ipum

SVEUILITE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU STROJARSKI FALKUTET U SLAVONSKOM BRODU POSLIJEDIPLOMSKI ZNANSTVENI STUDIJ

Seminarski rad iz kolegija: Raunalom integrirana proizvodnja

INFORMATIKA PODRKA UPRAVLJANJU MATERIJALOM

Voditelj kolegija:

Prof.dr.sc. N. Majdndi

Mladen Bonjakovi, dipl. in. mat. broj: 30000030

Slavonski Brod, travanj, 2003.

Seminarski rad: Informatika podrka upravljanju materijalom

Mladen Bonjakovi, dipl. in.

PredgovorU dananje vrijeme otre konkurencije na tritu i kratkih rokova isporuke proizvoda, svaka aktivnost na izradi proizvoda analizira se, nastoji unaprijediti i skratiti. U tom smislu i informatika podrka upravljanju materijalom moe dati veliki doprinos. U svom dugogodinjem radu u proizvodnim poduzeima "ure akovia" postao sam svijestan koliko je znaajno u svakom trenutku imati tonu informaciju o stanju materijala na proizvodu. Ukoliko se nemaju potpune i tone informacije, vrlo lako se moe dogoditi da se tek u radionici utvrdi kako nedostaje materijal za neki dio proizvoda. Bez obzira koliki taj dio bio mali, on moe uzrokovati veliki zastoj u izradi itavog proizvoda, a time i veliku tetu. Posebnu vanost te informacije imaju za rukovodei kadar koji planira proizvodnju, donosi odluke, a time i preuzima odgovornost. O problematici materijala poinje se govoriti, zapravo, ve pri nuenju proizvoda jer je svaki proizvod sastavljen od jednog ili vie razliitih materijala. Koji materijali se mogu upotrijebiti za izradu proizvoda, koji je najjeftiniji, koji se moe nabaviti u traenom roku i traenoj koliini, koje materijale posjedujemo na vlastitom skladitu, za koje materijale imamo razraenu tehnologiju izrade, kako emo provjeriti kvalitetu tih materijala, samo su neka pitanja na koja treba odgovoriti ve na poetku posla. Ve iz ovog se moe naslutiti da informatika podrka upravljanju materijalom nije zaseban podsustav, nego je zapravo sadrana u svim podsustavima cjelokupnog informacijskog sustava. Kao i kod projektiranja drugih informacijskih podsustava i ovdje je preduvjet dobro poznavanje toka informacija i dokumenata koji se u ovom sluaju odnose na materijal. Zbog toga sam na poetku razmatranja ove problematike, a na osnovu vlastitog iskustva, dao shematski prikaz toka informacija i dokumenata vezanih uz materijal. U razradi problema pokuao sam obuhvatiti dva najvanija sluaja: proizvodnju za skladite (serijska proizvodnja) (MTS), te proizvodnju za konkretni nalog (pojedinana proizvodnja) (MTO). Sama sloenost i irina problematike materijala nije dopustila ulaenje u sitne detalje, osim u dijelovima gdje je to bilo nuno da se shvati bit problema. Izlaganje je ostalo na nivou idejnog rjeenja, ali smatram da je dobar okvir za razmatranje problematike materijala u nekom konkretnom proizvodnom poduzeu.

Stranica 2



SADRAJ:POPIS KORITENIH KRATICA .................................................................................................................................. 4 1 2 3 4 5 5.1 5.2 5.3 5.4 5.5 5.6 5.7 6 7 8 9 10 11 Uvod ................................................................................................................................................................ 5 Ciklus materijala ............................................................................................................................................ 6 Konstrukcijska sastavnica ............................................................................................................................. 8 Proizvodna sastavnica.................................................................................................................................... 9 Definiranje naloga za nabavu ..................................................................................................................... 10 Sluaj pojedinane proizvodnje za konkretni ugovor .................................................................................... 10 Politike naloga ............................................................................................................................................... 10 Sluaj serijske proizvodnje za nepoznatog kupca .......................................................................................... 11 Nezavisna potranja ....................................................................................................................................... 11 Zavisna ili izvedena potranja ........................................................................................................................ 12 ABC analiza ................................................................................................................................................... 12 Politika terminiranih signalnih koliina ......................................................................................................... 14 Definiranje narudbe materijala ................................................................................................................ 14 Ulazna kontrola materijala ......................................................................................................................... 15 Izdavanje materijala sa skladita ............................................................................................................... 15 Otprema proizvoda ...................................................................................................................................... 15 Izvjea za praenje stanja materijala na proizvodu ................................................................................ 16 LITERATURA ............................................................................................................................................. 16

Stranica 3



POPIS KORITENIH KRATICA

MRP ROP ROQ ERP VD MTS MTO COMMS T1.1, T1.2,

Material Requirements Planning Re-Order Point Re-Order Quantity Enterprise Resource Planning Manufacturing to Stock Manufacturing to Order Customer Oriented Manufacturing Management Systems

Planiranje potreba materijala Signalna koliina Koliina ponovnog naruivanja Planiranje resursa poduzea Vrijeme dobave Proizvodnja za skladite Proizvodnja za ugovor Kupcu orijentirani upravljaki proizvodni sustav Dijelovi proizvoda tj. pozicije u tehnolokoj sastavnici ( pozicije iz konstrukcijske sastavnice + dodaci )

Stranica 4



1

Uvod

Cilj svakog proizvodnog poduzea je izrada proizvoda koje e realizirati na tritu po prihvatljivoj cijeni. Kako je svaki proizvod izraen od jednog ili vie razliitih materijala, jasno je da bez cjelokupne koliine materijala nema ni proizvoda. Dovoljno je da samo jedan dio materijala nedostaje ( npr. kasni dobava materijala od jednog isporuitelja) pa da kasni izrada itavog proizvoda. Ako znamo da su u dananje vrijeme rokovi izrade vrlo vani, postaje jasno koliko je vano u svakom trenu imati potpunu informaciju o materijalu koji se ugrauje u proizvod. S druge strane, efikasno voenje objekta, pored tehnikih informacija, zahtjeva raspolaganje i informacijama o trokovima. Trokovi materijala predstavljaju znaajnu stavku i njihovo praenje i uporeivanje sa planskim trokovima daje mogunost boljeg upravljanja izradom cjelokupnog objekta. Problematikom planiranja materijala poeli su se baviti 60-tih godina prolog stoljea ininjeri u SAD-u. Joe Orlicky i Jim Burlingame razvili su i definirali sustav planiranja potreba materijala MRP ( Material Requirements Planning ). MRP predstavlja sustav, odnosno filozofiju naruivanja sirovina ili gotove robe, prema potrebama izraunatim iz strukturne sastavnice. Pri tome se vodi rauna o stanju materijala na vlastitom skladitu materijala, vremenu dobavljivosti materijala te o prosjenom vremenu protoka kroz proizvodnju. Sustav MRP kasnije je dopunjen funkcijama prodaje, temeljnog planiranja proizvodne tehnologije, praenja proizvodnje te elementima praenja trokova. Takav koncept je nazvan MRP II i on predstavlja koncept integralnog upravljanja proizvodnjom. Na tritu postoji veliki broj programskih sustava koji podravaju MRP II koncept. Za velika raunala (MAINFRAME) to su: - IBM COPICS - CA PRMS za miniraunala to su: - IBM- MAPICS - CA - PRMS za PC raunala to su: - Micro MAX MRP - Fourth shift - MACOLA Razvoj informatikih tehnologija omoguio je daljnji razvoj MRP II koncepta. Cilj je obuhvaanje to veeg broj poslovnih procesa u poduzeima. Primjer takvih modela su COMMS i ERP. Kad govorimo o medernim konceptima upravljanja materijalom treba spomenuti i japanski koncept proizvodnje bez zaliha. On se zasniva na zakonitosti tonog izvravanja obaveza svih proizvoaa na zajednikom proizvodu i isporuci proizvoda (pozicije, sklopa) u tono odreeno vrijeme kad je potreban za sljedeu operaciju proizvodnog procesa. Zato se ovaj koncept zove i "just in time" metoda. Kod ovog koncepta vrijeme protoka kroz proizvodnju je malo, nema praznih hodova, nema odstupanja od planiranih rokova, angaman obrtnih sredstava je minimalan, potrebni prostor za skladitenje materijala je minimalan. Kako su uvjeti proizvodnje i poslovanja u naem okruenju bitno drugaiji od prethodno spomenutih, razmatranje informatike podrke upravljanju materijalom prilagoeno je tim stvarnim uvjetima.

Stranica 5



2

Ciklus materijala

U ovom poglavlju saeto u prikazti tok materijala i informacija pri izradi nekog proizvoda s ciljem dobivanja grube slika o tome, a detaljan prikaz pojedinih faza uslijediti e u sljedeim poglavljima. Svaka konkretna aktivnost na izradi novog proizvoda zapravo poinje ponudom. Ve pri nuenju, pored drugih informacija, potrebno je imati informaciju o raspoloivim materijalima na vlastitom skladitu, informaciju o potencijalnim dobavljaima materijala i njihovim rokovima dobave materijala te cijenama materijala. Prihvaanjem ponude tj. potpisom ugovora zapoinje ciklus izrade proizvoda koji je ogranien rokom isporuke, a odreen tehnikom dokumentacijom. U ovom sluaju materijal je potrebno potpuno i precizno definirati, a to ukljuuje osnovni materijal za sve pozicije i sklopove, a esto i sredstva antikorozivne zatite (dodatni materijal) te ambalani materijal. Postoje dva osnovna sluaja koja se mogu pojaviti: a) materijal dostavlja kupac b) materijal osiguravamo sami Aktivnosti koje su vezane za materijal u sluaju da ga dostavlja kupac potpuno su sadrane u skupu aktivnosti kada materijal osiguravamo sami pa ih nije potrebno posebno razmatrati. Razlika je u tome to odgovornost za rok dostave i kvalitetu materijala u tom sluaju preuzima kupac. Naravno, takav materijal zaprima se na posebno skladite ( tua roba ) i vodi se samo koliinski, a ne i vrijednosno. Da bi definirali potreban materijal polazi se od Konstrukcijske sastavnice proizvoda. I ovdje postoje dva sluaja: a) tehniku dokumentaciju dostavlja kupac b) tehniku dokumentaciju izraujemo sami ( Ako sami izraujemo tehniku dokumentaciju, tada sami odreujemo strukturu konstrukcijske sastavnice, broj nivoa i elemente proizvoda na nain kako nam najvie odgovara. Ako dokumentaciju dobivamo gotovu, sastavnica je ve definirana i ne moemo ju mijenjati. ) Konstrukcijska sastavnica proizvoda definira strukturu proizvoda na osnovu njegovih sastavnih elemenata koji mogu biti: pojedinani dio ( pozicija ) rastavljivi sklop nerastavljivi sklop normirani sklop ( gotovi proizvod ) koji se kao takav ugrauje u konani proizvod Kritini element je Proizvodna sastavnica koja se moe automatski generirati na osnovu konstrukcijske sastavnice te nadopuniti dodatnim, pomonim, potronim i drugim potrebnim materijalima. Potupunu definiciju proizvodne sastavnice daju tehnolozi. Na osnovu proizvodne sastavnice, stanja na skladitu materijala i jo nekih podataka, mogue je automatski kreirati Nalog za nabavu nedostajueg materijala za izradu proizvoda. Preuzima ga nabavna sluba gdje slui kao osnova za izradu Upita. Na osnovu Ponuda, odabire se najpovoljniji dobavlja te se kreira Narudba materijala. Dobavom materijala, ulazna kontrola ga mora pregledati i zaprimiti ( ak i ako materijalu dostavlja kupac ). Materijal se zaprima i smjeta na skladite Primkom. Primka automatski treba zatvoriti odgovarajue otvorene stavke na narudbi, odnosno na nalogu za nabavu. Time se stvaraju pretpostavke za kreiranje informacija o otvorenim stavkama na narudbama materijala, a to daje mogunost uvida u pokrivenost elemenata proizvoda materijalom. Sa skladita materijal se Izdatnicom predaje u proizvodnju i time postaje troak proizvoda. Praenjem izdatnica materijala i otvorenih stavki na narudbama materijala, mogue je pratiti trokove materijala za pojedini proizvod. Ugradnjom materijala tijekom proizvodnog procesa u proizvod i vraanjem vika materijala Povratnicom materijala na skladite, zatvara se ciklus materijala. Shematski ovaj ciklus je prikazan na slici 2.1 .

Stranica 6



KUPAC Ponuda Kalkulacija Upit za izradu proizvoda MARKETING Proizvodni nalog TEHNIKI UVJETI ISPORUKE Kalkulativne podloge Ugovor ZAUZEE KAPACITETA

ODJEL PROJEKTA Tehnika dokumentacijaCrtei, Konstrukcijska sastavnica

AMBALANI MATERIJALI

ODJEL TEHNOLOGIJE Proizvodna sastavnica Specifikacija materijala Nalog za nabavu

POTRONI MATERIJALI

ODJEL NABAVE Ponuda Upit materijala DOBAVLJA MATERIJALA Otpremnica materijala Narudba

POMONI MATERIJALI

DODATNI MATERIJALI

ULAZNA KONTROLA Zapisnik o reklamaciji Primka Povratnica materijala SKLADITE MATERIJALA Izdatnica

TEHNOLOKI DODACI

STANJE NA SKLADITU MATERIJALA

PODACI O DOBAVLJAIMA RADIONICA Planovi krojenja Proizvod Otpremnica proizvoda KUPAC TROKOVI MATERIJALA

Slika 2.1 Ciklus materijalaStranica 7



3

Konstrukcijska sastavnica

Razmatrajui proizvod sa ovog stanovita, moemo rei da se on sastoji od jednog ili vie proizvodnih elemenata koji se mogu uvjetno razmatrati kao cjeline i koji se kao takvi i zasebno proizvode, a kasnije spajaju u cjelinu. to e biti proizvodni element i koliko e ih biti u nekom proizvodu odluuje projektant pri dizajniranju proizvoda. Dokument kojim je to definirano naziva se konstrukcijska sastavnica. Ona moe imati vie nivoa, a sadri popis svih proizvodnih elemenata i njihovih sastavnih dijelova ( pozicija ) definiranih: nazivom vrstom materijala istim dimenzijama koliinom masom standardom za gotove dijelove Podaci o strukturi elemenata proizvoda ( "Drvo proizvoda" vidi sliku 3.1 ) te o sastavnici svakog elementa ine osnovu za informatiki podsustav definiranja proizvoda, koji ovdje neu posebno razmatrati. Naravno, pored podataka navedenih u sastavnici elementa, potrebno je definirati i ostale zahtjeve koji se odnose na materijal (npr. vrsta atesta i sl.)

PROIZVODNS1 P1.1 P1.2 P1.3

N2

RS3 NS3.1 P3.1.1 P3.1.2 N3.2 P3.1.2

P4 Slika 3.1 Drvo proizvoda( NS nerastavljivi sklop, RS rastavljivi sklop, N normirani sklo, P pozicija )

Stranica 8



4

Proizvodna sastavnica

U prethodnom poglavlju rekli smo da pomou konstrukcijske sastavnice definiramo strukturu proizvoda (proizvodne elemente), vrstu materijala i iste mjere za svaku poziciju pojedinog proizvodnog elementa. Da bi se proizvod izradio potrebno je definirati i sljedee: polazni materijal za svaku poziciju ( ident broj ) tehnoloke dodatke potrebne za izradu pozicija pomoni i dodatni materijal potroni materijal ambalani materijal Pomoni i dodatni materijal (PIDM) obuhvaa materijale koji su sadrani u proizvodu, ali esto nisu definirani konstrukciskom sastavnicom proizvoda. To su u prvom redu elektroda i sredstva za antikorozivnu zatitu. Mogue ih je definirati za proizvodni element ili za cjelokupni proizvod. Potroni materijal (POTM) obuhvaa materijale koji se troe u proizvodnom procesu, a nisu sadrani u proizvodu (sredstva za ienje, brusne ploe, krpe, sretstva za hlaenje, dizne za plinsko rezanje, rezne ploice za strojnu obradu, kvarcni pijesak i sl.) Ambalani materijal (AM) obuhvaa sav materijal potreban da se proizvod upakira te da se uvrsti na prijevozno sredstvo ( npr. najlon, papir, daska, eline ipke i sl. ). Kod serijske proizvodnje ovaj materijal se obino definira i u konstrukcijskoj sastavnici pa ga nije potrebno posebno specificirati. Prethodno navedene podatke definiraju tehnolozi. Pri tome se koriste bazom podataka za normative pomonih, dodatnih i ambalanih materijala, bazom podataka za tehnoloke dodatke te bazom podataka polaznih materijala (stavke sa skladita materijala). U kojoj mjeri e se moi koristiti standardni podaci iz ovih baza podataka, a u kojoj mjeri e tehnolozi koristiti vlastito iskustvo, ovisi o vrsti proizvodnje ( pojedinana, serijska ) te o vrsti raspoloivih proizvodnih strojeva i ureaja. Izlazni rezultat podsustava je specifikacija ukupno potrebnog materijala po vrsti i obliku. Na osnovu ovog izlaza, te na osnovu crtea pojedinih pozicija, mogue je definirati modul koji e kreirati skice krojenja, ako se proizvod radi iz lima, drveta, koe i sl. ( vidi sliku 4.1 ). ULAZNI PODACI PROIZVODNA SASTAVNICA NS1T1.1 T1.2 Struktura proizvoda definirana na osnovu konstrukcijske sastavnice N3.2 T3.1.2 T4 T1.3 Podaci o materijalima i dodacima za izradu Specifikacija osnovnog materijala po vrsti i obliku

IZLAZNI PODACI

N2 RS3NS3.1 T3.1.1 T3.1.2

Skice krojenja

+

Normativi pomonog materijala

Specifikacija pomonog i dodatnog materijala

PIDMDefinira tehnolog

Normativi potronog materijala

Specifikacija potronog materijala

POTMSpecifikacija ambalanog materijala

AM

Normativi ambalanog materijala

Slika 4.1 Proizvodna sastavnicaStranica 9



5

Definiranje naloga za nabavu

U ovoj toki razmatranja, kada imamo definiranu proizvodnu sastavnicu, zapravo zapoinje najvaniji i najsloeniji dio upravljanja materijalom. Kako je ve opisano, postoje dva sluaja, bitno razliita, koja odreuju i politiku naruivanja naloga. Prvi sluaj odnosi se na serijsku proizvodnju, odnosno proizvodnju za skladite (nepoznatog kupca), a drugi sluaj na pojedinanu proizvodnju tj. proizvodnju za poznatog kupca i konkretni ugovor. Da li e informatika podrka obuhvatiti oba sluaja ili samo jedan ovisi od konkretnih potreba poduzea.

5.1 Sluaj pojedinane proizvodnje za konkretni ugovorKljuni problem koji treba rijeiti je osiguranje ukupno potrebne koliine materijala definirane proizvodnom sastavnicom u takvom vremenskom intervalu da ne doe do zastoja u proizvodnji zbog nedostatka materijala. Da bi ovaj zahtjev ispunili, a da u isto vrijeme ne doe do nepotrebnog gomilanja materijala na zalihama, potrebno je: definirati proizvodnu sastavnicu za svaki proizvod definirati tehnologiju izrade, odnosno izraditi terminski plan proizvodnje svakog proizvoda, kako bi tono znali kad e se ukazati potreba za odreenim materijalom. imati tono i potpuno stanje postojeih zaliha materijala, s podacima o "rezerviranim" stavkama na skladitu. Na osnovu tih podataka program rauna vrstu i koliinu materijala koju treba naruiti. To se moe iskazati sljedeom formulom: Zbroj (Koliina iz plana proizvodnje x Koliina iz proizvodnih sastavnica ) = Bruto potrebe Bruto potrebe Postojea koliina zaliha - Planirana zaprimanja = Neto potrebe Tri su mogua rezultata iz ove formule. Neto potrebe mogu biti pozitivan broj, negativan broj ili nula. Pozitivna neto potreba znai da trebamo vie nego to imamo . Program u tom sluaju stvara planirani Nalog za nabavu za nedostajee idente materijala. Nulta potreba znai da imamo pokrivene sve stavke sa proizvodne sastavnice. Negativna potreba znai da imamo vie nego to je potrebno. Program u tom sluaju nee stvarati naloge za nabavu, ve e poslati poruku o vikovima. Teoretski postoje dva mogua sluaja vika. Prvi sluaj je da se viak pojavljuje na skladitu. U tom sluaju dobiti emo samo jednostavnu poruku o tome. U drugom sluaju koliina na skladitu ne pokriva potrebe, ali se u ve lansiranim nalozima za nabavu pojavljuje viak (ovaj sluaj je mogu ako doe do odreenih promjena u proizvodnoj sastavnici). Program e tada poslati poruku o viku sa preporukom da se postojei nalog reprogramira ili stornira.

5.2 Politike nalogaPolitika naloga je metoda za odreivanje veliine naloga za nabavu. Veliina naloga je koliina odreene stavke koja je naruena iz materijalne pripreme ili radionice. Oznaka politike naloga daje odgovor na sljedee pitanje: Kada kreirati nalog za pojedini ident? Oznake politike naloga vrsto su definirane u programu, a mogu biti: D dnevno ukrupnjavanje naloga T tjedno ukrupnjavanje naloga M mjeseno ukrupnjavanje naloga N nema ukrupnjavanja, za svaki nalog izradi narudbu R terminirane signalne koliine (vidi kod serijske proizvodnje ) U sluaju pojedinane proizvodnje, ugovoreni rokovi su obino vrlo kratki i najee emo za pojedini ident na nalogu upisati N ili D oznaku za politiku naloga.

Stranica 10



5.3 Sluaj serijske proizvodnje za nepoznatog kupcaPlaniranje potreba materijala (Material Requrements Planning MRP) je model koji se razvijao i koji jest u prvom redu vezan upravo za sluaj serijske proizvodnje za nepoznatog kupca. MRP se temelji na osnovnom konceptu nazvanom zavisna ili izvedena potranja. U osnovi on kae da ako se moe izraunati potreban materijal, ne treba nagaati. Prije MRP-a prevladavajui nain planiranja materijala je bio ROP (Re-Order-Point) metoda tj. metoda signalnih zaliha. Dok je statistiki ROP sam po sebi formula, on ima ugraeno i mnotvo pretpostavki. Konstantna potranja i konstantno vrijeme dobave su temeljne pretpostavke da bi ROP radio. Oboje predstavljaju nagaanje.

5.4 Nezavisna potranjaTo je potranja na tritu za koju nema neposrednog naina za izraun. U strukturi sa slike 5.4 za proizvod A (npr. glaalo) kae se da doivljava nezavisnu potranju. Jedina vrsta izrauna koja se moe uiniti jest procjena veliine prodajnih naloga za taj ident. Za ident 2100 (Kuite), s druge strane, potranja se moe neposredno izraunati temeljeno na broju planiranih idenata 1000. Ako moramo proizvesti koliinu od 100 glaala, trebamo 100 kuita. Kae se da ta stavka pokazuje zavisnu potranju.

1000

Glaalo 1 komad

2100

Kuite 1 komad Slika 5.4.1 Nezavisna potranja na primjeru strukture proizvoda Nezavisna potranja uobiajeno se prikazuje kao pilasti val. Gotovo je svaki prirunik za proizvodno istraivanje raspravio osnovnu teoriju Signalnih koliina. Koliina se nabavlja i smjeta u skladite (poznato kao Koliina ponovnog naruivanja Re-Order Quantity ROQ). Ta je koliina fiksna i naruuje se svaki put kad je ident potreban. Kako se ident dosljedno koristi, postojee stanje pada i eventualno dosegne nulu. Prije dosezanja nultog stanja, mora biti lansiran novi nalog. Ovaj trenutak moe se izraunati tako da se od datuma kad se predvia da e zaliha dosegnuti nulu oduzme vrijeme dobave. Ta toka u vremenu, izraena koliinom, poznata je kao Signalna koliina (Re-Order Point ROP). ROQ Postojana upotreba

ROP

0 VD Slika 5.4.2 Signalna koliina kod nezavisne potranje

Stranica 11



5.5 Zavisna ili izvedena potranjaZavisna ili izvedena potranja (potreba) je jedan od osnovnih koncepata u okviru MRP-a, danas jo uvijek srca Enterprise Resource Planning (ERP) sustava. Nakon svega, MRP sam za sebe je upravo slijedea formula: Koliina iz plana proizvodnje x Koliina iz Proizvodne sastavnice (zamaknuta za Vrijeme dobave) = Bruto potranja, Bruto potranja - Postojea zaliha - Planirana zaprimanja (otvoreni radni i nabavni nalozi) = Neto potreba U procesu razrade MRP-a izvrava se ovo za svaki ident (poziciju iz proizvodne sastavnice) u bazi podataka koji ima potranju, s vrha do dna strukture proizvoda. Za vrijeme procesa, stvaraju se planirani nalozi da bi zadovoljili svaku situaciju u kojoj je potranja vea od nadoknade, tj. poruke o izuzecima kad je nadoknada vea od potranje. Jedna od temeljnih rasprava u ovom podruju tie se prilagodljivosti. Budui da ROP sustavi imaju veu prosjenu zalihu nego MRP sustavi, kae se da su prilagodljiviji. Viak zalihe pokriva greke u planiranju, kao to je sluaj kad se izmijeni potranja za identom. Budui MRP planira oko nule, morao bi biti plasiran novi nalog, ili pouren postojei nalog. MRP je manje prilagodljiv nego ROP sustav. Premda je MRP manje prilagodljiv, ako se koristi ispravno, poduzee moe raditi s manje zaliha nego s ROP sustavom. Drugo kljuno podruje rasprave vodi se oko trokova. MRP sustav pokazuje vri nadzor nego ROP sustav, ali taj nadzor ima troak. MRP sustav je skuplji nego ROP sustav. Iz tog razloga, obino ne postavljamo sustav u kojem e svi identi biti MRP-om planirani. U vezi toga, javlja se zanimljiva dvojba. Da li treba koristiti ROP na identu koji pokazuje zavisnu potranju? Posve je u redu koristiti ROP teoriju na identima koji se mogu proraunati pod slijedeim uvjetima: Ident pokazuje dosljednu upotrebu. Nagib linije koritenja u ROP modelu je linearan. Ident se uestalo koristi, esto u mnogim sklopovima. Ident ima nizak jedinini troak. Ident je svrstan u C klasu ( ili niu ) po ABC analizi (to je ABC analiza vidi nie u tekstu) Dobra brojka kao cilj je 30%. Najmanje 30 posto aktivnih idenata iz matine datoteke trebali bi biti planirani ROP-om.

5.6 ABC analizaKad god se spomene ABC analiza pomisli se na pravilo 80/20 ili Paretov zakon. Paretov zakon je koncept koji je osmislio Vilfredo Pareto, talijanski ekonomist, sociolog i politolog iz 19 stoljea (koji je zapravo bio kolovani ininjer). Zakon kazuje da mali postotak iz neke grupe rauna na najvei dio utjecaja, vrijednosti, itd. Na primjer: 20% ljudi ima 80% bogatstva. 20% kupaca uzrok je 80% poremeaja. 20% uposlenika stvara 80% ideja. ini se da se ovo pravilo moe primjenjivati na mnoge stvari u ivotu, pa tako i na upravljanje zalihama materijala. U pedesetim godinama 20. stoljea, Paretov zakon primjenjivan je u upravljakoj teoriji. ABC princip u osnovi kae da e upravljanje bitnom manjinom voditi dugoronom upravljanju situacijom. tovie, napor koji se utedi putem oputenijeg nadzora nad stavkama niske vrijednosti moe se primijeniti za poboljanje nadzora nad stavkama visoke vrijednosti. Ako je Pareto bio u pravu, 20% stavki ini 80% vrijednosti zaliha. Ima smisla rei da bismo, ako moemo prepoznati te stavke i upravljati njima, trebali biti sposobni smanjiti zalihe na skladitu. Da bi to uinili treba klasificirati svaku stavku na temelju relativne vanosti (tj. vrijednosti) i uspostaviti razne upravljake nadzore nad svakom klasifikacijom. Tako e identi materijala velike vrijednosti dobiti oznaku A, identi srednje vrijednosti dobiti oznaku B, a identi male vrijednosti oznaku C. esto nailazimo na idente koji su financijski klasificirani kao C stavke, ali su kritini prilikom proizvodnje proizvoda pa ih moemo podignuti u klasu B ili ak A.

Stranica 12



Faktori koji mogu odrediti kritinost neke stavke su: stavka se nabavlja samo iz jednog izvora rijetkost upotrebljenog materijala raspoloivost resursa, ljudske snage i sredstava vrijeme dobave nepouzdano tj. s velikim odstupanjima veliki rizik od krae velik troak ostajanja bez zalihe mogunost promjene dizajna normiranog sklopa Dakle, treba prepoznati idente koji trae posebnu panju. Pri tome ne smije veliki postotak idenata dobiti klasu A ili B. Jednom kad se obavi posao klasificiranja u A, B ili C, treba osigurati nadzorne mehanizme u baratanju stavkama. Openito, A stavke bi trebale biti pregledavane esto, jer bi promjene u ponaanju mogle biti vrlo skupe ako se ne bi prepoznale i ispravile odmah. Stavke klase B trebale bi dobiti isti nadzor kao i klase A, ali ne toliko esto. C stavke ne bi trebalo nadzirati esto dok ih ima na zalihi u obilju, budui da njihova godinje oekivana koliina rijetko predstavlja znaajniji troak. Obilje zalihe smanjuje, isto tako, mogunost ostajanja bez zalihe. Slijede primjeri nadzora koji bi se mogli koristiti za razliite klasifikacije: Nadzor nad stavkama klase A osnovno pravilo je zaprimiti ih kad je potrebno este isporuke, niske najmanje koliine naloga i sigurnosne koliine este provjere predvianja potranje esto inventurno prebrojavanje s uskim dozvoljenim odstupanjima tonosti este provjere zavisne potranje, koliina naloga i sigurnosnih zaliha (ako postoje) vrsto praenje i pourivanje radi smanjivanja vremena dobave Nadzor nad stavkama klase B slino kao "A" stavke, ali s manjom uestalou. Nadzor nad stavkama klase C glavno pravilo je imati ih velike koliine naloga i sigurnosne zalihe vizualno popunjavanje zaliha rijetko inventurno prebrojavanje Nadzor nad stavkama klase D stavke koje se ne planiraju koristiti u buduim analiziranim razdobljima, vjerovatno zastarjele, mogu biti svrstane u zasebnu klasu D

Stranica 13



5.7 Politika terminiranih signalnih koliinaKad govorimo o politici naloga, u sluaju serijske proizvodnje, osnovu ini politika terminiranih signalnih koliina. Prema njoj, postojee zalihe na tipovima idenata materijala sa signalnom koliinom (ROP) usporeuje se sa signalnom koliinom postavljenom za pojedini ident, Ako je koliina postojee zalihe manja od signalne, program predlae Nalog za nabavu na osnovu postavljene Koliine ponovnog naruivanja. Ako koliina ponovnog naruivanja nije definirana, planirani nalog se kreira na osnovu dospjele potranje iz sastavnica materijala lansiranih proizvodnih naloga. Treba napomenuti da pod koliinom postojee zalihe podrazumijevamo stanje na skladitu + aktivne narudbe materijala. Da bi politika naloga ispravno radila potrebno je dobro razraditi plan proizvodnje. Ovdje pored pitanja to i koliko planirati, pojavljuju se i kljuna pitanja: obzor planiranja i stabilnost. Obzor odreuje koliko daleko u budunost treba planirati. Plan mora minimalno pokriti najdue ukupno vrijeme dobave. Ukupno vrijeme dobave je ukupno nabavno vrijeme i ukupno proizvodno vrijeme za sve nivoe u proizvodnoj sastavnici. Nepokrivanje najdueg vremena dobave rezultirati e manjkovima idenata s dugim vremenom dobave. Stabilnost plana proizvodnje odreuje stupanj promjena unutar ukupnih vremena dobave. Ako preesto mijenjamo planove izrade, program e teko moi dobro funkcionirati. Identi koje smo danas pourivali sutra e biti odgaani u jednom neprekidnom krugu. Prioriteti u radionici e takoer biti poremeeni. Dakle plan proizvodnje mora biti bar kratkorono stabilan. Napomenimo da Nalogom za nabavu preuzimamo i sve ostale podatke vezane uz ident kao to su uvjeti isporuke ( propisi za preuzimanje, vrsta certifikata, klasa tolerancje), a koji su nuni za Narudbu materijala.

6

Definiranje narudbe materijala

Dnevna obrada Naloga za obradu daje iskaz koji je podloga za automatsko kreiranje Upita, odnosno Narudbe materijala. Ukoliko se radi o pojedinanoj proizvodnji, obino se unaprijed ne zna dobavlja koji moe ispuniti zahtjeve u pogledu roka dostave, odnosno uvjeta isporuke. Zbog toga se Upiti poalju na adrese vie dobavljaa pa se vri odabir najpovoljnije ponude u pogledu vremena dobave, pouzdanosti kvalitete, cijene i naina plaanja. Za odabranu ponudu program automatski kreira Narudbu materijala. Ukoliko se radi o serijskoj proizvodnji, dobavljai su obino stalni, pa se na osnovu Naloga za nabavu odmah kreira narudba. Narudba materijala zatvara potranju na stavkama proizvodne sastavnice na koju se odnosi ( daje im status 1). Status 3 na proizvodnoj sastavnici oznaava da je materijal lansiran u proizvodnju, a status 0 da se takvu stavku jo nije ni naruen materijal. Status 2 oznaava da je materijal na skladitu, ali da jo nije lansiran u proizvodnju. Dakle, prilikom obrade proizvodnih sastavnica u svrhu stvaranja Naloga za nabavu program e prvo analizirati stanje na skladitu materijala. Stavke za koje postoji materijal na skladitu dobiti e status 2, a ostale e imati status 0. Ukoliko je vrijeme dobave za neku stavku vee od maksimalno doputenog sa stanovita planiranja kapaciteta, potrebno je izvriti usklaivanje plana proizvodnje sa novonastalom situacijom. Ta informacija mora biti dostupna unutar programa, a nain rjeavanja problema moe biti ostavljen nadlenim rukovoditeljima.

Stranica 14



7

Ulazna kontrola materijala

Ne ulazei u naine preuzimanja (pojedinano preuzimanje, statistiko preuzimanje uzorkovanjem i sl.) ulazna kontrola treba preuzeti materijal koji zadovoljava uvjete navedene u Narudbi. Ukoliko materijal ne ispunjava te uvjete, pie se Zapisnik o reklamaciji i materijal se vraa dobavljau. Za materijal koji ispunjava zahtjeve navedene u Narudbi, pie se Primka materijala. Tim dokumentom status pojedinih ili svih stavki sa Narudbe materijala se mijenja u 2 ( 1-stavke narudbe su otvorene, 2-stavke narudbe zatvorene, 3stavke narudbe su stornirane). Naravno, primkom se mijenja i status stavki na proizvodnoj sastavnici u 2. Primkom se materijal smjeta na skladite, a pridodaju mu se i potrebni atributi (rezervirana koliina za pojedini proizvodni broj, atesti materijala i dr. ). Ovo ne znai da materijal i fiziki mora biti smjeten na skladite. Ako postoji potreba da se odmah lansira u proizvodnju, on se zapravo odmah i dostavlja u proizvodnju kako bi se skratilo vrijeme manipuliranja materijalom.

8

Izdavanje materijala sa skladita

Za sve stavke definirane proizvodnom sastavnicom potrebno je kreirati Izdatnicu, dokument kojim se materijal sa skladita dostavlja u proces proizvodnje. Izdatnicom se materijal dostavlja u proizvodnju u vrijeme kada je predvieno planom proizvodnje. Time se status na stavkama proizvodne sastavnice mijenja u 3. Stanje na skladitu se umanjuje za izdane koliine materijala, a troak izdanog materijala se registrira na proizvodni nalog.

9

Otprema proizvoda

Zavretkom procesa izrade i otpremom proizvoda kupcu zavrava se ciklus materijala. Uz proizvod kupcu se dostavlja i Otpremnica iz koje je vidljivo to se i koliko se otprema, a koja se kreira na osnovu konstrukcijske sastavnice. Preostaje jo samo vratiti eventualno neutroeni materijal na skladite. Time se za taj iznos smanjuje troak proizvoda. Materijal se vraa na skladite dokumentom koji se naziva Povratnica.

Stranica 15



10 Izvjea za praenje stanja materijala na proizvoduZa praenje stanja materijala na pojedinom proizvodu potrebno je kreirati sljedea izvjea, tj. dokumente: a) Proizvodna sastavnica To je izvjee iz kojeg se vidi potrebna koliina materijala za proizvod po pojedinim stavkama te status pojedine stavke. b) Specifikacija potrebnog materijala Iz ovog izvjee se vidi ukupna koliina potrebnog materijala za proizvod sortirana po vrsti (kvaliteti) i obliku. Svaka vrsta sadri popis crtea i pozicija koje se izrauju iz tog materijala. c) Nalozi za nabavu To je izvjee iz kojeg se vidi koji nalozi su realizirani, a koji ne, za odreeni proizvodni nalog.

d) Narudbe materijala Iz izvjea se vide realizirane (zatvorene) i nerealizirane narudbe za odreeni proizvodni nalog. Nerealizirane narudbe trebaju sadravati predvidivi rok dobave pojedinih stavki tesadravati upozorenje ako su rokovi kritini. Takoer treba biti prikazana veza sa Nalogom za nabavu. e) Stanje na skladitu Ovo je standardni izvjetaj koji treba sadravati pregled materijala po vrsti, po dimenzijama, mjestu gdje se fiziki nalazi, pregled rezerviranih koliina, signalne koliine te koliine ponovnog naruivanja. Osim ovog izvjetaja, standardno se daje pregled prometa po pojedinim identima, te stanje skladita sortirano po ABC analizi. Izdatnice materijala To popis svih izdatnica materijala za odereeni proizvodni nalog po koliini, crteima tj. pozicijama iz konstrukcijske sastavnice.

f)

g) Trokovi materijala za proizvod Izvjetaj se kreira na osnovu izdatnica te na osnovu podataka iz nerealiziranih stavki Narudbi materijala. Ovo izvjee polazi od proizvodne sastavnice i stavki na skladitu materijala koje jo nisu izdane u proces proizvodnje, a odnose se na taj proizvod. Vrijednost stavki koje se nalaze na nalozima za nabavu, a jo nisu kreirane narudbe mogu se procjeniti na osnovu prethodnih cijena na vlastitom skladitu.

11 LITERATURA[1] [2] Majdandi, Niko: Kompjuterizacija poduzea,Strojarski falkutet,Slavonski Brod, 1994. Majdandi, Niko: Primjena raunala,Strojarski falkutet,Slavonski Brod, 1996.

Stranica 16

ipum

Documents