Osvrti 169

INTERVJU SA MR.SC. TOMISLAVOM KRZYKOM, DIPL. INŽ. GEOD.

U našoj rubrici intervjua sa uglednim geodetima, ovaj puta nam je veliko zadovoljstvo ugostiti našeg uvaženog kolegu, geodetu i kartografa, gospodina Tomislava Krzyka. Gospodin Krzyk se odazvao našem pozivu da bude gost Geodetskog glasnika i našeg Udruženja, čiji je dugogodišnji i zaslužni član. Teško je pronaći adekvatne riječi za predstavljanje našeg gosta, pa ćemo ga zamoliti da nam se ukratko predstavi.

Slika 1: Tomislav Krzyk. GG: Rođeni ste u Sarajevu, svojevremeno ste se upisali na studij geodezije i interdisciplinarni studij prostornog planiranja u Ljubljani. Sve to zvuči pomalo avanturistički. Možete li nam dati malo više detalja o Vašem životnom putu? Rođen sam u Sarajevu 23.10.1935. godine, gdje sam završio osnovnu i srednju školu. Nakon završene Geodetske tehničke škole, kao geodetski tehničar, radio sam u Geodetskoj upravi od 1956. do 1958. godine. Obzirom da u Sarajevu nije bilo geodetskog fakulteta, na studij geodezije upisao sam se u Zagrebu. No sudbina je bila takva da sam studij nastavio i završio 1964. godine na Arhitektonsko-građevinsko-geodetskom fakultetu u Ljubljani. Diplomski rad sam radio iz oblasti više geodezije, konkretno nivelmana visoke tačnosti. Mentor mog rada bio je prof. Franjo Rudl dipl.ing.geodezije. U Sarajevu sam se zaposlio u Urbanističkom zavodu grada Sarajeva. Studentske i mladalačke zamisli su jedno, a život sasvim drugo. Život usmjerava kako on hoće. Nisam pristalica da vjerujem u pravac sudbine, jer smatram da svaki čovjek ima i svoju volju kojom, zavisno od okolnosti, usmjerava svoj život. Prvo radno iskustvo stekao sam na radovima u primijenjenoj-praktičnoj geodeziji. Tih godina u Zavodu se završavao „Generalni urbanistički plan grada Sarajeva“, kojeg je trebalo između ostalog i grafički prikazati. To je bilo moje prvo praktično iskustvo u tematskoj kartografiji. Jedan od revidenata Generalnog plana bio je prof. dr. Saša Sedlar profesor na Arhitektonskom fakultetu u Ljubljani, sa kojim sam se susretao još u toku studija. Prof. Sedlar, bio je svjestan da, ako se želi sveobuhvatno planirati, uređenje i ekonomski razvoj određenog prostora se mora analizirati

170 Osvrti

interdisciplinarno. Obzirom da je na Građevinsko-geodetskom fakultetu u Ljubljani već bio geodetsko-komunalni odsjek, bilo je i logično da se na tom odsjeku organizuje Interdisciplinarni postdiplomski studij prostornog planiranja, a o čemu me je obavijestio prof. Sedlar. Uz saglasnost Zavoda i materijalnu potporu (za putne troškove) od Fonda za naučni rad upisao sam se na taj studij. Obzirom da su kandidati bili iz radnog odnosa, predavanja su bila subotama i nedjeljama i trajala su tri semestra, a četvrti je podrazumijevao izradu magistarskog rada. Tako sam zaplovio u vode kartografije i planiranja, gdje su osnovni principi, analiza, sinteza i zaključak, principi svakog istraživačkog rada, što i sada mislim da mi je pomoglo kod rješavanja mnogih izazova u životu i radu. Postdiplomski studij sam završio 1974. godine i na taj način sam stekao zvanje magistra tehničkih nauka.

Slika 2: Tomislav Krzyk (u sredini) tokom druženja sa kolegama geodetima. GG: Koja je, po Vama, bitna razlika između geodetske djelatnosti u Bosni i Hercegovini i Sloveniji? U Bosni i Hercegovini, geodetski kadar školovao se uglavnom za potrebe premjera i manji broj za potrebe projektantskih biroa i građevinske operative, za što je bilo dovoljno srednje obrazovanje. Inženjerski kadar školovao se u Beogradu, Zagrebu i Ljubljani. Jedina srednja geodetska škola bila je u Sarajevu, u koju su se upisivali đaci nakon niže gimnazije i to: tri godine niže gimnazije i tri godine geodezije, četiri godine niže gimnazije i četiri godine geodezije. Šezdesetih godina otvorena je Viša geodetska škola u koju su se upisivali učenici sa završenih šest razreda gimnazije, a trajala je tri godine. Sedamdesetih godina otvoren je Geodetski odsjek pri Građevinskom fakultetu u Sarajevu. Osamdesetih godina počinje se razvijati kartografija u Geodetskom zavodu u Sarajevu. Geodetski kadar u Sloveniji školovao se u Srednjoj geodetskoj školi i Geodetskom fakultetu. Geodetska djelatnost u Sloveniji, pored premjera i katastra zemljišta kao državne djelatnosti, počinje uvoditi geodeziju u analizu i evidenciju pojava u prostoru i tematsku kartografiju za

Osvrti 171

potrebe tržišta. Kada se Arhitektonski fakultet osamostalio, na Građevinsko-geodetskom fakultetu studij geodezije odvijao se u dva smjera; geodetski i geodetsko komunalni. Razvoj infrastrukture, a sa njom prateće tehničke, administrativno-upravne djelatnosti i mnogobrojne evidencije o prostoru, zahtijevaju posebno usmjerenje, za što su bili obučeni geodetsko- komunalni inženjeri. Pri fakultetu, kao samostalna institucija, postojao je Institut za kartografiju i fotogrametriju. Ovaj Institut je od Vojnogeografskog instituta otkupio izdavačke originale karte 1:25 000, koje je koristio za potrebe tematske kartografije. Na Institutu su studenti obavljali praksu iz fotogrametrije i kartografije, a i zaradili bi koji honorar. GG: U obrazovanju ste ''plovili'' između geodezije i prostornog planiranja. Gdje ste radili nakon toga? Prvu godinu rada proveo sam u Geodetskoj upravi Bosne i Hercegovine, a zatim u Urbanističkom zavodu grada Sarajeva, koji se bavio planiranjem i uređenjem gradskog prostora. U Urbanističkom zavodu grada Sarajeva radio sam u periodu od 1963. do 1992. godine. Jedno kratko vrijeme dio te djelatnosti prenesen je u nadležnost Skupštine grada Sarajeva, a nekoliko godina kasnije ponovo je ta nadležnost vraćena u novoimenovani Zavod za planiranje razvoja grada Sarajeva. Kratko rečeno radio sam u istoj oblasti samo što su me, odnosno sve nas, po odluci politike premještali. Kada je prof. Mithat Aganović preuzeo predmet Prostorno planiranje, na Geodetskom odsjeku Građevinskog fakulteta u Sarajevu, ponudio mi je mjesto asistenta, što sam i prihvatio. Na Građevinskom fakultetu u Sarajevu i Odsjeku za geodeziju, kao vanjski saradnik, radio sam od 1987. do 2005. godine. Na spomenutom odsjeku, prof. Mišković je predavao Kartografiju. Obzirom na moje iskustvo u kartografiji, a kako sam već bio na fakultetu, prof. Mišković mi je ponudio mjesto asistenta. Vjerojatno se možete pitati zašto sve to. Moj odgovor je, znanje stečeno na interdisciplinarnom postdiplomskom studiju prostornog planiranja i stečeno radno iskustvo u kartografiji, za potrebe planiranja. Nakon kratkog odlaska prof. Miškovića iz Sarajeva, a po njegovom mišljenju i preporuci, a uz saglasnost rukovodioca Odsjeka preuzeo sam predavanja iz kartografije. Kada sam napunio sedamdeset godina, saopšteno mi je da više ne mogu raditi na fakultetu. Još dok sam radio na Odsjeku za geodeziju, radio sam i na Institutu za arhitekturu i urbanizam kao vanjski saradnik. Kada se osvrnem na svoj rad u proteklom periodu, mogu biti zadovoljan. Svi zadaci bili su izazovni, jer su imali velikih ili malih problema koje je trebalo rješavati, a kao asistent i predavač sa zadovoljstvom sam prenosio znanje i iskustvo studentima. GG: Radili ste u proizvodnoj planerskoj instituciji sa studentima. Koji su Vam utisci ostali u sjećanju? Neću iznositi prema nekom vremenskom redoslijedu, već prema utiscima. Najljepši utisci su u radu sa studentima. Svaki student je ličnost za sebe sa različitim karakteristikama o kojima morate voditi računa u pojedinačnom kontaktu, a na predavanjima poprime kolektivni karakter. Moram vam ispričati jedan slučaj. Na kraju studija, posljednji sat predavanja bila je kartografija, student je sav ushićen uzviknuo da bi najradije otvorio prozor i sve knjige bacio vani. Kakva je razlika u psihi studenta sa oko 23 godine i učenika sa 14 godina? Nikakva. Kao kartograf dobio sam zadatak da za XIV zimske olimpijske igre u Sarajevu 1984. godine izradim tematske karte nordijskih borilišta na Igmanu, sa svim podacima o stazama i disciplinama. Veliki izazov, a još veće zadovoljstvo je da su karte uspjele i ''otišle'' po cijelom svijetu.

1

SaGtepazaVrehoPopr1:seIn1:op

G AonprčiSadoveuža

172

arađivati sa arhrada. Nije bilo matskih karata tanoima dimenzija javnu raspravuojnogeografski

ekao: „Tomo sveoćeš da mi to pokod pritiskom potrofesionalne sav500, 1:1000, 1:2

e tražilo da za ponstitut za fotogr5000 kartu 1:10

ptuživali po svim

Slika 3: Tomisok

GG: Koji Vam je

ko pod hobijem nda trošenje morostoru. U zatvortam suvremenu ada lektiru drugostupna literaturezano za događživam u planini. krećem se na č

hitektima nije bračunara ni gra

tako da jedna grja 3 metra x2 meu A5 formata. Ninstitut JNA, je

e ovo može, ali jkvariš.“ Na krajutreba zadataka b

vjesti. U Sarajev2500 i 1:5000. Kotrebe jedne anarametriju i karto0 000, formata 9m mogućim osno

slav Krzyk u radnkruženju.

e hobi, odnosno

m definirate neštoog slobodnog vrerenom prostoru, književnost, a n

gačije razumijemra iz informatikeanjima i obilježPoseban hobi ječistom zraku. Za

ilo baš jednostaafičkog programafička obrada metra, elaborat kojNakon analize svr su oni za Zava sam moje ljudu je ipak pristaobilo je slučajeva vu je bio u toku

Karta 1:10 000 trealize prostora Grografiju u Ljubl0 cm x 60 cm. I

ovama. Karta je i

nom Sl

o gdje i kako pro

o što volite raditiemena mogu poa to je po lošem

nije mi mrsko i m nego onda kae, jer u njoj je bžjima, u nekadae branje gljiva, ta mene važi de

avno. Rađena jma. Traženo je dmože zadovoljiti:

ji se formatiziravih mogućih va

vod radili štampde tesao 20 godin. kada sam mora

u novi premjer,ebala se početi rrada obezbjedim ljani, izradio je Iz Republičke geipak poslužila na

lika 4: Tomislav

ovodite slobodn

i i nemate materosmatrati kao hom vremenu, sluša

zalutati u gimnaada sam ju morabudućnost kartogašnjem Sarajevutada se pretvaramefinicija da je kr

e sanacija padida se napravi grizložbu u mjeri

a na dimenzije Aarijanti, postupakpu. Načelnik mena kako se mora

ao raditi protiv p, planovi su rađraditi naredne go

kartu 1:10 000 montažom plan

eodetske uprave amjeni.

Krzyk u slobodn

no vrijeme?

rijalne koristi veobi u zatvorenomam klasičnu i zabazijsku lektiru mao čitati. Pratimgrafije. Nekad nu. Uvijek sam vm u tragača, zabretanje život. K

Osvrti

inskih dijelova rafička obrada ilu 1:10 000 na

A3 i publikaciju k sam odnio u e je pogledao i a raditi, a ti sad

propisa i protiv đeni u mjerilu, odine. Od mene

za tri mjeseca. nova 1:2500 i su me napali i

no vrijeme.

eć samo trošak, m i otvorenom bavnu muziku,

moga vremena. m koliko mi je napišem članak volio prirodu i oravim na sve,

Kada su fizičke

Osvrti 173

mogućnosti bile bolje išlo se i u više planine i zimi i ljeti. Istočnjačka izreka kaže: „Ne ograničavaj se, ograničenje će doći samo“. GG: Sigurni smo da dosta vremena provodite i sa svojom familijom. Poznato nam je da je i Vaš sin ''zaplovio'' naučnim vodama. Da, svakako. Sretan smo da imam dvoje djece, petero unučadi i troje praunučadi, što je zaista velika sreća i zadovoljstvo. Sin Mario je doktorirao 2000. godine na Građevinskom fakultetu u Ljubljani, gdje i danas radi kao docent pri Odsjeku za hidrotehniku. GG: Volonterizam ili društveni rad? Volonter, osoba koja besplatno obavlja neku službu. U moje vrijeme, nazovite ga kako hoćete, takav rad zvao se društveni rad. Svejedno, u prošlom sistemu više, danas manje, ljudi se zanimaju i odazivaju na poziv za takav rad. Kada razmišljam o toj temi, danas kada sam u mirovini, i uspoređujem rad i rezultate rada pretvorenog u materijalno vidljivo dobro i volonterski rad, u duši mi veće zadovoljstvo čine rezultati ostvareni volonterskim radom. Strukovna udruženja su mjesta gdje postižete druženje, razmjenu stručnih mišljenja i znanja, upoznavanje, odnosno proširenje kruga poznanstava u svom okruženju i šire. Poslije, Drugog svjetskog rata,udruženja geodeta bila su na nivou države, Savez geodetskih inženjera i geometara Jugoslavije i savezi geodetskih inženjera i geometara po Republikama. Svi savezi su bili u okvirima Društva inženjera i tehničara Jugoslavije i Republika. Savezi su imali, pored volonterizma, i savjetodavnu funkciju na nivou vlasti. Na zakone, u vezi geodetske djelatnosti, bez obzira na nivo, savezi su davali svoju saglasnost. Neki će reći da je to prevaziđen oblik saradnje društva i vlasti. Možda su u pravu. Danas bi to možda bila Geodetska komora, koja bi sarađivala sa vlastima i davala licence geodetskim djelatnicima, što bi podizalo nivo kvaliteta rada. U Savezu geodetskih inženjera i geometara Bosne i Hercegovine u dva mandata bio sam član Predsjedništva Saveza GIG-a BiH. Za svoj rad dobio sam na Skupštini Saveza geodetskih inženjera i geometara Bosne i Hercegovine, održanoj 28.06.1991. godine na Igmanu, Povelju zaslužnog člana SGIG-a BiH. Grupa volontera-entuzijasta, kojoj sam i sam pripadao, 1979. godine radila je u svoje slobodno vrijeme na izradi projektne dokumentacije za kandidaturu Sarajeva za zimske olimpijske igre. Mnogi u BiH i Jugoslaviji smatrali su tu ideju „Don Kihotovskom“. Mi smo radili i poslali kandidaturu u Atenu. Zamislite tog duševnog zadovoljstva kada sam čuo odluku Olimpijskog komiteta da je Sarajevo dobilo kandidaturu. U znak priznanja Skupština grada Sarajeva 06.04.1980. godine, dodijeljena mi je Spomen plaketa grada Sarajeva u znak priznanja za rad i zalaganje na izgradnji i razvoju Sarajeva. GG: Bit ćemo slobodni upitati Vas, kako je Vaše zdravlje? Obzirom na godine i na neke moje vršnjake, mogu se pohvaliti, grijeh bi bilo žaliti se, zdravlje služi uz neke tablete. Sve je dobro dok funkcionira duh, duša i tijelo. Kada jedno počne da slabi, loše se piše. GG: Hvala Vam na ovom razgovoru. Hvala Vama što ste mi omogućili da iznesem neka svoja razmišljanja.

174 Osvrti

I na samom kraju dužni smo reći da je u Sarajevu u dvorani „Sv. Ante“ u novembru 2015. godine upriličena promocija knjige „Česi u Sarajevu 1878.-2010.“, čiji je autor gospodin Tomislav Krzyk.

Slika 5: Detalj sa promocije knjige.

(URL1)

Slika 6: Knjiga “Česi u Sarajevu”.

(URL2) Promotorica knjige Vera Daneš-Brozek naglasila je da: „Obuhvaćeno vremensko razdoblje predstavlja i ukazuje na vrijeme najznačajnijeg prisustva pripadnika češkog naroda na prostorima BiH. Autor je obradio dostupnu arhivsku građu i pisanu dokumentaciju o tome ne upuštajući se u eventualno šire konotacije predmeta istraživanja kao što su stil i način života, fokusirajući svoj istraživački interes na grad Sarajevo“. (URL1) Zamjenica ambasadora Češke Republike u Bosni i Hercegovini Klara von Kreigsheim Kadlecova ukazala je da: „Knjiga Tomislava Krzyka široj javnosti u BiH približava temu o kojoj su se dosad objavljivale samo parcijalne informacije dostupne ograničenom broju čitalaca. Stoga objavljivanje knjige smatram velikim doprinosom za održavanje svijesti o prisutnosti Čeha na području BiH u posljednjih skoro 150 godina“. (URL1) U ime našeg Udruženja zahvaljujemo se autoru što je ukazao da su svi ljudi dobre volje i namjera uvijek dobrodošli u našu domovinu Bosnu i Hercegovinu i u njen glavni grad Sarajevo.

Razgovor sa Tomislavom Krzykom vodili: Slobodanka Ključanin

Admir Mulahusić Izvori: [URL1]: Predstavljena knjiga "Česi u Sarajevu": Tradicija češke manjine u BiH duga 150 godina http://www.klix.ba/vijesti/bih/predstavljena-knjiga-cesi-u-sarajevu-tradicija-ceske-manjine-u-bih-duga-150-godina/151112154#2 (14.11.2015.) [URL2]: Predstavljena knjiga "Česi u Sarajevu": Tradicija češke manjine u BiH duga 150 godina http://www.klix.ba/vijesti/bih/predstavljena-knjiga-cesi-u-sarajevu-tradicija-ceske-manjine-u-bih-duga-150-godina/151112154#4 (14.11.2015.)