UshuaiaInterski 2015

HRVATSKI ZBOR UČITELJA ITRENERA SPORTOVA NA SNIJEGU

Sportovi izdržljivosti, poput skijanja, snowboardanja i ostalih sportova na snijegu, zahtijevaju konstantan nivo u~inkovitosti koliko god je to mogu}e.

PowerBar® proizvodi - bogat izvor energije, iznimna hidratacija i u~inkovit oporavak.PowerBar® sportska prehrana brzo i lako nudi savr{en izbori koli~inu visokokvalitetnih prehrambenih tvari.

^lanovi HZUTS-a ostvaruju 20� popusta na sve POWERBAR proizvode.

www.PowerBar.com

GENERALNI ZASTUPNIKG.A.Z. d.o.o. Kumi~i}eva 10, 10 000 Zagreb,

Info tel/fax: 01/ 6601 888www.gaz.hrwww.gaz.hr

MALOPRODAJA: Vlaška 70, 10000 Zagreb, / tel/fax: 01 4664 789,Importanne Centar (eta`a -2), 10000 Zagreb / tel/fax: 01 4577 028

Vukovarska 91, 21000 Split / tel: 021 569 014webshop: www.gaz.hr GAZ Sport & Zdravlje

TRENIRAJ,OBNOVI ENERGIJU, SPAVAJ, PONOVI

HZUTS B

ILTEN

2016

3

Vruće ljeto je završilo i bliži nam se nova skijaška sezona. Za Demo Team ljetne pauze i odmora ni-je ni bilo. Sudjelovanje na Interski Kongresu i sa-me pripreme trajale su cijelo ljeto a prvo druže-nje na snijegu i otvorenje sezone je 04.11.2015. na Stubai-u. Već sada su glečeri puni snijega tako da nas očekuje odlično skijanje. Slijedi tradicionalni Državni seminar u Sextenu 10.12.2015. s osvrtom na zbivanja u Argentini, testom Elana, promocijom novih ski odijela ENERGIAPURA, degustacijom vi-na iz podruma Galić, te još nekoliko iznenađenja i puno zabave. 

Osigurali smo i mnogo povoljniju nabavku opre-me u Elanu, Rost Sportu, Fischeru, kod tuninga va-ših skijaških cipela u Koali i na još mnogo mjesta. Uz važeću iskaznicu i pripadajuću licencu ostvarit će te sve te popuste kao i u sportskim servisima kod Frenkia i Keca. Tako smo bar malo pomogli da se “lakše” ode na skijanje i to s adekvatnom opre-mom. Ujedno Vas molimo da platite članarinu do 01.12.2015. kako bi markice dobili na vrijeme i s va-ljanim licencama prijavili svoj rad (za sve one koji imaju namjeru raditi u siječnju) nadležnim tijelima u Italiji, Austriji i ostalim zemljama EU. Za sve one koji planiraju produžiti svoju licencu na Državnom seminaru a podmirili su sva svoja dugovanja pre-ma Zboru, markicu mogu dobiti po završetku istog u Sextenu (više o novom načinu rada pronađite u nastavku Biltena).Planiramo organizirati i najmanje jedan seminar u Hrvatskoj ako nam to snježni uvijeti dozvole. I na kraju sezone, svi koji žele postati Demonstra-tori ili koji namjeravaju produžiti demonstratorsku licencu to mogu učiniti u Sextenu od 28.03.2016. Naravno, bira se i Demo Team koji će predstavljati Hrvatsku u Bugarskoj 2019. godine.Da ne duljim, sve ostale obavijesti i sve opširnije možete pročitati u nastavku Biltena.

Veselim se zajedničkom druženju na snijegu.

Predsjednik HZUTS-aDag Modrić, prof.

Dragi članovi i prijatelji

HZUTS B

ILTEN

2016

5

6 O HZUTSu 8 Kalendar događanja 12 InterSki kongres Ushuaia 25 InterSki kongres – workshopovi & predavanja34 Workshopovi Austrija, Kanada, Novi Zeland, Finska 38 Novosti za članove HZUTSa 40 Elan, skijaški inovator 43 Nova odijela HZUTSa 44 Kondicija = prevencija ozljeda ili ne?51 Snowboard kutak53 Skijaške cipele – kako ih odabrati? 54 Ivica Franjko: Revolucija ili samo poboljšanje postojećeg? 56 Filip Zubčić – nesuđeni kralj kraljevske discipline 58 Pro Ski Up – skijanjem do forme

Hrvatski zbor učiteljai trenera sportova na snijegu

Maksimirska 51a/1 10000 ZagrebTel. 01 239 99 50 Fax. 01 239 99 55

IBANHR7423600001101359833 Zagrebačka banka

OIB 31990276348

SadržajSadržaj

Autori fotografijaDio fotografija s INTERSKI kongresa by Grant Nakamura; Ostale slike u Biltenu by Maja Nadjaković

HZUTS B

ILTEN

2016

6

Hrvatski zbor učitelja i trenera sportova na snijegu (skraćeno HZUTS) dobrovoljna je stru-kovna organizacija u koju se udružuju voditelji, učitelji i treneri sportova na snijegu te njihova udruženja s područja djelovanja Hrvatskog ski-jaškog saveza.Članovi HZUTS-a su područni zborovi iz Istre, Ogulina, Osijeka, Rijeke, Slavonskog Broda, Va-raždina, Siska i Zagreba, a kroz njih voditelji, tre-neri, učitelji i demonstratori sportova na snijegu. Razlikuju se učitelji s državnom (IVSI) i s među-narodnom (ISIA) licencom, dok voditelji skijanja imaju posebnu IVSS licencu.HZUTS se sastoji od 8 podružnih zborova, a to su: ZUTS Istra, ZUTS Ogulin, ZUTS Slavoni-je i Baranje – Osijek, ZUTS Primorsko-goranske županije – Rijeka, ZUTS Slavonski Brod, ZUTS Sjeverozapadne Hrvatske – Varaždin, ZUTS Si-sačko-moslavačke županije i ZUTS “Nik Krčmar” – Zagreb.HZUTS je član međunarodnih skijaških organi-zacija – ISIA (International ski Instructors asso-

ciation), IVSI (Internationaler Verband des Ski Instructors), IVSS (International Association for Skiing at Schools and Universities) te je član IN-TERSKI organizacije.Na čelu HZUTS-a je predsjednik koji je ujedno i predsjednik Izvršnog odbora HZUTS-a. HZUTS može imati jednog ili najviše dva dopredsjed-nika i tajnika.Rad Izvršnog odbora organiziran je po komisija-ma. Postoje 4 komisije u HZUTS-u i to: nastavna, ISIA, gospodarska i Interski komisija. Svaku od komisija predstavlja njezin Predsjednik komisije.Nadalje, u tijelima HZUTS-a postoje i djeluju ste-govni sud i nadzorni odbor.Djelatnost HZUTS-a, u suglasnosti s ciljevima i svrhom njegovog osnivanja, između ostaloga obuhvaća razvitak i promicanje skijaških spor-tova, osposobljavanje, školovanje i doškolova-nje kadrova u skijaškom sportu, obuku osoba koje se bave skijaškim sportovima te suradnju s Hrvatskim olimpijskim odborom, Hrvatskim skijaškim savezom, fakultetima, školama, za-

O HZUTSuO HZUTSuO HZUTSu

HZUTS B

ILTEN

2016

7

HZUTS, zajedno s članovima svoje Nastavne ko-misije, kontinuirano radi na usavršavanju teh-nike podučavanja pri čemu se najveći naglasak stavlja na praćenje svjetskih trendova i metodo-logije podučavanja.S tom namjerom, u sezoni 2015/2016. HZUTS planira izdati novi priručnik Hrvatska škola ski-janja zajedno s pratećim DVD-om te udžbenik Alpsko skijanje, u kojima će njegovi najbolji de-monstratori prikazati nove likove škole skijanja i nove metode podučavanja.

Ideja je da sudionici Interski-a 2015 u Argentini prenesu našim članovima sva događanja i novi-tete s Kongresa. To je i tema Državnog seminara u Sextenu.Pozivamo sve sadašnje i buduće članove te prijatelje i zaljubljenike u snježne sportove da nam se pridruže na našim događanjima tijekom sezone ili na bilo koji drugi način pridonesu ra-zvoju naše udruge, njezinih ciljeva i ostvarenju njezine djelatnosti.

vodima i drugim subjektima s područja bavlje-nja sportovima na snijegu. Važan cilj HZUTS-a također je i ostvarivanje međunarodnih veza i suradnje s međunarodnim sportskim udrugama i organizacijama.Statutom Hrvatskog skijaškog saveza, u kojem ima status punopravnog člana, HZUTS-u je po-vjerena skrb oko školovanja i izobrazbe učitelja i trenera sportova na snijegu u Hrvatskoj te je posebno ovlašten za vršenje kontrole posjedo-vanja potrebne kvalifikacije za obavljanje poslo-va u podučavanju osoba na hrvatskim i inoze-mnim skijalištima.

Temeljem tih ovlasti, HZUTS tijekom skijaške se-zone organizira stručne skupove – seminare – za obrazovanje kadrova u sportovima na snijegu u smislu pripreme, stjecanja licence te potvrđi-vanja licenci voditelja, učitelja i trenera sporto-va na snijegu. Osim toga, organizira i Kampove za pripremu budućih učitelja sportova na snije-gu te usavršavanje tehnike.

HZUTS B

ILTEN

2016

8

04. – 07.11.2015. Seminar za potvrđivanje licence i otvaranje sezone – Stubai

10. – 13.12.2015. Državni seminar za potvrđivanje licence – Sexten

13. – 18.12.2015. ISIA seminar – Sexten

početak veljače 2016. Seminar za potvrđivanje licence – Sljeme

10. – 19.03.2016. Tečaj za učitelje skijanja 2016 – Sexten

28.03. – 03.04.2016. Demonstratorski seminar – Sexten

21.– 24.04.2016. Seminar za potvrđivanje licence i zatvaranje sezone – Stubai

KalendardogađanjaKalendardogađanja

HZUTS B

ILTEN

2016

9

Donosimo vam popis planiranih aktiv-nosti u ovoj sezoni, te vas pozivamo da nam se pridružite!

Otvaranje sezoneVeć tradicionalno sezonu započinjemo Seminarom na Stubai glečeru gdje naši članovi mogu potvrditi licencu i pripre-miti se za nadolazeću skijašku sezonu, a tečajci u organizaciji Skijaškog Učili-šta položiti popravne i prijemne ispite. Naravno, svi prijatelji i gosti su dobro-došli i slobodno nam se pridruže.

Državni seminar – SextenTema Državnog Seminara ove godine je Interski Kongres 2015 koji se održao u Argentini. Želimo našim članovima, pri-jateljima i gostima prenijeti sve što se događalo u Ushua-i. Novitete u skijaškoj tehnici, razlike i sličnosti u školama ski-janja te show nastupe moći će te vidjeti na predavanjima u Sextenu.Bit će i puno zabave, promocija novih službenih odijela Energiapura, test Ela-na, degustacija vina Galić a spremamo i još neka iznenađenja.

ISIA seminarNakon Državnog seminara slijedi ISIA seminar na kojem učitelji s IVSI licen-

com mogu polagati za profesionalnu učiteljsku licencu te otvoreni kamp za sve one koji žele usavršiti svoje skijaško znanje.

Sljeme – potvrđivanje licenceTermin seminara ovisi o snježnim uvje-tima na Sljemenu te će biti objavljen naknadno putem web stranice.

Tečaj za učitelje skijanja – SextenI ove skijaške sezone Skijaško Učilište organizira tečaj za učitelje skijanja. Te-čaj će se održati na Passo Monte Croceu u blizini Sextena.

Demonstratorski seminar - SextenNakon Interski Kongresa u Argentini slijedi Demo seminar na kojem će biti prezentacija promjena u Hrvatskoj školi skijanja, produženje licenca demonstra-torima, te odabir novog teama za Inter-ski Kongres 2019.g. u Bugarskoj. Mjesto održavanja Sexten, to jest Hotel Passo Monte Croce.

Zatvaranje sezone – StubaiSezonu završavamo seminarom na Stu-bai glečeru s testom Elan skija za sezo-nu 2016/2017 u “laganom” ritmu i bez previše stresa.

Hrvatski Demo Team

i delegacija HZUTS-a vratili su

se s INTERSKI Kongresa

iz daleke Argentine.

Hrvatski Demo Teami delegacija HZUTS-a vratili su

se s INTERSKI Kongresaiz daleke Argentine.

HZUTS B

ILTEN

2016

11

Na put smo krenuli 30.09. u večernjim sati-ma i to automobilima iz Samobora gdje smo se okupili i spakirali (kod Frenkia naravno) do Milana od kuda je kretao prvi let.Team je brojao 12 osoba. Demosi koji su na-stupali (Ana-Maria Vučinić, Luka Dobrinić, Bo-ris Petljak, Ivan Vučinić, Davor Puhak, Filip Tu-dor, Igor Kecerin, Franjo Jardas i Ivan Oreb), dva trenera (Danijel Jurković i Ivica Franjko) te moja malenkost.Put dug preko 20 000 milja započeo je u 8 sati 31.09. iz Milana preko Madrida, Ria, Bue-nos Airesa pa do Ushuai-e i trajao je preko četrdeset sati. Zašto tako? Zato što je to bi-lo najjeftinije. Nitko nam nije izašao u susret i financijski pomogao pri treninzima, pripre-mama i odlasku u Argentinu. Obratili smo se Ministarstvu sporta, Turizma, Predsjednici Dr-žave, Predsjedniku Hrvatskog Sabora, Hrvat-skoj Turističkoj Zajednici, Turističkoj Zajednici Grada Zagreba, Milanu Bandiću, Hrvatskom Skijaškom Savezu...Ni kune pomoći, a predstavljali smo Hrvatsku između 35 zemalja svijeta. Sramota!Nekoliko prijatelja (Sreki, Čedo, Vintar, Miho, Šalić) koji su osobno pomogli, nekoliko kredi-ta na duži rok bez kamata opet od prijatelja koje moramo vratiti u sljedeće tri godine, par sponzora koji nam nisu okrenuli leđa (Powera-de, Elan, Leki, Bolle, Sextner Dolomiten, Cocta) i Područni Zbor Nik Krčmar koji je većini svojih članova iz Demo Teama platio avionske karte.

Toliko o sredstvima i budžetu.Ushuaia-a, stvarno kraj svijeta. Najjužniji grad na svijetu i luka. Prije 15 godina bila je sa mo luka, s mornarima i noćnim damama. Tada su sagradili skijalište pola sata vožnje udaljeno od grada i sve se promijenilo. Ra-zvio se turizam, luka još uvijek funkcionira u smanjenom obliku a dame su otišle.U to vrijeme tamo je kraj zime s temperatu-rom nešto ispod nule. Zna puhati jak vjetar jer je skijalište u samoj blizini mora a onda se čini kao da je minus dvadeset.Staze se protežu od 1057m pa do 195m što je najniže skijanje na svijetu. Solidna postroje-nja, zasnježenje i moderni restorani totalna su suprotnost gradu koji je čista egzotika. Skle-pan od kartona, lima, dasaka, obojan u boje koje su ostale od brodova, auto-mobila i ostataka svega što možete zamisliti.Po cestama blato do koljena jer se snijeg stalno topi a grad se nalazi na proplanku koji se proteže sve do mora. Sve to treba vi-djeti i doživjeti što smo imali prilike u desetak dana koje smo proveli u Ushuai.

INTERSKI KONGRES 2015 Ushuaia, Argentina

INTERSKI KONGRES 2015 Ushuaia, Argentina

HZUTS B

ILTEN

2016

12

Doputovali smo prvi zajedno s Dancima. Ar-gentinci, naravno kao domaćini već su se da-nima pripremali. To je bio pravi potez. Odlič-nih pet dana priprema na nastupnom terenu puno je značilo. U prijepodnevnim satima to je bio teren rezerviran za reprezentacije koje se pripremaju za Svjetski skijaški kup. Talija-ni, Nijemci, Švicarci, Norvežani, Šveđani, svi su u Ushuai. Janka, Hargin, Larsson, Jansrud, Kristof ferson svi provode preko mjesec da-na u Argentini na pripremama za nadolaze-ću sezonu.Team je funkcionirao besprijekorno. Svaki dan treninzi od 9 do 15 sati, odmor, obilazak i ra-zgledavanje grada i prije večere video analiza. U Argentini se jede vrlo kasno. Ne prije 21 sat a i u ponoć moguće je naručiti večeru. Uglav-nom se jede meso i rakovi. Sve je vrlo ukusno. Cijene su kao i u Europi. Ništa jeftinije naroči-to u Ushuai koja je skuplja od Buenos Airesa.Došao je i 06.09. dan otvaranja Kongresa. Svi su došli osim Francuske (Francuzi, Talijani i Austrijanci su istupili iz ISIA organizacije). 37 zemalja svijeta. Svaka zemlja nastupa s jed-nim show programom. Startamo abecednim redom. Teamovi broje od četiri člana pa do dvanaest. Argentinaca kao domaćina ima pe-desetak. Mi nastupamo s devet demonstra-tora. Odskijali smo vrhunski. Brzo, s odličnim zavojem i bez grešaka. Dobili smo sve po-hvale ostalih Teamova i sad nas svi gledaju

drugim očima (iako se već na treninzima pri-mijetila naša kvalite-ta i uvježbanost). Na-kon otvaranja zadnje pripreme za službe-ni dio jer nastupamo prvi u grupi s Ando-rom, Austrijom, Čile-om i Bugarskom. Na Team Captain mitin-gu doznajemo da imamo pet nastu-pa. To je novi mo-ment i pokazuje neorganiziranost samog Kongre-

sa. Puno izmjena u zadnji čas. Pripremamo tri show nastupa s odabranim muzikama (Fra-njo je bio zadužen izabrati i prilagoditi muziku našim nastupima). AC/DC i Metalica. To je bio naš izbor i pogodili smo ukus gledatelja. Od-lična tri nastupa. Putna brzina najbrža od svih sudionika i vrhunski zavoj na rubnicima recept su za pohvale svih prisutnih. Poklapanja skoro pa idealna.i važan detalj, startali smo iza Au-strije favorita INTERSKI-a i zasjenili ih boljom i atraktivnijom izvedbom. I nakon četvrtog i petog nastupa gdje je zadatak bio demonstri-rati i objasniti nacionalnu školu skijanja (Danči je na odličnom Engleskom tumačio likove dok je Demo Team skijao) oduševili smo sve pri-sutne. Rezultat je bio 88 članova svih dele-gacija koji su došli prisustvovati našem work shopu što je daleko najveći broj cijelog Kon-gresa (normalan broj je 20 do 30 skijaša).Postali smo hit INTERSKI-a. Pohvale sa svih strana. Trud i ulaganja su se isplatila. Poka-zali smo svijetu kvalitetnu i modernu školu skijanja.Od ostalih zemalja spomenuo bih izvrsne Švi-carce (s malom opaskom da su se ponavljali), atraktivne domaćine s velikim brojem sudio-nika (uvijek su domaćini u puno većem bro-ju od ostalih) te zanimljiv prikaz kako bi tre-bao izgledati vrtić na snijegu Talijanske ekipe (potpomognute SPM rekvizitima i najmoder-nijom opremom potrebnom za rad s najmla-đim skijašima).Sve što se događalo u sedam dana Interkski Kongresa smo snimili i prezentirat ćemo to-kom mjeseca studenog na skijaškom partiju HZUTS-a, te na Državnom seminaru u Sextenu od 10.-13.12.2015. gdje je tema INTERSKI Kon-gres 2015 u Argentini.I za kraj – na samom zatvaranju demonstri-rali smo skijanje na istom paru skija, dva De-monstratora okrenuta leđima jedan od drugog (Jardas i Oreb) sa stalnom promjenom onog koji vodi, i time stavili točku na “i” na naš na-stup u Argentini.Vidimo se ponovno 2019. u Bugarskoj koja je domaćin sljedećem Kongresu.

Dag Modrić HZUTS B

ILTEN

2016

13

CiljeviHZUTS-ovog nastupa✪ Upoznati se s novitetima u metodici i tehni-

ci obuke skijaša koje ostale skijaške nacije primjenjuju u svom radu, te prenijeti zani-mljivosti našim članovima – učiteljima i tre-nerima sportova na snijegu.

✪ Budući da je Hrvatska relativno mala skijaš-ka nacija po broju učitelja skijanja čiji učitelji ponajviše rade izvan Hrvatske, željeli smo svijetu pokazati da se kod nas kvalitetno radi, te da su naši učitelji visoko obrazova-ni i dobro potkovani u tehničkom i metodič-kom smislu.

✪ Demo Team HZUTS-a radio je na osvježenju programa škole skijanja, pa smo željeli do-biti povratnu informaciju o našem pristupu metodici skijanja od najstručnijeg auditori-ja na svijetu.

Da bismo ostvarili prvi cilj, napravili smo ras-pored prema kojemu smo nastojali prisustvo-vati velikoj većini workshopova i predavanja. Članovi Demo Team-a, svatko ponaosob, pre-nose svoja iskustva i saznanja pismeno već u ovom Biltenu, a praktično i uživo na našem Dr žav nom seminaru i ostalim druženjima i ak-tivnostima Zbora. Što se tiče nastupa Demo Teama HZUTS-a, mo žemo s ponosom reći smo u potpunosti ostvarili postavljene ciljeve. Bilo je prekrasno provesti tjedan u okruženju vrhunskih skijaških znalaca koji nisu šte djeli pohvale na račun onoga što je Demo Team HZUTS-a prikazao. Na ovakvim se skupovima lako osjeti razlika između prijateljskog «tapša-nja po ramenu» i iskrenog, spontanog kompli-menta prilikom kojega kolege imaju potrebu prestati s aktivnošću koju su do tog trenut-ka obavljali, da bi pohvalili nastup Demo Te-ama i pokazali interes i uvažavanje onoga što su vidjeli na našem tehničkom nastupu i workshopu.

Glavni dan naših nastupa bio je već u pone-djeljak, kada smo imali 5 od ukupno 8 nastupa:

✪ 3 atraktivne show formacije,✪ tehnički nastup uz komentar s prika-

zom HZUTS-ovog obnovljenog progra-ma škole skijanja,

✪ tehnički usporedni prikaz vrhunskog skijanja kojemu teži naš program

✪ 2 satni workshop na kojemu smo obja-snili ideje koje se nalaze u podlozi našeg programa škole skijanja.

✪ Predavanje o multidisciplinarnoj pri-mjeni vještina koje proizlaze iz djelat-nosti učitelja skijanja, koje je objavlje-no u prošlogodišnjem biltenu HZUTS-a.

✪ Zabavni i vješt nastup na zatvaranju In-terski Kongresa u kojemu je prikazano skijanje na twin tip skijama s twin ski-jašima – nikad prije viđeno – ocijenjeno kao izuzetno originalno!

Već je nakon naša 4 pokazna nastupa bilo ja-sno da smo probudili veliki interes sudionika Kongresa. Naime, pokazni nastupi bili su uver-tira i poziv na workshop na kojemu se sudioni-ci imaju prilike detaljno upoznati sa sadržajem koji pojedina delegacija želi podijeliti. Istovre-meno s Hrvatskim, odvijali su se i workshopo-vi Austrije, Čilea, Češke, Andore i Bugarske. Na Hrvatski workshop došlo je 88 kolega demon-H

ZUTS B

ILTEN

2016

14

stratora (fotografija u prilogu), dok je idući po posjećenosti bio austrijski na kojemu se poja-vio upola manji auditorij. Niti jedan workshop tijekom Interski kongresa nije imao tako veli-ku posjećenost i interes kao Hrvatski. Po završetku workshopa uslijedili su razgo-vori koje su potaknuli kolege iz ostalih asoci-jacija, a u kojima su željeli doznati još detalja o našem programu. Najduži je bio jednosatni video interview s kolegama iz Kanadske asocijacije (20000 uči-telja) u kojemu su kanadski kolege pokazali veliko zanimanje i odobravanje onoga što je Demo Team HZUTS-a pokazao.

onirani brzinom i dinamikom naših nastupa: «...ako vam mi kažemo da ste brzi i dinamični u show nastupima, a nama je to glavni krite-rij, možete to shvatiti kao veliki kompliment!».Bilo je tu naravno i puno usporedbi s prikazom ostalih nacionalnih vrsta – skijaških velesila, prilikom čega su pljuštale pohvale na račun hr-vatskih show nastupa i njihove atraktivnosti. Nakon Interski Kongresa, kontaktirali su nas i kolege s Novog Zelanda i Poljske koji su, uz komplimente, tražili detaljni pisani izvještaj o prikazanom pristupu, koje smo im naravno i poslali. A sada i za Vas, naše članove i nama najvaž-niji auditorij:

Prikaz škole skijanja HZUTS-aGlavne ideje vodilje prilikom unaprjeđenja programa škole skijanja:Jednostavnost – jednostavniji razvojni put privlačniji je učeniku. Logičnost – razvojni put skijaša u kojemu je-dan element logično vodi prema idućem. Sva-ki naučeni element na nižoj razini, trebao bi bi-ti funkcionalan na višoj. Posebnu smo pažnju pridali elementima koji su se pokazali proble-matičnim u skijaškom razvoju. Primjerice, bu-dući da smo svjesni presudne važnosti ak-tivnosti gležnja za vrhunsko skijanje, kao i problema tendencije prevelike svinutosti vanjske noge na relaciji koljeno kuk, fokus na ove elemente je ugrađen u program već od prvog susreta sa skijama. Tako nastojimo učenicima pružiti relevantnu podlogu na kojoj sustavno grade svoj skijaški napredak. Prirodni, spontani napredak – Napredak s puno skijanja, pri kojemu se skijaš razvija s odličnim izborom terena i brzine kretanja ko-risteći jezgrovitu, bitnu verbalnu informaciju oslobođenu prevelikog broja detalja, koji, ia-ko točni, mogu preopteretiti procesne kapa-citete učenika.Otvorena forma – likovi trebaju biti uvjetovani psihofizičkim sposobnostima učenika i speci-

Lijepo je bilo čuti i javne pohvale, naime ko-lege demonstratori iz SAD-a su javno pohva-lili naš pristup na svom predavanju istu ve-čer. Ovakav kompliment od asocijacije koja broji 33000 profesionalnih učitelja na najve-ćoj svjetskom stručnom kongresu svakako je vrijedan pažnje. Nakon naših nastupa, pristupio mi je pred-sjednik japanskog zbora (također asocijacija s više desetaka tisuća učitelja). Prevoditelj mi je objasnio da je predsjednik osobno želio če-stitati na fantastičnom prikazu i workshopu. Pohvale su bile usmjerene i na show nastupe. Izdvojimo samo onu skijaške velesile Švicar-ske – naime švicarski kolege su bili impresi- HZUTS B

ILTEN

2016

15

Nastavak na str. 17

HZUTS B

ILTEN

2016

16

fičnom situacijom (nagib skijaške staze, kva-liteta snijega), a ne definicijom. To omoguća-va učenicima i učitelju da napreduju unutar vlastitih mogućnosti prilagođavajući izvedbu osobnim predispozicijama i zahtjevima terena. Otvorena forma, stoga omogućava da napred-niji, talentiraniji i odvažniji učenici postižu pa-ralelni položaj skija prilikom izvođenja plužno paralelnog zavoja puno ranije nego oni kojima odgovara sporiji prilazak padnoj liniji i kasnija uspostava ravnoteže na vanjskoj skiji. Otvo-rena forma omogućava da neki učenici skija-ju sa značajno širim plužnim stavom jer su se našli na terenu koji je možda strmiji nego što bismo željeli na toj razini napretka. Biomehanička opravdanost – učiteljev je za-datak da otvorenu formu usmjerava unutar biomehanički opravdanih granica! Primjeri-ce ako učenik ima tendenciju kori-štenju pluga koji svojom prevelikom širinom sputava kružna gibanja no-gu nužna za izvođenje plužnog za-voja, učitelj tada intervenira i radi na smanjenju veličine pluga. Slično, ako učenik koristi uski paralelni položaj skija koji mu onemogućava kvali-tetno postavljanje skija na rubnike, tada biomehanička opravdanost po-staje važnija od otvorene forme, pa će učitelj usmjeravati učenika prema otvorenijem skijaškom stavu. Prioritizacija fokusa (usmjerenosti pažnje) na manji broj ključnih deta-lja u svakoj fazi napretka – Budući da naši učenici skijaši imaju ograničene mogućnosti paralelnog, istovreme-nog procesiranja, bitno je selekcionirati manji broj informacija koje pogađaju u srž onoga što želimo prenijeti. Stoga smo pokušali izdvojiti te bitne informacije na svakom nivou napretka kao glavni fokus. Prioritizacija fokusa za učeni-ke ne znači da učitelj nema uvid u sve najsit-nije detalje važne za razumijevanje pojedine skijaške razine.Prioritizacija fokusa upućuje na važnost učite-lja da usmjerava napredak skijaša uz najmanji mogući broj u tom trenutku bitnih informaci-

ja. Primjerice, fokus na savijenost gležnjeva jedan je od elemenata koje smo izdvojili kao posebno važan tijekom čitavog skijaškog na-pretka. Savijeni gležnjevi nam omogućavaju: savijanje u koljenu i kuku pri čemu skijaš osta-je u središnjem položaju na skijama. Bez savi-jenih gležnjeva, samo na osnovu savijanja u koljenu i kuku dolazi do najčešćeg problema na svim razinama skijaškog razvoja – gubitka središnjeg stava na skijama prema nazad. Ako stavimo fokus na savijanje gležnja, savijanje u koljenu i kuku je nužna posljedica. Dakle, jednostavni, jednodimenzionalni fokus (čvrst kontakt između prednjeg dijela skijaške cipele i potkoljenice na osnovu savinutosti gležnjeva) istovremeno rješava niz skijaški bitnih eleme-nata: zadržavanje središnjeg položaja na skija-ma, aktivnost prednjeg dijela skija u izvođenju zavoja, omogućava bolje postavljanje skija na

rubnike, donekle kontrolira amplitudu savija-nja u koljenu i kuku. Drugim riječima, učenik je koncentriran na jedan detalj, a pri tome ne-svjesno radi na većem broju skijaški relevan-tnih elemenata.Relevantne povratne informacije – učenici vrlo brzo dobiju vizualni dojam kako bi njiho-vo skijanje trebalo izgledati. Često su poduka i sugestije učitelja odvijaju na vizualnoj razi-ni. Međutim, budući da učenik nema istovre-menu vizualnu povratnu informaciju o svom H

ZUTS B

ILTEN

2016

17

Nastavak sa str. 15

skijanju, vizualna informacija je posredna (vi-deo zapis, učiteljeva interpretacija), stoga ma-nje relevantna od neposredne, direktne po-vratne informacije. Zato je korisno da, kada god je to moguće, učitelj prioritet daje rele-vantnim, neposrednim unutarnjim povratnim informacijama. Evo nekoliko primjera: Već pri samim prvim koracima na skijama učitelj bi trebao «pro-buditi» vrlo važni direktni izvor povratnih in-formacija, a to je kontakt između prednjeg dijela stopala skijaša i skijaške cipele. Ako je «upaljen», ovaj izvor direktnih, relevantnih povratnih informacija ima ogromnu vrijednost i na najvišim razinama skijaškog znanja. Slič-nu vrijednost i značaj ima savijenost gležnja koja nam omogućava čvrst kontakt s pred-njim dijelom skijaške cipele. Uspješno izvo-đenje ova dva elementa, zapravo garantira kvalitetno dužinsko opterećenje skija, koje je inače najveća boljka skijaša na svim razina-ma napretka. U skladu s idejama vodiljama, neki su skijaš-ki likovi imenovani na način koji ih približa-va učeniku, jer već samo ime opisuje o ka-kvom se skijanju radi. Skijaški likovi su oni koji omogućavaju skijašu da se spusti niz skijaš-ku stazu:

✪ Plužni zavoj ✪ Plužno paralelni zavoj (PP zavoj)✪ Osnovni paralelni zavoj (OP zavoj)✪ Napredni paralelni zavoj – većeg i ma-

njeg polumjera (NP dugi i NP kratki)✪ Dinamični paralelni zavoj – većeg i ma-

njeg polumjera (DP dugi i DP kratki)Dakle, ovakvom smo nomenklaturom željeli pojednostavniti sustav skijaških likova unutar programa škole skijanja. To naravno ne isklju-čuje metodički važne elemente škole skija-nja, koji nisu prikladni za spuštanje skijaškom stazom, ali su izuzetno korisni u izgradnji i ko-rekcijama skijaških elemenata:

✪ Spust ravno i osnovni skijaški stav✪ Spust koso✪ Zavoj k brijegu✪ Otklizavanje

Opis skijaških likova Skijaške elemente, kao i do sada, opisujemo pomoću osnovnih skijaških gibanja podijelje-nih u 4 skupine:✪ Gibanja uzduž skija (naprijed natrag) –

omogućavaju središnji položaj na skijama. Glavni su kontrolor dinamičke ravnoteže – omogućavaju skijašu da se kreće istovre-meno sa skijama.

✪ Gibanja uzduž tijela – služe kontroli optere-ćenja i rasterećenja skija, općenito kontroli pritiska skija na snijeg.

✪ Bočna gibanja – kontroliraju postavljanje skija na rubnike, skijaški otklon, otpor sila-ma tijekom skretanja.

✪ Kružna gibanja – kontrola smjera skija rota-cijom nogu, te kružna gibanja praćenja pu-tanje skija.

U opisu skijaških likova usredotočit ćemo se prvenstveno na detalje koji neposredno pro-izlaze iz ranije spomenutih ideja vodilja ko-je se odnose prvenstveno na selekciju bitnih informacija za učenika na pojedinoj razvoj-noj razini.

Plužni zavojVeć prije učenja plužnog zavoja, tijekom vježbi na ravnom, osnovnog skijaškog stava, važno je učeniku osvijestiti središnji položaj na skija-ma kao osnovu dinamičke ravnoteže. Učenik već ima pristup relevantnim povratnim infor-macijama unutar skijaške cipele: stajanje na punom stopalu, s dominantnim opterećenjem prednjeg dijela stopala i savinutost gležnjeva prema naprijed kojom se ostvaruje čvrst kon-takt između potkoljenice i prednjeg dijela ski-jaške cipele. Time učenici već primjenjuju gi-banja uzduž skija tražeći središnji položaj uz relevantnu, jednostavnu povratnu informaciju. Izbor terena za učenje plužnog zavoja mo-že biti presudan za uspješnost. Blaga padina s istekom, na kojoj se učenik ne osjeća ugro-ženo idealan je izbor, iako ne uvijek moguć.Sunožna kružna gibanja usmjeravaju paralel-no postavljene skije prema padnoj liniji i na-H

ZUTS B

ILTEN

2016

18

kon padne linije do trenutka kada skijaš po-stigne zadovoljavajuću brzinu na kraju zavoja (osjećaj kontrole).Prijenos težine na vanjsku skiju posljedica je skretanja. Veliki dio učenika, osviještenih od strane učitelja, prepoznaje i prihvaća prirodni prijenos težine na vanjsku skiju. Učenici ko-ji to nisu u stanju izvesti spontanim putem, uče skijaški otklon putem poznatih korektivnih elemenata. Skijaški otklon postiže se bočnim gibanjima pomoću kojih se gornji dio tijela do-vodi nad vanjsku skiju. Učeniku treba usmjeriti fokus na kontrakciju bočnih mišića trupa koja ostvaruje željeni pomak gornjeg dijela tijela prema vanjskoj skiji. Gibanja uzduž tijela – potiču se gibanja iz gle-žnja, koja prate gibanja u koljenu i kuku. Tije-kom tranzicije (prijelaza između zavoja) opru-žanje, a tijekom drugog dijela zavoja savijanje prilikom čega se pojačava kontakt između pot-koljenice i prednjeg dijela skijaške cipele.

blagog nagiba) i postepenim povećanjem br-zine kretanja. Čim se brzina poveća, uz us-postavu ravnoteže na vanjskoj skiji, unutar-nja skija želi prijeći u paralelni položaj. Većina učenika tako počinje skijati plužno paralel-nim zavojima spontano, bez da su toga uop-će svjesni. Učitelj posvećuje pažnju učenicima kojima su potrebne korektivne vježbe, odno-sno ne uspijevaju se spontano riješiti plužnog položaja skija u drugom dijelu zavoja. Najčešći razlozi su: problemi s ravnotežom na vanjskoj skiji i problemi s pronalaženjem središnjeg po-ložaja na skiji. Osnovna skijaška gibanja primjenjuju se kao i kod plužnog zavoja, s tom razlikom da unutar-nja skija prijeđe u paralelni položaj u trenutku kada je ravnoteža uspostavljena na vanjskoj skiji. Poštujući pravilo otvorenosti forme, tre-nutak u kojemu skije postaju paralelne ovisi o specifičnim psihomotoričkim osobinama poje-dinca i zahtjevima terena. Plužna faza zavoja

Plužno paralelni zavojU idealnim uvjetima, do plužno paralelnog za-voja moguće je doći bez verbalizacije i najave – prirodni, spontani napredak. Kada je učenik usvojio plužni zavoj i gibanja se odvijaju točno i automatizirano, učitelj usmje-rava napredak prema plužno paralelnom za-voju prikladnim izborom terena (lagani spust

trajat će duže kod pojedinaca kojima prijenos težine dulje traje, vole sporiji prilazak padnoj liniji. Isto tako strmiji i teži teren će za poslje-dicu ima ti dulju plužnu fazu.Prioritizacija fokusa – Prijenos težine na vanj-sku skiju i skijaški otklon. Kao preduvjet za uspješan prijenos težine – središnji položaj na

HZUTS B

ILTEN

2016

19

Nastavak na str. 21

SVE OSTALO MOGU IMATI I DRUGI...servis, iznajmljivanje, prodaja, dostava, ostale informacije Êete dobiti nazovete li

7 godina rada u svjetskom skijaπkom kupu7 pobjeda u slalomu • kristalni globus • svjetsko prvenstvo - zlatna medalja • olimpijske igre - srebrna medalja

3367 44401/091/099/ili doite u Samobor, Ise VelikanoviÊa 12

br.1 u Hrvatskoj**2004-2014 po anketi

SKI FRANKIE

HZUTS Bilten 2015 v2.3.2.indd 20 31/10/14 18:14

TEST NOVIH MODELA SKIJA: ELAN, HEAD, ROSSIGNOLPOPUST: 30% ZA UČITELJE 50% ZA DEMONSTRATORE

skijama koji se očituje u povećanom opterećenju prednjeg dijela skijaše-vog stopala, te savijenosti gležnja koja omogućava čvrst kontakt iz-među skijaševe vanjske potkoljeni-ce. Taj je kontakt slabiji u ulasku u zavoj, a jači u drugom dijelu zavoja.

Osnovni paralelni zavojPuno skijanja na prikladnom (ne prezahtjevnom!) terenu, postepeno skraćuje fazu pluženja. Velik broj skijaša u sta-nju je spontanim, prirodnim napretkom prijeći u skijanje osnovnim paralelnim zavojem a da toga nisu niti svjesni. Učitelj omogućava ovaj prijelaz koristeći pra-vilan izbor terena u postepeno povećanje br-zine skijanja. Prijenos težine na vanjsku skiju postaje sve brži, a time i potreba za fazom pluženja sve manja. Sunožna Kružna gibanja skretanja postaju vrlo važna jer omogućavaju kontrolu radiusa zavo-ja, a time i brzine. Prilikom izvođenja osnov-nog paralelnog zavoja, skije su na rubnicima samo pri završetku zavoja koji je polukružnog oblika a skretanje je u prvom redu omogućeno sunožnim kružnim gibanjima nogu. Bočna gibanja i dalje imaju važnu ulogu u odr-žavanju ravnoteže na vanjskoj skiji (skijaški otklon), ali i u kontroli postavljenosti skija na rubnike. Ovo je posebno važno u samom po-četku zavoja kada skijaš mora smanjiti rublje-nje, kako bi kružnim gibanjima mogao usmje-riti skije prema padnoj liniji. Gibanja uzduž skija imaju posebnu važnost na samom ulasku u zavoj – neposredno pred po-četak skretanja u novi zavoj. Da bi prijelaz iz-među zavoja bio moguć, ključno je da skijaš u tom trenutku stoji pretežno na prednjem dije-lu stopala, jer jedino skije s točnim središnjim položajem skijaša lagano i glatko skreću pre-ma padnoj liniji.Gibanja uzduž tijela skijaša – usmjerenje pa-žnje je i dalje na gležnjeve skijaša koji defini-raju amplitudu gibanja uzduž tijela. Naravno, gibanja u koljenu i kuku nužna su posljedica i dešavaju se istovremeno.

Posebno je važno da gibanja na relaciji koljeno – kuk nisu dominantna svojom amplitudom, jer to dovodi do preniskog spuštanja kukova skijaša, a time i poremećaja dužinskog op-terećenja skija koje je osnovni preduvjet za uspješno skijanje na bilo kojoj razini. Budući da su zahtjevi za paralelnim procesira-njem prilikom izvođenja osnovnog paralelnog zavoja ionako povećani, ne žurimo s počet-kom korištenja skijaškog štapa do trenutka potpune automatizacije skijanja osnovnom paralelnom tehnikom. Kada učitelj prepozna da je željena razina automatizacija postignu-ta, što se obično dešava na prijelazu između osnovnog paralelnog i naprednog paralelnog zavoja, počinje s uvođenjem skijaškog štapa kao dodatnog elementa koji potiče učenika da prilikom početka zavoja pomakne masu tijela u smjeru i prema središtu idućeg zavoja. Pri-oritizacija fokusa – kontakt skijaškog štapa i snijega događa se otprilike u smjeru 2 sata i 10 sati, ako zamislimo da su vrhovi skija usmje-reni prema 12 sati.

Napredni paralelni zavoj većeg i manjeg polumjeraDaljnjim korištenjem prirodnog, spontanog puta napretka, učitelj postepeno povećava brzinu, a prioritizacija fokusa premješta se na bočna gibanja postavljanja skija na rub-nike i postavljanja skijaša u položaj u kojemu može koristiti sile na najfunkcionalniji mogući način. Kontrakcijom bočnih mišića trupa a iz-među kuka i rebara skijaš postiže otklon koji učvršćuje oslonac na vanjskoj skiji. Uspješan napredak prema naprednom paralelnom za-voju moguć je samo ako skijaš već ima au-

SVE OSTALO MOGU IMATI I DRUGI...servis, iznajmljivanje, prodaja, dostava, ostale informacije Êete dobiti nazovete li

7 godina rada u svjetskom skijaπkom kupu7 pobjeda u slalomu • kristalni globus • svjetsko prvenstvo - zlatna medalja • olimpijske igre - srebrna medalja

3367 44401/091/099/ili doite u Samobor, Ise VelikanoviÊa 12

br.1 u Hrvatskoj**2004-2014 po anketi

SKI FRANKIE

HZUTS Bilten 2015 v2.3.2.indd 20 31/10/14 18:14

TEST NOVIH MODELA SKIJA: ELAN, HEAD, ROSSIGNOLPOPUST: 30% ZA UČITELJE 50% ZA DEMONSTRATORE

HZUTS B

ILTEN

2016

21

Nastavak sa str. 19

tomatiziranu kontrolu središnjeg opterećenja skija i kvalitetnog prijenosa težine na vanj-sku skiju. Kružna gibanja nogu su presudna za poče-tak skretanja i prilazak padnoj liniji. Bočna gi-banja su dominantna u drugom dijelu zavoja. Bočnim gibanjima nogu i tijela skijaš postav-lja ski je na rubnike i čitavo tijelo pomiče pre-ma sre dištu zavoja omogućavajući time otpor cen trifugalnoj sili. Bočna gibanja gornjeg dijela tijela prema vanjskoj skiji osiguravaju skijaški otklon koji podržava dominantno opterećenje vanjske skije. U drugom se dijelu zavoja oči-tuje skretanje skija na osnovu konstrukcijskih značajki – postraničnog luka i savitljivosti. Gi-banja uzduž tijela skijaša bi na ovoj razini već trebala biti automatizirana. Aktivnost gležnje-va je i dalje fokus, a gibanje na relaciji kolje-no kuk nužna posljedica. Povećanje pritiska potkoljenice na osnovu savijanja gležnja vanj-ske skije glavni je mehanizam koji omoguća-va aktivaciju prednjeg dijela skije i korištenje njenih konstrukcijskih značajki. Kako se dina-mika skijanja povećava, ovo gibanje postaje i glavni kontrolor pritiska skije na snijeg. Giba-nja uzduž skija bi također već trebala imati razinu automatizacije koja ne zahtijeva fokus skijaša da bi pronašao središnje opterećenje skija. Ako je taj fokus potreban, kao i do sada, cilj je stajanje na punim stopalima s poveća-nim opterećenjem njihovog prednjeg dijela uz savijenost gležnjeva kojom se ostvaruje čvrst kontakt između skijaške cipele i prednjeg di-jela potkoljenice skijaša.Učitelj koristi prikladni teren i različitu brzinu zavoje većeg i manjeg polumjera. Otvorenost pristupa ne definira polumjer zavoja. Na po-lumjer zavoja utječu osobne psihofizičke pre-dispozicije i želje skijaša, ali i okolni faktori kao što su vrsta snijega, nagib padine. Povećanjem dinamike skijanja, konstrukcija skija i njihov polumjer također postaju vrlo važan faktor. Dinamički paralelni zavoj većeg i manjeg polumjeraPoštujući prirodni, spontani put učitelj usmje-rava skijaša prema sve ranijem postavljanju skija na rubnike. Cilj je aktivirati konstrukcij-ske značajke skija (polumjer i savitljivost) što

je moguće ranije u zavoju. Točno mjesto i vri-jeme aktivacije konstrukcijskih značajki skija ovise o: razini vještine i predispozicijama skija-ša, vrsti snijega, nagibu staze i samim skijama na kojima se u tom trenutku nalazi. Stoga nije niti dobro niti moguće, mjestom i vremenom u zavoju, točno definirati trenutak aktivacije konstrukcijskih značajki skija. Prema principu otvorene forme, učitelj usmjerava učenika na daljnji napredak s razumijevanjem faktora koji nužno utječu na izvedbu (konstrukcijske zna-čajke skija, strmina, brzina, kvaliteta snijega i staze). Prioritizacija fokusa podrazumijeva da su do sada naučena gibanja relativno točna i auto-matizirana (izvode se bez razmišljanja). Fokus je i dalje na bočnim gibanjima kojima skijaš postiže sve veću nagnutost u zavoj u otpo-ru centrifugalnoj sili, kao i kontrakciji bočnih mišića truba kojima postiže skijaški otklon. Posebna važnost kod dinamičnog paralelnog zavoja pridaje se dugoj i čvrstoj vanjskoj nozi koja omogućava skijašu da ima čvrsto i stabil-no uporište u aktivnom dijelu zavoja gdje je pritisak skija na snijeg najveći. Ovdje posebno dolazi do izražaja savinutost gležnja vanjske noge koja definira kut koljena i kuka. Naime, ako su koljeno i kuk previše savinuti u odnosu na gležanj, skijaš neće moći ostvariti: 1. Čvrst oslonac – noga koja je previše savinuta u ko-ljenu i kuku nije čvrsta, niti 2. Stabilnost – pre-više savinuto koljeno pomiče kukove prema nazad, pa skijaš nema središnje opterećenje vanjske skije kada mu je to najviše potreb-no. Gubitkom središnjeg opterećenja (giba-nja uzduž skija), skija je više opterećena na repu nego na vrhu, pa izostaje njeno skreta-

HZUTS B

ILTEN

2016

22

nje, a skijaš to doživljava kao nedostatak kon-trole smjera i brzine uz narušenu dinamičku ravnotežu. Kružna gibanja očituju se u kontroli polumjera zavoja. Iako je cilj što je moguće ranija akti-vacija konstrukcijskih značajki skija, kružnim gibanjima, kada je to potrebno, skijaš vrši ko-rekciju polumjera u ulaznom dijelu zavoja. Ta se korekcija sastoji u usmjeravanju skija do onog mjesta u zavoju od kojeg je moguće ko-ristiti njihove konstrukcijske značajke uz za-državanje optimalne kontrole brzine i smjera. Točno mjesto od koje počinje korištenje kon-strukcijskih značajki skija ovisi o: razini usvo-jenosti vještine skijaša (manja vještina, ka-snija aktivacija skija), strmini (manja strmina, ranija aktivacija skija), polumjeru skija u od-nosu na željeni polumjer zavoja. Gibanja uzduž tijela su na ovoj najvišoj ra-zini usko povezana s već spomenutim boč-nim gibanjima. Ovo je posebno važno prili-kom tranzicije između zavoja prilikom koje se vanjska noga iz prethodnog zavoja skraćuje (savija), dok se vanjska noga nadolazećeg za-voja produžuje (opruža). Ovdje posebno dolazi do izražaja uloga gibanja uzduž tijela prilikom kontrole pritiska skija na snijeg: Kada pritisak pod skijama naglo raste i prijeti zadržavanju dinamičke ravnoteže, primjenjujemo savija-nje (fleksiju). Kada pritisak pod skijama naglo pada i prijeti održavanju dinamičke ravnoteže, primjenjujemo opružanje (ponajviše vanjske noge), kako bi što prije našli kvalitetan oslo-nac na unutrašnjem rubniku vanjske skije.Za primjenu dinamičnog paralelnog zavoja manjeg polumjera, važne su skije priklad-

nih konstrukcijskih značajki (skije radiusa oko 12m). Iako se radi o vrlo sličnom sklopu giba-nja, kod dinamičnog kratkog zavoja promje-ne se odvijaju brže, pa je pravovremenost gi-banja najveći izazov za učenika. Vježbanje na prikladnom terenu, blažeg nagiba je i ovdje od velike koristi. Ovaj kratki opis skijaških elemenata progra-ma škole skijanja HZUTS-a koji smo predstavili na Interski Kongresu naravno ne može pokriti sve bitne likove (spust ravno, spust koso, ot-klizavanje...) i korektivne elemente koji ima-ju posebnu važnost u situacijama kada proces učenja ne ide točno predviđenim tokom i ka-da učenik «zapne» u procesu učenja. Svi već poznati i godinama korišteni metodički zada-ci i vježbe i dalje imaju svoju punu primjenu i važnost. Ovim smo prikazom željeli ukazati na predno-sti koje se mogu ostvariti kada se učenika ra-stereti istovremenog procesiranja prevelikog broja informacija, usmjerivši se na manji broj uputa koje su dugoročno bitne u napretku ski-janja. Također smo željeli skrenuti pažnju na kompleksnost tehnike skijanja u kojoj posto-ji ogroman broj rješenja, pri čemu treba težiti onima koja imaju višestruku korist – «dvije (ili više) muhe jednim udarcem»!Željeli smo i ukazati na važnost samog skijanja tijekom učenja – puno skijanja, prilikom kojeg su dobar izbor terena i brzine izvrsno meto-dičko sredstvo. U takvim okolnostima dolazi do podsvjesnog, nesvjesnog (neverbalizira-nog) učenja koje ne opterećuje učenika, pa je izvedba slobodnija a skijanje bolje i zabavnije. Željeli smo također potaknuti na razmišljanje o skijaškoj formi kao odgovoru na stalnu varija-ciju skijaških uvjeta (strmina, kvaliteta snijega, promjene u konfiguraciji terena), a ne unapri-jed definiranom sklopu pokreta.

O svemu više, detaljnije i praktičnije na Držav-nom seminaru HZUTS-a u prosincu u Sextenu. Veselimo se da Vas vidimo u što većem broju.

Danijel Jurković, prof. Dr. Sc. Ivica Franjko

Treneri Demo Teama HZUTS B

ILTEN

2016

23

NizozemskaBook on-line

Nizozemski učitelj skijanja, voditelj indoor ski-janja (skijanje u dvoranama) u Nizozemskoj, dugogodišnji predavač na Interski kongresima, Ruud Van Dongen predstavio je svoju školu skijanja i način na koji oni organiziraju rad u školama. Nizozemci su dosta vezani za dvoransko skijanje i skijanje po pokretnim trakama, jer nemaju planina. Nastava koja se odvija na po-kretnim trakama temelji se na radu sa jednim polaznikom do maksimalno šest polaznika u jednom satu. Upravo su zbog toga razvili mo-deran i jednostavan pristup u škole skijanja gdje si polaznik „on-line“ sam organizira sve: označava razinu svog znanja, bira svog učite-lja skijanja, bira vrijeme trajanja i održavanja sata, razinu koju želi postići itd.. i to pomoću jednostavnog programa (aplikacije). Isto tako učitelj ima uvid u polaznikovo trenutno skijaš-ko znanje ili predznanje, direktno se dogovara za satove, razgovara i raspravlja s polaznikom, pokazuje mu i objašnjava idući korak, dobiva povratnu informaciju itd.. 50% ljudi dolazi u školu preko „bookinga“, sve manje se dogo-varaju telefonom ili e-mail-om.Program je kompatibilan i s programima u du-gim državama tako da polaznik može nastaviti

učiti ili nadograditi svoju razinu skijaškog zna-nja i negdje drugdje. Pojednostavljuje i olak-šava cijelu priču i tako se ljudi lakše privuku i ostaju u školi.

(Filip Tudor i Luka Dobrinić)

Novi ZelandAttract

Predavanje koje opisuje Novi Zeland kao izra-zitu turističku destinaciju, gdje treba privući ljude. Problem je što je zemljopisno gledano daleko za bilo koga (osim za Australiju).NZ je jaka skijaška destinacija. Dijeli se na Sje-verne i Južne planine gdje su smještena skijali-šta. Od 3,5 mil turista godišnje 25% su skijaši. Turizam kao grana je vrlo jaka i donosi dobru zaradu i na drugom je mjestu iza stočarstva. Velika su godišnja ulaganja (70 mil USD prošle godine). NZ je poznat po tome što dosta ekipa dolazi na treninge u ljetnim mjesecima (sje-verna polutka) kada je dole zima. Organiziraju i natjecanja „Winter Games“. Učitelji skijanje se obavezno okupljaju jednom godišnje na tri dana, a dodatno se educiraju i u Švicarskoj, Japanu.Ponosni su na Sir Edmonda Hillarya koji je pr-vi došao na Sjeverni i Južni pol, uspeo se na najviši vrh svijeta Mt Everest 1953.g., a danas se nalazi na novčanici od 5 novozelandskih dolara.

(Filip Tudor i Luka Dobrinić)

Australija APSI

Australian professional snowsports instructorsPrezentacija programa (aplikacije) gdje je opi-sana njihova cijela škola skijanja. Namijenjena je učiteljima skijanja, posebno mladim i novim za lakši i efikasniji rad s polaznicima. Koncept se bazira na biomehaničkom, tehnič-kom i metodičkom značajkama koji opisuju pojedini element u školi skijanja. U programu se nalaze video isječci gdje se može pogledati kako se koji element izvodi, slike koje prika-zuju ispravne položaje na skijama i tipične po-

INTERSKI KONGRES Workshopovi& predavanja

INTERSKI KONGRES Workshopovi& predavanjaZa vrijeme trajanja INTERSKI kongresa održana su mnoga predavanja i workshopovi na kojima su sudjelovali članovi hrvatskog Demo Team-a. U nastavku vam prenosimo njihove dojmove.

HZUTS B

ILTEN

2016

25

greške koje se javljaju pri učenju. Uglavnom program pomaže u što boljoj edukaciji pola-znika skijanja. Dostupan je za PC-e, Androide i iPhone-e.

(Filip Tudor i Luka Dobrinić)

KanadaHow we learnMetode učenja

Izvedba nekog pokreta , vježbe ili elementa počinje iz mozga.Znanje se stječe, kako opisuju kroz zagrijava-nje mozga, učenje i stimulacije. Motoričko uče-nje se odvija kroz stvaranje novih obrazaca/puteva/gibanja, komunikacije između ekstre-miteta (npr. zadržavanje pozicije), vještine se poboljšavaju točnim i stručnim nadgledanjem. Za ispravnu i dobru izvedbu potrebno je treni-ranje/ponavljanje.Sposobnosti se moraju trenirati da bi se došlo do određenog cilja i upotrebljavati/aktivira-ti u točno određeno vrijeme, specijalno kod zahtjevnijih elemenata (natjecanje, vožnja u grbama). Mentalni trening je potreban da bi se sposobnosti upotrijebile na pravi način. Distrakcija ili ometanje ili odvlačenje pažnje je neki puta dobro jer te odvuče od problema (neke teže izvedbe). U izvedbama visoke ra-zine ili natjecateljskoj izvedbi sve se događa automatski. To znači da mozak „malo“ radi. Kada ta izvedba prestaje biti automatska mo-zak počinje s procesuiranjem informacija i ra-zina izvedbe pada. Kod analiziranja pogrešaka najvažnije je da učenik zna zašto i pod kojim okolnostima se nešto događa pri toj izvedbi.

(Filip Tudor i Luka Dobrinić)

PredavanjeIVSI

Prvi dio predavanja odnosio se općenito o ski janju danas i sve što se oko tog sporta (u turističkom smislu) događa.Skijanje je kao socijalno ekološka mreža danas u krizi iz više razloga. Klimatske promjene koje se drastično mijenjaju iz godine u godinu od-

nosno rast prosječne godišnje temperature direktno utječe na uvijete na skijalištima. To zahtjeva sve veću proizvodnju umjetnog sni-jega, što poskupljuje cijeli pogon. Infrastruk-tura je uglavnom stara i zahtjeva obnovu što drastično sve poskupljuje i povisuje cijene. Primjer je švicarski San Bernandino koji je propao zbog godina neulaganje i nepoveza-nosti svih subjekata: žičare, hoteli, skijaške škole. Skijalište je jednostavno propalo. Ima takvih primjera i u Austriji gdje neka mala ski-jališta ne mogu opstati. Sve više je kreditnog zaduživanja koje je teško vratiti! Jedini način da se kriza donekle smanji je da se svi su-bjekti povežu i udruže, jer i tako ovise jedni o drugima (npr. povezivanje skijališta u jednu ski kartu..) Zaključak je da je skijanje danas u krizi (ekonomskoj/financijskoj) kako je bilo i krajem osamdesetih. No tada su se pojavile strukirane „carving“ skije koje su globalno prihvaćene i pokrenule skijaško gospodarstvo iznova. Danas se čeka „nešto“ što će ponovo sve pokrenuti.Na drugom dijelu predavanja (izbori, rasprave) je ostao Igor Kecerin

(Igor Kecerin i Luka Dobrinić)

SADAdaptive skiing fundamentals for

BI and mono skiing Osnove skijanja osoba s invaliditetom u mono i dual skijiPSIA-AASI (Profesionalni i amaterski zbor učitelja sportova na snijegu SAD-a) razvio je okosnicu/okvir za lakše prepoznavanje i pro-H

ZUTS B

ILTEN

2016

26

nalazak osnova u procesu učenja sportova na snijegu. Naglasak je na podučavanju osoba s invaliditetom vezanih za kolica. Taj okvir po-tiče učitelja skijanja da se poveže s učenikom uzimajući u obzir okruženje u kojem se uče-nje odvija. Bit je u tome da je učenik u sredi-štu cijelog procesa što je najvažnije za uspo-stavu kontakta i povezanosti. Za stvoriti pravo partnerstvo u procesu učenja najvažnije je da učitelj balansira između učenikovih tehničkih sposobnosti, njegovih ljudskih osobina i spo-sobnosti učenikovog učenja i prihvaćanja no-vih informacija. Učitelji koji se educiraju za rad s invalidima prolaze tečaj u kojem obavezno sjednu u mo-no ili dual ski i probaju skijati tako.Tada najbolje osjete i spoznaju koji pokreti do-vode do okretanja i izvođenja zavoja. Učitelji koji rade s invalidima su uglavnom volonte-ri. Proces učenja započinje od osnovnih vjež-bica na ravnom, pa prema blagim padinama na kojim ima dovoljno prostora. U metodici se koristi sve ono što se koristi i kod „redov-ne“ populacije i to je ono što invalidi i očeku-ju. Prevelika briga i pažljivost (pretjerivanje u tome) nije dobra! Oni pokreti ili vježbe koji se ne mogu izvoditi (npr. kružna gibanja) izvode se na drugi način – prilagođeno njima (okreta-nje štapova-skijica). Učitelji se u principu vrlo brzo prilagode radu s invalidima.

(Ivan Vučinić i Luka Dobrinić)

NizozemskaMetode vježbetrajanje: 60 min

Radionica se sastojala od tri dijela (tri različi-ta predavača). U prvom dijelu objašnjavali su kako je podučavanje s pomoću vježbica i naj-efikasnije podučavanje. Radili smo vježbice za pobuđivanje ili aktiviranje nogu, jer ako noge nisu aktivne nema dobrog i ispravnog skijanja. Prva vježbica je da kružnim gibanjima aktiv-no okrećemo skije u zavoju tako da kroz zavoj u jedan ili dva puta probamo isključivo kruž-nim pokretima okrenuti skije. Druga vježbica je da u zavoju podižemo obje skije, ali unutar-njoj podižemo rep, a vanjskoj vrh., tako da se

kroz zavoj zapravo vozimo po vrhu unutarnje i repu vanjske skije. Treća vježbica je opisiva-la sunožne skokove tokom zavoja. Drugi dio radionice bazirao se na rad s poma-galima. Radili smo s trakama koje se drže u rukama ili se učvrste za štapove. Na taj na-čin vježbanje postaje zanimljivo učenicima. Bit vježbica je bio da se gornji dio trupa opusti u prvom dijelu zavoja, a stisne ili učvrsti u dru-gom dijelu zavoja (nakon padne linije).

Treći dio se odnosio na vježbanje i usavršava-nje naprednijeg skijanja. Vježba „gasa i kva-čila“ u zavoju. U jednom zavoju stišćemo gas s vanjskom nogom odnosno puštamo kvačilo unutarnjom nogom i obratno. Općenito, Nizo-zemci daju veliki značaj umjetnim skijalištima gdje raznim sadržajima pokušavaju zadržati učenike u školama skijanja.

(Ana Maria Vučinić, Luka Dobrinić)

Danska

trajanje: 60 min Radionica je imala slogan „We love skiing“ i na tom principu oni grade sistem učenja i po-dučavanja. Pretpostavka je da ljudi dolaze skijati da bi se opustili, zabavili i nešto naučili. Vrlo je važna ta socijalna povezanost i dobra uspostava kon-takta s učenikom. S polaznikom treba disku-tirati o onome što on osjeća tijekom skijanja da bi učitelj mogao primijeniti odgovarajuće informacije. One ne smiju biti suhoparne i H

ZUTS B

ILTEN

2016

27

dosadne u smislu da učitelj predaje, a učenik sluša i klima glavom. Učenik mora sudjelovati. Može si izabrati put do nekog cilja, ali on mora biti u granicama koje je odredio učitelj. Pone-kad taj put neće biti i najkraći i najbolji, ali će učenik biti puno zadovoljniji i sretniji. Dopustiti da učenik bira vježbicu-ponuditi mu tri različite vježbice za npr. postranični luk. Danska ima 5,5 mil ljudi. Polovica njih se sma-traju skijašima. Godišnje ih oko 500 tisuća ide na skijanje.

(Luka Dobrinić)

AustrijaAlpine skiing - how to teach carv

Zbog velikog broja polaznika workshopa po-dijeljeni smo u više grupa po cca 20-ak ljudi. Voditelj workshopa nas je odveo na blagi i po-loženi skijaški teren. Tema je bila kako naučiti, naročito djecu, vozi-ti skiju po rubniku bez otklizavanja. Istaknuto je da je najbitniji odabir terena, koji mora biti blag, položen i širok, kako bi tečajci mogli biti fokusirani na ono sto rade, a bez straha koji je glavni element usporavanja napretka. Važan je i otvoreni stav skija kako bi bilo pro-stora za bočna gibanja koja omogućuju po-stavljanje skija na rubnik, te raspored težine na obje skije. Prikazano nam je svega par me-todičkih vježbi, radi kratkog vremenskog ter-mina. Sve prikazane metodičke vježbe koristi-mo i mi u našoj školi skijanja.Prikazane vježbe:1. štapove primimo u širini kukova u horizon-

tal nom položaju, te ih spustimo ispred kolje-na. Zatim se spuštamo po blagom terenu u spustu ravno, te bočnim gibanjem obje no-ge postavljamo obje skije na rubnike i izvo-dimo blagi zavoj, a pri tome nam štapovi i ša ke izjednačuju bočna gibanja obje noge, a samim time i postavljanje obje skije jed-nako na rubnike

2. štapove u horizontalnom položaju stavimo iza oba koljena, te ih primimo sa obje ruke spo jenih šaka kroz noge, te ponovno na bla-gom terenu krenemo u spustu ravno i boč-

nim gibanjima nogu dovodimo skije na rub-nike i tako izvodimo blage zavoje

3. bez štapova ruke prekrižimo u ispruženom položaju ispred tijela, te ih spustimo do ko-ljena na način da su nam dlanovi između koljena (desni dlan na lijevom koljenu iznu-tra, a lijevi dlan na desnom koljenu iznutra). Krenemo iz spusta ravno na blagom tere-nu, te potiskom dlana guramo unutarnje ko-ljeno prema centru zavoja i time dovodimo skije na rubnike i izvodimo blagi zavoj

4. na STRMIJEM terenu primamo štapove u horizontalnom položaju, nešto širi hvat od širine ramena. Izvodimo zavoje i pritom vu-čemo ruke prema van ne popuštajući hvat na štapovima. Rezultat je fiksiranje gornjeg dijela tijela kako ne bi došlo do raznih za-suka ili slično

5. na STRMIJEM terenu primamo štapove ispred sebe u vertikalnom položaju, te ih polažemo na ramena (dio štapa sa krplji-com). Izvodimo zavoje, te pritom povlačimo šake i štapove prema naprijed i time tako-đer fiksiramo gornji dio tijela.

Zanimljiv workshop, ali za nas ništa novo jer istu filozofiju i mi primjenjujemo u našoj školi skijanja. Prikazane vježbice su iste ili malo mo-dificirane onima koje i mi koristimo.

Boris Petljak i Ivan Vučinić,članovi Demo Team-a

Japan

Dovođenje učenika od plužnog do paralelnog zavojaTri stavke na kojima je naglasak japanske ško-le skijanja su: ubrzavanje, ravnoteža i kontrola.

HZUTS B

ILTEN

2016

28

Sistem jednako funkcionira kod rada s jednim tečejcem kao i s grupom tečajaca.ZAKLJUČAK: zgodan način korištenja novog pomagala. Po mom mišljenju više ima smisla prilikom rada sa samo jednim tečajcem. Cijena samog uređaja (jednosmjernog) je na ovom Interski-u bila 80 €.

Boris Petljak i Ivan Vučinić,članovi Demo Team-a

ArgentinaŠkola skijanjatrajanje: 60 min

Predstavljen je kraći presjek škole skijanja od plužnog do dinamičkog paralelnog zavoja. Naglasak kroz elemente stavljen na centralno opterećenje skije i promjeni težine s unutarnje na vanjsku skiju. Vertikalna gibanja centra težišta tijela su sve-dena na minimum. Tako da se skijaš uvijek nalazi na istoj visini/razini. Reguliranje pritiske između skije i podloge se izvodi iz nogu. Radili smo klasične vježbe za ispravan položaj gor-

Karakteristično za japanski stil skijanja jesu uži stav skija, široko postavljene ruke za koje na-glašavaju da im služe za održavanje ravnoteže te način demonstriranja likova koji se izvodi s puno većom brzinom. Plužni zavoj izvode tako da im je opterećenje kroz cijeli zavoj na obje skije. Što više idu k paralelnom zavoju postepeno popuštaju pri-tisak na unutarnjoj skiji te je puštaju da sama dođe, pasivno, do paralelnog položaja. Prili-kom demonstracije likova, težište im je više u stražnjem položaju. Gibanja pri izvedbi likova su minimalno naglašena.

Ana Maria Vučinić, član Demo Team-a

San MarinoWHISPER

Radi velikog interesa podijeljeni smo u više grupa po cca 20 ljudi. Po grupama su nas od veli u svoj šator na samom terenu, gdje su nam po-dijelili uređaje. Dobili smo jedno smjer ni uređaj, a samo voditelj grupe ima dvosmjerni (jed-nosmjerni omogućuje samo slušanje, a dvo-smjerni slušanje i pričanje). Nakon uputa mon-tirali smo slušalice u kacige i odabrali od ređeni kanal, te se time povezali u grupu.Voditelj grupa nas je poveo na žičaru, te nam ti jekom vožnje objašnjavao načine upotrebe i prednosti učenja stalnom komunikacijom.Radi se o novom konceptu u komunikaciji na stazi između učitelja i grupe. Stvar je tehno-loške naravi.Pomoću uređaja ‘Whisper’ koji je u suštini jed-nosmjerni sustav odašiljača i prijemnika, uči-telj ispravlja i objašnjava grupi zadane vježbe. Pri tome ne troši glasnice i, što je još važnije, uspješno prenosi informacije tečajcima u ti-jeku same vožnje niz stazu bez ikakvih inter-ferencija. Učitelj nosi mali odašiljač u džepu i mikrofon pričvršćen na kacigu, dok tečajci imaju prijemnik u džepu i inkorporirane sluša-lice na čičak (velcro) u samoj kacigi.Sustav doista pomaže u nastavi a vrlo je kori-stan za sigurnost grupe i tečajaca (slaba vid-ljivost, nepregledan teren, zagubljeni tečajci)

Glavne prednosti ovoga načina su:✪ ispravljanje tečajca tijekom samog skijanja✪ uputa za skijanje tijekom samog skijanja

(raditi kraće zavoje, prijeći u dulje i sl.)✪ korištenje tzv. izgubljenog vremena (na ta-

njuriću i sl.) za razgovor✪ štednja glasa učitelja (nema više potrebe

za vikanjem)Primjenjivo i na rad trenera s natjecateljem.

HZUTS B

ILTEN

2016

29

njeg dijela tijela: štapovi u predručenju, štapo-vi ispred tijela u uspravnom položaju.. Vježbe za postranični luk i opterećenje vanjske skije: crtanje traga vanjskim štapom po snijegu, spuštanje vanjske ruke prema vanjskoj nozi..

(Luka Dobrinić)

IrskaIrish Association of Snowsports Instructors – IASI

Irski zbor učitelja i trenera sportova na snijegu (IASI) broji 175 članova, od toga 25 s najvišom licencom (top level) od kojih njih 10 radi u ino-zemstvu na skijalištima. Imaju razne ‘izlazne’ varijante za najvišu licencu; ISIA,EUROTEST. Polaže se varijanta ovisno o tome u kojoj ze-mlji učitelj misli nastaviti s radom (Francuska, Kanada, Austrija itd..) Švicarska priznaje njiho-vu top level licencu za prijavu i rad u švicar-skim ski školama.Ostali učitelji rade veliku većinu vremena na suhim stazama tzv. dry slopes koji su dosta rasprostranjeni po zemlji budući da nemaju uređena skijališta niti uvjete za ista (nisko gor-je). Najveći ‘dry slopes’ nalaze se na području gradova Dublin i Cork.‘Dry slopes’ koriste se pretežno za uskijavanje skijaša i polaznika skijaških škola koje ce se naknadno održavati najčešće na skijalištima diljem Alpa.

MađarskaStep by step freestyle skiing

Metodika učenja skijaških free-style trikova od samih osnova.Za početak osnovni uvjet je da su polaznici već dobri skijaši, kako bi se moglo usvajati znanje na siguran i brz način. Počinje se s osnovnim vježbama na ravnom ili vrlo blagoj padini. Ra-van teren se koristi za vježbe optimalnog po-zicioniranja težišta na skijama, te rad gornjeg dijela tijela kao osnova za sve vrste trikova s kojima se poslije susreće.

Zatim slijede skokovi na mjestu, potom sko-kovi s rotacijama od 180 pa naknadno 360 stupnjeva, skokovi s odrazom od repova skija i doskokom na vrhove skija (bunny hop). Na blagom položenom terenu krene se s okre-tanjem na skijama u sporoj vozniji za 180 stup-njeva, te naknadno sa samom vožnjom una-trag. Bit je da se na siguran i postepen način

tečajce uvede u novi pogled uživanja na stazi. Ključna riječ u savladavanju osnovnih zada-taka je ‘postepeno’, i ako se to pravilno spro-vede napredak je vrlo brz, već nakon kratkog vremena tečajci su sposobni kombinirati sve osnovne elemente i iskoristiti tako čitavu du-žinu staze. Nakon usvojenih osnova na samoj stazi kreće se u snowpark na skakaonice i ostale čvrste elemente kao bencheve (klupice), boxeve (kutije) i razne railove (gelendere), te se na jednak način korak po korak napreduje.

Velika BritanijaBritish Association of Snowsports Instructors - BASI

Kao novinu u svom načinu podučavanja skija-nja navode metodu TIED. Ta metoda je bazira-na na psihološkoj akademskoj metodi/sistemu zvanom Kelb koju su uobličili u jednostavniju varijantu TIED:✪ TASK (zadatak)✪ INFORMATION (informacija)H

ZUTS B

ILTEN

2016

30

✪ EVALUATION (evaluacija)✪ DEVELOPMENT (razvoj)Poanta metode je u pokušaju da se tečajca uči pomoću pravoga zadatka u pravo vrijeme, ci-ljane informacije u što jasnijem i kraćem (jed-nostavnijem) obliku, nakon čega slijedi evalu-acija učinjenog prvenstveno od strane samog tečajca (najbolje si sami pomognemo ako smo svjesni u čemu je greška), a potom i evaluacija od strane učitelja, nakon čega slijedi nesme-tani bolji razvoj izvedbe samog zadanog lika.

Franjo Jardas, član Demo Team-a

KoreaKratki zavoji

Snijeg u Koreji je vrlo tvrd i leden, a staze su vrlo uske. Zbog toga je njihov način skijanja dinamičan i više nalikuje natjecateljskom skijanju, a zbog uskih staza i previše skijaša, primorani su izvoditi kratke zavoje. Tijekom trajanja radionice, pokazali su četiri stadija njihovih kratkih zavoja:STADIJ: skije se nalaze u plužnom položaju, izvode se vrlo kratki, nezavršeni zavoji s ubodom štapa.

STADIJ: skije se nalaze u paralelnom položa-ju, stav je vrlo uzak, a naglašena su kružna gibanja.STADIJ: skije se, kao i u 2. stadiju, nalaze u pa-ralelnom položaju. U ovom stadiju izrazito su naglašena gibanja savijanja i ispružanja cijelog

tijela (uzduž osi tijela). Kao i u svakom stadiju ruke koje vidimo perifernim vidom potpuno su mirne.STADIJ: takvim načinom se najviše Koreanaca na Interski-u skijalo. Skijaš se nalazi u niskom stavu, izvodi se carving zavoj. Tijelo je potpu-no mirno, a čini se kako noge samo idu oko tijela.Njihov način skijanja mi je vrlo zanimljiv jer se u mnogočemu razlikuje od ostalih škola skija-nja. I sam sam pokušao skijati njihovim stilom, zadovoljan sam, a bilo mi je i izrazito zabavno.

SADSki adaptive programe

Na svijetu ima preko 1.2 milijardi hendikepira-nih osoba. Smatra se da jedna od šest obitelji u svijetu ima nekog hendikepiranog. Ame-rikanci su se pozabavili temom kako privući hendikepirane osobe (u to se ubrajaju invalidi, slijepe i gluhe osobe, mentalno poremećeni...) sportovima na snijegu. U tu svrhu su osnovali program koji su nazvali „Ski adaptive pro-gramme“. Tijekom zadnje skijaške sezone opisanom je programu pristupilo preko 5000 hendikepira-nih osoba. Svaku hendikepiranu osobu prati prosječno pet članova obitelji, a prosječna obitelj potroši od 2000 do 6000 $ tijekom skijaškog aranžmana, uključujući i dnevne ski-jaške poduke. Takvi programi već su nastali u Aspenu, a razvija se i jedan u Barilocheu. Cilj predavanja je bio da se što više ljudi potakne kako bi organizirali i provodili opisane i slične programe.

Novi ZelandKako privući skijaše u školu skijanja

Ovo predavanje je bilo samo jedno od ne-koliko predavanja s osnovnom temom kako privući, zadržati i razviti sudjelovanje osoba u sportovima na snijegu na prostorima Novog Zelanda. Tema konkretnog predavanja, bila je kako privući skijaše u njihovu školu skijanja. Pritom su govorili o mnogobrojnim ljepotama H

ZUTS B

ILTEN

2016

31

Novog Zelanda, raznim aktivnostima kojim se tamo može baviti (npr. bungee jumping), te o poznatim sportašima koji vole Novi Zeland. Je-dan od njih je Ted Ligety koji dosta svoga vre-mena provodi tamo trenirajući, ali i uživajući. Na kraju predavanja zaključili su kako se ski-jaška industrija u svijetu, ali i na Novom Zelan-du tijekom zadnjih nekoliko godina ubrzano razvija.

SAD5 skijaških osnova

Amerikanci su pokazali svojih pet skijaških os-nova. Naglašavali su kako su te osnove kon-stantne i kako se protežu kroz sve razine ski-janja:✪ kontrolirati središte težišta tijela uzduž osi

skija✪ ravnomjerno rasporediti pritisak između

obje skije i direktno opteretiti vanjsku skiju✪ kontrolirati postranični nagib skije (različitim

kutovima nagiba) kako bi rubnici više ili ma-nje ”držali” ( u rasponu od jakog ”rubljenja” do odsklizavanja)

✪ kontrolirati skretanje (rotaciju) skija rotaci-jom nogu, dok gornji dio tijela ostaje miran

✪ regulirati jačinu pritiska skija na podloguNa početku smo vježbali tih pet osnova, a ka-snije smo skijali u parovima tako da bi skijaš koji se nalazi iza svoga para morao pogoditi koju osnovu njegov par naglašava.

MađarskaKomunikacija između voditelja grupe i učenika

Tema mađarske radionice bila je kako una-prijediti komunikaciju između voditelja gru-pe skijaša i njegovih učenika. Oni u tu svrhu koriste radio prijamnike. Voditelj grupe ima mikrofon dok učenici nose radio prijamnike sa slušalicama. Takav način komunikacije ima mnoge pred-nosti, primjerice: voditelj grupe ne mora više skijati prvi, već može bit zadnji u grupi i tako

može lakše ispravljati učenike dok skijaju. S druge strane štedi se vrijeme što je također jedna od prednosti, tako se grupa ne mora če-sto zaustavljati kako bi ih voditelj ispravljao već se za to mogu koristiti žičare.Također, kao zadnji u grupi voditelj ima puno veću preglednost nad cijelom grupom pa ih tako može lakše upozoriti na neku opasnost. Ipak, takav način komunikacije ima i loših stra-na: učenik se može previše udaljiti od vodite-lja, radio prijamnici postaju beskorisni pa se učenici mogu lako izgubiti. Osim o toj temi, Mađari su nas još upoznali s nekim metodičkim vježbama koje koriste kako bi unaprijedili znanje svojih učenika. Jedna od vježbi bila je koristiti štapove kao što se koriste u skijaškom trčanju, a druga da se šake stave u džepove od kud se štapovi i ubadaju. Nisam previše shvatio čemu služe te vježbe i po mom mišljenju više odmažu nego što po-mažu.

NizozemskaOnline rezervacija skijaških lekcijaTema nizozemskog predava-

nja bila je „online“ rezervacija skijaških lekci-ja kao i lekcija iz snowboarda. „Online“ rezervacija je značajno olakšala po-sao, a i klijenti su bili vrlo za dovoljni. Jedino što je potrebno klijentima za rezervaciju skijaških lekcija je računalo (mobitel) i internetska veza. Ako klijenti žele rezervirati ”online” lekciju u nekoj školi skijanja, otvara im se popis učite-lja koji rade u toj školi. H

ZUTS B

ILTEN

2016

32

Svaki učitelj ima svoj profil na kojemu prijaš-nji klijenti ostavljaju komentare što pomaže u odabiru učitelja. Učitelj isto tako može ocjenjivati svoje učeni-ke ”online”, komentirati njihov napredak i za-davati im domaću zadaću. Plaćanje se također vrši na isti način što, kao i sve prije navedeno, čini cijeli proces znatno suvremenijim.

ŠpanjolskaCarving skije i skijaške ozljede

Španjolski ortoped održao je predavanje na temu utjecaja carving skije na skijaške ozlje-de. Već je od prije poznato da je najčešća oz-ljeda u skijanju ozljeda koljena, tj. preciznije ozljeda prednjeg križnog ligamenta. Najčešće, takva ozljeda (kao izolirana ruptura prednje križne sveze) nastane pri padu skijaša prema nazad. Godinama se pokušava preven-

cijom smanjiti takva, ali bezuspješno. Primje-rice, konstruiran je vez kod kojega glava veza izbacuje (otpušta) skijašku cipelu prilikom pa-da u nazad, te tako skijaš padne, ali ne ozljedi koljeno jer skija više ne može ”povući” potko-ljenicu prema naprijed. Kako taj i niz drugih pokušaja nisu dali očeki-vani rezultat, ozljeda prednjeg križnog liga-menta i dalje ostaje nerješiv problem. Osim ozljede koljena događaju se i mnoge druge ozljede poput skijaškog palca, iščašenja rame-na, ozljeda glave... Zaključili, su kako unatoč njihovim upozorenji-ma i podučavanju o mogućnostima izbjega-vanja ozljeda, postoji i niz drugih čimbenika koje svaki skijaš ponaosob može kontrolira-ti poput adekvatne opreme i tjelesne pripre-me, a posebno je važno biti svjestan vlastitog skijaškog znanja time i svojih skijaških mo-gućnosti....

Filip Tudor, član Demo Team-a

SKI SERVIS

Popust za članove HZUTS-a

Popust na usluge servisa skija, boardova i ostale opreme30% popusta za učitelje i pripravnike50% popusta za demonstratore(od 15.12. - 10.01. maksimalan popust je 10%)

Popust na usluge najma opreme20% za učitelje i pripravnike50% popusta za demonstratore, (od 15.12. - 10.01. maksimalan popust je 10%)

Šestine, Šestinski trg 5

SKI SERVIS KECERINŠestinski trg 5, Zagrebtm e

www.kecerin.hr

SKI SERVIS

01 4637 205091 5622 000091 7223 754igor@kecerin.hr

Meni su osobno bile važne informacije koje se tiču stručnog i organizacijskog rada u drugim asocijacijama, a imaju mogućnost primjene u hrvatskim okolnostima.

AustrijaÖsterreichische Verband der

Schneesport Instruktoren (ÖVSI)Najzanimljivije stvari često dolaze iz smjera iz kojega se najmanje nadamo. Budući da sam uz Austrijsko skijanje proveo pune 22 godi-ne, stvorio sam određena očekivanja, u ovom slučaju predrasude. Naime, austrijski je sustav uvijek proizvodio fantastične skijaše, a skija-nje je u Austriji nacionalna institucija i ponos. U tim okolnostima, mi je uvijek nedostajao me-todički uravnoteženiji okvir koji ne počiva sa-mo na unaprijed zacrtanim zadacima, čvrstoj programskoj strukturi i velikom broju ponav-ljanja. Sudeći prema predavanju magistra Nor-berta Meistera, prepoznavanje I prihvaćanje drugih metoda učenja ušlo je u Austrijski pro-gram na velika vrata. Predavanje je posvećeno važnosti unutarnjih povratnih informacija (feedback) učenju skija-nja: Istraživanja su pokazala da su učenici ovi-sni o stalnom i konstantnim povratnim infor-macijama od učitelja, a da pri tome uopće nisu svjesni kvalitete svojih pokreta.Najvažnije pitanje je: Kako pokrenuti proce-se “unutarnjeg praćenja” (self monitoring) u

Workshopovi Austrija, Kanada, Novi Zeland, FinskaWorkshopovi Austrija, Kanada, Novi Zeland, FinskaBudući da se Interski Kongres održava samo jednom svake četiri godine, teško je u tjedan dana razmijeniti sva iskustva i ideje koje koriste učitelji sportova na snijegu iz drugih zemalja.

našim učenicima? Ovi procesi unutarnjeg pra-ćenja daju skijašima informacije presudne za ocjenu kvalitete vlastitog skijanja.Učiteljeva upute poput.”nagni se naprijed”, “ne gibaš se dovoljno” ne aktiviraju procese unutarnjeg praćenja. Sustav učenja koji poči-va na procesima unutarnjeg praćenja, zove se WIR – učenje: (wir znači mi na njemačkom). WIR (MI) daje do znanja da je učenje produkt zajedničke akcije učitelja i učenika, a ne jed-nosmjeran proces. W (watching) označava dio u kojemu učitelj i učenik nalaze zajednički jezik u komunikaciji koja se tiče analize skijaških gibanja i dijelova tijela. I (inside view) – pogled iznutra označava razmjenu bitnih informacije o tome kako se doživljava i opisuje kvalitetno skijaško gibanje iznutra.R (reflection) – razmišljanje kako postići kvali-tetno skijaško gibanje. Pri tome se najprije pri-mjenjuje pogled iznutra (unutarnje povratne informacije), a tek nakon toga pogled izvana (vanjske povratne informacije).

HZUTS B

ILTEN

2016

34

Predavanje o WIR učenju nije samo vrlo ko-ristan koncept naših austrijskih kolega, nego i još jedna potvrda ispravnosti puta koji smo izabrali u prikazanom programu škole skijanja HZUTS-a na Interski kongresu. Detalje ovog predavanja možete vidjeti na: http://www.interski-2015.org/wp-content/uploads/Insight-for-Output-Feedbackprozes-se-im-Techniktraining-im-Skilauf.pdf

KanadaCanadian Snowsport Instructors Alliance (CSIA)

Dugogodišnjim bavljenjem skijanjem kao uči-telj, trener i demonstrator, često sam naila-zio na odlične ideje koje potječu iz kanadskog okruženja. Stoga, uvijek sa zanimanjem pratim što kanadski kolege imaju za ponuditi.Kanadski workshop se bavio «stajanjem ski-jaša na skijama» - traženjem pravog mjesta i načina na koji stojimo na skijama. Prvi zadatak bio je zamisliti da skijamo sa šip-kom preko ramena od 20kg, zatim 40kg, a na kraju s najvećim opterećenjem koje možemo nositi. Cilj ove vježbe bio je:Pronaći središnji položaj na skijama, koji omo-gućava održavanje dinamičke ravnoteže i ti-jekom značajno povećanog opterećenja (za-mišljeni uteg). Prepoznati važnost visokih kukova. Naime ako skijaš ima previše savinuto koljeno i kuk (po-lusjedeći položaj), ne može se nositi s pove-ćanim opterećenjem. Posebno je bio interesantna motorička vjež-ba kojom se osvješćuje važnost «visokih ku-kova» primjenjiva za napredne skijaše: Ski-jašu se postavi zadatak da zavoje izvodi na gornjem rubniku unutarnje skije. Bilo je zani-mljivo vidjeti da su prilikom izvođenja zavoja na unutarnjoj skiji svi imali smanjenu tenden-ciju skijanja u polusjedećem položaju. Budući da se radi o izvedbi koja je zahtjevnija za di-namičku ravnotežu, svi skijaši u grupi su ovu vježbu izveli s visokim kukom koji je funkcio-nalniji od polusjedećeg položaja. Zanimljivo je da su Kanadski kolege izabrali te-

mu koja je u srži programa koji je prikazao Hr-vatski Demo Team, što potvrđuje ispravnost puta koji smo izabrali.

Finland Suomen Hiihdonopettajat ry, (SHOry)

Predavanje: Usvajanje vještina i motivacija u sportovima na snijegu Odlično finsko predavanje o kvalitetnom pri-stupu učenju u sportovima na snijegu još je jedan dokaz da imamo puno istomišljenika u pogledu programa škole skijanja koje je Demo Team HZUTS-a prikazao na Interski Kongresu. Prema mišljenju naših finskih kolega, najvaž-niji elementi za uspješan proces učenja su:✪ Izazivanje učenikove unutarnje (intrinzične)

motivacije – motiva koji se uživanjem u u uspješnom izvođenju aktivnosti (a ne vanj-ske, ekstrinzične, motivacije poput učitelje-ve pohvale, nagrade, diplome i sl.)

✪ Učenje uz maksimalnu i stalnu aktivnost (nasuprot statičnog učenja)

✪ Učitelj treba stvoriti privlačno i ugodno okruženje za učenje

✪ Napredak u učenju treba biti logičan✪ Uvijek treba osigurati vrijeme za uvježba-

vanje cjelokupnog zadatka HZUTS B

ILTEN

2016

35

Novi ZelandNew Zealand Snowsports Alliance (NZSIA)

Novi Zealand je fantastično iskoristio svoj po-ložaj kao komercijalna turistička destinacija na južnoj hemisferi. Naime, tijekom ljeta na sjevernoj hemisferi, najkvalificiraniji najisku-sniji učitelji imaju prilike raditi južnu zimu u Novom Zelandu. Budući da južnoj hemisferi trema višestruko manje učitelja nego sjever-noj, konkurencija je ogromna, a rezultat je da na Novom Zelandu rade najkvalificiraniji de-monstratori iz svih skijaški relevantnih zema-lja sa sjeverne hemisphere. Tako da novoze-land ski kolege imaju svoj privatni Interski Kon gres koji traje četiri mjeseca i događa se svake zime. To se naravno vidi i u odličnom programu obrazovanje učitelja. Novozelandsko predavanje prikazalo je tro-stupanjski sustav praćenja školske djece koja pristupe nastavi skijanja u organizaciji svojih škola. Cijeli sustav je on-line, tako da svaka škola koja organizira učenje skijanja kao dio nastave tjelesnog odgoja automatski nadopu-njuje bazu podataka djece koja su na bilo koji način sudjelovala u nastavi skijanja koju pak provodi NZSIA (Novozelandski Zbor Učitelja Snježnih Sportova). Da bi imali još točnije po-datke o dječjem skijaškom postignuću, kreirali zu tri razine – tri medalje koje su nacionalno standardizirane. Medalje, odnosno priznanja izdaje isključivo NZSIA. Tako da novozelandski kolege imaju odličan uvid u mladi skijaški po-tencijal, a djeca su motivirana željom za dosti-zanjem vještine koja im omogućuje osvajanje jedne od prestižnih medalja.Novozelandski Workshop bavio se njihovim viđenjem tranzicije između dinamičnih zavo-

ja. Pažnja je bila usmjerena na rano aktiviranje buduće vanjske skije, pa su i metodički zadaci bili usmjereni prema ranom prijenosu težine na buduću vanjsku skiju – u trenutku dok se ona još nalazi na gornjem rubniku! Tijekom workshopa se razvila vrlo zanimljiva diskusija koju su pokrenuli kolege iz Slovenije. Naime, dok novozelandski pristup veliku važnost pri-daje stvaranju odličnog oslonca na budućoj vanjskoj skiji prije nego što tijelo krene pre-ma središtu idućeg zavoja, slovenski kolege su mišljenja da tijelo najprije krene prema sredi-štu nadolazećeg zavoja, a tek se zatim stvara oslonac na budućoj vanjskoj skiji. Mišljenja sam da novozelandski pristup u idealnim uvjetima, omogućava točnije i bolje skijanje u kojemu je vanjska skija ranije ak-tivna, ranije savinuta, pe je stoga iskoristivost konstrukcijskih značajki znatno bolja.Međutim, skijanje nije sport u idealnim uvje-tima! Skijanje je stalna prilagodba na promje-njive uvjete. U tom kontekstu i slovenski pri-stup ima itekakvu primjenu. Naime, da bismo odskijali željeni polumjer zavoja, koji je često kraći od onoga što nam konstrukcijske značaj-ke skija omogućavaju, moramo napraviti ko-rekciju smjera skija na ulaznom dijelu zavoja – drugim riječima ne smijemo odmah krenuti s aktivacijom vanjske skije, pa je u tom slučaju ulazak u zavoj onakav za kakvog se zalažu slovenski kolege. Bilo mi je drago da sam sudjelovao u ovoj ra-spravi, jer je to još jedna potvrda ispravnosti pristupa koji je Demo Team HZUTS-a prikazao jer jasno podržava situacijsku opravdanost i jedne I druge vrste tranzicije.

Danijel Jurković, prof. Trener Demo Teama HZUTS-a

HZUTS B

ILTEN

2016

37

HZUTS B

ILTEN

2016

38

Novostiza članove HZUTSaNovostiza članove HZUTSa

Članarine zasezonu 2015/2016Učitelji skijanja:Državna članarina: 200 knNova iskaznica: 60 knNovi amblem: 50 knMeđunarodna ISIA čl.: 200 knISIA Card : 100 kn

Voditelji skijanja:Državna članarina: 150 knNova iskaznica: 60 knNovi amblem: 50 kn

Sve navedene članarine uplaćuju se na račun HZUTS-a IBAN HR7423600001101359833 Za-grebačka bankaNa uplatnicu možete upisati i platiti sve izno-se zajedno, a u opisu plaćanja važno je naves-ti točnu specifikaciju uplaćenog. Također, prili-kom uplate važno je napisati Vaš poziv na broj

Učitelji snowboarda osim godišnjih članarina

prema HZUTS-u i Područnom zboru, također

imaju i obavezu plaćanja godišnje članarine

prema Zboru trenera i učitelja snowboarda

Hrvatske (ZTUSH) koja iznosi 50 kn godišnje.

Uplata godišnjih članarina prema Zboru tre-

nera i učitelja snowboarda Hrvatske vrši se

na Seminarima za potvrđivanje licence te se

podmiruje za 2 godine, odnosno za tekuću i

narednu godinu. Informacije o ZTUSH-u mo-

žete pronaći na kraju ovog Biltena.

(možete ga naći pod linkom Tablica članova na web stranici HZUTS-a pod oznakom ID).Seniori (članice starije od 55 godina i člano-vi stariji od 60 godina) plaćaju 50% državne članarine.ISIA članarina plaća se u punom iznosu bez obzira na starosnu dob kao i ISIA Card. Člano-vi s ISIA licencom i ISIA Cardom na istu uplatni-cu uplaćuju državnu, ISIA Card i ISIA članarinu.Članarina Područnom zboru plaća se na za-sebnoj uplatnici na žiro račun pojedinog po-dručnog zbora u koji ste učlanjeni. Popis po-dručnih zborova s iznosima njihovih članarina možete pronaći pod linkom Područni zborovi.Svi voditelji, pripravnici, učitelji i treneri ski-janja, članstvo u HZUTS-u i pravo na licencu mogu ostvariti isključivo kroz članstvo u Po-dručnom zboru.Članovi su slobodni odabrati i učlaniti se u Po-dručni zbor po vlastitom odabiru. Pri prelasku iz Područnog zbora u drugi Područni zbor, po-trebno je zatražiti ispisnicu prije učlanjenja u “novi”.

Dodatne informacije za učitelje snowboarda

HZUTS B

ILTEN

2016

39

Potvrdu o plaćenoj članarini (hologram) i li-cencu (markicu) član ima pravo dobiti jedino nakon uredno uplaćene državne članarine i članarine Područnom zboru.Iskaznicu i amblem šaljemo Vam na kućnu adresu preporučenom pošiljkom.

Novi načinizdavanja markicaOd ove sezone uveli smo novi način izdavanja markica:✪ Svi članove koji posjeduju važeću licen-

cu za sezonu 2016., a plate članarinu do 01.12.2015. markice podižu u svom područ-nom zboru.

✪ Članovi koji plate članarinu do 01.12.2015. i potvrde licencu prisustvovanjem na Držav-nom seminaru u Sextenu, markice dobivaju zadnji dan seminara.

✪ Svi koji plate članarinu nakon 01.12.2015. po-dižu markice u uredu HZUTS-a, Maksimirska 51a/1 u vrijeme dežurstva.

Popis članova čije markice su poslane u Po-dručni zbor moći ćete,nakon 02.12.2015., pro-naći na web stranici.Prilikom preuzimanja holograma i licence po trebno je na uvid donijeti potvrdu o upla-ti (odrezak uplatnice) članarine Područnom zboru, te potvrdu o uplati državne, ISIA Card i ISIA članarine HZUTS-u. Upućujemo članove da se vezano za uplatu članarina i reguliranje svih eventualnih pitanja obrate u ured HZUTS-a na broj telefona 01 23 999 50, od 11 do 13 sati (pon-petak) ili osobno na dane dežurstva koje možete naći na web stranici www.hzuts.hrUkoliko član nema važeću iskaznicu sa zalije-pljenim markicama za tekuću sezonu i vidlji-vo istaknut amblem prilikom rada, licenca se smatra nevažećom.

Novo trajanje licenceOd ove skijaške sezone Izvršni Odbor HZUTS-a donio je odluku da licence voditelja, učitelja i trenera sportova na snijegu traju 3 godine. Za pripravnike ostaje i dalje obaveza da nakon

dvije godine od položenog prvog dijela speci-jalnosti moraju pristupiti drugom dijelu teča-ja. Članstvo je automatski ažurirano i na web stranici možete provjeriti svoj status. Istovre-meno, svi članovi koji u zadnje tri godine ili duže nisu podmirili članarinu, nisu “vidljivi” na popisu članova. Kada podmire dugovanja ponovno će biti vraćeni na popis.

Seminari, novosti za sezonu 2015/2016U naredne tri sezone, seminari za potvrđivanje licenci isključivo su u organizaciji HZUTS-a. Ti-me dobivamo bolje uvjete u stjecanju noviteta u obuci, tehnici i metodici sportova na snije-gu te mogućnost testiranja i odabira opreme. Ujedno će kvaliteta seminara na taj način biti na najvišem nivou.Seminari će biti organizirani i u Hrvatskoj (ovi-sno o snježnim prilikama), a opširnije obavi-jesti o mjestu održavanja i terminu moći ćete pronaći na web stranici HZUTS-a Toliko o novostima za sezonu 2015/2016.

Vaš HZUTS Team

HZUTS B

ILTEN

2016

40

Ključni sastojak svih velikih ostvarenja su strast i ljubav. Upravo je to imao Rudi Finžgar. Bio je utjelovljenje gorštačke tvrdoglavosti, ustrajnosti, marljivosti, genijalnosti i oštro-umnosti. U očevoj radionici u Kropi izučio je zanat za stolara no umjesto stolova i stolaca misli su mu zaokupljale skije. Za posuđenih tristo dinara kupio je jasenovo drvo i počeo izrađivati skije koje su bile prave umjetnine. Tijekom drugog svjetskog rata izrađivao ih je za partizane te je najzaslužniji za osnivanje za-druge za izradu sportske opreme u rujnu 1945. 

Inovator od početka  Prva velika Elanova uspješnica model je asketskog izgleda, skija po imenu Impuls. Iste godine, 1969., izrađena je prva potpuno plastična skija od staklenih vlakana s poliuretanskom jezgrom i fenolnim lamelama. Pet godina kasnije došlo je vrijeme za skije Uniline čija je geometrija za ono vrije-me imala ekstremno istaknut bočni luk. Tada su uvedene inovacije koje su postale prekret-nica u dizajnu - napravljena je prozirna klizna ploča skija i na njoj je ispisano Elan. Godine 1976. započela je era skija RC, a 1988. izrađe-ne su skije s comprex jezgrom čije su glavne prednosti smanjena težina te masa skoncen-trirana u predjelu pancerica. To je omogućilo lakšu upravljivost skijama, bolje prigušivanje vibracija i lakše savladavanje zavoja. Razvijen je i poseban način brušenja rubnika. 

Natjecatelji Na Elanovim skijama blistali su mnogi prvaci. Cijelu karijeru na njima se na-

tjecao Ingemar Stenmark – sa 86 pobjeda u Svjetskom kupu, osvojena tri velika Kristalna globusa i mnogim drugim pobjedama postao je najbolji skijaš svih vremena. 

Na ‘elankama’ su ostvareni najveći uspjesi slo-venskog skijanja. Za Elan su vozili Bojan Križaj, Mateja Svet, Boris Strel, Jure Franko, Primož Ulaga, Miran Tepeš, Matjaž Debelak, Franci Petek, Primož Peterka...s njima je Šveđanin Jan Boklöv postao pionir takozvanog V ska-kačkog stila, a Davo Karničar prvi čovjek koji se skijama spustio s Mt Everesta. Trenutno se na Elanovim skijama natječu američki skijaš Glen Plake, Slovenac Peter Prevc, japanska skakačica Sara Takanashi, Filip Flisar u skijaš-kom krosu.... 

Pioniri carvinga  Početkom devedesetih u Elanu su izrađene skije koje su imale promje-njivi bočni luk.  S potpuno novom geometrijom

Elan, koji ove godine slavi 70 godina postojanja, inovator je i kreator trendova koji su mijenjali povijest skijanja. S Elanovim skijama natjecatelji su rušili rekorde koje je gotovo nemoguće nadići, a brojni skijaški entuzijasti uživali su u tehnološkim inovacijama iz Begunja.

Elan, skijaškiinovator

Elan, skijaškiinovator

HZUTS B

ILTEN

2016

41

Elan, skijaškiinovator

i jako izraženim i ekscentričnim bočnim lukom to je bio korak bliže skijama koje su u pot-punosti promijenile skijanje. Dužina skija skra-tila se za skoro pola metra pa se i njihov oblik promijenio. To su bile skije koje su omogućile tehniku carving. Godine 2006. predstavljena je revolucionarna tehnologija WaveFlex koja je spojila nespojivo. Skije su bile mekane po duži-ni, a u isto vrijeme torziono krute. Nadgradnja toga je bila tehnologija Amphibio. Elanu je pr-vome uspjelo spojiti camber (odlično držanje rubnika) i rocker (brže i bolje naglo skretanje) u jednim skijama. Te su skije izvanredno učin-kovite i svetstrano upotrebljive, jer se izvrsno ponašaju na različito uređenim stazama. 

Četiri dimenzije Nakon nekoliko godina dvodimenzionalnosti, tehnologija Amphibio za sezonu 2015./16. postala je četverodimen-zionalna. U prethodne tri zime skije Amphi-bio razlikovale su se na lijevoj i desnoj strani, a po novome se razlikuju sprijeda i straga. Oznaka 4D mnogo je revolucionarnija od jed-nostavne kombinacije brojke i slova. Prednji dio skije konveksnog je dizajna dok je stražnji dio konkavan. Konveksnost omogućuje bolji i precizniji ulaz u zavoj, a konkavni dio pomaže pri učinkovitom izlazu iz zavoja te pri ulasku u novi. Taj dizajn omogućuje takozvana Dual Shaped Ti. Ideja zakrivljenog titanala na prvi se pogled čini jednostavnom, a zapravo je kom-pleksna i tehnički zahtjevna. Sve zajedno ima važan utjecaj na vozne mogućnosti skija jer se osjetno povećala njihova torzijska krutost, 10 posto su lakše, a 30 posto se povećala ap-sorpcija vibracija. Novu liniju Amphibio krase privlačan minimalistički oblik i dizajn. 

1945. 24. rujan: osnovana zadruga Elan1961. Patentirane metalne skije1964. Nastup s prvim natjecateljskim skijama

Elan na OI u Insbrucku.1968. Prva medalja za Elan. Baldur Preiml

osvaja na OI u Grenoblu broncu u skoko-vima.

1974. Prvi svjetski rekord na Elanovim skijama u skijaškim skokovima (Walter Steiner).

1976. Proizvedena prva serija skija RC.1978. Ingemar Stenmark postaje dvostru-

ki svjetski prvak u Garmisch Parten-kirchenu.

1980. Ingemar Stenmark postaje dvostruki olimpijski pobjednik u Lake Placidu. Bo-jan Križaj u Wengenu osvaja prvu utrku svjetskog kupa.

1984. U sezoni 1984/85 Elan skije u različitim disciplinama koristi 168 natjecatelja.

1988. Početak proizvodnje skijaških dasaka (snowboarda) u austrijskoj Brnci.

1994. Prve carving skije.1997. Primož Peterka postaje pobjednik Svjet-

skog kupa u skijaškim skokovima.2002. Predstavljanje prvog revolucionarnog si-

stema integriranih vezova Fusion.2006. Predstavljena tehnologija skija Wave-

FlexTM.2011. Predstavljene nove revolucionarne tehno-

logije skija Amphibio Profile.2012. Elan kao najinventivnija sportska robna

marka prima nagradu Plus X Award.2013. Izrađena najlakša ženska skija na svijetu

– model Delight.2014. Nova tehnologija skija Amphibio 4D.

Elan, skijaškiinovator

ELAN_Adv_Hzuts_148x210+3_Amphibio4D.indd 1 14/10/15 15:25

Sa zadovoljstvom vas želimo obavijestiti da smo uspješno završili dogovore s talijanskim proizvođačem sportske opreme Energiapura i kao posljedicu vam donosimo veliki izbor pro-izvoda s posebnim cijenama za naše člano-ve i prijatelje.Detalje o materijalima i uvjetima narudžbe možete pronaći na našoj web stranici a u na-stavku vam donosimo novi izgled odijela.

HZUTS B

ILTEN

2016

43

Nova odijelaHZUTSaNova odijelaHZUTSa

HZUTS B

ILTEN

2016

44

Vrlo je vjerojatno da ćete na ovo pitanje od-govoriti potvrdno. I mi se, PBS-ovci, slažemo. Međutim, primjerena priprema skijaša obu-hvaća mnogo više od povećavanja aerobne pripremljenosti i „pumpanja“ kvadricepsa. Body tehnika vam donosi „pametno“ vježba-nje; svjesnom aktivacijom mišića, dobrim ki-nestetičkim osjećajem i vježbama za čitavo tijelo koje u jednoj fazi jačaju, a u drugoj vrše istezanje određene regije, skraćujete vrijeme vježbanja. Tako vam neće biti potrebno odla-ziti u teretanu 3 – 4 puta tjedno na treninge koji traju sat i pol ili više, već je dovoljno treni-rati 2 puta tjedno po sat vremena ili čak samo jednom tjedno ako je u pitanju jednogodišnja forma. Body tehnika nudi „3u1“ trening – u sa-mo sat vremena snažimo, istežemo i opušta-mo kroz masažu.U prilog tvrdnji da je zamor mišića najve-ći “neprijatelj” skijanja te da je “zaslužan” za mnoge skijaške ozljede, govori nam i poda-tak da se tijekom  sedmodnevnog skijaškog tjedna, u srijedu i četvrtak, događa najveći dio nezgoda, i to u popodnevnim satima!Mnogi rekreativni skijaši svjedoče da su tr-čanjem uvelike poboljšali kvalitetu i kvantite-tu svojeg skijanja. Objasnit ćemo zašto je to-me tako. Mliječna kiselina koja se stvara kao posljedica anaerobne fizičke aktivnosti često je prozivana negativnom posljedicom, među-tim, mišić anaerobnom proizvodnjom energije stvara prirodan obrambeni mehanizam. Njime se sprječava trajno oštećenje koje bi nastalo pod utjecajem velikih naprezanja. Kad se ti-jelo odmori i oporavi, kisik postaje dostupan.

Nakupljanje laktata s vremenom nastupa ka-snije. Razlog je vjerojatno taj što se poveća-va broj mitohondrija, a to omogućava veću proizvodnju ATP u aerobnom režimu. Ukla-njanje mliječne kiseline vrši se istezanjem i masažom, a obnova energetskih spojeva u mišiću odvija se uz pomoć srčanožilnog su-stava – njegove sposobnosti da u jednoj mi-nuti primi i iskoristi što više kisika, znači na aerobni način. Maksimalni primitak kisika (VO2 max) je po-kazatelj u kakvoj je netko kondiciji. Povećanje aerobne izdržljivosti, osim trčanjem, možemo provoditi bilo kojom cikličkom aktivnošću du-žom od 30 minuta s ciljanom frekvencijom sr-ca za vrijeme treninga u vrijednosti 75-80% od

Kondicija = prevencija ozljeda ili ne?

Adriana Stričević

dipl. kineziolog,

instruktor body tehnike

PBS Centar sportske izvrsnosti

HZUTS B

ILTEN

2016

45

VJEŽBA 2. – jednonožni skokovi na trampolinu (Slika 3.), na zvučni signal skok na BOSU polu-loptu. Na BOSU se zadržati toliko dugo dok ne osjetite stabilnost (Slika 4.). Zbog bočnih lukova tijela (koji se događaju u frontalnoj ravnini), konstantno se prenose sile preko povezanog kinetičkog lanca – kuk/ko-ljeno/stopalo te nailazimo na vrlo veliku važ-nost m. gluteus mediusa. Mišić koji se nalazi

Nastavak na str. 47

maksimalne frekvencije (submaksimalno op-terećenje). U to ubrajamo brzo hodanje, vožnju bicikla, plivanje, planinarenje... Vježbe na razli-čitim simulatorima kretanja kao što su pokret-ne trake, sobni bicikli, orbitrek itd. odlična su alternativa. Mi ćemo na aerobnu komponentu djelovati usporedno snaženjem čitavog tijela.

VJEŽBA 1. – u položaju skleka naizmjenično privlačimo noge za koje je zakačena guma što je pričvršćena o švedske ljestve (Slika 1. i 2). Vježbu najprije izvoditi u ritmu srednjeg inten-ziteta 60 sekundi, u 4 serije s 20 sekundi od-mora između serija.Nakon minute odmora (makropauza) ponovi-ti vježbu u 2 serije, ali ovoga puta većom brzi-nom izvođenja u trajanju od 45 sekundi te na-posljetku ponoviti intenzitet izvođenja vježbe iz prve 4 serije, ali s trajanjem odmora 30 se-kundi između serija.Nosioci najvećih opterećenja u skijanju su donji ekstremiteti i kralješnica. Skijanje uklju-čuje stalne odraze i amortizacije donjim ek-stremitetima te, stoga, eksplozivna snaga mi-šića natkoljenice (m. quadriceps) ima najveći značaj u uspješnosti. Naime, snažne i brze no-ge su u modernoj tehnici skijanja neophodne, posebice kada je riječ o izvođenju kraćih i di-namičnijih zavoja. Cilj vježbi koje se primjenjuju za razvoj ove komponente jest pripremiti muskulaturu na specifične zahtjeve koje skijanje kao sport pruža. Body tehnika ovdje ima mali dodatak, a to je spojiti vježbe za eksplozivnost s propri-ocepcijom i brzinom reakcije s naglaskom na to da vježbe trebate izvoditi BOSI. Propriocep-tori su mala tjelešca koja nas informiraju o po-ziciji tijela kao i njegovih dijelova u prostoru. U skijanju propriocepcija ima ulogu u informi-ranju skijaša o podlozi, promjenama terena, kvaliteti snijega. Proprioceptori će mozgu po-slati informacije o tome koji se mišići sinergisti i antagonisti trebaju aktivirati, a bosa stopala će dodatno aktivirati male mišiće stabilizatore kao i ligamente u stopalu. U ovu ćemo vježbu uključiti i brzinu reakcije što je bitno za „treni-ranje“ mozga na senzorne podražaje, u ovom slučaju zvučni podražaj.

HZUTS B

ILTEN

2016

47

s bočne strane stražnjice glavni je abduktor bedra. Pri pokretu koji izvodimo kod kratkih dinamičkih zavoja uloga je gluteusa mediu-sa da optimalno prenosi silu. Vježbom body tehnike na Pro Fitteru u kombinaciji s novim rekvizitom u PBS centrima – bungee trakom, jačat ćemo ovaj vrlo često zanemareni mišić.

VJEŽBA 3. – u položaju polučučnja na koljeni-ma nam je čvrsta mala guma (Slika 5.). Naj-važniji zadatak je konstantno razdvajati noge (na taj način aktiviramo m. gluteus medius).Na Pro Fitteru simuliramo izvođenje zavoja i forsiramo guranje unutarnjeg kuka „u zavoj“- tu veliku ulogu ima bungee traka koja nam omogućuje da ostanemo u stojećem položaju (nema centrifugalnih i centripetalnih sila kao u stvarnom pokretu na stazi), ali je dovoljno fleksibilna da dozvoli vertikalno gibanje tijela.Sljedeća motorička sposobnost bitna za pri-premu tijela u skijanju je fleksibilnost. Ukoliko su tetive, kao i sam mišić, rigidni i neelastični, vrlo će lako pri naglom i velikom opterećenju doći do puknuća vlakana ili čak rupture cijelog mišića. Stoga je važno postići optimalnu po-kretljivost zgloba, pripadajućih tetiva i okolnih mišića. Prednost dajemo dinamičkom isteza-nju zato što istovremeno zagrijava strukture zgloba i mišiće te vrši povećanje fleksibilno-sti. Dinamičko istezanje provoditi po principu – manja amplituda ka većoj te sporije ka br-žem izvođenju. U kombinaciji sa fleksibilno-šću uključit ćemo jačanje trupa i gornjeg di-jela tijela.

VJEŽBA 4. – vježbu izvodimo na Gravity nji-halu. Jedna noga je u njihalu, dok je druga na podlozi. U prvoj fazi pomičemo tijelo prema naprijed (Slika 8.) uz naglasak da peta staj-ne noge ostane na podlozi dok u drugoj fazi fleksijom u laktu podižemo čitavo tijelo prema gore (Slika 9.). Važno je vježbu izvoditi polako i uz što manje njihanja – da trbušnim mišićima stabiliziramo vježbu.Tjelesna kondicija iznimno je važna za svakog čovjeka, nedovoljna opća tjelesna pripremlje-

Nastavak sa str. 45

Nastavak na str. 49

HZUTS B

ILTEN

2016

48

HZUTS B

ILTEN

2016

49

Markuševečka c. 8910000 ZagrebHrvatska

º Autoservis º vulkAnizAcijA º kompjuterskA DijAgnostikA

º proDAjA AutoDijelovA i gumA

tel. 01 236 55 38mob. 099 4574 755nito.moto@zg.t-com.hr

nost značajno povećava rizik od nastanka oz-ljeda. Valjalo bi zaključiti da je najbolja pre-vencija skijaških ozljeda cjeloviti pristup tijelu – ne samo aerobna izdržljivost ili vježbe sna-ge velikih mišića (kvadricepsa, trbuha...). Vjež-be body tehnike, gdje je naglasak na aktiva-

ciji malih mišića, mišića stabilizatora, pomoći će skijašu da svaki segment tijela bude pri-premljen na izvanredne uvjete koji nas oče-kuju na skijaškom terenu. Pametno vježbati, svjesnim pokretima i aktivnošću naizgled ne-bitnih dijelova tijela (u skijaškom smislu) mo-žemo uistinu preduhitriti ozljedu. n

Nastavak sa str. 47

HZUTS B

ILTEN

2016

50

3 godi ne. Navedena promjena odnosi se na sljedeće statuse: - voditelj skijanja - učitelj skijanja - učitelj skijanja s ISIA licencom - učitelj snowboarda - učitelj snowboarda s ISIA licencom Trajanje licence za Pripravnike učitelja i De-monstratore ostaje kao i do sada 2 godine. Valjanost licence možete provjeriti na web stranicama HZUTS-a, info pult/popis naših čla-nova.ISIA Seminar – Drugi ISIA seminar planiramo održati na bliskom nam Krvavcu u isto vrijeme kada se održava i seminar za potvrđivanje li-cence. Prisustvovanje na ISIA seminaru vrije-di za potvrđivanje učiteljske licence. Snowbo-ard Učitelji imaju mogućnost dalje unaprijediti svoje znanje te steći ISIA licencu, koja je ta-kođer uvjet za pristupanje demonstratorskom seminaru u budućnosti te eventualan izbor za Demo team, stoga požurite, prijavite se u ve-likom broju i pridružite se našem Team-u i po-mognite nam obrazovati i oblikovati nove pri-pravnike i učitelje snowboarda. Tečaj za polaganje ispita za pripravnike i uči-telje snowboarda – u narednoj sezoni može-te, u terminu 05.-14.02.2016., pristupiti tečaju na Sljemenu.Popravni ispiti – osim tečajeva i seminara, tu su dakako i popravni ispiti, za sve polazni-ke koji su ostvarili djelomičan uspjeh na ispi-tima, koji će se održavati u terminima 20. 12. 2015. na Krvavcu kako bi imali priliku ostvare-nja prava na licencu na početku sezone te 13. 02. 2016. na Sljemenu. Sve polaznike molimo za pravovremeno sla-nje prijava kako bi se kompletna organizacija provela što lakše i kvalitetnije, te kako bismo svi zajedno više uživali u druženju na snijegu.Za više informacija kontaktirajte nas na http://www.snowboard-ucitelji.hr ili na facebooku.Što su ISIA i Demonstratorski seminar za bor-dere?! Iako se većina osoba koje žele radi-ti i podučavati sportove na snijegu zadovo-

Snowboard kutakZbor trenera i učitelja snowboarda Hrvatske (ZTUSH) osnovan je 2006. godine s ciljem pro-micanja snowboarda kao sporta u Hrvatskoj, promicanje snowboarda među djecom i mla-deži te u suradnji s HZUTS-om i SKIJAŠKIM UČILIŠTEM vrši jedinstveno osposobljavanje, školovanje i doškolovanje, učitelja i trenera snowboarda te pripravnika za  zvanje Učitelj snowboarda i podizanje kvalitete obrazova-nja učiteljskog kadra.U prosincu 2008. godine izabran je prvi De-mo team, i od tada predano radi na unapre-đenju stručnog osposobljavanja kadrova na području snowboarda. Broj pripravnika i uči-telja snowboarda raste iz godine u godinu te nadamo i trudimo da se takav pozitivan trend i nastavi. S obzirom na dobru prihvaćenost i posjećenost tečajeva i seminara u Republici Hrvatskoj, odnosno u bliskoj nam Sloveniji, i dalje planiramo da se isti održavaju na istim lokacijama, ako snježni uvjeti dozvole.Državni seminar za potvrđivanje licence za članove ZTUSH-a i njihove goste održati će se u terminima 19.-20.12.2015. na Krvav-cu, a za one koji su eventualno onemoguće-ni pristu pi ti u navedenom terminu, mogu isti obavi ti i naknadno, na Sljemenu u termi-

nu 06.-07.02.2016. Novost za sve članove, sukladno odlu-ci Izvršnog odbora HZUTS-a sa sjednice 15.05.2015., tra-

janje licence za Učite-lje sportova na snije-gu produženo s 2 na

HZUTS B

ILTEN

2016

51

Kalendar događanja za sezonu 2015/2016.Datum Mjesto održavanja Vrsta tečaja

19. - 20. 12. 2015. Krvavec (SLO) Državni seminar za potvrđivanje licence20. 12. 2015. Krvavec (SLO) Popravni ispiti

17. - 20. 12. 2015. Krvavec (SLO) ISIA seminar05. - 14. 02. 2016. Sljeme (HR) Tečaj za pripravnika i učitelja snowboarda06. - 07. 02. 2016. Sljeme (HR) Državni seminar za potvrđivanje licence10. - 13. 02. 2016. Sljeme (HR) Demonstratorski seminar

13. 02. 2016. Sljeme (HR) Popravni ispiti

lji s postignutim statusom Učitelja skijanja ili snowboarda, uvijek postoje oni koji žele po-stići “nešto više”. Učitelj snowboarda s ISIA licencom je pro-fesionalni učitelj koji je nakon stjecanja licen-ce učitelja snowboarda odradio školovanje na ISIA seminaru, na kraju kojega je uspješ-no položio sve ispite. ISIA licenca je međuna-rodna profesionalna licenca koja je priznata u mnogim zemljama te s tom licencom učitelj smije raditi izvan domovine, isto kao i za stra-ne škole. Učitelji snowboarda nakon ostva-rivanja prava na nacionalne (IVSI) licence se mogu odlučiti za polaganje ispita za međuna-rodnu (ISIA) licencu tako da se prijave na ISIA seminar koji organizira svaka zemlja članica za sebe. Na seminaru se radi na svim elemen-tima škole snowboarda, uz posebni naglasak na metodiku i teoriju, te napredne snowbo-ard tehnike. Nakon što Učitelj sportova na snijegu položi ispit za ISIA licencu može pristupiti Demon-stratorskom seminaru. Status Državnog de-monstratora najviši je rang Učitelja sportova na snijegu.U prosincu 2014. uspješno je održan prvi ISIA seminar na Krvavcu na kojemu je 4 Učitelja snowboarda ostvarilo pravo na ISIA licencu, te su im se time otvorila vrata za prisustvovanje na Demonstratorskom seminaru u predstoje-ćoj nam sezoni u veljači 2016. na Sljemenu.Po obavljenom demonstratorskom semina-ru, novi demonstratori mogu biti izabrani u snowboard Demo team.  DEMO TEAM je selekcija ponajboljih hrvatskih demonstratora snowboarda izabranih po rang

listi na seminarima za demonstratore snowbo-arda. Zadatak Demo team-a je edukacija novih pripravnika i učitelja snowboarda te predstav-ljanje Hrvatske na Hrvatskoj i međunarodnoj snowboard sceni. Jedan od zadataka ski Demo teama je i predstavljanje Hrvatske na INTERSKI kongresima koji se održavaju svake četiri go-dine u drugom mjestu. Do sada je snowboard Demo team prisustvovao na Interski kongresu u St. Antonu 2011. godine s jednim predstav-nikom, te se u budućnosti nadamo ostvare-nju priprema i nastupa, u kompletnom sasta-vu, zajedno sa skijaškom vrstom.Članovi ISPITNE KOMISIJE biraju se iz redova demonstratora s najvećim pedagoškim isku-stvom, dugogodišnjim članstvom u Hrvatskom demo teamu, te iz redova bivših natjecatelja i članova reprezentacije Hrvatske. Ispitna ko-misija ima težak zadatak odluke tko je zado-voljio sve kriterije na ispitima na svim razina-ma edukacije.Zbor trenera i učitelja snowboarda Hrvatske (ZTUSH) osnovan je 2006. godine, a u prosincu 2008. godine, u suradnji s kolegama iz Snow-board demo teama Slovenije, izabran je prvi Demo tim i Ispitna komisija te od tada preda-no rade na unapređenju stručnog osposoblja-vanja kadrova na području snowboarda. S ob-zirom na to da je od osnivanja do današnjeg dana postava Demo teama i komisije ostala nepromijenjena, uskoro će doći vrijeme da se demonstratorska vrsta “proširi i osvježi” s no-vim članovima, a time i novim idejama.Željno očekujemo Vaše prijave za oba semi-nara te se nadamo da ćete se pridružiti našem malom Teamu.

HZUTS B

ILTEN

2016

52

Poznato je da skijaška cipela (popularno “pancerica”) predstavlja najvažniji dio skijaške opreme. Skijaš može skijati na najboljim ski-jama, s divnim štapovima, u najboljem odije-lu ali, postoji jedan ALI! Sve to nije važno ako nam cipele nisu pravilno odabrane.Od samog početka skijanja, poznato je da je skijaška cipela najvažniji dio opreme svakog skijaša. Kako je odabrati i gdje to možete uči-niti, pročitajte u ovom prilogu…Pravilan odabir skijaških cipela nije lagan posao. Osim po boji i dizajnu cipele se bira-ju prema znanju skijanja, tjelesnoj konstituci-ji i pripremljenosti, spolu, obliku stopala i pot-koljenice, te mogućim deformacijama na nozi skijaša.Najjednostavnije je doći u prvi sportski du-ćan, odabrati cipele prema boji i “svi zadovolj-ni”. Da, tako je to u mašti. U pravom životu odabir “pravih” cipela koje će nam omogući-ti uživanje tijekom cijelog dana provedenog na snijegu, težak je i dugotrajan postupak. Ali, (pozitivan ali), vrijedi svake sekunde koje ski-jaš provede isprobavajući i testirajući između velike ponude proizvođača i modela. Jako je važno pravilno izmjeriti nogu. Po mo-gućnosti snimiti nogu (sa 6 kamera u Koali), odabrati pravilan indeks tvrdoće (tjelesna sna-ga i težina), izraditi uložak prema otisku stopa-la i probati što više modela, pravi je put. Kada se odabere odgovarajući model i izradi uložak (otisak stopala), moguća je dorada i fino pode-šavanje prema pojedinačnim potrebama sva-kog skijaša. Sve navedeno moguće je realizi-rati u slovenskom dućanu Koala koji raspolaže s raznim modelima dvanaest svjetskih proi-

zvođača cipela. Koala se nalazi sat vremena vožnje od Zagreba prema Ljubljani (izlaz Viš-nja Gora) i na putu je prema nama najbližim skijalištima. Odlična ponuda, stručno osoblje, pravi odabir i povoljne cijene. Treba se tele-fonski predbilježiti za termin i ostaviti si neko-liko sati vremena za pravilan odabir i eventu-alnu doradu. Postoji i mogućnost “pum panja” unutarnjeg uloška cipela kako bi fiting bio što bolji (odlično kod deformiranih stopala). Tko to jednom proba, uglavnom skija isključivo s tako izrađenim cipelama. Hrvatski Demo Team je nastupio na Interski Kongresu 2015. u Argentini skijajući na skijaš-kim cipelama talijanskog proizvođača Dalbello upravo odabranim i prilagođenim tako u Koali. I mnogi naši članovi isprobali su profesional-nost koju nam nudi Koala i za sada nisam čuo ni jednu primjedbu. Ako treba nešto doraditi, pripasati, prilagoditi stopalu, na povratku kući sa skijanja stanete u Višnjoj Gori, popijete ka-vicu i cipele su gotove. Skoro brzo kao u bok-su na utrkama Formule 1. I mnogi natjecatelji dolaze u Koalu. I naš Ivica Kostelić doradio je svoje “pancerice” kod Loj-za, simpatičnog gazde dućana koji od ove se-zone nudi i ski odijela talijanskog proizvođača ENERGIA PURA koja nose Tina Maze, Hirscher, a od nedavno i Cro Ski Demo Team i Hrvatski učitelji skijanja. Za više informacija slobodno se javite u Koalu gdje članovi HZUTS-a s valjanom iskaznicom ostvaruju mnoge pogodnosti.

Sve navedeno imao sam priliku i sam isproba-ti. I mogu preporučiti.

Kako ih odabrati?SkijaškecipeleSkijaškecipele

HZUTS B

ILTEN

2016

53

Dag Modrić

Interski kongres iz daleke Ar-gentine je iza nas. Puno se ski-jalo, pokušavalo se pokazati najbolje, puno se pričalo o razli-čitostima skijaških tehnika iz ci-jeloga svijeta (mada velikih ra-zlika baš i nema). Pričalo se o organizaciji škole skijanja, od samih škola, klubova, o organi-zaciji unutar pojedinih država, broju učitelja, pravima, cijena-ma sata učitelja skijanja, cijena-ma ski karata... Demonstrirale su se mnoge metodičke vježbe, prikazali su se mnogi metodički rekviziti i pomagala koje može-mo koristiti s početnicima i bo-ljim skijašima, učiteljima skijanja pa čak i natjecateljima. Prezen-tirali su se skijaški centri u Rusiji, Finskoj i Bugarskoj kao kandida-ti mjesta i skijališta sljedećeg In-terski kongresa. Prezentiralo se puno, pričalo, raspravljalo, ali se teme po kojoj se mi raspozna-jemo kao skijaši i zbog čega se i nazivamo skijaši nije ni dotaklo.Kao što znate riječ je o skija-ma! Na prethodnim se kongre-sima barem malo raspravljalo o dužinama skija preporuče-nim za učitelje skijanja, postra-ničnom luku, širini ispod same cipele, raspravljalo se o kon-strukciji skije, materijalima...I na ovom smo kongresu ima-li priliku vidjeti kako pojedine reprezentacije i unutar samog Demo teama imaju po mnogo čemu različite skije. Postavljaju se neka pitanja: Zar je to sve-

jedno? Zar ćemo skijati identično sa skijama različite konstrukcije? Zar se proizvođači opreme ne-maju interesa prezentirati na naj-većem svjetskom skupu učitelja skijanja? Zar nemaju za ponuditi nešto novo? Imaju sigurno! Ali, da li je to nešto revolucionarno ili sa-mo poboljšana verzija nečeg već viđenog?Tvornica Elan već nekoliko godina za redom dobiva prestižne nagra-de za dizajn i konstrukciju svojih skija, neprestano ulažući u inova-cije i poboljšavanje onog što se već pokazalo dobro. Od ove go-dine Elan prezentira novu 4D teh-nologiju, koju je Demo team imao prilike i testirati u modelima Amp-hibio 16. u travnju ove godine. Ski-ja je vrhunska! Ima zaista nevjero-jatno dobre vozne karakteristike u svim uvjetima, u stvari, skoro svim uvjetima. Kako smo u travnju ima-li različite uvjete na stazi, od one sasvim zaleđene rano ujutro, pre-ko one koja tvrda, ali ipak s cen-timetrom – dva mekanog snijega na samoj površini, do poslijepod-nevnih uvjeta u potpuno mokrom snijegu, recimo „juhi“. U svim se tim uvjetima skija Amphibio 16 po-našala savršeno, osim – na potpu-nom ledu. Čak odlično nabrušena nema dovoljnu torzionu jakost da bi ostala tijekom cijelog zavoja na istome tragu rubnika. No, to se od takve skije niti ne očekuje, a sam proizvođač u katalogu to i napomi-nje. Savršena skija za učitelja skija-nja, s malom opaskom da se drži-

Ivica Franjko, dr.sc.Revolucija ili samo

poboljšanje postojećeg?

te dalje od sasvim zaleđene staze. Za takve potpuno zaleđene uvje-te ipak ćete se odlučiti za modele GSX ili SLX.Ako se malo približimo natjeca-teljskom dijelu, sada već davnih godina 1999./2000., dok je Ivica Kostelić još vozio slalom na rav-nim 193cm dugim skijama, ne-ki su se natjecatelji odvažili vozi-ti puno kraće ali strukirane skije. Naredne 2000./2001.godine Ivica već skija slalom na skijama dužine 176cm i 17m radijusa (ta bi skija i danas mogla odlično koristiti kao učiteljska – Amphibio 16 na duži-ni od 178cm ima također 17m ra-dijus). U sezoni 2001./2002. Ivica osvaja mali kristalni globus u sla-lomu i koristi skije dužine 164cm s PRO LINK konstrukcijom, vrlo slič-ne današnjim skijama za slalom. U to vrijeme nismo imali priliku testi-rati veći broj različitih skija, kao ne-ke druge reprezentacije ili pojedin-ci, pa smo se odlučili za skije koje je u početku te sezone koristio Mario Matt. Naravno, uvijek kad ste u prilici biti u kontaktu sa ser-viserima skija ostalih nacija, malo razgovarate, gledate, mjerite skije različitih proizvođača i natjecatelja – „njuškate“. Na kraju je ispalo da je Ivica Kostelić uspio osvojiti ma-li globus s najmekšim (na fleksiju) skijama u cijelom muškom svjet-skom kupu!?! (a što bi tek bilo da je imao adekvatne skije?! – šala) Te skije su na sebi s gornje stra-ne imale određene cjevčice (PRO LINK) kao ukrutu u dubljoj fazi fleksije skije. Skija je u početnom dijelu savijanja vrlo mekana, ali od trenutka kada savijanje dolazi do faze djelovanja ovih cjevčica, skija postaje značajno tvrđa u područ-ju fleksije. Najsličnije danas DUBLE DECKER-u kod Atomica. (vidi slike)

Slična se stvar događala s metal-nom (tada HANGL) pločom ispod samog veza na VSL skijama. Da-nas je ta ploča (Atomic-Salomon) gotovo identična nekadašnjoj, je-dino što su je konstruktori mora-li stanjiti zbog promjena u FIS pravilima.Kada je veliki Amer sport 2006. godine kupio tvor-nice skija Atomic i Salo-mon, odlučili su se da će natjecateljski segment u skijanju pokrivati Ato-mic, a turističko skijanje i slobodno vrijeme pre-uzeti Salomon. Danas u natjecateljskom skijanju skije Salomon su u stvari Ato-mic samo obojene u Salomon design. Ovisno o želji natjeca-telja skije dolaze u obje verzije: s duble decker tehnologijom ili bez nje. Kao što se iz priloženog mo-že vidjeti, neke se dobre i potvr-đene stvari (uz neke manje pro-mjene i dorade) mogu zadržati u konstrukciji skija i više od 15 go-dina. Mada je danas, za razliku od prije 10-20-30 i više godina, daleko lakše doći do materija-la kao što su carbon, cevlar, ti-tanium glavni je materijal koji se upotrebljava za izradu kva-litetnijih skija pretežno drvo ili da budemo precizniji laminira-no drvo (spojenih i zali-jepljenih više tanjih letvica). Naravno, koriste se i spo-menuti materijali, ali u manjoj mjeri.Možda je i glavni ra-zlog što se na Interski kongresu nije spomi-njala konstrukcija ski-ja upravo taj, što re-volucije zapravo nema.

HZUTS B

ILTEN

2016

56

I dok je Tamara Zubčić još 2007. i 2008. godine obilježila dječje skijanje, osvojivši prestižna me-đunarodna natjecanja poput Val d’Iserea, Pino-cchia, Pokala Loke i talijanskog Trofea Topolino, dvije godine stariji Filip nešto je kasnije krenuo sa zapaženijim rezultatima.

Filip Zubčić od malena je išao samo u jednom smjeru. Proskijao s tri godine na obiteljskom skijanju u Nassfeldu, a već od najranijih po-četaka pokazivao je iznimnu volju, upornost i talent, pa je ubrzo završio u Ski klubu Medve-

Nesuđeni kraljkraljevske discipline?

FilipZubčićFilipZubčić

Tekst i foto:Goran Razić,

Skijanje.hr

ščak među budućim natjecateljima. Nakon toga prešao je u Ski klub Končar, dok je od 2008. član Hrvatske skijaške reprezentacije. Nakon prvog nastupa u Europskom kupu, 2010. godine na Platku, Filip je sljedeće dvije sezone proveo s predznakom ozljeda. Zbog puknuća ligamenata lijevog ramena bio je dva puta operiran te je potpuni povratak, ujedno i prvi nastup u Svjetskom kupu, dočekao tek u Söldenu 2012. godine. Filip je već tada gorio od želje za napretkom i uspjehom, što najbolje potvrđuje činjenica kako mu je nakon oporavka

HZUTS B

ILTEN

2016

57

bilo potrebno samo 8 startova u veleslalomu Svjetskog kupa ne bi li ušao u prvih 30. Svoj prvijenac ulaska među najbolje veleslaloma-še svijeta ostvario je u švedskom Areu prošle sezone. No nitko nije znao da se pravo veselje tek spremalo. Samo tjedan dana kasnije Filip je zabljesnuo na jednoj od najtežih veleslalom staza u Svjetskom kupu, na slavnoj Gran Risi, u talijanskoj Alta Badiji, gdje je završio izvrstan - sedmi. Odličnom prvom vožnjom pokazao je kvalitetu i zavidnu tehniku, no drugim vreme-nom druge vožnje, u kojoj je za 30 stotinki bio brži od Marcela Hirschera, konačno je potvrdio kvalitetu i hladnu glavu onda kada je najvaž-nije. “Alta Badija nam je došla kao jedna od najres-pektabilnijih staza u Svjetskom kupu. Filip ju jako voli baš zato jer je teška, strma, zaleđe-na i grbava. Očekivanja su bila velika, no ne baš toliko velika. Svi bi bili zadovoljni ulaskom u prvih 30, no to što je on napravio taj dan, bilo je čudo”, prokomentirao je Filipov trenutni rezultat karijere njegov otac Tomislav Zubčić.

U ovoj sezoni Filip je još jači. Naporni suhi tre-ninzi pod paskom Marina Bašića, te snježni treninzi pod budnim okom dugogodišnjeg tre-nera Marka Šumana, rezultirali su povećanjem mišićne mase i gipkosti. Filipu se sada polako slažu kockice. I dok su drugi skijaši na otvorenju Svjetskog kupa padali u cilju od umora na pod, Filip je nakon utrke izjavio kako bi bilo super da je staza imala još samo nekoliko vrata.

Filip je ove sezone u glavi iznimno stabilan i koncentriran, a ono što možda najviše veseli je to da ulazi u top 15 čak i kada tijekom svojih vožnji radi greške. Pitamo se što bi bilo da tih grešaka nema? Sjetimo se Hirschera, koji je čak nekoliko sezona u slalomu imao velikih pro-blema, kada je zbog grešaka često odustajao, dok su mu se istovremeno smiješila postolja. Bilo kako bilo, izgleda da nakon dugo vremena ponovo imamo skijaša za prvu jakosnu skupinu u kraljevskoj disciplini. I to nam mami osmijeh na lice.

HZUTS B

ILTEN

2016

58

Ne morate biti skijaš da biste ovim sistemom treninga izuzetno učinkovito utjecali na sve mi-šićne skupine te utegnuli stražnjicu, noge, leđa, ruke i rameni pojas u vrlo kratkom vremenu...Skijanje je jedna od najzahtjevnijih aktivnost , visokih motoričkih i funkcionalnih zahtjeva. S obzirom na izuzetno velike sile (opterećenja) koje utječu na skijaša potrebna je dobra kon-dicijska sprema cijelog lokomotornog sustava.PRO SKI UP je upravo takav trening koji na ne-ki način simulira  skijanje  u zatvorenom pro-storu, a provodi se uz 1500 bazičnih vježbi s i bez rekvizita koji se u samom  treningu  kori-ste. Sistem treniranja  na  sofisticiranoj PRO SKI SIMULATOR spravi, prilagođen je svoj popula-ciji, od potpunih neskijaša, djece i starijih oso-ba do  vrhunskih  skijaša  i  sportaša. Prilikom treninga koji traje oko 60 minuta u kontrolira-

nim, prilagođenim  uvjetima, možete potroši-ti  između 800 i 1000 kalorija. Trenira se u grupi ili individualno i jako je sli-čan „Cyclingu“ ali uz veliku prednost. PRO SKI UP ima utjecaj na puno veći broj motoričkih sposobnosti (ravnoteža, koordinacija, agilnost, eksplozivna snaga, brzina...) dok korištenjem raznih dodatnih rekvizita (bućice, utezi, otežani skijaški štapovi, palice, gume, medicinke, lop-te...) razvija ramena i rameni pojas, jača se stup tijela te omogućava veliku potrošnju energije a samim time i gubitak masnog tkiva na kri-tičnim regijama tijela. Također je jedan od ri-jetkih programa kojim se za razliku od samog skijanja mogu trenirati i rehabilitirati vježbaći s ozlijeđenim zglobnim sustavima koljena, sto-pala, kuka i leđa.

Skijanjem do forme!

Učinkovitost ovog treninga je, da omogućava izuzetno veliki broj ponavljanja tijekom jednog treninga. Tako na primjer, ako je cilj treninga ra-zvoj gornjeg dijela tijela, noge će uvijek odra-diti između 4000 i 6000 kontrakcija nešto ma-njeg opterećenja. A upotrebom vježbi za gornji dio tijela može se ponoviti između 1500-2500 raznoraznih ponavljanja te tako utjecati na ra-zvoj cijelog tijela.Sve vježbe se izvode dinamično s ili bez rekvizita. Pri tome je pažnja usmjerena na pra-vilnu izvedbu prilikom rada na SIMULATORU.PRO SKI UP sistem treniranja osim HRVAT-SKOG DEMO TEAM-a i nekolicine naših člano-va (HZUTS), provode neki od najboljih aktivnih svjetskih skijaša poput Giulliana Razzoli-a, Ste-vea Missillier-a, Jean-Baptiste Grange-a, Ma-ruše Ferk, Francuske skijaške reprezentacije i

www.ski-up.com, www.ski-simulator.comKontakt e-mail: info@ski-up.com,

anatomskacentrala@gmail.comKontakt MOB: 091 4848 631

drugih. A također je prepoznat i kod bivših vr-hunskih skijaša koji su danas u funkciji trenera ili promotora poput naše Nike Fleiss zatim Mitje Dragšiča, Ane Kobal, Christophe Saioni-a i dr.Treninge provodimo u novo otvorenom PRO SKI STUDIJU u centru Zagreba na adresi Ul. Kneza Mislava 13 i u fitnes centru ANATOM-SKA CENTRALA u Zagrebu, Zagrebačka cesta 143a! U ponudi se mogu pronaći svi oblici, ti-povi i razine PRO SKI UP treninga. Kako bi se što bolje pripremili i osjećali tije-kom nadolazeće sezone za Vas smo pripremili i popuste. Odobravamo popust od 20% u fitnes centru ANATOMSKA CENTRALA za sve članove i polaznike Skijaškog učilišta i HZUTS-a te 5% popusta na kupnju bilo kojeg modela PRO SKI SIMULATORA i dodatne opreme.

HZUTS B

ILTEN

2016

59

Skijanjem do forme!

ZUTS IstrePredsjednik: Dubravko GrgićTajnik: Andrej HübelValica bb, 52470 UmagMob: 098 334 568 Fax: 052 741 760tajnikzutsaistre@gmail.com www.zuts-istra.hrČlanarina: 50 KnIBAN HR9123600001101572442

ZUTS Primorsko-goranske županijePredsjednik: Tomislav ŠepićTajnik: Dorijan LukinSki klub Rijeka, Vodovodna 13 b, RijekaMob: 091 205 44 42lukin.dorijan@gmail.com tomislav@ferax.com.hrwww.zuts-pgz.com Članarina: 50 KnIBAN HR0224020061100127820

ZUTS OgulinPredsjednik: Pero MihelčićTajnik: Boris KosanovićGajeva 3, OgulinTel: 047 522 282 Mob: 098 246 995pero.mihelcic@ka.htnet.hrČlanarina: 80 KnIBAN HR8824020061100276234

ZUTS Slavonije i BaranjePredsjednik: Damir HarangozoTajnik: Zoran PupovacIstarska bb, Osijek Tel: 031 208 135 Mob: 098 343 325 Fax: 031 215 145sport-za-sve@os.t-com.hrČlanarina: 100 KnIBAN HR0223400091100174969

ZUTSS “Nik Krčmar” ZagrebPredsjednik: Boris PetljakTajnik: Inja SiladiMaksimirska 51a, Zagreb Tel: 01 239 99 40 Fax: 01 239 99 4nik.krcmar@gmail.com www.nik-krcmar.comČlanarina: 80 Kn (privremeno 2014/2015 60kn)IBAN HR8923600001101461025

ZUTS Slavonski BrodPredsjednik: Dražen MarkovićTajnik: Krunoslav PracnyI. Gundulića 24, Slavonski BrodTel/fax: 035 446 540 Mob: 091 336 69 09marking1@sb.t-com.hrgymnasium@gymnasium.hr

Članarina: 75 KnIBAN HR4823400091110163395

ZUTS Sjeverozapadne HrvatskePredsjednik: Krunoslav KevićTajnik: Aristea JurasIvana Gorana Kovačića 30, Čakovec Mob: 095 199 60 57 Fax: 040 31 42 42http://zuts-szh.hr/2014 zuts_szh@outlook.comČlanarina: 75 KnIBAN HR7324840081102929775

ZUTS Sisačko-moslavačke županijePredsjednik: Želimir ObradovićTajnik: Karolina ČutukNovo Selište 84, Petrinjazobradovich@gmail.com karolina.cutuk@gmail.comČlanarina: 80 KnIBAN HR9823860021110067282

Informacije za Snowboard učiteljeZbor trenera i učitelja snowboarda HrvatskePredsjednik: Nikša MadirazzaTajnik: Miodrag ToskićTrakošćanska 8, 10000 ZagrebMob: 091 782 04 10info@snowboard-ucitelji.hr www.snowboard-ucitelji.hrČlanarina: 50 KnIBAN HR2024020061100546827

Informacije o Područnimzborovima