proizvođačima namještaja, dok luksuzniji hotelski objekti, a pogotovo strani investitori, pri uređenju se često odlučuju za strane vodeće proizvođače namješta-ja. Najčešće je tu riječ o keramičkim pločicama, sofa-ma i foteljama, dok se stolarija, kreveti i madraci često nabavljaju po nacrtima i specifikacijama od domaćih

proizvođača. Objekti kategorizacije četiri i pet zvjezdi-ca za uređenje uglavnom zahtijevaju i koriste najfinije prirodne materijale - kaže nam Jasminka Rajković, di-rekorica tvrtke Hever d.o.o., koja se bavi opremanjem hotela i apartmana.Važno je da dizajn hotela povoljno utječe na zdravlje gostiju, a to uključuje i više prirodnog svijetla te svje-žeg zraka. Upravo zelene oaze i vrtovi ukomponirani u arhitekturu hotela čine okoliš zdravijim. Zanimljivi su i zeleni zidovi koji se mogu instalirati na gotovo sve vrste podloga: na zidove, stropove, namještaj i sl. Riječ je o zidnoj instalaciji s biljkama, a takav zid daje dodatnu zelenu notu hotelu.

Potrošni materijal u hotelima jedno je od važnijih ekoloških pitanja. Naime, svakodnevno se u hotelima diljem svijeta iskoriste milijuni boca sapuna i šampo-na. Bez obzira na to iskoristi li se sredstvo do kraja ili samo manji dio, bočica se baca u smeće. Rješenje je u zamjeni jednokratnih plastičnih bočica s posebnim

Pojam održivi hotel ne odnosi se isključivo na odgovorno postupanje prema okolišu, već uključuje i društvenu komponentu. Riječ je o hotelima u čijim se restoranima poslužuje lokalno proizvedena organska hrana.

Kako hoteli mogu stvoriti nova iskustva za goste?

Živimo­u­ekonomiji­ iskustva­ te­hotel­ više­nije­ samo­prenoćište­ i­mjesto­odmora,­nego­prostor­za­uživanje,­druženje­ i­ rad.­Osim­udobnosti­ i­ funkcionalnosti,­hotel­svojim­autentičnim­dizajnom­mora­stvoriti­posebno­iskustvo.­Stoga­hoteli­danas­po-staju­zanimljiviji,­ekološki­osviješteni­i­tehnološki­napredniji.­Važni­su­svi­elementi­interijera,­ali­i­dizajn­zajedničkih­prostora­te­hotelskih­soba.­

-­Danas­nije­lako­zadovoljiti­goste­jer­većina­njih­ima­visoka­očekivanja,­žele­doživjeti­onaj­„wow“­osjećaj­ -­osjećaj­ iznenađenja­ i­autentičnosti.­Kada­gost­ušeta­u­hotel,­prvo­što­zamijeti­je­njegov­dizajn,­izgled­i­atmosferu­koja­vlada­u­hotelu.­Većina­go-stiju­zamjećuje­i­stil­u­kojem­je­hotel­uređen,­zamjećuju­boje,­namještaj,­osvjetljenje,­neki­detalj.­Što­god­vidjeli­ ili­osjetili,­potaknut­će­njihovo­iskustvo.­Odličan­dizajn­uključuje­osjetila,­mami­ljude­i­stvara­vizualnu­priču­koju­će­gost­pamtiti­dugo­nakon­odlaska.­Dizajnerski­talent­leži­u­njihovoj­sposobnosti­stvaranja­doživljaja­i­iskustva­gostiju­koji­trebaju­biti­istinski,­jedinstveni­i­nezaboravni­-­­smatra­Jasminka­Rajković.­Predvorje­hotela­ ili­ lobi­više­nije­ rezerviran­samo­za­ recepciju,­nego­ je­ riječ­o­ho-telskom­životnom­prostoru.­Kao­takav,­mora­biti­prilagođen­gostima­koji­odmaraju­ili­ rade.­ ­Važni­su­udobni­stolci,­ fotelje,­ali­ i­prostor­za­rad.­Digitalni­nomadi­će­u­predvorju­odraditi­dio­posla,­održati­sastanke­i­obaviti­videopozive.­Predvorje­će­kod­gostiju­stvoriti­prvi­dojam­i­može­imati­trajan­učinak­na­ugodan­boravak.­

-­Ako­govorimo­o­dizajnu­prostora­u­hotelima­za­coworking­i­lobijima,­oni­poboljša-vaju­iskustvo­gosta­omogućavajući­im­mjesto­za­društvene­interakcije­te­poslovno­umrežavanje,­mjesto­gdje­mogu­nešto­pojesti­i­popiti,­ali­i­zabaviti­se.­Lobi­nije­više­samo­mjesto­koje­služi­za­prijavu­prilikom­dolaska­-­navodi­Jasminka­Rajković.­Upravo­su­iskustva­jedna­od­prednosti­Airbnb-a,­a­osim­unajmljivanja­različitih­objeka-ta,­na­mreži­postoji­i­posebna­opcija­„Doživljaji“.­Riječ­je­o­aktivnostima,­turama­i­teča-jevima­koje­osmišljavaju­i­vode­lokalni­ljudi.­No,­to­ne­znači­da­hoteli­ne­mogu­ponuditi­tako­nešto.­Dovoljno­da­se­povežu­s­lokalnim­turističkim­djelatnicima­te­organiziraju­posebne­ture­i­događanja­za­svoje­goste.­Gostima­hotela­mogu­ponuditi­izlete­u­vinske­podrume,­posjete­parkovima­prirode,­odlaske­na­imanja­lokalnih­OPG-ova­i­sl.

4746 BIZdirekt � ožujak 2019. www.mirakul.hr

Opremanje hotela

Mobilne aplikacije omogućile su gostima

da od trenutka ulaska u hotel do odlaska imaju

sve informacije na dlanu.

dozatorima od reciklirane plastike, a koji se dopunjuju po potrebi. Poželjno je da su kozmetički proizvodi u hotelima organski i s prirodnim sastojcima, kako zbog povoljnog utjecaja na zdravlje gostiju, tako i zbog za-štite okoliša. Preporuka je i da su ručnici izrađeni od certificiranog organskog materijala, a toaletni papir bi trebao biti od recikliranog materijala.

Nužnost uvođenja novih tehnologijaOsobni kontakt u hotelima i dalje je važan, ali uz po-moć tehnologije neke stvari su za goste puno jedno-stavnije. Kako bi pristup online servisima i korištenje

modernim tehnologijama bili omogućeni, važan je be-splatan bežični pristup Internetu, ali isto je tako važna brzina istog. Mobilne aplikacije omogućile su gostima da od trenutka ulaska u hotel do odlaska imaju sve in-formacije na dlanu. - Osim svrhe informiranja, mobilna aplikacija može poslužiti i kao turistički vodič, prikazivati mapu s uputama za vožnju do hotela i lokalnih znamenitosti, ponuditi mogućnost ostavljanja recenzija i ono naj-važnije, mobilna aplikacija može pružiti mogućnosti ostvarenja direktne rezervacije (bez provizije online portala). Megabookerova mobilna aplikacija dolazi uz rezervacijski sustav koji automatski ažurira i cijene i inventar unutar property management sustava kao i online portala - kaže nam Lidija Nikolac Katić, marke-ting manager u Megabooker.hr.

Jedno od modernih tehnoloških rješenja koje se uvodi u hotele je RFID tehnologija, , a Rusmir Agić iz tvrtke 1Klik tvrdi kako je ona već prisutna u hotelima koji su kategorizirani s više zvjezdica te pojašnjava: RFID tehnologija se uglavnom ogleda u digitalnim hotel-skim bravama koje se otvaraju s RFID karticama i me-dijima. Također je sve češće korištenje RFID narukvica putem kojih gosti hotela ili resorta mogu ‘kupovati’ tj. koristiti ugostiteljske i ostale usluge, a platiti prilikom check-out-a.

Tvrtka Istra Tech d.o.o. razvila je pak poseban softver-ski paket MISH, koji sadrži sve module potrebne za poslovanje hotela. Osim što se može koristiti i na clo-ud platformi, program je za ovu sezonu dopunjen mo-bilnim aplikacijama za domaćinstvo i kućne majstore, kontrolu ulaska u pansionske restorane te aplikacijom kojom gosti sa svojih mobilnih telefona mogu birati i naručivati hranu, piće i usluge u ponudi hotela. - Mobilne aplikacije i druge tehnologije koje olakšava-ju rad hotela nekada jesu predstavljale visoke izdatke, no takav se trošak investicije danas brzo vrati te du-goročno znači i veći broj rezervacija, recenzija i bolje ukupno iskustvo gosta. Najčešća je prepreka ustaljen način rada. Na svaku tehnologiju treba se naviknuti pa prelazak na nešto novo zahtijeva razdoblje prilagodbe i edukaciju osoblja na što hotelijeri ponekad nisu spre-mni - zaključuje Lidija Nikolac Katić.

Kroz strukturne fondove EU mogu se ostvariti bes-povratna sredstva za izgradnju i opremanje novih ili rekonstrukciju i opremanje postojećih građevina hotela. Tu se ubrajaju hoteli, aparthoteli, turistička naselja, hoteli baština i difuzni hoteli, a koji su mi-nimalne kategorije 3, 4 ili 5 zvjezdica. Također, Mi-nistarstvo turizma provodi Program konkurentnosti turizma čime dodjeljuje bespovratna sredstva iz dr-žavnog proračuna u svrhu povećanja konkurentnosti turističke ponude, a temeljem Strategije razvoja tu-rizma RH do 2020. godine.

Trendovi u uređenju hotelskih soba

Pri­uređenju­hotela­potrebno­je­sagledati­cjelokupan­potencijal­koji­određeni­prostor­ima,­a­osim­o­trendovima­treba­razmišljati­i­o­originalnosti­jer­će­autentičan­dizajn­svakako­privući­pažnju­gosta­i­ostaviti­dobar­dojam.­-­Danas­gosti­hotela­ imaju­veća­očekivanja­nego­ikad­prije.­Cijene­personalizirana­iskustva­i­razvijaju­ukus­za­nekim­zanimljivim­detaljima­i­materijalima,­čak­i­ako­je­ri-ječ­o­samo­jednom­noćenju.­Gosti­sve­više­traže­manje­hotele­uređene­u­luksuznom­stilu,­vole­ležernost­te­očekuju­da­hotel­nudi­neku­svoju­zanimljivu­priču,­bilo­da­je­riječ­o­autohtonosti­u­kulturi,­gastronomiji,­detaljima­iz­prošlosti­i­sl.­Tako­je,­primje-rice,­jedan­naš­hotel­na­Jadranu­zidove­u­restoranu­oblikovao­u­obliku­jedara­starih­jedrenjaka­-­kaže­nam­Jasminka­Rajković­iz­tvrtke­Hever.

Kod­uređenja­hotelskih­soba­nužno­je­stvaranje­toplog­i­udobnog­prostora­koji­je­ujed-no­praktičan­i­odiše­elegancijom.­Ta­su­tri­načela­primjenjiva­bez­obzira­na­stil­uređe-nja,­od­klasičnog,­preko­modernog,­bajkovitog­ili­futurističkog.­Sobe­će­biti­puno­zani-mljivije­ako­su­različito­uređene.­Ta­različitost­može­se­postići­kroz­drugačiji­izbor­boja,­tkanina,­rasvjete­te­sam­izbor­dekoracija.­Upravo­se­kroz­detalje­može­prezentirati­tra-dicija­lokaliteta­na­kojem­je­hotel­smješten­te­ispričati­posebna­priča­u­svakoj­od­soba.­-­Sve­više­hotela­dopušta­jednu­jedinstvenost­u­opremanju­svake­pojedine­sobe­na­drugačiji­način,­upotrebljavaju­kontrastne­boje­i­živopisne­kombinacije­ili­čak­zani-mljive­tekstualne­detalje.­Pri­dekoraciji­sobe­dosta­pozornosti­posvećuje­se­izboru­materijala­za­ukrasne­prekrivače­i­jastučiće­na­krevetima­pri­čemu­je­hotelska­poste-ljina­i­dalje­u­trendu­bijele­boje,­iako­se­pomalo­vidi­pomak­ka­blago­sivim­tonovima­kada­je­riječ­o­posteljini­-­ističe­Jasminka­Rajković,­direktorica­tvrtke­Hever­d.o.o.­U­trendu­je­također­manje­uzoraka,­a­više­se­pozornosti­posvećuje­izboru­boja­i­tekstu-ra.­Više­nisu­moderni­vizualno­prenaglašeni­uzorci,­nego­je­fokus­na­sjajnim­bojama­i­mekoj­teksturi.­

Osim­bežičnog­pristupa­Internetu­te­stacionarne­stanice­za­punjenje­mobilnih­ure-đaja,­pametne­sobe­su­modernizirani­i­informatizirani­prostor­prilagođen­gostima.­Uvođenje­digitalnih­hotelskih­ključeva,­izmjenjivanje­online­poruka­s­recepcijom,­ali­i­dostupnost­usluge­streamanja­multimedijalnog­sadržaja­te­namještanje­temperature­u­prostoriji­i­razine­osvjetljenja­putem­hotelskih­aplikacija­samo­su­neke­­od­opcija.­-­Ako­govorimo­o­domaćem­ tržištu,­primjetan­ je­ trend­uvođenja­digitalnih­brava,­kao­ i­pametnih­ (inteligentnih)­ soba­kojima­se­upravlja­ i­ rukuje­ s­RFID­medijima.­Gosti­koji­dolaze­u­Hrvatsku­navikli­su­koristiti­se­takvim­tehnologijama­u­svojim­domicilnim­zemljama­pa­hoteli­koji­su­ identificirali­ takve­činjenice­nastoje­uvoditi­tehnologije.­Neke­od­njih­su­i­room­service­na­tabletima­gdje­gosti­naručuju­direktno­iz­soba­putem­tableta,­a­isto­tako­putem­tableta­naručuju­hranu­u­restoranu­hotela­direktno­sa­stola­kao­i­ostale­ugostiteljske­usluge­koje­se­nude­-­napominje­Rusmir­Agić,­direktor­tvrtke­1Klik­d.o.o.

Opremanje hotela

Bonavia Design korak ispred s novim i inovativnim ulaganjima od 7 milijuna kuna za proširenje proizvodnog prostora i programaNova proizvodna linija usmjerena je na proizvodnju serijskog namještaja i opremanje velikih objekata, a središte interesa je na opremanju hotela i hostela na Jadranu.

Bonavia Design iz gospodarske zone Tenja pokraj Osijeka specijalizirana je za izradu namještaja po mjeri i opremanje prostora. Klijentima pruža uslugu izrade pločastog namještaja po mjeri i kompletnog opremanja prostora. Od 2013. godine u ponudi imaju opremanje prostora stolicama, sjedećim i ležećim garniturama, trakastim zavjesama, rasvjetom, madracima, bijelom tehnikom i drugom opremom, a od prošle godine ponuda je proširena i tapeciranim namještajem. Krajem 2018. godine tvrtka je završila investiciju u vri-jednosti od 7 milijuna kuna za proširenje proizvodnog pogona površine 950 m2 i nabavku suvremene linije strojeva za CNC obradu pločastih materijala i proizvod-nju namještaja. Uvođenjem u program novog negrebivog materija-la čiji je površinski lak stvrdnute i očvršćene jezgre akrilne smole uporabom nanotehnologije, korište-njem snopova elektrona s izrazito malom refleksijom svjetlosti, izrazite otpornosti na grebanje, te ploče imaju svojstvo termalnog popravljanja mikro ogre-

botina. Ovime će zasigurno privući interes novih potencijalnih kupaca, koji će prepoznati ovaj mate-rijal i s kojim će podići razinu kvalitete namještaja, kako u osobne svrhe tako i u svrhu podizanja razine kvalitete smještajne i turističke branše koje pružaju ugostiteljske usluge.

Iz novih ulaganja proizašlo je i zapošljavanje 10 no-vih mladih CNC operatera i stolara koji će omogućiti konkurentnost kako na domaćem, tako i na inoze-mnom tržištu kroz poboljšanje kvalitete, produktiv-nosti, inovativnosti, brzinu izrade i isporuke namje-štaja po mjeri. Postojeća proizvodna linija zadovoljava regionalne potrebe tržišta, dok je nova proizvodna linija usmje-rena na proizvodnju serijskog namještaja i opremanje velikih objekata. Središte interesa je na opremanju hotela i hostela na Jadranu, s obzirom na trenutačnu potražnju na tržištu. Prvi korak bilo je uspješno opre-manje hotela Zelenkrov, zatim hotela Scala u Vodica-ma, što će dati poticaj njihovom daljnjem radu.

Iz novih ulaganja proizašlo je i zapošljavanje 10 novih mladih CNC operatera i stolara.

4948 BIZdirekt � ožujak 2019. www.mirakul.hr

Transport i logistika

48

Nužne su velike investicije u

željeznički promet koji je u Hrvatskoj

znatno slabije razvijen od cestovnog.

Pripremio: Gorden Knezović

Od deset najvećih globalnih logističkih tvrtki u Hrvatskoj ih djeluje četiri, a sve su iz Njemačke. U Hrvatskoj je najveći globalni logističar njemačka kompanija DHL Logistics, kao i globalno drugi najveći logističar, „pionir“ njemačke logistike, Kuehne + Nagel, te treća najveća logistička tvrtka u svijetu, također njemačka, DB Schenker Logistics. Od top 10 globalnih logističara na našem je tržištu još i UPS Supply Chain Solutions. Tu su i brojne druge kvalitetne tvrtke jer potreba na hrvatskom tržištu za transportnim i logističkim uslugama itekako postoji.

Investicijski ciklus unapređenja prometne infrastrukture veći od 20 milijardi kuna

Suvremena logistika odlikuje se zaokruženim i je-dinstvenim procedurama, primjenom najnovijih IT tehnologija. U prijevozništvu, uz stalni tehnološki na-predak transportnih sredstava, sve je važnije korištenje zelenih tehnologija za smanjenje štetnog utjecaja na okoliš. Kada je u pitanju logistika i transport u Hr-vatskoj i regiji, oni su u zadnjih desetak godina na-glo rasli, iako je primjetan zaostatak za logistikom u srednjoj Europi te veliki zaostatak za zemljama za-padne Europe. Iako je hrvatski infrastrukturni sektor visoko razvijen, logistika i dalje zaostaje. Zapravo, Hr-vatska je prošle godine zauzela 52. mjesto u indeksu Svjetske banke, nakon Češke, Poljske, Mađarske, Slo-venije, Estonije i Rumunjske. Na nerazvijenost logi-stike u Hrvatskoj ukazuje i činjenica da su logistika i transport i dalje najvećim dijelom u djelatnostima proizvodnih tvrtki i velikih trgovaca.

U posljednjih nekoliko godina u Hrvatskoj je, zahvaljujući ulaganjima proizvođača i većih trgovačkih lanaca, izgrađeno više suvremenih logističkih centara. No, značajni dio logističke infra-strukture u vlasništvu je logističkih tvrtki, prije svega stranih korporacija, a posljednjih je godina, uz brojne poteškoće, primjetan i razvoj prijevozničkih tvrtki. Prema službenim podatcima, u Hrvatskoj se od 30 do 40% logističkih usluga dodjeljuje logističkim tvrtka-ma, dok je prosjek oko 70%. Na razvijenim tržištima u Europi logističke i prijevozničke poslove u pravilu obavljaju za to specijalizirane tvrtke pa je i u Hrvatskoj za očekivati sve veći outsourcing logističkih usluga i prijevoza, stoga te djelatnosti imaju veliki potencijal rasta.

Veliki transportni projekti u HrvatskojKako bi se nadoknadio zaostatak za tranzicijskim zemljama, u Hrvatskoj je nužno, nužno je prije sve-ga ubrzati izgradnju moderne, kako prometne, tako i logističke infrastrukture. Kroz Hrvatsku prolaze tri paneuropska prometna koridora, što je čini bitnim dijelom svih glavnih europskih i međunarodnih pro-metnih pravaca. Postojeći željeznički infrastrukturni kapacite-ti uglavnom su zastarjeli, što uzrokuje neizbježna smanjenja brzine kako bi se promet održao sigur-nim. Preduvjet za daljnji razvoj željezničkog prometa, najslabijeg dijela hrvatske prometne infrastrukture, je obnova i pokretanje ciklusa modernizacije postojeće željezničke infrastrukture i izgradnje nove. Za sada je objavljen natječaj za nastavak željezničke dionice Koprivnica-Križevci-mađarska granica, a predviđena je značajna obnova postojeće infrastrukture te projekt nabave novih vlakova u vrijednosti od 1,2 milijarde kuna.

Željeznička infrastrukturna mreža Republike Hrvat-ske sastavni je dio koridora RH1 (ranije poznat kao Paneuropski koridor X), koridora RH2 (Mediteranski koridor - bivša grana Vb Pana - Europski koridor), kao i koridora RH3 (bivši ogranak Vc paneuropskog

koridora). Željeznička mreža u Hrvatskoj je dugačka 2.604 km (350 km jednokolosiječnih pruga i 254 km dvokolosiječnih). Cestovnu infrastrukturu pak ka-rakterizira visoka gustoća kvalitetne cestovne mreže (autoceste, poluautoceste) razvijene u skladu s paneu-ropskim koridorima X, Xa, Vb i Vc i Jadranskim putem Jonski koridor. Daljnji razvoj cestovne infrastrukture u tim koridorima podrazumijevat će uključivanje u mrežu TEN-T, uz mogućnost značajnog financiranja iz fondova EU-a. U tijeku je i nekoliko projekata ce-stovne infrastrukture, a sljedeći korak u razvoju ce-stovne mreže je izgradnja državnih i županijskih ce-sta s pristupnim cestama do glavnih koridora, što će omogućiti maksimalnu iskorištenost mreže autocesta.

Strategija prometnog razvoja RH zavisi od fondova EUHrvatska ima Strategiju prometnog razvoja za razdo-blje 2017. do 2030. godine. Umnogome će njena rea-lizacija zavisiti od privlačenja financiranja iz fondova EU (Kohezijskog fonda i Europskog fonda za regional-ni razvoj). Najveći infrastrukturni projekt u Hrvatskoj, Pelješki most, gradi kineska korporacija za ceste i mostove China Road and Bridge Corporation (CRBC). Njime će se povezati dubrovačko područje koje čini najveći dio Dubrovačko-neretvanske županije s ostatkom Hrvatske. Za Pelješki most gradit će se i pristupne ceste te Stonska obilaznica, kao i prometnice preko Pelješca. Početak gradnje pristupnih cesta očekuje se do ljeta, a Stonske obilaznice i ceste na Pelješcu na jesen. Cijeli projekt bi trebao biti dovršen do 2022. godine. U planu je vrlo važan infrastrukturni projekt izgradnje ceste koja će povezati zapadni dio luke Rijeka, odno-sno riječki kontejnerski terminal s autocestom, čime će se riješiti jedan od najvažnijih prometnih proble-ma najveće luke na sjevernom dijelu hrvatskog Jadra-na. Na jesen se očekuje i završetak mosta preko Save između Hrvatske i BiH, jednog od najvažnijih infra-strukturnih projekata cestovnog koridora Vc.

Nije zanemarivo ni što je u sklopu projekta ulaganje u modernizaciju lučke infrastrukture na hrvatskim otoci-ma Vlada Republike Hrvatske i Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture proslijedilo krajem veljače ove godine 80 milijuna kuna za izgradnju, popravak i rekon-strukciju raznih objekata u javnim lukama.

Domaća IT rješenja za transport i logistikuUčinkovita digitalna transformacija logističkog i transportnog poslovanja vidljiva je, primjerice, kroz rješenja koja nude usluge za sve poslovne procese i njihovu kontrolu s jednog mjesta, poput Supply Chain Managment platforme Spot koji koristi cargo-parner. - Najnoviji dodatci platformi uključuju novu uslugu upravljanja narudžbenicama i funkciju brzog tran-sportnog naloga koja će biti lansirana u ožujku 2019.

godine. Postoji i inačica platforme za upravljanje tran-sportom, koja osigurava pouzdano praćenje pošiljki, jednostavnu komunikaciju i pregled dokumentacije, kao i sveobuhvatne izvještaje - objasnio nam je di-rektor cargo-partnera Zoran Starčević.

U siječnju 2019. godine dodana je nova usluga, Pur-chase Order Management, kojom cargo-partner klijentima nudi sveobuhvatnu podršku, počevši od naručivanja, ujedno preuzima cjelokupno praćenje s dobavljačima kako bi osigurao da su dogovoreni rokovi isporuke i količine narudžbi ispunjeni. Ako pošiljka kasni ili se količina isporuke promijeni, car-go-partner prilagođava planiranje prijevoza u skladu sa zahtjevima kupca kako bi pronašao najisplativije rješenje u svakoj situaciji. Jedna od ključnih važnosti Spot platforme je značajka transportnog naloga koja korisnicima omogućuje jednostavan način do-stavljanja svojih transportnih naloga. Neovisni su o vremenskoj zoni, otporniji na pogreške i znatno brži od slanja narudžbe e-poštom. Kako bi izrada narudžbi bila još jednostavnija za kupce i partnere, cargo-part-ner radi na novom izazovu: Spotov brz transportni nalog trebao bi biti lansiran u ožujku 2019. godine i ubrzat će proces narudžbi za 40%.

Transport i logistika

Realizacija prometne strategije RH u mnogome će zavisiti od privlačenja financiranja iz fondova EU, primjerice Kohezijskog fonda i Europskog fonda za regionalni razvoj.

5150 BIZdirekt � ožujak 2019. www.mirakul.hr50

Najučinkovitija digitalna transformacija

logističkog i transportnog poslovanja

jest kroz rješenja koja nude usluge za sve poslovne procese i njihovu kontrolu s

jednog mjesta.

U digitalnoj transformaciji logističkog i povezanih poslo-vanja u Hrvatskoj, zanimljivo je što, uz ponude velikih stranih ponuđača, na tržištu postoji zanimljiv i dobar izbor domaćih prilagođenih i lokaliziranih rješenja. - Za logističko poslovanje imamo naš Opus ERP, in-tegralno rješenje za upravljanje nabavom, veleproda-jom i distribucijom, maloprodajom i skladištenjem, uz druge procese podrške poslovanju - rekao nam je direktor prodaje u Sektoru gospodarstva IN2 Denis Petek, dodajući kako modul tog rješenja namijenjen veleprodaji i distribuciji pokriva sva područja poslo-vanja, od nabavnih narudžbenica, skladišnog poslo-vanja i upravljanja procesom odvajanja i otpreme robe, do isporuke krajnjem kupcu. Combis već dulje vrijeme investira u razvoj vlastitih poslovnih rješenja koja će tvrtkama omogućiti digi-talnu transformaciju poslovanja, odnosno određenih poslovnih procesa. Kako je najavio direktor Sektora inovacija i razvoja strateških područja Combisa Hr-voje Dunkić, jedno od rješenja s kojim uskoro izlaze na tržište je rješenje za podršku procesima operativnog upravljanja.

Riječ je o Enterprise Operations Management rješenju, koje od početka ove godine u Combisu ko-riste za digitalizaciju terenske podrške, kao servisnu podršku koju pružaju korisnicima te za upravljanje skladištem i pripadajućim operacijama. - To rješenje značajno će smanjiti administraciju i donijeti uštede u operativnom upravljanju za kompanije koje u isporuci proizvoda i usluga angažiraju značajne količine vlasti-tih i vanjskih resursa - naglasio je Dunkić.

Za logističko poslovanje, član uprave Megatrend po-slovnih rješenja Ante Laušić, predlaže njihova rješenja koja pokrivaju područja tehnologije, poslovne i predik-tivne analitike, upravljanja podatcima i optimizacije.- Istaknuo bih upravo rješenja iz domene optimi-zacije. Koristeći odgovarajuće alate i tehnologiju, u mogućnosti smo kreirati napredne matematičke modele te optimizirati različite poslovne procese. To je naročito korisno upravo u procesima povezanim s upravljanjem lancem opskrbe. Poslovni problemi, kao što su izrada optimalnog layouta skladišta ili optimi-zacija zaliha u lancu opskrbe, samo su neki od primjera poslovnih problema i procesa koji se mogu optimizira-ti koristeći napredne tehnologije i velike količine po-dataka, kaže Laušić.

Kako izabrati učinkovit WMS?Dobro osmišljen WMS smanjuje troškove poslo-vanja na različite načine i određuje najučinkovitije korištenje rada i prostora. Jedna od stavki je i „just-in-time“ princip.- Pomoću WMS-a možete optimizirati različite po-slovne procese. Sustavi se temelje na crtičnim kodo-vima, ali se mogu kopirati s mnogim načinima unosa, uključujući pametne vage i RFID, što vam omogućuje daljnje pojednostavljivanje procesa. Poboljšana plani-ranja potražnje, kao sustavi za upravljanje skladištem, pomažu vam da dosljedno isporučujete narudžbe. Softver može precizno predvidjeti i buduću potražnju pomoću algoritama koji najbolje odgovaraju, što vam omogućuje da ostanete korak naprijed u vašoj indu-striji - rekao nam je Krunoslav Barišić, direktor Pri-mat informatike, dodajući kako sustavi upravljanja skladištima pružaju potpunu transparentnost, pre-gled i upotrebu zaliha, što omogućava dobavljačima učinkovitije prikazivanje vlastitih procesa.

- Prednosti sustava upravljanja skladištima protežu se izvan same organizacije. Lanci ponude i potražnje optimizirani su, što znači da ima manje dugih čekanja za dobavljače na pristaništima i utovarnim uvalama. Kupci uživaju u smanjenom broju dovoda isporuke i manjoj netočnosti - objašnjava Barišić.

Domaći robot u skladištuKada je u pitanju uvođenje tehnoloških rješenja, očekuje se snažni napredak uvođenja robota u

Transport i logistika

Cargo-partner - integrirani logistički partner

Cargo-partner­je­privatna­info-logistička­tvrtka­koja­nudi­sveobuhvatan­portfelj­usluga­za­zračni,­pomorski,­cestovni­prijevoz­i­skladišnu­logistiku.­Ujedno­nude­sveobuhvat-na­namjenska­rješenja­i­usluge­za­razne­industrijske­grane,­uključujući­prehrambenu,­farmaceutsku,­automobilsku­i­modnu­industriju­i­životni­stil,­te­tehnološku­industriju­i­elektroniku.­Cargo-partner­posluje­u­više­od­130­ureda­i­28­zemalja­diljem­Europe,­Azije­i­Sjeverne­Amerike,­te­osigurava­pokrivenost­širom­svijeta­uz­mrežu­partnerskih­agencija.­Osnovana­1983.­godine­sa­sjedištem­u­Beču,­tvrtka­na­razini­cijele­grupe­broji­više­od­3.000­zaposlenika,­a­konsolidirani­promet­za­2017.­godini­iznosio­je­700­miliju-na­eura.­Prošle­godine­cargo-partner­grupacija­proslavila­je­35.­godišnjicu.­U­proteklih­nekoliko­godina,­cargo-partner­posebno­stavlja­pažnju­na­razvoj­svojih­skladišnih­kapa-citeta­i­logističkih­usluga.­Najnovija­ulaganja­uključuju­novootvoreni­logistički­centar­u­Beču­(12,250­m²),­Sofiji­(16,500­m²),­te­ujedno­i­u­Ljubljani­(25,000­m²).

5352 BIZdirekt � ožujak 2019. www.mirakul.hr52

Dobar WMS rješava probleme

loše iskorištenosti skladišnog prostora,

greške pri isporukama, spori protok robe,

nedostatak informacija o zalihama,

neučinkovitost radnika, kao i

nedostatak informacija o isporukama.

skladišne prostore. I u tome postoji, za sada, jedino domaće rješenje koje dolazi iz tvrtke Gideon Brothers, tvrtke koja ima urede u Zagrebu i Osijeku te je jedna od najvećih tvrtki za robotiku u jugoistočnoj Europi. Prvenstveno se bavi razvojem autonomnih, kolabora-tivnih i modularnih robotskih platformi te autonom-nih tehnologija za nestrukturirane zatvorene prosto-re u kojima borave ljudi, kao i razvojem autonomnih tehnologija za razne industrije.

Atlantic Grupa, Orbico i Tokić, tri velike hrvatske multinacionalne kompanije, u veljači su počeli s te-stiranjem njihovog autonomnog logističkog robota, nazvanog Škaro. Robot, opremljen vizualnom per-cepcijom, može nositi 800 kilograma tereta. On je prvi pravi komercijalni proizvod Gideon Brothersa. Ula-ganje u njegov razvoj i izradu od 21 investitora, do-segnula su 16,3 milijuna kuna u 2018. godini, u dva kruga financiranja. Projekt je privukao pažnju i inve-stitora iz Silicijske doline, odnosno SparkLabs Global Venturesa, Plug and Play Venturesa i Hardware Cluba, kao i veliko zanimanje logističkih tvrtki u inozemstvu.

Autonomna vozila dolaze već iduće godineZahvaljujući napretku digitalnih tehnologija poput robotike, umjetne inteligencije i računala visokih performansi, automatizirana vozila s kojima smo se u prošlosti susretali samo u knjigama i filmovima,

postaju stvarnost. Naime, automatizirana vozila do-laze na EU tržište već iduće, 2020. godine.

Ljudska pogreška uključena je u oko 95% nesreća na cestama u EU. Automobili i kamioni bez vozača mogu smanjiti broj prometnih nesreća i smrti na cesti te poboljšati sigurnost na cestama. Uz to, di-gitalne tehnologije mogu smanjiti prometne gužve, emisije stakleničkih plinova i zagađivača zraka te povećati mobilnost otvaranjem cestovnog prijevo-za starijim osobama, osobama s invaliditetom ili smanjenom pokretljivošću.

Nadalje, očekuje se da će tržište automatiziranih vozila rasti eksponencijalno, otvarajući nova radna mjesta i ostvarujući dobit od 620 milijuna eura za automobilsku industriju u EU, te 180 milijardi eura za sektor elektronike.

S obzirom da automatizirana vozila dijele cestu s vo-zilima kojima upravljaju vozači, pješacima i bicikli-stima, potrebne su sigurnosne mjere i usklađivanje prometnih pravila na razini EU. Jedan od izazova je i pitanje odgovornosti. Budući da vozilima ne upravljaju ljudi nego tehnologija, postojeći europski zakoni moraju se nadopuniti i razjasniti tko je odgo-voran u slučaju nesreće: vozač ili proizvođač?Pravila EU-a o zaštiti podataka primjenjuju se i na automatizirani sektor, ali još nisu poduze-te određene mjere kako bi se zajamčila računalna sigurnost i zaštitila automatizirana vozila od kibernetičkih napada.

Autonomni automobili bit će opremljeni senzo-rima, fotoaparatima, računalima, GPS-om, sate-litskim prijemnicima i radarima kratkog dometa te će obavljati sve ili dio zadataka u vožnji.Vozila koja pomažu vozačima (prva i druga razina automatizacije) već se nalaze na europskom tržištu. Autonomna vozila (treća i četvrta razina) se testi-raju i očekuju na tržištu između 2020. i 2030. go-dine, a potpuno automatizirana vozila (peta razina) očekuju se nakon 2030. Prema planu, sva nova vozi-la bi do 2022. godine trebala biti umrežena.

Rast tržišta poštanskih usluga Na tržištu poštanskih usluga u Republici Hrvatskoj, u četvrtom tromjesečju 2018. godine, zabilježeni su pozitivni trendovi, odnosno rast u gotovo svim seg-mentima tržišta u odnosu na prethodno tromjesečje. To je i bilo za očekivati, s obzirom da je takav trend prisutan unatrag nekoliko godina. Ukupno je ostva-reno oko 80 milijuna poštanskih usluga, sto je oko 10% više nego u prethodnom tromjesečju, a utje-caj na rast imalo je povećanje svih vrsta pošiljaka (pisama, paketa, tiskanica i izravne pošte), pri čemu usluge paketa imaju stalni rast od početka godine.

Transport i logistika

7 najpopularnijih dostavnih vozila na tržištu

OPEL COMBO­-­Jedan­je­od­najpopularnijih­dostavnih­vozila,­prednost­mu­je­veliki­prostor­za­teret­od­čak­5,4­prostornih­metara.­

VOLKSWAGEN CADDy -­U­standardnoj­opremi­nudi­skoro­svu­potrebnu­opremu­za­poslovanje.­Sukladno­brendu,­Caddy­je­najčešće­prvi­izbor­dostavnog­vozila­u­Hr-vatskoj.­

MERCEDES CITAN­ -­ Spoj­ je­ udobnosti­ i­ prilagodljivosti,­ odlikuje­ se­ izrazitom­ekonomičnošću­zbog­male­potrošnje­u­gradskoj­vožnji,­a­u­ponudi­je­nekoliko­va-rijanti.

FIAT DOBLO­-­Uz­veliki­prostor­za­teret,­kao­najveću­prednost,­Fiat­Dolbo­vratio­je­poznatog­talijanskog­proizvođača­vozila­na­velika­vrata­u­kategoriji­dostavnih­vozila.

RENAULT KANGOO­-­Ima­čak­tri­srednja­sjedala.­Klasa­dostavnih­vozila­desetljećima­je­klasa­u­kojoj­je­francuski­automobilski­div­tradicionalno­jedan­od­najboljih­i­najpre-poznatljivijih­u­svijetu.

DACIA DOKKER VAN­ -­ Zbog­ konkurentne­ cijene­ jedan­ je­ od­ najpopularnijih­ do-stavnih­vozila­u­Hrvatskoj.­Tehnološki­je­spoj­najboljih­rješenja­Dacije­i­Dokkera.

FORD TRANSIT CONNECT­ -­ Osim­ prostranosti­ i­ praktičnog­ tovarnoga­ prosto-ra,­ nova­ inačica­ Fordovog­ malog­ dostavnog­ vozila­ nudi­ sve­ ostale­ prednosti:­ekonomičnost,­snagu­i­udobnost.

Digitalno bankarstvo

5554 BIZdirekt � ožujak 2019. www.mirakul.hr

Implementacijom PrimatWMS sustava, korisnici se rješavaju većine problema u skladištu te osiguravaju preduvjeteza nesmetan rast i efikasnost u svim područjima poslovanja.

Transport i logistika

Pojačane aktivnosti u četvrtom tromjesečju utjecale su i na međunarodni poštanski promet, posebno u dijelu koji se odnosi na prekogranični promet pake-ta i usluga povezanih s e-trgovinom. U odnosu na prethodno tromjesečje, u međunarodnom prometu ostvareno je 33% više usluga. To povećanje broja usluga imalo je utjecaj i na udio međunarodnog prometa na ukupnom poštanskom tržištu, koji se povećavao iz tromjesečja u tromjesečje, da bi na kraju 2018. imao udio od 10%. Pozitivna kretanja na tržištu, vezana uz ostvarenje usluga, rezultirala su i povećanjem prihoda od obavljanja poštanskih uslu-ga. Ostvareni prihodi veći su za oko 8% i u odnosu na prethodno tromjesečje i u odnosu na isto razdo-blje prethodne godine. Rast prihoda bilježi se i na godišnjoj razini. Unatoč padu ukupnog broja usluga, u 2018. ostvareno je oko 7% više prihoda nego u 2017. i to prvenstveno zahvaljujući povećanju vi-sokovrijednih, odnosno ekspresnih usluga, koje su također imale rast od 7%.

S obzirom na navedeno, kao i na predviđanja daljnjeg rasta hrvatskog gospodarstva, očekuju se i nadalje pozitivni trendovi na tržištu poštanskih usluga u RH, a posebno u segmentu paketskog tržišta. Na kraju 2018. godine bilo je ukupno 22 davatelja poštanskih usluga, među kojima je HP-Hrvatska pošta d.d. najveći davatelj, s udjelom od oko 85%.

Kakve sve opasnosti donosi izlazak Velike Britanije iz EU?S obzirom na skori izlazak Velike Britanije iz Europske unije, Europska komisija pojačala je aktivnosti infor-miranja poduzeća iz EU-a o carinama i neizravnom oporezivanju, npr. PDV-a, u slučaju Brexita, s obzirom na rizik da Velika Britanija 30. ožujka ove godine na-pusti EU bez dogovora.

Svrha je pridonijeti informiranju poduzeća koja plani-raju nastaviti poslovanje s Velikom Britanijom nakon 30. ožujka o mjerama koje trebaju poduzeti kako bi osigurala prijelaz sa što manje poremećaja. Ako se žele izbjeći poremećaji poslovanja u EU, iznimno je važno pripremiti se na činjenicu da će Velika Britanija postati treća zemlja. Kako bi se pripremila za scenarij „bez dogovora” i nastavila poslovati s Ujedinjenim Kraljevstvom, ta bi poduzeća trebala: - procijeniti imaju li potrebnu tehničku i kadrovsku sposobnost za provedbu carinskih postupaka i pravila, npr. o „povlaštenim pravilima o podrijetlu”. - planirati pridobivanje različitih carinskih odobrenja i registracije zbog lakšeg poslovanja, ako je UK dio njihovog lanca opskrbe. - stupiti u kontakt s nacionalnim carinskim tijelima i informirati se o drugim pripremnim radnjama koje bi mogla poduzeti.

TVRTKA ZAPOSLENIH PRIHOD­U­KN

1.­Croatia­Airlines­d.d. 935 1.767.477.000

2.­HP­d.d. 9.689 1.656.581.000

3.­HŽ­Infrastruktura­d.o.o. 4.885 1.232.391.000

4.­Jadrolinija 2.012 910.195.000

5.­Alca­Zagreb­d.o.o. 1.132 852.558.000

6.­HŽ­Putnički­prijevoz­d.o.o. 1.939 825.527.000

7.­Hrvatska­kontrola­zračne­plovidbe­d.o.o. 731 777.922.000

8.­Janaf­d.d. 282 755.331.000

9.­Plinacro­d.o.o. 273 570.309.000

10.­HŽ­Cargo­d.o.o. 1.733 529.477.000

TVRTKA ZAPOSLENIH PRIHOD­U­KN

1.­Alca­Zagreb­d.o.o. 1.132 852.558.000

2.­Kuehne­&­Nagel­d.o.o. 174 194.786.000

3.­Ducal­d.o.o. 489 102.003.000

4.­Mlinac­d.o.o. 0 52.983.000

5.­Naftni­terminali­Federacije­d.o.o. 64 33.259.000

6.­Hlad­usluge­d.o.o. 41 28.012.000

7.­Isoplus­Zagreb­d.o.o. 4 22.453.000

8.­P.W.U.­d.o.o. 4 15.161.000

9.­Logistika­d.o.o.­vl.­Josip­Čaić 2 14.283.000

10.­Agroprodukt 8 9.614.000

DJELATNOST - PRIJEVOZ I SKLADIŠTENJE_H-0_TOP 10 PO PRIHODU

DJELATNOST - SKLADIŠTENJE ROBE_5210_TOP 10 PO PRIHODU

Vodeće tvrtke u sektoru transporta i logistike u HrvatskojPrema­aktualnim­statističkim­podatcima­agencije­Bon.hr,­djelatnost­transporta­i­lo-gistike­ostvaruje­rast,­iako­sporiji­od­onog­koji­bi­trebao­za­dostizanje­razvijenosti­tih­djelatnosti­u­zemljama­nove­Europe.­Općenito,­ostvaruju­se­veći­prihodi,­no­iz­statistike­je­jasno­kako­ključne­pozicije­imaju­državne­tvrtke,­što­sve­ostale­tvrtke­na­tržištu­uglavnom­čini­ovisnim­o­poslovanju­s­državom,­a­to­je­ključna­prepreka­bržem­dostizanju­razvijenijih­europskih­tržišta.

U­segmentu­ostalih­pratećih­djelatnosti­u­prijevozu­redoslijed­tvrtki­po­visini­priho-da,­redom­uz­ostvarene­značajne­dobiti­ljestvicu­čine­Centar­za­kombinirani­prijevoz­Zagreb­d.d.,­Intereuropa­d.o.o.,­Gebruder­Weiss­d.o.o.,­Medmar­d.o.o.,­Cargo-partner­d.o.o.,­Quehenberger­logistics­d.o.o.,­Shenker­d.o.o.,­Log­Adria­d.o.o.,­Primacošped­d.o.o.­i­Dragon­Martime­Adria­d.o.o.U­ djelatnosti­ pružanja­ ostalih­ poštanskih­ i­ kurirskih­ usluga­ vodeća­ tri­mjesta­ po­prihodima­zauzimaju­DHL­International­d.o.o.,­s­prihodom­u­2018.­od­preko­281­mi-lijun­kuna,­a­slijede­General­Logistics­Systems­Croatia­d.o.o.­s­prihodom­u­gledanoj­godini­od­preko­85­milijuna­kuna­te­DPD­Croatia­d.o.o.­s­prihodima­od­gotovo­68­mil­kuna.­Pritom­su­ostvarili­su­i­visoke­dobiti.Sektor­transporta,­logistike,­skladištenja­te­kurirskih­i­poštanskih­usluga­generalno­dakle­ostvaruje­ vrlo­dobre­ rezultate,­ a­priličan­se­dio­ tvrtki­ iz­ sektora­okreće­ i­ re-gionalnim­ te­ostalim­ inozemnim­ tržištima.­Značajan­ fokus­sektor­okreće­ i­prema­proširenju­usluga­koje­pružaju.­No­važno­je­istaknuti­i­da­sektor­zapošljava­velik­broj­ljudi.­U­isto­vrijeme­pak,­javlja­se­značajna­potražnja­za­novim­djelatnicima­koje­naše­tržište­trenutno­ne­ispunjava.

Transport i logistika

Lider za informatizaciju logističkih procesa u skladištu U logističkim krugovima malo je onih koji ne znaju za tvrtku Primat informatika i čime se bavi. Kada govorimo o proizvođačima WMS sustava u regiji, zapravo se nameće samo jedno ime koje može stati uz bok najboljim i najpoznatijim svjetskim rješenjima, a to je Primat informatika odnosno rješenje pod nazivom PrimatWMS.

PrimatWMS bazira se na vlastitom softveru Primat informatike, sva logistička rješenja razvijena su od strane iskusnih inženjera i developera Primata, a sve je krojeno prema potrebama samih korisnika. Potpisom ugovora o implementaciji PrimatWMS su-stava, korisnici Primat informatike napravili su veli-ki korak u poboljšanju poslovanja u skladištu, ali i u poslovanju tvrtke jer dobra organizacija i kontrola skladišta preduvjet su za nesmetan rast tvrtke i pro-fitabilnost. Takav napredak omogućuje povećano zadovoljstvo krajnjih kupaca smanjenjem ukupnih troškova manipulacije i skladištenja robe, a ujedno se smanjuje potrošnja energije, vremena, skladišnih kapaciteta kao i radne snage. Inovativnost i praćenje tržišnih tokova i potreba, glavni je adut u razvoju po-slovanja svake moderne tvrtke što je Primat informa-tika prepoznala te usmjerava razvoj svojih projekata u smjeru najnovijih logističkih dostignuća te potreba svojih korisnika. O kvaliteti rješenja za upravljanje skladištem Primat in-formatike najviše govori lista referenci koju redom čine tvrtke koje su lideri na tržištu svaki u svojem području. Implementacijom PrimatWMS sustava, korisnici se rješavaju većine problema u skladištu te osiguravaju pre-duvjete za nesmetan rast i efikasnost u svim područjima poslovanja. Od ove godine PrimatWMS može se naći i preko granice u Mađarskoj u tvornici papira Drenik u Szol-noku što je prva instalacija Primat informatike na mađarskom teritoriju. Samim time i PrimatWMS dodao je i mađarski na listu svojih jezika nakon en-gleskog, makedonskog, srpskog, bugarske ćilirice, ru-munjskog i naravno hrvatskog jezika.Primat informatika sudjeluje i kao konzultant na projektima, a “mi ne prodajemo softver, mi prodajemo logističke procese” glavna je misao vodilja prilikom ugovaranja svakog posla. Kada ih pitate koji je najveći izazov u ugovaranju novih poslova, kažu da su to lju-di. Klijenti vole na prezentacijama naglasiti da su oni narasli radeći kako su radili, ali ne razmišljaju da bi možda i više narasli da su implementirali ili nadogra-dili bolji sustav, kao i o činjenici da svoj rast trebaju pratiti i odgovarajućom IT tehnologijom.

Logistiku treba razumjetiKonkurencije nemamo na području Hrvatske, a ni re-

gije. Proizvođači WMS-a kod nas taj posao rade da bi zadovoljili neke zahtjeve korisnika kojima isporučuju prvenstveno ERP rješenje. Proizvođači ERP-a, a tu go-vorimo i o najzvučnijim imenima u svijetu, ne razumiju logistiku i procese, nerijetko niti nemaju vremena baviti se ozbiljnijim razvojem pa rade rješenje na temelju in-puta koje im korisnici sugeriraju čime zapravo odmažu korisnicima jer ih ne usmjeravaju na pravilan način rada. - WMS ima svoja pravila, mi ne krpamo softver onako kako bi korisnik to htio, dapače, odbili smo raditi s ne-kim tvrtkama jer na taj način nema zadovoljnih strana, kažu iz Primat informatike.Kod svjetskih prozivođača WMS-a koji ugovaraju poslove na našem tržištu već je viđeni uzorak, a problemi koji se ponavljaju uglavnom se tiču osobitosti našeg tržišta i loših implementatora. Nji-ma su sve hrvatske firme male i zanemarive, ne odrade li nešto dobro, ne predstavlja im neki problem. Tvrtke koje se bave implementacijom tih stranih rješenja ne poznaju dobro logističke procese te informatiziraju uglavnom već u startu loše procese klijenata čime rade štetu i sebi i klijentu, a samim time i lošu reklamu informatizaciji poslovanja.Upućujemo vas stoga na web stranicu www.primat-informatika.hr kako biste saznali sve potrebne infor-macije oko implementacije wms sustava.

5756 BIZdirekt � ožujak 2019. www.mirakul.hr

Prostrani transporter kompaktnih dimenzija s fantastičnim tehnologijamaNovi Opel Combo kombi razvijen je sa željom da se profesionalcima ponudi vrhunska učinkovitost i najmanji troškovi vlasništva u segmentu zahvaljujući posve novoj arhitekturi, genijalnim paketima opreme i jedinstvenim tehnologijama, pri čemu sve novo predstavlja ogroman korak naprijed u usporedbi s verzijom koja odlazi s tržišta.

Novi Combo nudi na izbor veliku ponudu varijanti, uklju-čujući kraću verziju od 4,4 m, dugu verziju od 4,75 m, obje s kokpitima s dva ili tri prednja sjedala te kao prostrani pe-terosjed. Opelov novi kompaktni transporter zasjenit će većinu konkurenata utovarnim kapacitetom do 4,4 m3, no-sivošću do 1000 kg i utovarnom dužinom do 3440 mm za predmete i građevinski materijal. Posebno treba naglasiti da je tovarni prostor dovoljno prostran za utovar dvije europa-lete. Iznimno dugi predmeti kao što su dugačke daske mogu se utovariti pod kutem zahvaljujući opcionalnom krovnom prozoru. Combo je, kao jedinstvenu ponudu u segmentu, do-bio i indikator preopterećenosti utemeljen na senzoru koji pritiskom na gumb omogućuje vozaču provjeru je li vozilo preopterećeno.

Uz to, novi Combo dolazi s još inovativnih tehnologija i do 19 pomoćnih sustava koji čine vožnju, manevriranje

i transport stvari ili putnika jednostavnijim, sigurnijim i udobnijim. Opcionalni stražnji surround pregled pomaže vozaču i znatno povećava vidljivost kod furgona ili posve natovarenih vozila. Druga kamera u vanjskom retrovizo-ru sa suvozačeve strane osigurava da vozač više ne mora brinuti o mrtvom kutu na toj strani vozila. Novi Combo može biti opremljen i novim bočnim čuvarom - sustavom utemeljenom na senzorima koji sprječava nastanak udu-bljenja ili ogrebotina prilikom okretanja pri malim brzina-ma. Profesionalci čiji opis radnog mjesta sadržava vožnju po blatu, pijesku ili snijegu mogu nadograditi svoj Combo s pogonom na prednje kotače sustavom elektroničke kon-trole držanja podloge IntelliGrip i postavkama koje odgo-varaju vožnji po gradilištu. To podrazumijeva 30 mm veću odignutost od tla, prednje i stražnje prečke koje poveća-vaju čvrstoću u slučaju prevrtanja, veći promjer guma i stražnje opruge promjenjive čvrstoće. A opcionalni ultra-moderni informacijsko-multimedijski sustavi kompatibilni s platformama Apple CarPlay i Android Auto osiguravaju da se vozači bez problema snalaze u dolasku i na najudalje-nije lokacije i odlasku iz njih.

Motori u Combu Cargo usklađeni su sa strogim Euro 6d-TEMP standardima. Na vrhu ponude je 1.5 dizelski motor s 96 kW/130 KS, Start/Stop tehnologijom i osmerostupanj-skim automatskim mjenjačem. Isti motor nudi se u još dvije izvedbe sa 75kW/102KS i 56kW/76 koji dolaze u kombina-ciji sa peterostupanjskim ručnim mjenjačem. Uz ova tri dizel motora, u ponudi je i jedan benzinski: 1.2 Direct Injection Turbo s 81 kW/110 KS, Start/Stop tehnologijom i šesterostu-panjskim ručnim mjenjačem.

Najbolji Opel Combo dosad•­ Razvijena­peta­generacija­Comba­koja­nudi­vodeću­učinkovitost•­ Prvak­prtljažnog­prostora:­dovoljno­mjesta­za­dvije­europalete,­prvoklasna­zapremina­

prtljažnika­od­4,4­m3­i­nosivost­do­1000­kg•­ Krajnje­svestran:­dostupan­u­standardnoj­i­dugoj­verziji,­kao­podvozje­s­putničkom­ka-

binom­i­s­krovnim­prozorom•­ Vrhunske­inovacije:­stražnji­surround­pregled­i­brojni­pomoćni­sustavi•­ Povezan:­informacijsko-multimedijski­sustav­najnovije­generacije­s­dodirnim­zaslonom­

dijagonale­20,3­cm•­ Udobnost­na­razini­osobnog­automobila:­grijani­upravljač,­jedinstven­u­segmentu,­za-

jedno­s­grijanim­prednjim­sjedalima­i­dvozonskom­klimatizacijom

Opelov novi kompaktni transporter zasjenit će

većinu konkurenata utovarnim kapacitetom

do 4,4 m3, nosivošću do 1000 kg i utovarnom

dužinom do 3440 mm.

Transport i logistika

Šibenik se direktnim autobusnim linijama povezuje sa zračnim lukama Zadar i SplitKroz projekt STEP-UP Šibenik planira istražiti potrebe i mogućnosti povezivanja s dvjema zračnim lukama u susjedstvu.

Grad Šibenik sa šest partnera u sklopu programa prekogranične suradnje Interreg IPA Italija - Hrvatska 2014.-2020. provodi projekt STEP-UP (Sustainable Transport E-Planner to Upgrade the IT-HR mobility).Ovim projektom kapitaliziraju se rezultati prikuplje-ni istraživanjima u sklopu projekta INTERMODAL kojima je ustanovljeno kako postojeće prometne veze ne odgovaraju suvremenim životnim potrebama sta-novnika područja te se njima ne može ni učinkovito upravljati turističkim tijekovima za vrijeme sezone. Stoga je osnovni cilj projekta STEP UP omogućiti brz i jednostavan pristup različitim prijevoznim sredstvima, povezati različite prijevoznike te ponuditi jedinstve-na rješenja koja će omogućiti rješavanje prometnih i turističkih pitanja u prekograničnom području.

E-planerom do lakšeg planiranja putovanjaSTEP-UP projektom namjerava se poboljšati kvaliteta, sigurnost i ekološka održivost prometa promicanjem i implementacijom multimodalnih usluga. Korištenjem multimodalnog prijevoza povećat će se mogućnost korištenja i kombiniranja svih načina prijevoza (vlak, trajekt, javni prijevoz, zrakoplov itd.) radi pronala-ska optimalnih prijevoznih rješenja. Jedinstvenom informatičkom platformom, E-planerom, povezat će se i promovirati sve usluge i načini prijevoza što će stanovnicima i turistima omogućiti jednostavno pla-niranje prijevoza.Uz informacije o polascima i dolascima, mogućnost rezervacije i kupnje putnih karata, korisnicima će putem E-planera biti dostupne informacije o svim važnim događajima i manifestacijama u mjestu koje žele posjetiti. Na taj će se način sve relevantne infor-macije koje utječu na izbor i način putovanja nalaziti na jednom mjestu, odnosno svima dostupnoj aplikaciji.

Pilot projekat povezivanja Šibenika sa zračnim lukama u bliziniSvaki od partnera na STEP UP projektu na svom će području provesti pilot projekt. Grad Šibenik će rea-lizirati pilot projekt povezivanja grada Šibenika auto-busnim linijama sa zračnim lukama u Zadru i Splitu.- Tijekom dva ljetna mjeseca direktnom autobusnom linijom ćemo povezati Šibenik sa zračnim lukama u blizini. Na taj ćemo način direktno ispitati potre-bu turista i građana za ovakvim povezivanjem kao i mogućnosti koje se ovakvim povezivanjem otvaraju. Na kraju pilota ćemo izraditi poslovni model koji će

osigurati održivost autobusne linije i nakon završetka projekta, kazao nam je Petar Mišura, pročelnik Ure-da za gospodarstvo, poduzetništvo i razvoj Grada Šibenika.

Gradonačelnik Grada Šibenika, dr. Željko Burić, sma-tra ovaj projekt vrlo vrijednim i važnim za razvoj tu-rizma u Šibeniku. „Na ovaj način Šibenik postaje grad s dvjema zračnim lukama što će ga nesumnjivo učiniti još atraktivnijim i dostupnijim u turističkom smislu. S druge strane europske destinacije bit će dostupnije građanima Šibenika.“

Ukupna vrijednost projekta iznosi 951.831,00 EUR od čega se 85% sredstava sufinancira iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Glavni je partner na projektu regija Marche, dok su ostali partneri na projektu regija Emilia Romagna, općina Lecce, Sveučilište u Trstu, Splitsko-dalmatinska županija, Grad Šibenik i Zračna luka Zadar. Projekt je započeo 1.1.2018. godine, a predviđeni rok završetka projekta je 30.9.2019. godine.

EUROPEAN UNION

Transport i logistika

Projekt STEP-UP koristi sve oblike prijevoza (vlak, autobusi, javni prijevoz, trajekt, fleksibilni prijevoz itd.) i kombinira ih kako bi korisnicima pružio najbolja transportna rješenja.

Zračna luka Zadar

5958 BIZdirekt � ožujak 2019. www.mirakul.hr

Živimo u ekonomiji doživljaja i turistima se moramo nametnuti autentičnom ponudomUzmemo li u obzir da ruralna područja u Hrvatskoj zauzimaju gotovo 80% teritorija Hrvatske te da u njima živi 56,7% stanovništva, jasno je da je jači razvoj turizma na kopnu i izvan urbanih sredina nužnost. Kontinentalni turizam ima veliki potencijal jer osim pet nacionalnih parkova i šest parkova prirode na kontinentu, ruralna područja imaju dobro očuvane tradicionalne zanate i kulturne vrijednosti te raznoliku enogastronomsku ponudu. Pripremila: Maja Belušić

Ruralna područja u Hrvatskoj zauzimaju gotovo 80% te-ritorija, nešto manje od 20% klasificirano je kao mješovito područje, a samo 1,1% pripada urbanim sredinama. Uspo-redbe radi, u Hrvatskoj u ruralnim područjima živi 56,7% stanovništva, a u EU tek 22%. Uzmemo li u obzir kontinui-rano opadanje poljoprivredne proizvodnje i depopulaciju hr-vatskog ruralnog područja, razvoj ruralnog turizma postaje jedan od načina oživljavanja ruralnih krajeva, ali i očuvanja tradicije.

Sam ruralni turizam skupni je naziv za različite aktivnosti i oblike turizma koji se javljaju izvan gradova i onih pod-ručja na kojima se razvio masovni turizam. On obuhvaća sve oblike turizma u ruralnim područjima, uključujući npr. zdravstveni, ribolovni, seoski i ekoturizam. Treba naglasiti kako je seoski turizam uži pojam od ruralnog turizma, a širi od turizma na turističkom seoskom obiteljskom gospodar-stvu ili agroturizma.

Upravo su seljačka gospodarstva, odnosno obiteljska poljo-privredna gospodarstva koja su registirala turizam kao do-datnu djelatnost, okosnica razvoja ruralnog turizma. Naža-lost, takvih je još uvijek relativno malo. U Hrvatskoj je dana 31. prosinca 2018. ukupno registrirano 162.248 OPG-ova, a samo njih petstotinjak ima naveden turizam kao dodat-

nu djelatnost. Vlasnici soba i kuća za odmor na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, uz smještaj, moraju nuditi gostima i hranu i piće. Isto vrijedi i za ruralnu kuću. Svi objekti u seoskom turizmu moraju imati ugostiteljske uslu-ge, dakle, gostima pripremati i usluživati topla i hladna jela, pića i napitke.

- Na području TZ Baranje otvaraju se novi objekti koji su najvećim dijelom u sklopu obiteljskih gospodarstava i kuća za odmor, što je dobar pokazatelj važnosti istih za razvoj turizma u Baranji. Posjetitelji dolaze u Baranju kako bi istinski doživjeli prirodu, selo, okusili baranjske specijalitete, nazdravili dobrim vinom, a sve to najbolje mogu doživjeti u obiteljskim gospodarstvima i kućama za odmor. Mir, domaća hrana, miris prirode, motivi su koji privlače posjetitelje u ove vrste smještaja - tvrdi Jovana Popović iz Turističke zajednice Baranje.Vlasnici OPG-ova mogu osmisliti posjete određenim poljo-privrednim poslovima u sezoni, kao što su berba i prerada voća i povrća, žetva i spremanje sijena, šišanje ovaca i slično. Takvo iskustvo i autentična ponuda zapravo daju prednost agroturizmu pred ostalim vrstama turizma, naročito masov-nim. I ne samo to, agroturizam kao i ostali oblici ruralnog turizma mogu doprinijeti sveukupnom turističkom razvoju Hrvatske jer kontinentalni turizam ne ovisi o moru i suncu pa prosječna sezona u ruralnom turizmu traje 110 dana.Ovaj oblik turizma ima veliki potencijal u Hrvatskoj jer osim pet nacionalnih parkova i šest parkova prirode na kon-tinentu, ruralna područja imaju dobro očuvane tradicionalne zanate i kulturne vrijednosti te raznoliku enogastronomsku ponudu u svakoj od sedam ruralnih cjelina.

Prema istraživanjima provedenim u svrhu sastavljanja Pro-grama ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014. - 2020., ruralni turizam u Hrvatskoj je nerazvijen, ponajviše za-hvaljujući orijentaciji na primorski turizam te nedovoljnoj afirmaciji domaće gastronomije i vinarstva. Stoga je prema Programu ruralnog razvoja RH predviđena raspodjela sred-stava od 2,383 milijarde eura s pojedinačnim potporama od maksimalno 200.000 eura i udjelom sufinanciranja od 70%.Prošle godine je Ministarstvo turizma objavilo javni poziv za dodjelu potpora u okviru Programa razvoja cikloturizma na kontinentu u 2019. godini, a u proračunu je osigurano 5

Obiteljska poljoprivredna gospodarstva

koja su registirala turizam kao dodatnu

djelatnost okosnica su razvoja ruralnog turizma. Nažalost, takvih je još uvijek

relativno malo.

Kontinentalni turizam Kontinentalni turizam

milijuna kuna. Sredstva Programa razvoja cikloturizma na kontinentu namijenjena su jačanju turizma na kontinentu kroz trasiranje, uređenje i označavanje biciklističkih ruta te su na raspolaganju javnom sektoru - jedinicama područne (regionalne) samouprave.

Kulturna baština kao temelj razvoja kontinentalnog turizmaSlavonija nema more, ali može puno toga ponuditi turisti-ma. Prije svega ljepotu prirode i kulturnu raznolikost. Ono što svakako može privući pozornost turista je Vučedolska kultura, jedna je od najznačajnijih i svakako najpoznatijih prapovijesnih kultura koje su postojale na tlu Hrvatske, a koja predstavlja temelje europske civilizacije. Nažalost, veliki broj turista koji posjećuje Hrvatsku nije čuo za ovaj lokali-tet. Prva prava razvijena i najnaprednija europska civilizacija koja je postavila standarde življenja u Europi svakako zaslu-žuje bolju promociju. S druge strane, veliki broj dvoraca u Hrvatskom Zagorju, njih pedesetak, uglavnom iz razdoblja baroka, oslikava kul-turu i graditeljsko umijeće proteklih stoljeća. Stoga ni ne čudi da je ova regija odlučila kreirati turistički brend „Za-gorje - bajka na dlanu“- Na današnjem brendu „Zagorje - bajka na dlanu“ počelo se raditi 2006. godine, a osmišljen je zaslugama zajednič-kog rada osoba koje su bile angažirane u turizmu Krapin-sko-zagorske županije i Agencije Bruketa&Žinić. Upornim zajedničkim i kontinuiranim radom javnog i privatnog tu-rističkog sektora, postigli smo današnje izvanredne rezultate i postavili destinaciju „Zagorje - bajka na dlanu“ kao pre-poznatljiv brend kontinentalnog turizma. Posljednjih godi-na ulažemo sve značajnija sredstva upravo u promoviranje destinacije kroz sve raspoložive vrste oglašavanja. Stoga su i turistički pokazatelji iz godine u godinu sve bolji - pojašnja-va nam voditeljica ureda turističke zajednice Krapinsko-za-gorske županije, Sanja Škrinjar.Osim dvoraca, poseban aspekt turističke ponude su nezao-bilazni muzeji, a Sanja Škrinjar posebno izdvaja Muzej kra-pinskog pračovjeka, dvorac Veliki Tabor, Muzej staro selo te Muzej oldtimera Presečki i muzej Radboa. Muzej krapinskih neandertalaca slovi kao jedan od najmodernijih muzejskih projekata u Hrvatskoj i ovom dijelu Europe. Osim što nudi zanimljivu priču o životu i kulturi neandertalskog čovjeka u Krapini, ima niz multimedijskih i interaktivnih sadržaja, a riječ je i o posebnom arhitektonskom ostvarenju. Muzeji su itekako važan dio turističke ponude ruralne Hr-vatske. Primjerice, za područje Gospića značajan je Memori-jalni centar „Nikola Tesla”, a riječ je o centru u Smiljanima koji se prostire na površini od 13.000 kvadratnih metara, s novim postavom otvorenim 2006. godine. Zamišljen je kao prostor koji objedinjuje više disciplina: znanost, umjetnost, turizam te okuplja razne tipove korisnika. Kao takav ima možda najveću ulogu u razvoju turističkog potencijala ovog kraja.

Što Hrvatska ima za naučiti o kontinentalnom turizmu od zapadno-europskih zemalja?U Švicarskoj prihodi od turizma iznose više od 28 milijardi

švicarskih franaka. Nemaju sunce i more, ali kod njih sezona traje 365 dana u godini pa je godišnja popunjenost u hote-lima dvostruko veća nego u Hrvatskoj. U Hrvatskoj je veća popunjenost privatnog smještaja i to tijekom ljetnih mjese-ci. Sveukupno, Švicarska bilježi trostruko manje turističkih noćenja od Hrvatske, ali ima skoro dvostruko veće prihode. Švicarci imaju zimovališta, ali i odredišta masovnog turiz-ma i ono što je ključno – privlače turiste više platežne moći. Drugi primjer je Austrija, a u kojoj se tijekom ljeta ostvari više noćenja nego zimi. Iako nema more, Austrija tijekom ljetnih mjeseci od turizma zarađuje gotovo isto kao Hrvatska u cijeloj godini - preko 11 milijardi eura.

Slovenija također posljednjih godina bilježi porast prihoda od turizma. Zanimljivo je da Slovenija jača ulaganja u tzv. boutique turizam, usredotočen na bogatije turiste i cjenovno viši turistički proizvod. Glavna su im tržišta bogatije zemlje Europe i Amerika. Zajednička kampanja Hrvatske i Sloveni-je pod nazivom „Experience Croatia, Feel Slovenia“ za cilj ima jačanje vidljivosti i ugleda dviju zemalja na kineskom tržištu kao atraktivnih i autentičnih europskih turističkih odredišta te rast broja kineskih turista. Vrijednost kampanje je 200 tisuća eura, od čega se polovica sufinancira europskim novcem. Aktivnosti predviđene kampanjom provodile se su se od listopada 2018. do ožujka ove godine.

Zdravstveni turizam u kontinentalnoj HrvatskojMnogi poistovjećuju zdravstveni turizam s dolaskom gosti-ju iz inozemstva u Hrvatsku na dan-dva kako bi ovdje znat-no povoljnije nego u matičnim zemljama napravili određeni medicinski zahvat. No, tu se ne radi samo o povoljnijim za-hvatima iz, primjerice, estetske kirurgije ili dentalne medi-cine, nego je riječ o većoj slici i puno širem profilu potenci-jalnih gostiju.

- Osim otvaranja novih radnih mjesta, zdravstveni turizam može davati veće prihode u odnosu na klasične turističke proizvode koje trenutno Hrvatska pruža. Naime, ovdje nema sezonalnosti, a dužina boravka se povećava. Kada govorimo o broju dolazaka i noćenja u zdravstvenom turizmu, da bi se postigao efekt kroz bilo koju zdravstvenu uslugu, pacijent bi u zdravstvenoj ustanovi trebao boraviti pet do šest dana, bilo da je riječ o rehabilitaciji ili o ostalim uslugama koje se pružaju u zdravstvenom turizmu. Znači da razvoj zdravstve-nog turizma vodi k većim prihodima jer nema sezonalnosti, kao i otvaranju novih radnih mjesta, što je usko vezano uz investicije koje se moraju dogoditi u zdravstvenom turizmu - kaže Marcel Medak, predsjednik društva Bizovačke toplice.Zdravstveni turizam obuhvaća četiri različita područja: lje-čilišni, termalni, wellness i medicinski turizam. Hrvatska od zdravstvenog turizma zarađuje oko 300 milijuna eura godiš-nje, a mnogi smatraju kako je potencijal za rast prometa veći od milijardu eura godišnje.- Bolnica sv. Katarina je tako prošle godine oko 40% pri-hoda ostvarila od pacijenata koji žive izvan granica RH, s tendencijom daljnjeg rasta. Danas se u našoj bolnici, osim naših građana, liječe i pacijenti iz SAD-a, Rusije, Kanade,

Austrija tijekom ljeta ostvari više noćenja nego zimi. Iako nema more, u ljetnim mjesecima od turizma zarađuje gotovo isto kao Hrvatska u cijeloj godini - preko 11 milijardi eura.

6160 BIZdirekt � ožujak 2019. www.mirakul.hr

Kontinentalni turizam

Irske, Francuske, Iraka, Libije, Slovenije, BiH, Velike Brita-nije, Njemačke, Srbije, Crne Gore, i niza drugih zemalja, čime na međunarodno tržište snažno pozicioniramo ne samo našu bolnicu, nego i hrvatsko zdravstvo - kaže nam Jadran-ka Primorac, članica Uprave Specijalne bolnice sv. Katarina i predsjednica Udruge privatnih poliklinika, bolnica, lječilišta i ustanova za zdravstvenu skrb pri Hrvatskoj udruzi poslo-davaca (HUP).

Upravo je Bolnica sv. Katarina dobar primjer potencijala za razvoj zdravstvenog turizma, a Jadranka Primorac, navodi kako su odavno postali svjesni činjenice da je Hrvatska izni-mno malo tržište i da mi zapravo djelujemo na tržištu EU koja ima 500 milijuna stanovnika, ali i puno šire. - Izgradnja atraktivnog i održivog odredišta za zdravstveni turizam zahtijeva dugoročnu strategiju. Snagu turističkog brenda koju imamo treba iskoristiti za dodatno pozicionira-nje na zdravstveno-turističkom tržištu. Ako gledamo zemlje u okruženju, sigurna sam da dobrom marketinškom stra-tegijom možemo 30% pacijenata koji, primjerice, dolaze u susjednu Mađarsku ili Poljsku preusmjeriti u Hrvatsku. S obzirom na to da Hrvatska postaje sve više poželjna i po-pularna turistička destinacija, taj trenutak treba znati isko-ristiti te mu dati dodanu vrijednost, jer učinci turizma nisu samo učinci na komercijalizaciju uspjeha putem hotelskog dijela, marina ili kampova, tj. „sunca i mora“, oni trebaju biti puno širi. Utjecaj na ugled Hrvatske u toj sinergiji zdravstva i turizma je neprocjenjiv i on predstavlja potpuno drugačije pozicioniranje Hrvatske u svijetu, ne samo ono vezano uz prirodne ljepote, već mu daje dodanu vrijednost i to temelje-nu na znanju - kaže Jadranka Primorac.

Bizovačke toplice su pak ostvarile suradnju sa Specijalnom bolnicom Akromion te se sami povezali s Kopačkim ritom, ergelom Đakovo i s još nekim subjektima kako bi promovi-rali zdravstveni turizam i privukli turiste.- Kombiniranjem usluga Lječilišta kroz rehabilitaciju, fi-zikalnu terapiju i specijalističkih usluga ortopeda bolnice Akromion za naše pacijente, zaokružen je proces koji oni prolaze. Time im je oporavak maksimalno olakšan kroz dostupnost vrhunskih stručnjaka naših obaju bolnica tije-kom cijelog liječenja, gdje im osiguravamo rehabilitaciju u najmodernijem bolničkom objektu, a stručnjake dovodimo k pacijentima. Pacijenti kojima je potreban operativni za-hvat svoj proces ozdravljenja, nakon operacije u Specijalnoj bolnici Akromion, nastavljaju na rehabilitaciji u Lječilištu Bizovačke toplice. Cilj nam je bio objedinjavanjem timova stručnjaka Lječilišta Bizovačke toplice i Akromiona, na vrlo visokoj razini i u punom komforu, pacijentima pružiti naj-kvalitetniju medicinsku uslugu - kaže Sandra Mihaljević, ravnateljica Lječilišta Bizovačke toplice.

Raznolikost turističke ponude i niz manifestacija diljem HrvatskeŽivimo u ekonomiji doživljaja pa je na lokalnom, ali i global-nom tržištu nemoguće istaknuti se ako turistima ne ponu-dimo nešto novo ili autentično. Iskustva stoga čine središnji i možda najvažniji dio vrijednosti za turiste. Zato su manife-stacije, kao jedan od načina stvaranja autohtonog doživljaja, od velike važnosti za razvoj turizma.- Kroz naše se manifestacije prožimaju tradicija, baranjska baština, te eno i gastro ponuda Baranje koja je prepoznatljiva u drugim dijelovima Hrvatske, a i u inozemstvu. Od manife-stacija bismo izdvojili Proljetni vašar u Karancu, GatorFest, Fišijadu, Vinski maraton, TardaFest, ČvarakFest ili Zimski vašar, kao važne za razvoj turizma na području TZ Baranje -

Brendiranje destinacija kontinentalne Hrvatske i promocija turističkih proizvodaKako­ bi­ se­ dodatno­ promovirala­ turistička­ ponuda­ ruralnih­ područja­ i­ poveza-li­projekti,­proizvođači,­događaji­ i­zanimljivosti,­osmišljena­je­Nacionalna­nagrada­„Suncokret­ruralnog­turizma“.­Uz­dvije­šampionske­nagrade­dodjeljuju­se­zlatne,­sre-brne­i­brončane­povelje­te­posebna­priznanja­u­sedam­kategorija:­turistička­seljačka­gospodarstva;­poduzetnici­u­ruralnom­turizmu;­ruralno-turistički­projekti;­ ruralno-turističke­manifestacije;­tradicijska­ruralna­gastronomija;­vinski­turizam­te­hrvatski­otočni­proizvod­i­proizvodi­s­oznakom­zemljopisnog­podrijetla.Na­natječaj­„Suncokret­ruralnog­turizma“­za­2018.­godinu­stiglo­je­150­prijava­iz­18­hrvatskih­županija,­a­Zlatni­suncokret­su­dobili­obitelj­Polić,­vlasnici­Etno-agro­parka­Stella­Croatica­iz­Klisa­i­obitelj­Toljanić,­vlasnici­Vinotela­Gospoja­iz­Vrbnika­na­Krku.­

Upravo­umrežavanje­OPG-ova,­turističkih­zajednica­i­ostalih­u­privatnom­i­javnom­sektoru­daje­mogućnost­bolje­promidžbe­na­vanjskim­tržištima,­kao­i­veći­uspjeh.­-­Turistička­zajednica­Osječko-baranjske­županije­umrežena­je­na­više­razina­s­dru-gim­turističkim­zajednicama,­ali­i­drugim­dionicima­javnog­i­privatnog­sektora.­Jedna­razina­suradnje­postoji­s­lokalnim­i­područnim­turističkim­zajednicama­s­područja­OBŽ-a,­a­druga­kroz­HTZ­Klaster­Slavonija­koja­povezuje­svih­pet­županijskih­TZ-ova­na­razini­Slavonije.­Riječ­je­o­mreži­(Klasteru)­kroz­koju­se­promovira­cjelovita­desti-nacija­Slavonije­na­turističkim­sajmovima­i­posebnim­prezentacijama­na­ključnim­tržištima­-­kaže­nam­Ivana­Jurić,­direktorica­Turističke­zajednice­Osječko-baranjske­županije,­te­dodaje­kako­su­ostvarili­različita­partnerstva­koja­su­nastala­kao­rezultat­provedbe­ili­prijave­projekata­prekogranične­suradnje­u­sferi­turizma.­

Turistička­zajednica­Krapinsko-zagorske­županije­povezana­je­kroz­klaster­Središnja­Hrvatska­ koji­ objedinjava­ sedam­ županija,­ a­ voditeljica­ turističkog­ ureda­ Sanja­Škrinjar­tvrdi­da­izuzetno­dobro­surađuju­te­zajednički­odrađuju­mnoge­aktivnosti­s­turističkim­zajednicama­općina,­gradova­i­područja,­kojih­je­u­Krapinsko-zagorskoj­županiji­ukupno­devet.-­ Posljednjih­godina­ sve­ je­ veći­ udio­ulaganja­upravo­u­online­ kanale­ kao­ jednog­od­najbrže­ rastućih­načina­promocije,­a­posebno­u­ turizmu.­Kontinuirano­koristi-mo­ takav­ način­ oglašavanja­ i­ promoviranja­ destinacije,­ ponajviše­ kroz­ kampanje­putem­online­bannera­i­članaka­i­ to­za­ciljana­tržišta.­Ove­godine­su­to­Slovenija,­Danska,­Belgija,­Nizozemska,­Poljska­i­Srbija,­ali­i­Facebook­kampanje­te­kontinuira-na­suradnja­s­jakim­online­portalima­kroz­objave­članaka­o­destinaciji­te­s­najavama­najznačajnijih­događanja­i­manifestacija­na­području­županije­-­navodi­Sanja­Škrinjar.

U­Turističkoj­zajednici­Osječko-baranjske­županije­ također­se­služe­digitalnim­alatima­poput­marketinga­na­društvenim­mrežama,­a­trenutno­su­i­u­fazi­izmjene­postojeće­web­stranice.­-­Moramo­imati­na­umu­i­daleko­različite­financijske­kapacitete­turističkih­dio-nika­na­priobalju­i­kontinentu,­što­je­nerijetko­ograničavajući­čimbenik­u­primjeni­inova-tivnih­i/ili­digitalnih­rješenja.­Turistički­dionici­na­kontinentu­stoga­često­pribjegavaju­ge-rila­marketingu.­Uz­to,­pokušavamo­kroz­EU­projekte­unijeti­ponudu­vezanu­uz­virtualnu­stvarnost,­što­je,­primjerice,­slučaj­u­projektu­rekonstrukcije­stare­austrougarske­vojne­pekare­u­turistički­centar­za­mlade­u­osječkoj­Tvrđi­-­naglašava­Ivana­Jurić.

Kontinentalni turizam

kaže Jovana Popović iz Turističke zajednice Baranje.Popis manifestacija u kontinentalnoj Hrvatskoj jako je velik, a svake se godine pokreću i neki novi festivali i događanja. U najpoznatije sigurno spadaju Špancirfest u Varaždinu, Pi-cokijada u Đurđevcu, Tabor film festival u Desiniću, Dani piva u Karlovcu, Vinkovačke jeseni, Renesansni festival u Koprivnici...

Ivana Jurić, direktorica Turističke zajednice Osječko-ba-ranjske županije, naglašava kako nije svaka manifestacija turističkog karaktera te da postoje manifestacije primarno orijentirane na zajednicu i one koje jesu ili imaju potencijal prerastanja u turistički proizvod. - Manifestacije najbolje prenose sliku destinacije, one su „sažeta” poruka doživljaja koji neki prostor nudi. Izdvojiti najvažnije nije lak zadatak, jer nemaju sve manifestacije isti stadij zrelosti ili ciljanu skupinu, no treba izdvojiti Đakovač-ke vezove kao manifestaciju koja redovito „puni” smještajne kapacitete u krugu do 50 km od Đakova. Tu je i Pannonian Challenge - unikatni proizvod Osijeka, zabavni Vinski mara-ton u Zmajevcu, Ribarski dani u Kopačevu, Baranjski polu-maraton, Wine&Bike Tour Erdut, Zemlja bez granica i druga događanja - ističe Ivana Jurić.

Team building kao posebna vrsta poslovnog turizmaIstraživanja među hotelijerima pokazuju da poslovni gosti čine stabilnih 10 do 15% udjela svih hotelskih gostiju. Glav-na prepreka daljnjem rastu je nekonkurentan sustav uprav-ljanja i komercijalizacije proizvoda. Kao jedan od rastućih segmenata unutar samog poslovnog turizma potrebno je izdvojiti team building. Svake godine sve više poslovnih subjekata koristi team building putovanja i izlete kako bi poboljšali sinergiju unutar tima i tako osigurali veću pro-duktivnost i učinkovitost. - Korisnici naših team buildinga najčešće su ljudi koji rade neki od poslova u uredima, ali zadnjih nekoliko godina, s ob-zirom na sve zahtjevnije, odgovornije i brže poslovanje, taj se profil gostiju polako mijenja pa nam dolaze i gosti koji se bave proizvodnjom, građevinom i drugo - kaže Mladen Draguzet, direktor turističke agencije specijalizirane za or-ganizaciju aktivnog odmora Istra Adventure.Raznolikost kontinentalne Hrvatske nudi mogućnost osmi-šljavanja različitih team building programa. Njihovim ra-zvojem promoviraju se i različiti lokaliteti. Team building, kao jedan od turističkih proizvoda, već je prepoznat u Gor-skom Kotaru i Lici, u unutrašnjosti Istre i u Zagorju.

Da se s razvojem team building programa ujedno radi na promociji kraja u kojem se program održava, slaže se i vo-diteljica prodaje u Vuglec Bregu Veronika Kolman: - Brend Vuglec Brega znatno doprinosi širenju priče o zagorskim običajima, kvalitetnoj i domaćoj hrani i vinskoj tradiciji te turističkoj promociji regije Hrvatskog zagorja. Često naši stalni gosti prvi puta kod nas dođu upravo na jedno od ta-kvih poslovnih događanja, a potom nas posjećuju i privatno, i obrnuto, stoga iz godine u godinu ostvarujemo sve bolje poslovne rezultate.

- Prilikom organizacije team building programa klijenti sve više teže kreiranju cjelokupnog osobnog doživljaja, gdje se uz kvalitetu aktivnosti koje maksimalno doprinose stvaranju čvršćih odnosa suradnje između zaposlenika, također traži i posebnost mjesta, gastronomski doživljaj i „ono nešto’’ po čemu će sudionici pamtiti taj event. Uz zabavno-sportske i adrenalinske sadržaje organizatorima su sve zanimljiviji balans i kreativni programi, te društveno-korisni programi. Ono što zadivljuje sudionike svakako je personalizirana i prijateljska usluga, osjećaj doma, topline i osobnog zalaganja - kaže nam Veronika Kolman.

Istra Adventure godišnje dovodi jako puno gostiju koji su-djeluju u njihovim programima, a onda u sklopu programa ujedno organiziraju smještaj i sve popratno. - Po onome što smo uočili, sve se više traže programi u pri-rodi jer na team building programe uglavnom dolaze za-poslenici IT tvrtki i oni koji rade uredske poslove. Javlja se sve veća potražnja za programe uz koje se djelatnici mogu opustili te boraviti u okruženju drugačijem od onog u kojem su svakodnevno i da su ujedno što manje opterećeni s mo-dernim tehnologijama - tvrdi Mladen Draguzet.Gostima koji dolaze na team building vrlo se lako može prezentirati enogastronomska ponuda kraja u kojem će se nalaziti dok program traje. Dok neke tvrtke specijalizirane za organizaciju aktivnog odmora pri tome mogu surađivati s lokalnim OPG-ovima, druge su ponudu hrane i pića uklju-čile u svoje programe. - Aktivnosti provodimo u suradnji s vanjskim stručnjacima koji su najbolji u svom području, a naši organizatori najčešće se odlučuju za program pripreme zagorskih štrukli, te zabav-nih aktivnosti poput gađanja potkovama, bacanja sjekira, igre „križić-kružić“ na otvorenom, izrade grafita, snimanja filma i bubble footballa. Organizatorima su zanimljive i aktivnosti poput vožnje quadovima, potrage za blagom i pješačkih tura prema zagorskim kletima. Po završetku team buildinga naši gosti često se odlučuju za posjet vinariji Vuglec i degustaciju vina i pjenušaca - pojašnjava Veronika Kolman.

Hrvatska od zdravstvenog turizma zarađuje oko 300 milijuna eura godišnje, a mnogi smatraju kako je potencijal za rast prometa veći od milijardu eura godišnje.

Iskustva i doživljaji čine središnji i

možda najvažniji dio vrijednosti za turiste.

Team building u režiji Istra Adventurea

6362 BIZdirekt � ožujak 2019. www.mirakul.hr

Znanje kao najveći kapital na globalnom tržištuUsred 4. industrijske revolucije, ili baš zbog nje, događaju se brze promjene globalnih razmjera koje utječu na način na koji živimo, ali i radimo. Jedna od strukturnih promjena koja će imati utjecaja na sve ostalo jest i promjena u načinu vođenja bilo kojeg poslovanja. Uspješne tvrtke prepoznaju važnost fleksibilnosti, brze adaptacije na nove uvjete, napretka informacijskih tehnologija, ali i stalne edukacije svojih zaposlenika kako bi mogli pratiti promjene. Najbolje među njima uspjele su situaciju okrenuti u svoju korist.

Pripremila: Mihaela Bajkovac Ćurić

Poslovna edukacija

Za opstanak, ali i uspjeh poslovanja

na globalnom tržištu potrebno

je „gledanje u budućnost“ i digitalna

transformacija.

Mnoge uvriježene premise poput one marketinške da su za uspjeh bilo kojeg posla važne tri stvari: lokaci-ja, lokacija i lokacija, više ne vrijede. Ne u potpuno-sti. Težište te premise srušilo je nepostojanje granica u suvremenom poslovanju. Tehnologija omogućava kupnju bilo kojeg proizvoda neovisno o mjestu njego-ve prodaje, nije ga potrebno dotaknuti, kupiti u točno određeno vrijeme ili od trgovaca koji su u vašem gra-du. Dovoljno je otići na Internet, proizvod pogledati u 3D prikazu, pročitati iskustva korisnika i kliknuti: Kupi.

Posao u skladu s digitalnom transformacijom Za opstanak, ali i uspjeh na globalnom tržištu, nije potrebna baš kristalna kugla, ali je ipak potrebno „gledanje u budućnost“ i digitalna transformacija. Jedna od uspješnih hrvatskih tvrtki koja je svoje po-slovanje od osnutka temeljila na takvom naprednom razmišljanju je Poslovna inteligencija. Ta je tvrtka specijalizirana u području implementacije inteligent-nih informacijskih sustava za podršku poslovnom

odlučivanju, u implementaciji skladišta podataka, ana-litici velikih podataka, integraciji podataka, u rudare-nju podataka, planiranju i budžetiranju, financijskim konsolidacijama, upravljanju rezultatima poslovanja te upravljanju rizikom i upravljanju matičnim podacima. Razgovarali smo s Draženom Osrečaninom, jednim od osnivača i partnera te tvrtke.

Kada su prije skoro 18 godina pokrenuli tvrtku, već su imali iskustva u području kojim su se bavili. Cilj im je bio kroz nove projekte i rješenja za svoje korisni-ke razvijati svoje znanje u trima ključnim područjima – poznavanju poslovnih procesa, poznavanju meto-dologija implementacije analitičkih sustava te pozna-vanje tehnologija koje im trebaju za uspješnu imple-mentaciju. Kada je došla kriza 2009., bili su prisiljeni početi tražiti posao na globalnom tržištu na kojem su se pokazali kao vrlo konkurentni zahvaljujući znanju u svom području. Kroz projekte sa svojim globalnim klijentima uspjeli su razvijati i prikupljati nova znanja o novim područjima analitike, koja sad pak mogu

Poslovna edukacija

www.mirakul.hr

ponovno primjenjivati u Hrvatskoj i regiji. Također, prepoznaju nove trendove i razvijaju vlastita rješenja koja kroz mrežu partnera prodaju i implementiraju u Europi i svijetu. Ukratko, uvijek su pokušavali biti ili korak ispred ili ići u korak sa svjetskim trendovima, tako da nisu u poziciji da se digitalno transformiraju, nego već godinama digitalno evoluiraju. S druge stra-ne, to im znanje omogućava da svojim korisnicima budu podrška u njihovom procesu transformacije, objašnjava Dražen Osrečanin.

Svaka industrija je specifična i prilagodba svake tvrtke drugačija je. Nekim se tvrtkama zahtjevi tržišta ne mijenjaju, ali se mijenjaju kanali prodaje i komunikacije. Drugim se tvrtkama mijenja kom-pletno poslovno okruženje te one moraju evoluira-ti interne procese i razvijati nove proizvode da bi bile konkurentnije. Tvrtke koje su već sada uspješne lakše će se prilagoditi promjeni, dok tvrtke koje su u krizi neće imati niti interne snage niti fokusa za proces digitalne transformacije. Prvi korak u proce-su svakako je analiza postojećeg stanja, definiranje željenog stanja i akcija koje je potrebno poduze-ti. Drugi je korak sam proces transformacije koji uključuje brojne aktivnosti vezane za informacijske sustave i upravljanje podacima, gdje tvrtke trebaju pomoć dobavljača kao što je Poslovna inteligencija, u zaključku dodaje Osrečanin.

Profil i edukacijske potrebe suvremenog menadžera Suvremeni menadžer bi, osim klasičnih vještina, poput onih prodajnih, trebao imati i brojne druge da bi bio uspješan u svom poslu. Stoga je danas, više nego ikad, potrebno konstantno ulagati u sebe i usvajati nova znanja i vještine. Saša Jurković, Country menadžer tvrtke Benefit Systems, kaže kako se u današnje vrije-me od menadžera očekuje više razvijena emocional-na inteligencija, pogotovo empatija u radu s ljudima. Ljudski resursi su u vremenima sve manje ponu-de kvalitetnih kandidata izrazito cijenjeni, nisu više floskula. Stari način „upravljanja“ i „rukovođenja“ više ne funkcionira na duge staze i ne privlači ljude da dođu u takve tvrtke. Puno veći fokus menadžeri mo-raju imati na ljude koji rade u njihovim organizacija-ma i brinuti o njihovoj sreći i zadovoljstvu. Ispunjenje navedenog donijet će i rezultate.

Prema riječima Irene Guszak Cerovečki, prodekanice RIT-a Croatia, nastavno na znanja i vještine sadašnjih, a posebice budućih stručnjaka i menadžera de facto bilo koje profesije, renomirani World Economic Forum navodi sljedeće: složeno rješavanje problema, kritičko razmišljanje, kreativnost, upravljanje ljudima, koordi-nacija s drugima, emocionalna inteligencija, procjena i donošenje odluka, usmjerenost na usluge, pregova-ranje i kognitivna fleksibilnost.Uz to, organizacijske potrebe idu, i sve će više ići, i u

6564 BIZdirekt � ožujak 2019. www.mirakul.hr

Poslovna edukacija

smjeru razvoja tzv. soft skills koje će roboti i umjetna inteligencija najteže preuzeti, naglašava prodekanica Guszak Cerovečki. U cijelom je tom procesu uloga obrazovanja ključna. RIT je prepoznao važnost takve naobrazbe te su njihovi kurikulumi osmišljeni tako da studente adekvatno pripreme za tržište rada, kako za poslove koji već postoje, tako i za one koji se tek trebaju razviti. Uz mnoštvo iskustvenog učenja i razvoja praktičnih znanja njihova je misija, između ostalog, naučiti studente kritičkom razmišljanju, rješavanju problema i snalažljivosti kako bi se uspješno nosili s izazovima koje nosi budućnost. RIT razvija tzv. T-shaped studente koji uz specijalistička znanja (dubinu) razvijaju i opća znanja (širinu), koja su sastavni dio američkog obrazovanja, u zaključku dodaje prodekanica.

Majstori virtualne komunikacije Posljednjih godina marketing društvenih mreža doživio je pravi bum. Tako su nastala i nova zanimanja koja su proizvod modernog vremena i oslanjaju se isključivo na virtualnu komunikaciju. Riječ je o tzv. in-fluencerima. Prema riječima Saše Jurkovića iz Benefit Systemsa, generacije se mijenjaju, a time i tržište. In-fluenceri su uvijek postojali, samo nisu pokrivali tolike branše i proizvode. S obzirom na to da su svi danas online, broj influencera je puno veći i publika je puno veća jer omogućava influencerima stalnu prisutnost i doseg za malo ili nikakvo financijsko ulaganje. Ono što je zanimljivo jest da se mnogi ljudi koji se na-zivaju influencerima bave isključivo time, ali i to da ih poznate tvrtke angažiraju kako bi na društvenim mrežama pokazali da koriste upravo njihove proizvo-de u svakodnevnom životu. Što je više „lajkova“ pra-titelja, to je veći utjecaj influencera, kao i njegova traženost. I to je jedan od fenomena modernog društva i načina života, a i jedan od postulata u prilog tvrdnji da više ne vrijede stara marketinška pravila.

IN i OUT zanimanja u Hrvatskoj O trenutno traženim i najmanje traženim zanimanji-ma u Hrvatskoj doznajemo iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Tijekom siječnja 2019. godine najviše su bili traženi radnici u zanimanjima prodavač, konobar, čistačica, kuhar i sobarica, a najmanje su bili traženi radnici u rodu zanimanja zakonodavci, dužnosnici i direktori.

Kako bi se ujednačile razlike između potražnje i ponu-de na tržištu rada, često su potrebne razne prekvalifi-kacije. HZZ stoga provodi mjeru obrazovanja nezapo-slenih i na obrazovne programe upućuje nezaposlene osobe za koje se utvrdi da nemaju dostatno obrazo-vanje ili iskustvo kako bi se lakše uključili na tržište rada. Tijekom 2018. godine u obrazovanje nezaposle-nih je uključeno 5.228 nezaposlenih osoba, a u 2019. godini u obrazovanje nezaposlenih planira se uključiti još 9.279 osoba.

Potreba za usko specijaliziranim edukacijama Može se primijetiti da se u korak s brzim tehnološkim promjenama mijenjaju i edukacijske potrebe zaposle-nika. Sve se više traže usko specijalizirana znanja za koja školovani ljudi moraju biti pripremljeni još za vrijeme školovanja.

Taj su trend prepoznale i poslovne škole. Mirna Koričan Lajtman, akademska direktorica ZŠEM - Po-slovne akademije kazala nam je kako potreba za usko specijaliziranim poslovnim edukacijama raste iz dana u dan sa samom činjenicom da tržište rada sve više zahtijeva usko specijaliziranu radnu snagu. ZŠEM se maksimalno prilagođava klijentima i kreira zajednički sadržaj i metodologiju rada. S obzirom na potrebe, njihovi predavači su predavači s kombinacijom aka-demskog obrazovanja i širokog poslovnog iskustva kako bi klijentima donijeli najbolje iz obiju sfera.

Od 2013. do 2017. godine broj visokoo-

brazovanih hrvatskih iseljenika narastao je

za čak 66%.

Performance coaching for managers

TRAJANJE PROGRAMA: 9. svibnja – 11. lipnja

MJESTO ODRŽAVANJA PROGRAMA I RADIONICE:TRINOM, Strojarska cesta 24, Zagreb

KOTIZACIJA:Promotivna cijena programa za uplate do 1. svibnja 2019: 6.500,00 kn + PDVRedovna cijena programa: 7.000,00 kn + PDV

VODITELJICA PROGRAMA:Davorka Tolić, trenerica i konzultantica u tvrtki Gentis

PRIJAVE I KONTAKT:tel: +385 31 251 004mob: +385 91 333 77 95e-mail: edukacija@mirakul.hr

Više informacija na www.mirakul.hr

Intenzivni program u organizaciji Mirakul Edukacijskog centra i Gentisa namijenjen je prvenstveno voditeljima koji žele koristiti coaching kao razvojni alat za članove svog tima. Tijekom programa polaznici će unaprijediti znanja i vještine potrebne za uspješan coaching te kroz praksu izgraditi samopouzdanje i sigurnost u ulozi coacha. Uz to je cilj programa i definiranje vlastitog stila i prepoznavanje svojih snaga kako bi se usavršile

tehnike coachinga.

Program se sastoji od 4 redovna modula.

MODUL 1 (9. svibnja 2019.)Welcome to Coaching – Baza za uspješan put od menadžera do coacha

MODUL 2 (15. svibnja 2019.)Coaching Skills and Roles - Biti menadžer i biti coach

MODUL 3 (22. svibnja 2019.)Effective Coaching Techniques And Tools - Alati i metode koje coach treba znati

MODUL 4 (11. lipnja 2019.)Excellence in Coaching - Korak do izvrsnosti u coachingu

6766 BIZdirekt � ožujak 2019. www.mirakul.hr

Poslovna edukacija

Specijalizirane edukacije koje su odmah primjenjiveIako­je­Berlitz­oduvijek­nudio­personaliziranu­ponudu­svojim­klijentima,­u­posljednje­vrijeme­klijenti­počinju­sve­više­prepoznavati­vrijednost­i­ isplativost­takvog­pristu-pa.­Bilo­da­su­u­pitanju­sastanci,­pregovori,­prezentacije,­pravo,­prodaja,­marketing,­project­management­­ili­bilo­koje­drugo­područje­posla­ili­života,­trening­u­Berlitzu­usmjerava­se­direktno­na­specijalizirana­tražena­područja.

Specijalizacija­ štedi­ novac­ korisniku­ i­ daje­ optimalan­ rezultat­ koji­ se­ ostvaruje­ u­kratkom­vremenu­ i­odmah­ je­primjenjiv.­Berlitz­ klijentima­pristupa­sveobuhvatno­analizirajući­ njihove­ potrebe,­ a­ potom­ kreiraju­ individualne­ prijedloge­ programa­koji­svakom­pojedincu­pomažu­ostvariti­cilj.­Potrebe­su­razne,­a­sa­550­centara­u­70­država,­140­godina­iskustva­te­nekoliko­stotina­tisuća­polaznika­godišnje,­Berlitz­zaista­ima­iskustvo­i­mogućnost­ponuditi­vrlo­zahtjevna­rješenja­za­svoje­klijente­te­je­već­dugi­niz­godina­globalni­lider­za­usko­specijalizirane­edukacije.

Noviteti u ponudi BerlitzaBerlitz­ove­godine­dobiva­mogućnost­potpuno­digitalnog­pristupa­s­novim­online­interaktivnim­materijalima.­Fizičke­će­knjige­i­dalje­biti­dostupne,­no­online­inačica­koja­je­obavezna­omogućuje­daleko­više.­Klijenti­će­moći­pristupiti­svim­sadržajima­bilo­kada­putem­mobitela,­tableta­ili­laptopa.­Učionice­u­Berlitzu­postaju­digitalne,­na­predavanje­će­biti­potrebno­ponijeti­samo­mobitel,­no­ni­to­neće­biti­nužno­jer­će­svaka­učionica­imati­veliki­ekran.

-­Na­taj­način,­nakon­uspješnog­Berlitz­Virtual­Classrooma­koji­omogućuje­nasta-vu­uživo­online­te­CyberTeachers­programa,­produbljujemo­korištenje­tehnologije­u­svrhu­olakšanog­pristupa­učenju­i­napretku.­Temelje­uspješne­metode­ne­mijenjamo,­no­koristimo­tehnološke­prilike­da­ju­unaprijedimo­i­učinimo­dostupnijom,­istaknula­je­Ankica­Kutle­Beljan,­direktorica­Berlitza.

U­tom­smjeru­i­„poslovni­put­učenja“­ili­General­Business­English­također­dobiva­online­verzije­što­će­u­današnjem­ubrzanom­poslovnom­tempu­uistinu­biti­prednost­za­sve­Berlitzove­poslovne­klijente.

Noviteti u ponudi poslovnih školaDr. sc. Irena Guszak Cerovečki, prodekanica RIT Cro-atia, za BIZdirekt ispričala je kako joj je izrazito zado-voljstvo najaviti da će RIT Croatia ove godine u lipnju ugostiti prestižnu znanstvenu konferenciju “Mana-ging in Multicultural Environments” uglednog glo-balnog udruženja Eastern Academy of Management (EAM). Ova se konferencija održava već više od 30 godina i svake je godine na drugoj lokaciji uključujući Berlin, Singapur, Cape Town, Rio de Janeiro, Bangalo-re, Sevillu, Limu i, nedavno, Gold Coast (Australija). Ove je godine na redu Dubrovnik. Konferencije EAM-a izvor su međunarodne suradnje i razmjene ideja i znanja među akademskim stručnjacima i praktičarima menadžmenta. Tema konferencije je Upravljanje u multikulturalnom okruženju, a fokus diskusije i rado-va će biti globalizacija i njezin utjecaj na organizacijs-ke potrebe, ne samo za kompetentnim menadžerima, već i onima koji imaju potrebna znanja i vještine mul-tikulturalnih lidera.

ZŠEM – Poslovna akademija prati globalne tren-dove i istraživanja o obrazovanju, kao i zahtjeve za kompetencijama od strane poslodavaca. U skladu s potrebama kreiraju ishode učenja i predavačke cje-line te uključuju u edukaciju sve novije alate poput gejmifikacije i kompjutorskih simulacija. Za klijente omogućavaju i distance učenje, a prate predznanje te testiraju usvojeno znanje i zadovoljstvo po završetku edukacije. Većina njihovih usluga dostupna je u digi-talnom obliku pa polaznici mogu u vrijeme koje žele putem mobitela ili laptopa koristiti online sučelje te pristupati testovima ili materijalima, kazala nam je Mirna Koričan Lajtman, akademska direktorica ZŠEM - Poslovne akademije.

Odljev mozgova 60-ih godina 20. stoljeća i danas Izvan Hrvatske živi približno 4 milijuna Hrvata čije su obitelji iselile zbog raznih povijesnih razloga. Tako u 15. stoljeću odlaze pred najezdom Osmanskog carstva u Austriju, Mađarsku, Slovačku i Italiju. U 19. stoljeću i na prijelazu u 20. stoljeće, Hrvati sele u Sjevernu i Južnu Ameriku, Australiju, Novi Zeland i Južnoafričku Republiku, dok je raseljavanje u za-padnoeuropske zemlje zamjetno 60-ih i 70-ih godina prošlog stoljeća kada je Hrvatsku napustilo nekoliko stotina tisuća Hrvata u potrazi za boljim životom i u bijegu pred tadašnjim režimom.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za statistiku od 2013. do 2018. je iz Hrvatske iselilo približno 150.000 ljudi. Neki izvori navode da je broj iseljenika i puno veći i da će se trend iseljavanja nastaviti i u sljedećem desetljeću. Može se primijetiti da su Hr-vati prije ulaska u EU više iseljavali u druge zemlje, a s ulaskom u EU većina iseljenika odlazi u zemlje Europske unije.

Ono što je donekle drugačije u odnosu na 60-e i 70-e godine prošlog stoljeća jest činjenica da iz zemlje ne odseljava isti profil ljudi. Danas je prisutniji specifičan oblik migracije - tzv. odljev mozgova koji se javlja kao jedna od socijalnih posljedica dugoročne nezaposlenosti. Na taj način vrhunski hrvatski stručnjaci svojim znanjem i iskustvom doprino-se razvoju gospodarstava zemalja u koje odlaze, što njihovu matičnu zemlju stavlja u nepovoljan položaj.

Podaci Eurostata pokazuju da se broj radnika s niskom stručnom spremom koji iz Hrvatske odla-ze u EU u razdoblju od 2013. do 2017. godine nije značajno promijenio, odnosno narastao je za tek 4%. Broj onih sa srednjom stručnom spremom, koji čine većinu u obrazovnoj strukturi radno sposobnih osoba u Hrvatskoj, narastao je za 35%, što odgova-ra prosjeku rasta ukupnog broja radno sposobnih u drugim državama EU. No, broj visokoobrazovanih hrvatskih iseljenika narastao je za čak 66%.

Suvremeni menadžer bi, osim klasičnih vještina,

poput onih prodajnih, trebao imati i brojne

druge da bi bio uspješan u svom poslu. Stoga je danas, više nego ikad, potrebno konstantno

ulagati u sebe i usvajati nova znanja i vještine.

Stress management coaching

TRAJANJE PROGRAMA: 16. svibnja – 13. lipnja 2019.

MJESTO ODRŽAVANJA PROGRAMA I RADIONICE:Kraš Auditorium, Ravnice 48, Zagreb

KOTIZACIJA:Promotivna cijena programa za uplate do 1. svibnja: 3.900,00 kn + PDVRedovna cijena programa: 4.500,00 kn + PDV

VODITELJICA PROGRAMA:doc.dr.sc. Ana Havelka Meštrović

PRIJAVE I KONTAKT:tel: +385 31 251 004mob: +385 91 333 77 95e-mail: edukacija@mirakul.hr

Više informacija na www.mirakul.hr

Cilj Stress management coaching programa je naučiti kako spriječiti energetske i emotivne padove, poslovne blokade i pojavu bolesti koje stres može prouzročiti. Mentalnim treningom jača se self-management pojedinca čime je on spreman za važne situacije i izazovne trenutke, a ujedno provođenjem „stress free“

kulture omogućuje sebi i radnom timu maksimalnu produktivnost i postizanje vrhunskih rezultata.

Program se sastoji od 3 redovna modula.

MODUL 1 (16. svibnja 2019.)Stress management & Stress free nutrition – uzroci, posljedice i prevencija stresa prehranomPredavačice: doc.dr.sc. Ana Havelka Meštrović, Ivana Barišić, mag. nutricionizma i Mirela Marić, mag. nutricionizma

MODUL 2 (30. svibnja 2019.)Anti-stress mental training – tehnike razvijanja mentalne snage, smanjivanja stresa i postizanja vrhunskih rezultataPredavači: Igor Čerenšek, Ana Kotzmuth

MODUL 3 (13. lipnja 2019.)Self management & Stress coping strategies – upravljanje sobom i strategije suočavanja sa stresom na posluPredavačice: Iva Belé, doc.dr.sc. Jasminka Samardžija

6968 BIZdirekt � ožujak 2019. www.mirakul.hr

Poslovna edukacija

Mirakulovi Mini MBA programi razvijaju osobne liderske kapacitete i ključne managerske vještineManageri današnjice moraju znati voditi ljude, inspirirati ih i usmjeravati ih prema realizaciji potencijala. Ključni je fokus Mini MBA programa na osobnom razvoju lidera i oblikovanju osobnog stila kako bi se uspješno gradila željena organizacijska klima i poticala učinkovitost radnog tima.

Izvršno odlučivanje i strateško planiranje je najvažniji zadatak svakog lidera. To je njegov posao. Razmišljati o budućnosti, vidjeti dalje od drugih, doći do strateški važnih informacija, povezivati ideje u konkretne proizvode, nadahnjivati svoj tim i osigurati mu dobar osjećaj. No, prečesto lideri imaju osjećaj da to mogu sami. Vizija je važna, ali bez egzekucije vizija ostaje samo san ili tek nerealizirana ideja. Briga za ljude nije posao kojim se bavi samo HR, ljudi odlaze i dolaze u organizaciju upravo zbog lidera. Zadovoljni zaposleni-ci predani su, žele i mogu dati više, a samorealizaciju vide u dobroj realizaciji firme. Zašto? Zato što provode svoje ideje. Dobar lider će dati mogućnost svakom za-posleniku da se izrealizira kako bi jedna i druga strana ostvarile svoj maksimum.Kako bi se to postiglo, potrebno je, više nego ikada, ulagati u sebe i usvajati nova korisna znanja i vještine. Vodeći se time, Mirakul Edukacijski centar oblikovao je specijalističke modularne edukacijske programe u kojima se te vještine svladavaju na praktičnim primje-rima. Voditeljica Mirakulovih Mini MBA programa za managere, doc.dr.sc. Jasminka Samardžija, pojasnila je koje kompetencije se od managera očekuju u današnje vrijeme te koje su prednosti pohađanja upravo Mira-kulovih Mini MBA programa.

Koje su ključne vještine koje treba svladati moderan uspješan manager u današnje vrijeme obilježeno snažnim tehnološkim napretkom i novim poslovnim modelima? Manager današnjice prije svega mora znati voditi lju-de što znači inspirirati, nadahnjivati, otkrivati njihove potencijale, interese i usmjeravati ih prema njihovoj

Manager današnjice prije svega mora znati

voditi ljude što znači inspirirati, nadahnjivati,

otkrivati njihove potencijale, interese i usmjeravati ih prema

njihovoj potpunoj realizaciji.

doc.dr.sc. Jasminka Samardžija, Voditeljica Mirakulovih Mini MBA programa za managere

potpunoj realizaciji. Realizacija KPI-eva svake organi-zacije ovisi o sinergijskom efektu, prenošenju infor-macija, delegiranju zadataka i sagledavanju cjelovite slike. Imati informaciju prije svih drugih i znati je ka-pitalizirati postalo je nužnost. Upravo je upoznavanje kolega iz različitih industrija uz razmjenu međusobnih iskustva presudan faktor koji će dijeliti loše od dobrih strateških odluka i osigurati zadržavanje odnosno rast biznisa.

Što se u biznisu promijenilo u zadnjih dvadesetak go-dina?Promijenila se dinamika i posljedično fleksibil-nost. Poslovni se ciklusi odvijaju brže, životni vijek proizvoda i usluge je kraći, mogućnost gotovo in-stantnog multipliciranja poslovnog modela posta-la je stvarnost uslijed dostupnosti informacija koje, gledajući s druge strane, imaju silne prednosti. Klijen-ti s pravom imaju visoka očekivanja krenuvši od kva-litete preko brzine reakcije do posjedovanja adekvat-nih informacija. Fleksibilnost je postala „conditio sine qua non“. Poslovni modeli iziskuju brzinu i fleksi-bilnost managementa u donošenju odluka jer sporiji gube tržište, gube najbolje ljude i gube profit. Lider je role model, u njega su uprte sve oči i važno je osvije-stiti ulogu koju imaju njegove osobne karakteristike na produktivnost tima. S druge strane, i zaposlenici su fleksibilniji i agilniji nego ikada prije. Ako nemaju mogućnost razvoja, ako ne ulažete u njih, oni odlaze tamo gdje ta mogućnost postoji jer nemaju vremena čekati. Proaktivni su i spremniji su nego ikad investi-rati u sebe, razvoj svoje karijere i svoju budućnost.

Koje su prednosti pohađanja Mirakulovih Mini MBA programa? Koje su metode rada u fokusu na tim pro-gramima?Naučit ćete kritički analizirati, artikulirati strateški, promišljati holistički i delegirati, a program pomaže sudionicima u maksimiziranju potencijala u vođenju kreiranjem konkurentne strategije. Ključni je fokus programa na osobnom razvoju i poboljšanju svijesti o osobnom stilu vođenja kao i na dodatnom razvoju osobnog stila vođenja kako biste tehnikama utjecaja mogli izgraditi željenu organizacijsku klimu i efika-snost svog tima. Aktivno se koristi metoda poslovnog slučaja, ali radi se i individualna samoprocjena lider-skih potencijala putem upitnika.

Na Mini MBA – Management skills programu una-prijedit ćete razumijevanje financija i budžetiranja te razviti analitičke vještine, jednako kao i interper-sonalne vještine. Osobita će pozornost biti posvećena tehnikama managerskog samopredstavljanja unutar organizacije i prema stakeholderima, a važan seg-ment utjecaja je i managerski body language. Osim toga svakako ćete svladati vještine pregovaranja i rješavanja problema uz neizostavno upravljanje ljudi-

Za maksimiziranje potencijala u vođenju i kreiranje konkurentske strategije ključno je naučiti analizirati, artikulirati, promišljati i delegirati te fokus staviti na osobni razvoj i stil vođenja, a potom raditi na izgradnji željene organizacijske klime i jačanju učinkovitosti radnog tima.

Poslovna edukacija

ma, vremenom i stresom kako bi se izbjegli konflikti, a povećala produktivnost pojedinca i tima.

Svojevrsna nadogradnja prethodnog programa jest Mini MBA - Executive Leadership program koji će vas osposobiti za izgradnju i motiviranje učinkovitih timova, rješavanje strateških problema i potaknuti promjene prije svega vas samih, a potom i promjene u vašoj organizaciji. Ključni fokus programa je na osob-nom razvoju i poboljšanju svijesti o osobnom stilu vođenja.

Mini MBA - Premium management skills modular-ni je program u kojem ćete naučiti kako uspostaviti sustave ključnih indikatora (KPI) i kreirati operativni plan s budžetiranjem. Ovladat ćete vještinom defi-niranja WBS strukture te naučiti upravljati rizicima i projektnim timom s fokusom na rezultat projekta. Osim toga, dobit ćete uvid u svoje voditeljske snage kako biste prepoznali okidače konflikata, prevenirali ih i postigli bolje rezultate u interakciji s drugima.

S obzirom na sve navedeno, koji su najveći izazovi s kojima se susreću manageri?Najveći je izazov vrijeme. Svaki lider neka se zapita: Koliko košta sat moga vremena? Potom će prešutna prednost koju daje mikromanagiranju u odnosu na delegiranje postati prošlost jer brojke ne lažu. Kroz program se aktivno radi prvotno na razvijan-ju osobnih liderskih kapaciteta, a potom izgradnji podlidera, kako bi se osnaživanjem izgradio i zadržao funkcionalan tim jer bez sinergijskog efekta rezultati ostaju prosječni. Sve dodatne informacije o programima, predavačima i uvjetima upisa možete pogledati na web stranica-ma www.mirakul.hr/edukacijski-centar/najava-edukacijskih-programa ili poslati upit na edukacija@mirakul.hr.

7170 BIZdirekt � ožujak 2019. www.mirakul.hr

Poslovni kalendar

Sajmovi

03.04. - 05.04.2019.4. Zagrebački obrtnički sajamMjesto: Zagrebački VelesajamInformacije: www.zv.hr

10.04. - 14.04.2019.21. Croatia Boat ShowMjesto: SplitInformacije: croatiaboatshow.com

24. - 27.04.2019.Emat - 10. međunarodni sajam zaštite okoliša i komunalne opremeInterklima - 25. međunarodni sajam grijanja, klimatizacije, obrade pitkih voda i obnovljivih izvora energijeGraditeljstvo - 40. međunarodni sajam građenja i opremanjaInterprotex - 13. međunarodni sajam zaštite osoba i imovineMjesto: Zagrebački VelesajamInformacije: www.zv.hr

10. - 12.05.2019.26. Vinistra - međunarodna izložba vina i vinarske opremeMjesto: PorečInformacije: www.vinistra.com

Konferencije

25. - 27.03.2019.e-Biz 2019 - konferencija o digitalnom poslovanjuMjesto: City Plaza Event Centar, ZagrebInformacije: e-biz.conferenceatnet.com

28. - 31. 3.2019.Dani komunikacijaMjesto: Hotel Lone, RovinjInformacije: https://danikomunikacija.com/hr/

02. - 05.04.2019.WinDays19Mjesto: Amadria Park, ŠibenikInformacije: www.windays.hr

11. - 12.04.2019.7. hr days konferencijaMjesto: Hotel Lone, RovinjInformacije: www.hrdays.net

17.04.2019.Ecommerce day 2019Mjesto: Kraš Auditorium, ZagrebInformacije: https://ecommerceday.smind.hr

08. - 10.05. 2019.34. Međunarodni znanstveno-stručni susret stručnjaka za plinMjesto: Grand Hotel Adriatic, OpatijaInformacije: https://susret.hsup.hr/

15. - 18.05.2019.19. Hrvatska konferencija o kvalitetiMjesto: Hotel Punta, VodiceInformacije: www.konferencija-hdkvaliteta.com

30. - 31.05.2019.13. Combis konferencijaMjesto: Hotel Olympia, VodiceInformacije: https://combiskonferencija.combis.hr/

Četvrtak, 4. travnja s početkom u 20 sati

Khala bar, ZagrebUlaznica: vizitka

Potražite nas i na BIZparty facebook stranici!

Od sada i u Zagrebu, svakog prvog četvrtka u mjesecu!

72 BIZdirekt � ožujak 2019.

VIP Management Program Influence, Power and Personal Branding for LeadersIntenzivna edukacija namijenjena najvišim razinama menadžmenta, uprava i poduzetnika. Cilj ovog ekskluzivnog programa je jačanje osobnog liderskog potencijala, samosvijesti i komunikacijskog utjecaja, a

krajnji je rezultat osobni rast pojedinca i jačanje osobnog branda.

Program se sastoji od 4 redovna modula.

MODUL 1 (12. travnja 2019.)Building Power and Influence as a leader (CEO Power and the Use of Tactical Influence)

MODUL 2 (10. svibnja 2019.)Media Training for Executives (Prepare & Coach Executives Through Media)

MODUL 3 (24. svibnja 2019.)Powerful Communication and Discussion for Leaders

MODUL 4 (20. ožujka 2019.)Personal Branding tailor made for CEOs & Senior Executives

Trajanje PrOgraMa: 12. travnja – 14. lipnja 2019.

MjesTO ODržavanja PrOgraMa I raDIOnICe:FORUM Zagreb, Radnička cesta 50 – Green Gold

KOTIzaCIja:Promotivna cijena za uplate do 27. ožujka 2019. iznosi 11.900,00 kn + PDVredovita cijena programa iznosi 13.500,00 kn + PDV

vODITeLjICa PrOgraMa:Mirela Španjol Marković, direktorica i vlasnica tvrtke Ciceron komunikacije

PrIjave I KOnTaKT:tel: +385 31 251 004mob: +385 91 333 77 95e-mail: edukacija@mirakul.hr više informacija na www.mirakul.hr