interpretacijski plan

1INTERPRETACIJSKI

PLAN

0. PREDGOVOR 03

1. UVOD 04

2. ANALIZA STANJA 08

3. INTERPRETACIJSKA STRATEGIJA 14

A. STRATEŠKE IZJAVE 15 B. BAŠTINSKI FENOMENI TRGA BANA JOSIPA JELAČIĆA17 C. TIJELOZAISTRAŽIVANJEGRADA:SPECIFIČNI INTERPRETACIJSKI MEDIJ 20 D. OPĆIINTERPRETACIJSKIMEDIJI26 E. HORIZONTALNI PRIORITETI 29

4. LITERATURA 31

INTERPRETACIJSKI

PLANSADRŽAJ

Dokument je nastao u sklopu projekta „Znanjem do Zvijezde –

primjena društveno korisnog učenja na kulturnom nasljeđu zajednice“ (UP.04.2.1.02.0029), KA-MATRIX – Udruge za društveni razvoj u partnerstvu s

Veleučilištem u Karlovcu.Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda. Projekt sufinancira Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske. Sadržaj dokumenta isključiva je odgovornost KA-MATRIX – Udruge za društveni razvoj. Stajališta izražena u ovom dokumentu isključiva su odgovornost KA-MATRIX – Udruge za društveni razvoj i ne odražavaju nužno stajalište Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske.

3

INTERPRETACIJSKI PLAN

3

INTERPRETACIJSKI PLAN - TRG BANA JOSIPA JELAČIĆA U KARLOVCU | KA-MATRIX – Udruga za društveni razvoj | 2019.


Interpretacijski plan Trg bana Josipa Jelačića nastao je u sklopu projekta

“Znanjem do Zvijezde - primjena društveno korisnog učenja na kulturnom nasljeđu zajednice”, kojeg je provodila KA-MATRIX - Udruga za društveni razvoj s partnerom Veleučilištem u Karlovcu. Nastao je u sklopu radionice jačanja kapaciteta zaposlenika i predstavnika organizacija civilnog društva, profesora i studenata Veleučilišta u Karlovcu za interpretacijsko planiranje i upravljanje baštinom te mentorskog programa društveno korisnog učenja u području izrade interpretacijskog plana.

Projekt „Znanjem do Zvijezde – primjena društveno korisnog učenja na kulturnom naslijeđu zajednice“ financirala je Europska unija iz Europskog socijalnog fonda; projekt je sufinancirao i Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske. Ukupna vrijednost projekta iznosila je 763.224,15 kuna, pri čemu je Europska unija sufinancirala 85%, a Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske 15%. Projekt je trajao 21 mjesec. Ciljevi projekta bili su jačanje kapaciteta organizacija civilnog društva, profesora i studenata Veleučilišta s ciljem ostvarenja dugoročnog održivog partnerstva u gradu Karlovcu te uvođenje metodologije DKU na Veleučilište u Karlovcu s namjerom poticanja razvoja zajednice i jačanja društvene odgovornosti studenata.

Provedbom projekta doprinijelo se uspostavi održivog partnerstva primjenom edukativnog programa društveno korisnog učenja, a u svrhu jačanja društvene odgovornosti predstavnika organizacija civilnog društva, studenata i profesora Veleučilišta u Karlovcu.

U sklopu projekta provodile su se radionice jačanja kapaciteta za društveno korisno učenje, interpretaciju kulturne baštine te interpretacijskog planiranja, studijski posjeti i javne rasprave, edukativne turističke šetnje i izrada interpretacijskog plana te se izrađuje priručnik za društveno korisno učenje.

PREDGOVOR

UVOD

ZAŠTO INTERPRETACIJSKI PLAN?

Interpretacijski planovi kao strateški dokumenti osiguravaju resurse, prijedloge i smjernice te sredstva za holističko razumijevanje odabrane kulturne baštine, usmjereno djelovanje na njezinom vrednovanju i zaštiti, utjecajno komuniciranje njezinih vrijednosti građanima i posjetiteljima te učinkovito uključivanje građana, posjetitelja i ključnih dionika u njezinu zaštitu i njezino upravljanje.

Ovaj Interpretacijski plan nastao je u kontekstu dugotrajnih nastojanja revitalizacije povijesne jezgre grada Karlovca, u jeku donošenja Plana upravljanja Zvijezdom (zona A

kulturno-povijesne urbanističke cjeline grada Karlovca) u periodu od 2018. do 2028. godine,

a nastavljajući se na uspješna javno-civilna partnerstva te dugogodišnje djelovanje KA-MATRIX-a – Udruge za društveni razvoj.

Kao primjer dobre prakse, ovaj dokument predlaže usmjerenu, smislenu i svrsishodnu interpretacijsku strategiju za središnji trg karlovačke povijesne jezgre i uključivanje građana u upravljanje i zaštitu kulturne baštine. Odgovara i primjenjuje načela međunarodnih strateških dokumenata za kulturnu baštinu UNESCO-a (Convention for

the Safeguarding of Intangible Cultural Heritage, 2003.; Recommendation on the Historic Urban Landscape, 2011.) i ICOMOS-a (Charter for the Conservation of Historic Torns and Urban Areas, „Washingtonska deklaracija“, 1987.; International Cultural Tourism Charter, 1999.; The ICOMOS Charter for the Interpretation and Presentation of Cultural Heritage Sites, „Quebečka deklaracija“, 2008.; Vallettska načela za očuvanje i upravljanje povijesnim gradovima, naseljima i urbanim područjima, 2011.). Komplementaran je i podupirući strateškim i akcijskim dokumentima Grada Karlovca (Strategija razvoja turizma grad

Karlovca 2012.-2020.; Strategija kulturnog razvoja grada Karlovca 2014.-2024.; Strategija razvoja grada Karlovca do 2020.) te pravnim dokumentima nadležnih konzervatorskih službi. Štoviše, on odgovara na razvojne ciljeve Plana upravljanja Zvijezdom, i to onaj društvene revitalizacije, a dugoročno i gospodarske revitalizacije. Komplementaran je i podupirući djelovanju ustanova u kulturi i zaštiti baštine te organizacijama civilnog društva djelatnima u području kulture.

Utoliko, ovaj Interpretacijski plan počiva na prepoznatim potrebama društvene revitalizacije središnjeg trga povijesne jezgre grada Karlovca i uključivanja građana u kulturu, upravljanja javnim prostorima, ali i upravljanja kulturnom baštinom.Ovaj interpretacijski plan čitateljima će osigurati osnovna znanja o njegovim motivima, metodologiji izrade i njegovom temeljnom teorijskom pristupu. Nadalje, osigurat će kritičku i konstruktivnu analizu stanja interpretacije i upravljanja kulturnom baštinom Trga bana Jelačića u kontekstu javnih politika u gradu Karlovcu. Osigurat će prijedloge rješenja istaknutih problematičnih točaka proizašlih iz zaključaka analize. Osigurat će jasnu interpretacijsku strategiju s definiranim ciljevima i temeljnim izjavama. Osigurat će jasan pregled interpretacijskog medija. Osigurat će, k tome, pregled horizontalnih prioriteta za njihovo ostvarenje.

INTERPRETACIJSKI

PLAN


5


ZAŠTOTRGBANAJOSIPAJELAČIĆA?

Sredinom i krajem 18. stoljeća započinje procvat građanstva Karlovca i njegovog zlatnog doba. Kao najbogatiji hrvatski grad koji plaća najviše poreza, Karlovac dobiva i veći upravni položaj: prvo statusom privilegiranog vojnog komuniteta odlukom carice Marije Terezije (1763.), zatim statusom slobodnoga kraljevskog grada odlukom cara Josipa II. (1781.). Ovo zlatno doba karakterizira urbanistički i arhitektonski razvoj, odnosno barokna obnova grada. Ovu obnovu predvodi glavni arhitekt (Fortifikation Baumeister) Josip Stiller, češkog podrijetla, koji će ostati zapamćen kao jedan od najplodnijih graditelja u karlovačkoj povijesti, dajući arhitektonski pečat početku karlovačkog zlatnog doba i njegovom suvremenom prostornom identitetu (usp. Kasunić 2015: 13-14).

Trg bana Josipa Jelačića središnji je trg središnjeg dijela Zvijezde kao povijesne jezgre grada Karlovca. Zgrade koje ga okružuju među najstarijima su u Zvijezdi, većinom su iz 18. stoljeća i većina ih je djelo Josipa Stillera. Baština u okružju trga govori o mnogobrojnim povijesnim vezama Karlovca s Europom, o njegovom europskom identitetu te dugo prisutnim vrijednostima inkluzivnosti, poštovanja i tolerancije. Premda je nastao kao vojna tvrđava u obliku šesterokrake zvijezde okružene šančevima i bastionima s pravokutnim rasporedom ulica, nasuprot mnogobrojnim drugim zvjezdolikim utvrdama 16. i 17. stoljeća te poligonalnim utvrdama 18. i 19. stoljeća, grad Karlovac se ističe jer predstavlja jedinstven europski primjer razvoja lokalnog fortifikacijskog punkta u urbano središte čiji su građani aktivno sudjelovali i doprinosili značajnim europskim povijesnim događanjima te društvenim, umjetničkim i kulturnim tendencijama. Trg bana Josipa Jelačića je materijalni svjedok i dokaz ovoj transformaciji. On predstavlja jedinstven europski primjer razvoja prostora jednolično vojne namjene (tvrđave) u multifunkcionalno, multikonfesionalno i multietničko mjesto (grad). Predstavlja jedinstven europski primjer skladne urbanističke vizije izražene kroz stvaralaštvo Josipa Stillera kao arhitekta s naglašenim senzibilitetom za urbani prostor. Njegov konkretan fizički krajolik te simbolička značenja upisana u njega odražavaju njegov lokalni, regionalni, nacionalni i europski značaj.

Fotografija: KA-Fotka

Odabirom Trga bana Josipa Jelačića kao javnog prostora, kao prostora interpretacije i stvaranja baštine želimo naglasiti ovu težnju za aktivnim sudjelovanjem građana i pristupanje baštini kao javnoj, svakodnevnoj i zajedničkoj. Javni prostori mjesta su okupljanja i života zajednice. Stvarati i djelovati u njima znači “odgovorno se primiti pitanja javnog prostora u javnom prostoru” (Fiedler 2015:18).

ZAŠTO „SUDJELOVANJE U KULTURNOJ BAŠTINI“?

U ovom Interpretacijskom planu polazimo od shvaćanja da pojam kulturne baštine ima višestruka značenja za različite skupine i zajednice, te da ova višestruka shvaćanja i višestruke perspektive treba uvažavati, ali i kritički propitivati. Međutim, ovdje zastupamo suvremen i interdisciplinaran pristup da kulturna baština ujedno podrazumijeva i proces stvaranja baštine, tj. odabir onih elemenata, perioda, osoba i predmeta iz prošlosti (i sadašnjosti) zajednice koje pojedinci, grupe, zajednica ili pojedini akteri u njoj smatraju osobito važnima i vrijednima da predstavljaju zajednicu.

Kulturna baština iz te perspektive podrazumijeva dinamično, živo i jedinstveno življeno iskustvo, tjelesne osjete, iskustvo tijela u prostoru i vremenu, osjećaje, raznolika značenja koja joj pojedinci pripisuju ili iz nje iščitavaju, kulturno i društveno uvjetovane načine ponašanja i odnošenja prema njoj te svakodnevne identitete pojedinaca koje na temelju nje grade. U tom smislu, stvaranje kulturne baštine ujedno znači i stvaranje zajednice kojoj ona pripada. Ono je ujedno proces propitivanja što je zajednica, koja je njena baština, kako je zajednica prisvaja (čini svojom) i kako se poistovjećuje s njom?

Zastupajući ovaj pristup, želimo naglasiti i poticati važnost sudjelovanja građana u kulturi i kulturnoj baštini kao aktivnih građana. U tom smislu lokalnim zajednicama

INTERPRETACIJSKI

PLAN


7


Karlovca pristupamo kao su-stvarateljima kulturne baštine, onima koji na različite načine svakodnevno aktivno doprinose i sudjeluju u oblikovanju, dizajniranju i personaliziranju kulturne baštine na smislene i svrsishodne načine i u jasne i svrhovite ciljeve. Kulturnu baštinu želimo promišljati, promatrati, interpretirati i stvarati iz nove, drugačije, ali jednako relevantne pozicije svakodnevnog života građana. Posljedično, kulturnoj baštini pristupamo kao inkluzivnoj, nediskriminatornoj i otvorenoj; kao svakodnevnom i izvanrednom, a ne izdvojenom i privilegiranom iskustvu. Pristupajući kulturnoj baštini, ne kao objektu, već kao procesu stvaranja baštine, vidimo ju kao način osnaživanja zajednice i podizanja kvalitete života, kao medij društvenog razvoja zajednice.

METODOLOGIJA

Sadržaj ovog Interpretacijskog plana nastao je na temelju materijala proizvedenih u sklopu radionice u kojoj je primjenjivana metodologija interpretacijskog planiranja i upravljanja baštinom (heritage interpretation). Pristupu interpretiranja baštine temeljni su ciljevi stvaranje puteva za dublju spoznaju značenja kulturne baštine, preobrazbe fenomena kulturne baštine u iskustva, izazivanje utjecaja na građane i njihovo sudjelovanje te promicanja zaštite za svu baštinu ([Interpret Europe] 2018: 10). Interpretiranje baštine edukacijska je aktivnost „kojoj je cilj otkriti značenja i odnose kroz originalne predmete, putem iskustva iz prve ruke, a koristeći ilustrativne medije, umjesto pukog prenošenja činjeničnih informacija“ (Tilden 1977: 8). U izradi ovog interpretacijskog plana interdisciplinarno su se integrirali različiti pristupi interpretacijskom planiranju i strateškom planiranju. Osnova metodologija izrade temeljila se na standardima i praksama interpretacijskog planiranja (National Association for Interpretation 2009) te alatima planiranja za povijesna područja i puteve (National

Park Service).

Autor kompozicije: Matej Mihalić

ANALIZA STANJA

U ovom poglavlju predstavljamo analizu stanja vezano uz interpretiranje kulturne

baštine Trga bana Josipa Jelačića te kulturnih dobara koja ga okružuju. Koji su materijalni ili nematerijalni baštinski fenomeni ovog prostora zaštićeni kao kulturna dobra? Kako su vrednovana? Koje su važeće mjere zaštite uspostavljene nad njima? Koji su akteri (ključni dionici) uključeni u upravljanje i nadzor ovog prostora i kako to čine? Koja je postojeća interpretacijska struktura? Koje su neizbježne posljedice i učinci trenutnog stanja, opisanog u zaključcima, a koje mogućnosti za djelovanje iz njih proizlaze?

SWOT ANALIZA

Niže predstavljena SWOT analiza sastoji se od doprinosa nastalih u sklopu radionice interpretacijskog planiranja i upravljanja baštinom kroz grupni rad sudionika s ključnim dionicima. Predmet SWOT analize jest Trg bana Josipa Jelačića u širem smislu, a cilj joj je poslužiti kao uvod i fokus za raspravu.

INTERPRETACIJSKI

PLAN

ANALIZA STANJA

SNAGE SLABOSTI•autentičnost prostora – jedan od jedinstvenih

baroknih trgova Hrvatske

•velika vrijednost kulturne baštine

•simbolička uloga trga

•djelovanje organizacija civilnog društva u području kulture

•bratimljenje s gradovima-tvrđavama EU

•zainteresirana javnost

•prepoznatljivost trga

•rast smještajnih kapaciteta za strane posjetitelje

•multikonfesionalnost

•strah od preuzimanja odgovornosti

•nedovoljna spremnost za promjene

•napušteni objekti kulturne baštine pod lošim režimom upravljanja; nemar vlasnika i inertnost dionika

•nedostatak interpretacijske infrastrukture i nedovoljna označenost baštinskih objekata

•strogost nadležnih službi gradske uprave i državnih tijela

•demotiviranost stanovništva

•preveliki fokus na ruševine

•ekonomska (ne)moć stanovnika

•izostanak smislenog sudjelovanja privatnog sektora u revitalizaciji

PRILIKE PRIJETNJE•politike Europske unije prema kulturnoj

baštini, održivom razvoju i održivom turizmu

•mogućnosti međunarodne suradnje

•mogućnosti sufinanciranja iz fondova i programa Europske unije

•razvoj kulturnog i kontinentalnog turizma i blizina centralnom emitivnom tržištu (grad Zagreb)

•loši politički trendovi, nestabilna nacionalna i europska politička klima

•loši globalni demografski, ekonomski i socioekonomski faktori

•blizina centralnog emitivnog tržišta (Zagreb)

•posljedice lošeg upravljanja financijama EU-fondova

•promjene u stopama sufinanciranja programa i fondova Europske Unije

•tendencije pretvaranja turističkih gradova u „prazne ljušture“ (empty shells) i „spavaonice“


9


PREGLED ZAŠTITE ODABRANIH KULTURNIH DOBARA

Baštinski fenomeni Trga bana Josipa Jelačića te sam trg kao kulturna dobra uživaju zaštitu na nacionalnoj razini te su upisani u Registar kulturnih dobara Ministarstva kulture Republike Hrvatske u skladu s važećim zakonskim propisima.Trg bana Josipa Jelačića dio je zaštićenog kulturnog dobra Kulturno-povijesna cjelina

grada Karlovca (oznaka dobra: Z-2993) koja je zaštićena kao nepokretno kulturno dobro, i to kulturno-povijesna cjelina.

U sjeveroistočnom bloku trga nalazi se Oružana; u južnom kutu trg dotiče Učenički dom; u sjeverozapadnom kutu nalazi se stambena zgrada s prostorijama ljekarne K crnom orlu na prizemlju; u sjevernom kutu trg dotiče barokna gradska kuća trgovca Kallana (Frankopanska 1). Trg obilježavaju i djela javne plastike: Zavjetni kip Blaženoj djevici Mariji, na jugozapadnoj strani; samostojeći kružni Zdenac u središtu trga. Ovi objekti su dio zaštićenog kulturnog dobra kulturno-povijesne cjeline grada Karlovca, odnosno nisu vrednovani kao pojedinačna kulturna dobra.Tri objekta oko trga zaštićena su kao pojedina kulturna dobra, i to: Velika vojarna (oznaka dobra: Z-3553) kao pojedinačno kulturno dobro profane graditeljske baštine; Crkva

Presvetog Trojstva s franjevačkim samostanom kao pojedinačno nepokretno kulturno dobro sakralno-profane graditeljske baštine (oznaka dobra: Z-267); te Crkva Svetog Nikole

kao pojedinačno nepokretno kulturno dobro sakralne graditeljske baštine (oznaka dobra: Z-5605).

Zgrade Oružane, Crkve Svetog Nikole, Velike vojarne, Učeničkog doma, Crkve Presvetog Trojstva s franjevačkim samostanom, te djela javne plastike valorizirane su kao objekti izrazite vrijednosti. Kao objekti sa “sačuvanim izrazitim tipološkim karakteristikama gradnje u određenom povijesnom periodu” (Matanić i Metež 2017: 95) imaju sačuvane “visoke arhitektonsko-stilske, urbanističke, konstruktivno-tehničke i kulturno-povijesne vrijednosti i karakteristike vremena u kojem su nastali” (Mataić i Metež 2017: 95). Zgrade sjeverozapadnog i sjevernog bloka oko trga označene su kao objekti arhitektonsko-

ambijentalne vrijednosti, tj. kao objekti imaju “najvećim dijelom sačuvanu visoku arhitektonsko-stilsku ili urbanističku vrijednost, ali koja je djelomično izgubljena ili narušena naknadnim intervencijama” (Matanić i Metež 2017: 96).

MJERE ZAŠTITE KULTURNIH DOBARA

Unutar Kulturno-povijesne cjeline grada Karlovca, trg se nalazi u zoni urbane jezgre, tj. prostoru visoko valoriziranog prvog i drugog stupnja zaštite. Propisane mjere zaštite

predviđaju potpunu zaštitu povijesnih struktura. Sustav mjera zaštita predviđa cjelovitu zaštitu i očuvanje, i to:

“svih kulturno-povijesnih vrijednosti uz najveće moguće poštivanje tradicije i funkcije prostora i sadržaja. Na području ove zone strogo se kontrolira unošenje novih struktura i sadržaja stranih ili neprikladnih sačuvanim kulturno-povijesnim vrijednostima. Prilagođavanje postojećih povijesnih funkcija i sadržaja suvremenim potrebama može se prihvatiti uz minimalne fizičke intervencije u povijesne strukture. Prihvatljive su metode sanacije, konzervacije, restauracije, konzervatorske rekonstrukcije i prezentacije. (...) Na području ove zone sve intervencije u prostoru uvjetovane su prethodnim arheološkim i konzervatorskim istraživanjima, a svaka je podređena rezultatima provedenih istraživanja.” (Matanić i Metež 2017: 118)


KLJUČNIDIONICIIUPRAVLJANJEBAŠTINOM

Ključni odgovorni za upravljanje i nadzor kulturne baštine na Trgu bana Josipa Jelačića su Grad Karlovac kao jedinica lokalne samouprave te Konzervatorski odjel u Karlovcu kao područno tijelo stručne službe Ministarstva kulture Republike Hrvatske. Pri Gradu Karlovcu osobito je relevantna uloga Odsjeka za kulturu i kulturnu baštinu Upravnog odjela društvenih djelatnosti, utemeljenog nakon donošenja Plana upravljanja Zvijezdom

(2018.), a koji ova služba grada ima provoditi, time upravljajući revitalizacijom Zvijezde. Uz postojeće ključne aktere, relevantni su i oni čije je djelovanje planirano, tj. Karlovački kulturni klaster predviđen Strategijom kulturnog razvoja Grada Karlovca 2014.-2024. kao model ostvarivanja sinergije u kulturnom razvoju. Grad Karlovac ujedno upravlja sredstvima spomeničke rente koja se namjenjuju programima zaštite i očuvanja kulturnih dobara te za javne potrebe u kulturi. Svojim službama upravlja davanjem u zakup i na privremeno korištenje javnih površina i zemljišta u vlasništvu Grada.

Javnim prostorom Trga bana Josipa Jelačića upravlja Grad Karlovac svojim službama. Jedan od načina upravljanja jest organiziranje raznolikih manifestacija javnog karaktera. Primjetan je trend objedinjavanja raznolikih manifestacija u organizaciji Grada Karlovca, civilnog društva i inicijativa građana u krovne manifestacije poput Dana grada, pri čemu se u tom periodu na trgu postavlja festivalska, dokoličarska i sanitarna infrastruktura.

U korištenju javnog prostora trga relevantnu ulogu ima i Konzervatorski odjel u Karlovcu. Vlasnik javnog prostora trga te urbane plastike na njemu je Grad Karlovac. U trenutku provedbe analize najavljena je obnova Trga bana Josipa Jelačića po nagrađenom radu arhitektonskog ureda Penezić i Rogina arhitekti. Idejni arhitektonski projekt uređenja Trga bana Josipa Jelačića s podzemnom garažom predviđa uređenje i revitalizaciju trga, a s ciljem formiranja atraktivnog javnog prostora i “povratak uloge središnjeg glavnog trga grada Karlovca” (Penezić i Rogina 2013:32). Zgrada Oružane s dvorištem i pomoćnim zgradama u suvlasništvu je Tehničke škole Karlovac, Turističko ugostiteljske škole Karlovac i Veleučilišta u Karlovcu. U trenutku provedbe analize najavljena je prenamjena zgrade u Regionalni centar kompetencija, a ovaj projekt provodi Karlovačka županija. Zgrada crkve Svetog Nikole s dvorištem i popratnim zgradama u vlasništvu je Srpske pravoslavne crkvene opštine u Karlovcu.

Nakon obnove zgrade crkve 2007. godine, 2019. godine obnovljeno je dvorište s urbanom opremom te popratne zgrade. Zgrada Velike vojarne u vlasništvu je Karlovačke banke d.d.; zgrada je u ruiniranom stanju te nisu najavljeni projekti obnove, a izostanak namjere vlasnika da investira u objekt vidljiv je iz dugogodišnjih (neuspješnih) pokušaja prodaje. Zgrada Učeničkog doma s dvorištem i kućom vlasništvo je Učeničkog doma Karlovac

INTERPRETACIJSKI

PLAN

ANALIZA STANJAKULTURNA

BAŠTINAJAVNI PROSTOR


11


i u uporabi. Zgrade Crkve Presvetog Trojstva i franjevačkog samostana, s dvorištem, u vlasništvu je Franjevačkog samostana Karlovac koji provodi nekoliko projekata obnove i zaštite. Franjevački samostan u svojim prostorima sadrži izložbu zbirke predmeta sakralne baštine (tzv. Muzej franjevačkog samostana); ona nije zaštićena kao kulturno dobro, nije muzejska institucija, a rijetko je otvorena javnosti. Prostori ljekarne K crnom orlu vlasništvo su Karlovačke ljekarne Karlovac; uz memorijalnu ploču te interpretacijsku ploču, nema drugih interpretacijskih sadržaja s obzirom na redovitu upotrebu.

Sagledavajući upravljanje baštinom u širem smislu – trg je većinu vremena tijekom godine prazan. Pojedine dijelove javnog prostora trga koriste malobrojne i rijetke skupine građana, većinom obližnjih stanovnika te učenika Učeničkog doma. Najviše lokalnih posjetitelja ima u ljetnom periodu vezano uz gradske manifestacije. U proljetnom i ljetnom periodu trg posjećuju organizirane grupe domaćih turista (školske ekskurzije, domaći i strani odrasli turisti), koje vode lokalni turistički vodiči, ali i pojedinačni strani turisti. Međutim, relevantno je istaknuti i opetovane provale i vandalizacije crkve Svetog Nikole, kao i provale u Veliku vojarnu; korištenje trga kao parkirališta od strane građana prilikom značajnih događanja ili vjerskih proslava u gradu Karlovcu, odnosno svakodnevno korištenje Malog placa u sjevernom dijelu trga kao parkirališta.

INTERPRETACIJA KULTURNE BAŠTINE

Analiziran je jedan interpretacijski medij vezan uz Trg bana Josipa Jelačića: informativne ploče.1 Informativne ploče dio su serije informativnih ploča postavljenih i na druga kulturna dobra u užem centru grada Karlovca. Dosljednog vizualnog oblikovanja ploče i teksta, postavljene su na pročelja objekata u visini od otprilike dva metra. Ove ploče posjetiteljima predstavljaju temeljne činjenice (dataciju, stilske odlike, namjenu i upotrebu objekata). Nisu ni na koji način prilagođene ili učinjene dostupnima osobama s tjelesnim ili mentalnim poteškoćama, niti osobama s manjim tjelesnim poteškoćama. U trenutku provedbe ove analize pojedine informativne ploče su fizički nedostupne građanima i posjetiteljima kao dio mjera zaštite posjetitelja od opasnosti uslijed propadanja građevina (Oružana) ili obnove građevina (crkva Presvetog Trojstva). Konačno, pojedini objekti kulturne baštine nemaju informativne ploče, poput crkve Svetog Nikole ili javnih plastika.

Evaluirajući ih metodologijom interpretiranja baštine, možemo zaključiti da ove informativne ploče nemaju jasnu poruku. Predstavljen sadržaj nije prilagođen svim tipovima posjetitelja, nije pamtljiv, a oslovljava isključivo percipiranje faktičkih podataka, a ne emocije ili tjelesnost posjetitelja. One su fokusirane na kronologiju, uloge i namjene koje su objekti imali u prošlosti te ne naglašavaju njihove kvalitete, ne pomažu u povezivanju ljudi s kulturnom baštinom i ne prenose zanimljiva otkrića. Nadalje, prenošenjem informacija ne izazivaju reakciju posjetitelja, ne potiču ih na dublje razmišljanje, stvaranje stavova i mišljenja i ne povezuju informacije sa svakodnevnim iskustvom posjetitelja. Isto tako, informacije ne uzimaju u obzir razlike u stavovima niti tumačenjima povijesnih podataka, a poneke sadržavaju i netočnosti. Svojim tekstom one ne mogu utjecati na promjene ponašanja i navika ljudi, poticati na bivanje aktivnim građanima ili ojačati vrijednosti poput solidarnosti, demokracije i slobode.

1 Interpretacijski mediji poput vođenih turističkih šetnji turističkih vodiča, turističkih brošura i infor-mativnih materijala u drugim dijelovima grada nisu obuhvaćeni ovom analizom. Na objektima kulturne baštine na drugim mjestima u Zvijezdi postavljene su male pločice s QR kodovima, povezanima na internetske stranice. Međutim, s obzirom da ne tematiziraju kulturnu baštinu trga u užem smislu, nisu obuhvaćene ovom analizom.

ZAKLJUČCIANALIZESTANJA

Trg bana Josipa Jelačića je dio kulturno-povijesne cjeline grada Karlovca, a na njega se odnose opće mjere i obaveze sustava mjere zaštite kulturno-povijesne cjeline grada Karlovca, dok su pojedini objekti uz trg zaštićeni kao pojedinačna kulturna dobra, te se na njih primjenjuju specifične mjere zaštite. Trg i zgrade u njegovom okružju kulturna su dobra visoko valoriziranog prvog i drugog stupnja zaštite. Mjere zaštite predviđaju potpunu zaštitu kulturno-povijesnih vrijednosti uz najveće moguće poštivanje tradicije i funkcije prostora i sadržaja, s minimalnim fizičkim intervencijama u povijesne strukture, i to temeljem suglasnosti ključnih dionika.

U pogledu upravljanja i zaštite objekata u okružju trga te samog trga postoji raznolikost i nejednakost. Jedni objekti imaju jasnu namjenu te ih ključni dionici i građani aktivno koriste sukladno namjeni; drugi imaju definiranu namjenu koja će se tek ostvariti u budućnosti; treći nemaju jasno definiranu namjenu niti postoje naznake definiranja namjene u skoroj budućnosti. Ključni dionici upravljaju ovim objektima u skladu s namjenom. Nijedan od objekata nema jednoznačnu javnu namjenu, odnosno nisu javni prostori u smislu da su otvoreni i pristupačni svim zajednicama. Ključni dionici aktivni u istraživanju, interpretiranju i predstavljanju kulturne baštine poput Konzervatorskog odjela nisu uključeni u upravljanje ovim objektima, osim u vidu nadzora nad zaštitom kulturne baštine.

Trg karakterizira izostanak smislene i svrsishodne interpretacijske strukture. Postojeći interpretacijski mediji su informativnog karaktera, ne stvaraju raznolikim posjetiteljima smislenu jasnu, razumljivu, prilagođenu i emocionalno relevantnu poruku; ne izazivaju kritičku, emocionalnu ili svakodnevnu reakciju posjetitelja; ne omogućuju promišljanje, promjenu stavova, aktivističko djelovanje i jačanje vrijednosti; ne omogućuju intimno povezivanje s lokalitetom i zajednicom. Postojeći strateški dokumenti, urbanistički planovi i arhitektonski projekti lokalne i regionalne razine ne uključuju interpretacijsko planiranje.

U tom smislu, kada govorimo o stanju interpretacije baštine Trga bana Josipa Jelačića ne možemo govoriti o interpretaciji baštine, već isključivo o upravljanju baštinskim objektima sukladno propisanim mjerama zaštite.

IMPLIKACIJEANALIZESTANJAIMOGUĆNOSTI

Upravljanje kulturnom baštinom trga odražava zakonodavno ovjeren pristup baštini koji se fokusira na materijalne i spomeničke oblike baštine s ciljem održavanja baštine kao nepromjenjivog spomenika prošlosti (usp. Karlström 2013:141). Ovaj je pristup usko povezan s izgradnjom “imaginarnih zajednica” s kojima će se zajednica poistovjećivati (Banjeglav 2012/2013:51).

Važeći sustav mjera zaštite kulturnih dobara te prakse upravljanja, zaštite i obnove kulturne baštine djeluju kao moment “otuđenja baštine” iz javne sfere (usp. Braun 2015: 24-27), odnosno isključenja javnosti iz upravljanja njima. “[B]aštinski režimi ograničavaju i usmjeravaju kreativno djelovanje. Želja da se nešto očuva ograničava kulturno raznolike načine interakcije s prošlošću” (Bendix 2013:354). Ovo stvara svojevrsnu politiku i klimu nepovjerenja uslijed koje se građane preobražava u moguće prekršitelje mjera zaštite, a intervencije u objekte kulturne baštine ili u interpretaciju baštine u mjesta zločina (usp.

INTERPRETACIJSKI

PLAN

ANALIZA STANJA


Autorica fotografije: Anamarija Tonžetić

Rolshoven prema Fiedler 2015:17). Konačno, bez odgovarajućeg sustava interpretacije i aktivne participacije građana u stvaranju baštine, kulturna dobara su nositelji pamćenja svoje vrijednosti umjesto građana (usp. Banjeglav 2012/2013: 50-51), a baština se komodificira za turiste i posjetitelje. Međutim, mora li stvaranje zajednice i identiteta biti temeljeno na formulacijama “odozgo”? Mora li odnos prema građanima biti obilježen nepovjerenjem? Mogu li vlasnici i nasljednici, čuvari, zaštitnici i nadzornici kulturne baštine kao što je ona Trga bana Josipa Jelačića biti građani?

“[B]aština ne pokušava opisati svijet, ona ga mijenja” (Hafstein 2013:38). U tom smislu, može se argumentirati da je baština “snažan, ali fleksibilan jezik za polaganje prava na kulturu i prava temeljenih na kulturi” (Hafstein 2013:38). Aktivno sudjelovanje građana u stvaranju baštine može biti primjeren alat i za zaštitu i za stvaranje zajednice, odnosno alat u procesu osiguravanja i jamčenja sigurnosti zajednice kao i kulturne baštine. „Interpretiranje povijesti na društveno uključiv način nagoni nas da proširimo naše razumijevanje dijeljenog autoriteta“ (Hurley 2010:181). Ono može pomoći susjedstvima i gradovima da se razvijaju prema onim ciljevima koje sama zajednica želi i s kojima se može poistovjetiti (usp. Hurley 2010:181). U tom smislu, ono generira priče o zajednici iz zajednice, te ju usuglašava oko tvrdnje o jednakoj vrijednosti svih priča o zajednici (usp. Hurley 2010:182).

Autor kompozicije: Matej Mihalić

INTERPRETACIJSKA STRATEGIJA INTERPRETACIJSKI

PLAN

INTERPRETACIJSKA

STRATEGIJA

"Prepoznajem sebe kao

Europljanina zbog svoje

baštine."


STRATEŠKE IZJAVE

Temeljno poslanje ovog Interpretacijskog plana jest: „Interpretacijski plan Trg bana Josipa Jelačića povezuje zajednice i povezuje zajednice s njihovom baštinom“.

Temeljni principi ovog Interpretacijskog plana su: istraživanje; stvaranje; sudjelovanje; zaštita; osnaživanje; educiranje.

Temeljne vrijednosti koje prožimaju ovaj Interpretacijski plan su: uključivost; ravnopravnost; tolerancija; integracija; poštovanje; sudjelovanje.

CILJEVI

Provedbom ovog Interpretacijskog plana ostvarit će se opći cilj revitalizacije Trga bana Josipa Jelačića, tj. osnaživanja lokalne zajednice i podizanja kvalitetu života posredstvom uključivanja građana u stvaranje i upravljanje kulturnom baštinom. Provedbom ovog Interpretacijskog plana ostvarit će se njegovi specifični ciljevi:

• uspostaviti i graditi mrežu javno-civilnih partnerstava za uključivanje građana u stvaranje i upravljanje kulturnom baštinom;

• ostvariti poticajno i potpomažuće društveno okruženje za uključivanje građana u stvaranje i upravljanje kulturnom baštinom kao javnim dobrom;

• njegovati i osnaživati procese učenja i uključivanja koji će građanima pružati priliku za osamostaljivanje u utemeljenom, društveno odgovornom, građanski aktivnom i kritičkom mišljenju;

• njegovati i osnaživati procese učenja i uključivanja koji će građane uključiti u razvijanje, stvaranje i čuvanje interpretacijskih medija;

• osmisliti i graditi održivi program koji će dosljedno odgovarati na potrebe lokalnih zajednica;

• poticati i njegovati integraciju društvenog djelovanja i znanstvenih istraživanja s neposrednim društvenim okružjem u svrhu jačanja društvenog razvoja;

• poticati i njegovati međunarodno povezivanje i mobilnost stručnjaka u kulturnoj baštini, suvremenoj umjetnosti i javnim prostorima, razmjenu znanja, inovativnih metoda i primjera dobrih praksi.

Pritom, nakon sudjelovanja u provedbi i realizaciji interpretacijskih medija, građani će imati bolje razumijevanje fenomena kulturne baštine, osjećat će veću povezanost s kulturnom baštinom, imat će veću želju za sudjelovanjem u upravljanju kulturne baštine i imat će veće razumijevanje kulturne baštine kao javnog dobra.

15


INTERPRETACIJSKI

PLAN

INTERPRETACIJSKA

STRATEGIJA

STRATEŠKE

IZJAVE

VIZIJA

Provedbom ovog Interpretacijskog plana, Trg bana Josipa Jelačića bit će međunarodno prepoznat primjer dobre prakse revitalizacije zaštićenih urbanih baštinskih prostora uključivanjem građana u stvaranje i upravljanje baštinom. Djelovat će kao interpretacijski centar na otvorenom, odnosno interpretacijski prostor i kao takav biti međunarodno prepoznat primjer dobre prakse, primjer dobre i inovativne prakse aktivnog sudjelovanja građana u zaštiti i očuvanju kulturne baštine. Trg bana Josipa Jelačića bit će relevantan interpretacijski centar na otvorenom, prostor sudjelovanja ili društveni centar, interpretacijski hub koji će pružati resurse i usluge lokalnoj zajednici.

INTERPRETACIJSKI

PLAN

INTERPRETACIJSKA

STRATEGIJA

STRATEŠKE

IZJAVE

Autor: Tomislav Augustinčić

BAŠTINSKI FENOMENI TRGA BANA JOSIPA JELAČIĆA

Tijekom 18. stoljeća započela je obnova stare tvrđave jer je prethodno poplavama i požarima bila teško oštećena. Intenzivna obnova stare tvrđave započela je 1752. godine. Radovi su trajali više od 25 godina tijekom kojih je grad obnovljen, a dobio je i prvi vodovod. Tvrđava je modernizirana, a grad dobiva barokno, suvremeno lice.

Kroz prvu poznatu fotografiju Trga bana Josipa Jelačića, djelo Slovaka HINKA KRAPEKA, snimljene sa sjeverozapadnoga ugla Trga upoznajemo se s ovom transformacijom, promatrajući zgrade koje omeđuju Trg, i to pravoslavnu crkvu Svetog Nikole, zgradu Oružane i Veliku vojarnu s drvećem ispred, zdencem u središtu te dijelom tržnice (“štand”).

Fotografija Trga bana Josipa Jelačića, Hinka Krapeka

(Zbirka fotografija, fotografske opreme i pribora, GMK-KP-363/4)

TRG je kroz svoju povijest mijenjao imena: ispočetka prema aktivnostima koje su se na njemu provodile (Paraden Platz; Exerzier Platz; Haupt Platz), a potom po znamenitim

osobama (Trg bana Josipa Jelačića od 1896. do 1945. godine; Trg maršala Tita od 1945. do 1991. godine; danas Trg bana Josipa Jelačića). Trg je pravokutnog oblika, površine 8 135,60 m2 (sa stranicama 110 x 73,96 m), a procjenjuje se da može prihvatiti 25 000 ljudi. TRG je u prošlosti imao i funkciju dnevne tržnice gdje su seljaci iz okolice nudili svoje poljoprivredne proizvode. Iz tog je razloga u drugom desetljeću probijen Ruski put kroz bedeme koji je direktno povezivao središnji gradski trg s ruralnom okolicom. „Gospice“ koje su išle na plac ili u crkvu tu bi u „strogom povjerenju“ prepričavale ono „kaj se pripovijeda okolo“. Osamdesetih godina 20. stoljeća na Trgu su se održavali Dani piva kao javna manifestacija međunarodnog karaktera, kao i karlovački Fašnik. Od 2010.

godine do danas se na Trgu održava Rođendanski bal grada Karlovca.


17


INTERPRETACIJSKI

PLAN

INTERPRETACIJSKA

STRATEGIJA

BAŠTINSKI

FENOMENI TRGA

BANA JOSIPA

JELAČIĆA

Godine 1766./67. izgrađen je vodovod koji je doveo vodu na središte trga. Voda se crpila s tri izvora na Borlinu i vodila drvenim cijevima do zdenca. Zdenac je 1869. godine zamijenjen novim ZDENCEM, koji je ukrašen s četiri skulpture koje predstavljaju ili četiri godišnja doba ili četiri rijeke. Novi zdenac zatvoren je rešetkama od kovanog željeza. Tu je bio i prvi karlovački vodoskok iz 1775. godine, a bio je izgrađen i poveći bazen.

Godine 1848. Srpska pravoslavna općina započela je izgradnju doma za učenike koji se nalazio na uglu Mažuranićeve i Samostanske ulice. Sagrađena je na istom mjestu kao i kuća u kojoj je rođen zagrebački biskup Maksimilijan Vrhovac. Zgrada je završena 1854. godine. Služila je kao javna škola. Za vrijeme Prvog svjetskog rata dom je korišten kao sklonište za ratnu siročad, gdje su im pružene zaštita, skrb i obrazovanje. Za vrijeme Drugog svjetskog rata zgrada je služila kao bolnica. Kasnije je dom promijenjen iz mješovitog u isključivo za djevojčice. Godine 1981. godine internat je zatvoren jer su se dijelovi zgrade urušili tijekom čega je oštećen inventar doma. Zgrada doma obnavljana je između 1981. i 1985. Prvih šezdesetak učenika stiglo je 1983. na gotovi prvi kat zgrade. Godinu dana kasnije, dom je u potpunosti otvoren s kapacitetom od sto pedeset učenika.

VELIKA PJEŠAČKA VOJARNA nalazi se na jugoistočnoj strani Trga bana Josipa Jelačića, s čijom se gradnjom počelo 1752. godine pod vodstvom inženjera Antuna Bendla. Glavno krilo vojarne orijentirano je prema jugozapadu te je služilo za smještaj vojske, dok je jugoistočno krilo imalo gospodarski karakter u kojem su se nalazila skladišta i zatvori. Obilježje ove građevine jest da je uz Franjevački samostan prva dvokatnica u Karlovcu. Velika pješačka vojarna dominirala je trgom jer je pročelje zgrade okrenuto trgu. Izgrađena je kao prva dvokatna četverokrilna barokna palača s rastvorenim arkadnim hodnicima unutrašnjeg dvorišta, trodijelnom hodničkom podjelom iz prostora trga i širokom kolnom vežom iz sporedne Haulikove ulice. Ulaz u vežu vojarne, na stražnjem krilu (iz Haulikove), ima klasičan barokni klesani dovratnik s impostima, polukružnim lukom i zaglavnim kamenom. Barokno krovište bilo je ispunjeno zračnicama koje su dva niza probijale krovnu plohu. Namjena Vojarne nije se mijenjala sve do 1991. godine kada je postala azil za bosansko-hercegovačke logoraše te je sredinom 1990-ih dodijeljena Gradskom muzeju. Od 2007. godine ova građevina se nalazi u vlasništvu Karlovačke banke koja ju je kupila od Grada Karlovca.

ORUŽANA (Zeughaus, Arsenal, Artillerie-Zeughaus, Artillerie-Zeugs-Depot, Vojarna

13. topničkog puka, vojarna Jelačić ili Josip Kraš) je nekadašnji vojni objekt smješten u sjeveroistočnom bloku središnjeg trga (Trg bana Josipa Jelačića). Na jugoistočnom uglu sjeveroistočnog bloka koji omeđuje trg bila je već krajem 17. stoljeća podignuta stara Oružana. Projektant sadašnje građevine je Josip Stiller. Glavno pročelje nosi odlike baroknog klasicizma, stila koji je prevladavao u graditeljskoj praksi unutar Habsburške Monarhije (jozefinsko-terezijanski tip) za vladavine cara Josipa II. Od sačuvanih prostorija istočna prostrana dvorana u prizemlju je najvjerojatnije služila u svrhu skladištenja teže artiljerije. Sadržavala je radionice za vojne obrtnike, spremišta te stanove za vojno osoblje. Nakon oštećenja u Drugom svjetskom ratu eksplozija je oštetila sjeveroistočno krilo koje je u potpunosti uklonjeno tijekom obnove. Provedena je obnova glavnog pročelja, zazidani su bočni portali i uklonjena dekoracija pročelja prvog kata. Vojna funkcija je napuštena još u razdoblju prije Domovinskog rata 1980-ih godina kada je građevina služila kao skladišni prostor robne kuće ‘Tekstil’. U ratnom periodu (Domovinski rat) je korištena za potrebe Caritasa i privremenog smještaja ratnih izbjeglica. Nakon rata je građevina korištena kao privremen skladišni prostor, u istom periodu je srušen ogradni zid stražnjeg dvorišta radi potrebe parkirališta koje postoji još dan-danas.

INTERPRETACIJSKI

PLAN

INTERPRETACIJSKA

STRATEGIJA

BAŠTINSKI

FENOMENI TRGA

BANA JOSIPA

JELAČIĆA


19


LJEKARNA „K CRNOM ORLU smještena je na uglu Ulice Grgur Ninski i Trga bana Josipa Jelačića te predstavlja najstariju ljekarnu u gradu Karlovcu. Prvotna lokacija ove ljekarne je bila na križanju Banjavčićeve i današnje Radićeve ulice, a na sadašnju je lokaciju je premještena 1857. godine. Osnovana je kao vojna ljekarna te je u to doba bila šesta ljekarna u Hrvatskoj. Kroz godine je ljekarna mijenjala svoje vlasnike te je njezin najpoznatiji vlasnik bio Josip Vrbanić, ujedno i karlovački gradonačelnik koji je živio u stanu iznad ljekarne. Nacionalizacijom (1947/1948) ljekarna mijenja naziv u Gradsku ljekarnu br.1, dok je današnji naziv ljekarne: ljekarna Grgur Ninski. U Domovinskom ratu ova ljekarna je bila dežurna za cijeli grad jer je jedina imala podrumske prostorije. Djelomična renovacija je učinjena 1994. kada su restaurirani namještaj i pločice, a uskoro bi trebala započeti i restauracija zidova i prozora.

SABORNA CRKVA SVETOG OCA NIKOLAJA / SVETOG NIKOLE je glavna i najveća pravoslavna crkva u Karlovcu. Crkva je djelo arhitekta Josipa Stillera, građena od 1785. do 1787. u stilu kasnobaroknog klasicizma ili funkcionalizma karakterističnog za vladavinu Josipa II. Ona je jedinstveno umjetničko djelo, nastalo u trenutku transformacije središnjeg gradskog prostora u trg, a vojne utvrde u grad. Nastala je nakon Patenta o toleranciji (1781., Toleranzpatent) Josipa II., odnosno u duhu reforme i prosvjetiteljstva. Njezina izgradnja prvi je znak tolerancije i prihvaćanja i poticanja multikulturalnosti i multikonfesionalnosti u gradu Karlovcu, usidren u središte grada kao iskaz nastojanja podizanja kvalitete života i ljepote javnih prostora, s njom upisanom željom gradskih magistrata “da bude na ukras gradu”. Izgrađena donacijama pravoslavnih građana Karlovca te grčkih i srpskih trgovaca iz Trsta, po uzoru na Crkvu Sv. Nikole u Segedinu, predstavlja upornost i ustrajnost u kulturnom bogatstvu grada. Povijest njezina nastanka i izgradnje živo odražava aktivnu uključenost Karlovca u europsku baštinu (sakralne) arhitekture, tolerancije i uključivanja te nebrojene povijesne veze Karlovca s Europom. Njezin zvonik ucrtan je u donje polje grba grada Karlovca. Srušena je 1993. godine, a obnovljena je 2007. godine.

CRKVA PRESVETOG TROJSTVA S FRANJEVAČKIM SAMOSTANOM nalazi se na lokaciji originalne crkve izgrađene istovremeno s gradnjom karlovačke tvrđave. Originalna niska renesansna crkva Presvetog Trojstva izgorjela je u velikom požaru 1692. godine, nakon kojeg je uslijedila obnova i gradnja, urešavanje i opremanje crkve i samostana koje će trajati narednih tri i pol stoljeća. Nazaretska kapela u crkvi jedini je preživjeli objekt iz tog požara. Danas, Crkva Presvetog Trojstva svojim oblikovanjem predstavlja jednu od najvrednijih baštinskih fenomena, odražavajući u i na sebi promjene vremena, a svojim baroknim, klasicističkim i kasnim romantičkim (neorenesansnim) stilskim odlikama ukazuje na bogatstvo kulturne baštine grada Karlovca. Predstavlja jedan od simbola aktivne uključenosti u europske tekovine, odnosno povijesnih i umjetničkih veza Karlovca s Europom, te iskaz nastojanja mnogobrojnih pojedinaca i zajednica za uljepšavanje zajedničkog prostora. Crkva čuva doprinose nebrojenih hrvatskih i stranih umjetnika (M. Cusse, S. Šoman, F. P. Godler, I. Ahmetov, I. Gosar, B. Dorotić, I. Milavec, M. Wood), te kao takva predstavlja jedinstvenu riznicu (sakralnih) umjetničkih djela. Zvonik crkve, djelo J. Stillera, vjerojatno je najviši i najveći barokni zvonik u Hrvatskoj. Osobito samostan svjedoči o različitim ulogama franjevaca u lokalnoj zajednici i interakcijama s lokalnom zajednicom, također sadrži mnogobrojne dokaze o povijesti grada Karlovca.

KUŽNI PIL, odnosno ZAVJETNI KIP BLAŽENOJ DJEVICI MARIJI prvi je i najstariji

javni spomenik u javnom prostoru grada Karlovca. Nastao je 1691. godine, a izvorno je postavljen na mjesto zdenca i ograđen željeznom ogradom. Kip, inspiriran djelom Berninija, bio je jedini javni spomenik na trgu. Potporom gradskog poglavarstva i donacija građana 1906. godine Kužni pil upotpunjen je trodijelnim postamentom s posvetom na latinskom i hrvatskom, djelom lokalnog klesarskog majstora Karlovčanina Rudolfa Neuholda.

TIJELO ZA ISTRAŽIVANJE GRADA / SPECIFIČAN INTERPRETACIJSKI MEDIJ

„Naša nas baština povezuje.“

Ovim Interpretacijskim planom obuhvaćene su tri baštinske interpretacijske cjeline: sakralna, vojna i građanska baština Trga bana Josipa Jelačića u Karlovcu. Ove interpretacijske cjeline ne obuhvaćaju sve fenomene kulturne baštine Trga bana Josipa Jelačića. Svakoj od triju baštinskih cjelina pripisana je jedna interpretacijska tema koje su objedinjene u jednom središnjem specifičnom interpretacijskom mediju. Ovaj specifičan interpretacijski medij osmišljen je da odgovara baštinskim cjelinama Trga bana Josipa Jelačića. Njihovoj realizaciji se može pristupiti specifično osmišljenim programima i projektom čija bi se realizacija omogućila različitim izvorima nacionalne i međunarodne financijske potpore, a koji je baziran na međunarodnim suradnjama i razmjenama, razvoju inovativnih metodologija, poticanju suvremene kulturne produkcije i nezavisne kulture te aktivnom uključivanju građana. U realizaciji ovog interpretacijskog medija aktivno bi se uključilo zajednicu u svim ključnim fazama: izradu projektne prijave, razradu elaborata, komunikaciju s nadležnim gradskim i konzervatorskim službama, žiriranje prijedloga realizacije, te samu izradu interpretacijskog medija. Interpretacijski medij će tako biti community art, umjetnička praksa koja se temelji i nastaje u dijalogu, interakciji i sudjelovanju zajednice. Uključivanjem zajednice građana u sve aspekte planiranja i realizacije ovog interpretacijskog medija ne samo da će se zajednicu angažirati oko kulturne baštine već će se aktivno djelovati na prisvajanju kulturne baštine.

KLASIFIKACIJA:

Interpretacijska infrastruktura: interpretacija na otvorenom; umjetnička instalacija; privremena i/ili trajna instalacija.

INTERPRETACIJSKI

PLAN

INTERPRETACIJSKA

STRATEGIJA

TIJELO ZA

ISTRAŽIVANJE

GRADA/specifičan

interpretacijski

medij

"Naše se različitosti

ovdje susreću u harmoniji."

"Našu zajedničku

baštinu stvaramo zajedno."

"Ovdje su svi dobrodošli."


21


OPISMEDIJA:

Trg kao zbirni fenomen sastoji se od značajnih i vrlo intrigantnih pojedinačnih fenomena koji ga okružuju. Pojedinačni fenomeni se mogu pojedinačno sagledati iz različitih uglova, međutim tako prikazuju ipak samo jedan moment ili dio šire perspektive. Sagledavanjem pojedinačnih fenomena u kontekstu te sagledavanjem konteksta šire se svjetonazori, nestaju predrasude i ograničenja, osvještavaju se mnogobrojne veze i međusobni odnosi, uloge, značenja i značaji, dijele se i isprepliću istine i stajališta, jačaju i osnažuju se međusobne veze.Ovim interpretacijskim medijem želi se ostvariti osjećaj gradacija u značaju, snazi, veličini, sveobuhvatnosti, u artikulaciji veza pojedinačnih fenomena, vizualizaciji pojedinačnih fenomena, odaslanim porukama. Žele se postići prizor, osjećaj i klima oslobađanja, umirivanja, ohrabrivanja, osnaživanja i obećavanja. Ovaj interpretacijski medij iznosi ključnu poruku: „Naša nas baština povezuje.“Interpretacijski medij bio bi interaktivna urbana umjetnička instalacija inspirirana spomen-obilježjem Gordanu Ledereru Slomljeni pejzaž, djelo arhitektonskog ureda NFO, postavljena 2015. godine. Uz ove opće smjernice, pojedinosti i oblikovanje samog medija te mogućnosti daljnjeg vizualnog i umjetničkog unapređenja bili bi prepušteni umjetnicima koji bi sudjelovali u javnom otvorenom natječaju.Interpretacijski medij sastojao bi se od kružnice fiksirane u tlo, izrađene od trajnih i izdržljivih, ekološki odgovornih materijala. Kružnica bi bila unutarnjeg promjera 2 metra, s vanjskim obodom visine 0,25 metara a širine 0,5 metara. Kružnica bi bila pomična po vertikalnoj osi, omogućujući posjetiteljima da je usmjeravaju, te pomična po horizontalnoj osi na način da je posjetitelji mogu „razdvojiti“ i „proširiti“ iz jednog kruga u dva polukruga. Instalacija bi bila primarno postavljena na lokaciju tako da odražava kut i perspektivu prve fotografije Trga bana Josipa Jelačića fotografa Hinka Krapeka. Interpretacijski medij tako bi simbolizirao fotografsku leću Hinka Krapeka, istovremeno predstavljao objekt ili korpus za istraživanje i dokumentiranje baštine. Međutim, interakcijom s instalacijom u vidu usmjeravanja kružnice po vertikalnoj osi i izvlačenjem umetaka omogućit će da građani biraju i usvajaju nove perspektive i značenja pojedinih informacija o baštinskim fenomenima. Na taj način posjetitelji će aktivno istraživati željeni fenomen. Bez obzira na odabran početni kut gledanja i usmjerenje, interpretacijski medij će pružiti uvid u „cjelovitu sliku“ kulturne baštine trga, a time i Karlovca i Europe, predstavljajući time sjecište u mreži veza, fokalni punkt sinergije utjecaja i uloge baštine i trga u prošlosti. Na vanjskim stranama brida kružnice, do visina dostupnih posjetiteljima, nalazit će se interaktivni elementi, tj. providne interpretacijske ploče od laganog materijala s ručkama umetnute u kružnicu, ali postavljene na klizne nosače, tako da se s lakoćom mogu izvući iz vanjskih bridova. Izvlačenjem interpretacijskih ploča osigurat će se efekt otkrića za posjetitelje. Na interpretacijske ploče će se sitotiskom aplicirati interpretacijski tekst. Odabirom providnih ploča s apliciranim tekstom ostvarit će se učinak da će interpretacija djelovati kao palimpsest, tj. sloj interpretacije kroz koji je vidljiv originalni fenomen. Na ovaj način interpretacijski tekst neće biti nametljiv niti će zakrivati originalni baštinski fenomen. U oblikovanju interpretacijskih ploča će se posebice obratiti pozornost da osim interpretacijskog teksta sadrži vizualne elemente, koji odgovaraju samom tekstu, a koji će upućivati na pojedine elemente u arhitektonskom oblikovanju građevina kako bi se implicitno objasnile njihove umjetničke vrijednosti i povezanost. Ove interpretacijske ploče bit će postavljene u tri koncentrična kruga, svaki adresirajući baštinske cjeline – jedan sakralnu baštinu, drugi građansku baštinu, treći vojnu baštinu. Svaka kružnica interpretacijskih ploča predstavlja jednu baštinsku cjelinu. Na taj način, smještajući sve tri baštinske cjeline trga u jedan interpretacijski medij naglasit će se povezanost i nerazdvojivost različitih baštinskih fenomena u jednom mjestu, odnosno uloga trga kao


objedinjavajućeg i povezujućeg elementa za raznolike zajednice u gradu Karlovcu. U oblikovanju ovih interpretacijskih ploča i njihovog tekstualnog sadržaja ključne vodilje su gradacija i povezivanje. Sadržaj za različite dobne i ciljane skupine gradirao bi se odozdo nagore: interpretacijske ploče i tekst za najmlađu publiku bit će postavljeni najniže na obodu, popraćeni slikovnim materijalima, a tekstovi prilagođeni drugim dobnim skupinama naviše uz brid. Izvlačenje interpretacijskih ploča omogućilo bi posjetiteljima postepeno otkrivanje fenomena kulturne baštine; gradirajući od činjenica prema značenjima, interpretacijski tekst bi proširivao početne informativne konstatacije o baštinskom fenomenu prema podrobnijem razumijevanju i otkrivanju dublje istine o fenomenima. Interpretacijske ploče i tekst na njima bit će oblikovane tako da se baština pojedinog fenomena povezuje s drugim fenomenima i baštinskim cjelinama. Svaka interpretacijska ploča bila bi označena taktilnim oznakama da slijepe i slabovidne osobe prepoznaju da se mogu izvlačiti, a na ploči ispod teksta bi bio tekst na Brailleovom pismu. Interpretacijske ploče i njihov tekst stoga bi odražavao ključne poruke: „Ovdje su svi dobrodošli,“ „Naše se različitosti ovdje susreću u harmoniji,“ i „Našu zajedničku baštinu stvaramo zajedno.“Unutarnji bridovi bit će oblikovani tako da omogućuju razvoj i proširenje ovog interpretacijskog medija te povezivanje njime interpretirane baštine s drugom baštinom Zvijezde kroz tri podelementa ovog interpretacijskog medija. Ovi podelementi predstavljaju ujedno tri smjera programskog razvoja ovog interpretacijskog medija te odgovaraju na ranije predstavljene tri poruke. Prvo, bit će predviđeni utori za privremeno postavljanje tematski smislenih i sadržajem društvenim događanjima prigodnih interpretacijskih ploča, oblikovanih sukladno definiranom vizualnom identitetu interpretacijskog medija, a koje će posjetiteljima na smislen i svrsishodan način predstavljati interpretaciju drugih baštinskih fenomena grada. Ove interpretacijske ploče nastajat će kroz programe uključivanja zajednice u istraživanje, interpretiranje i predstavljanje kulturne baštine. Nadalje, bit će predviđen oplatom prikriven prostor za prigodno kratkotrajno dodavanje multimedijalne opreme poput zvučnika, slušalica i projektora. U programskom razvoju interpretacijskog medija stvarao bi se tzv. „Arhiv glasova“, tj. digitaliziran arhiv istraživački sakupljenih svjedočanstava i naracija građana te iskaza društvenog sjećanja (oral history),

kao i arhiv istraživački sakupljenih snimki zvučnog krajolika (soundscape) prošlosti i

sadašnjosti trga. Građane će se uključiti u razvoj interpretacije provedbom pojedinačnih, ali i skupnih intervjua s unaprijed pripremljenim pitanjima (strukturirani intervju) koji će biti usmjereni prema istraživanju i isticanju povijesnih momenata kao i zanimljivosti vezanih uz pojedinačne fenomene, ali i cjelovit Trg. Sagledavanjem perspektiva i interesa različitih dionika potencirat će se njihova uključenost u proces razvoja interpretacije kulturno-povijesne baštine. U sklopu prigodnih javnih manifestacija u sam interpretacijski medij bi bili postavljeni zvučnici i/ili slušalice za javno emitiranje snimki; mimo tih manifestacija, na unutarnji brid bi se postavila metalna pločica sa QR-kodom koji bi vodio na matičnu internetsku stranicu ili aplikaciju Arhiv glasova, a posjetitelji će na njoj moći mogli odabrati između nekoliko opcija: (1) poslušati snimke prošlosti; (2) istražiti zvučni rječnik; (3) doprinijeti arhivu. Odabirom opcije „Poslušaj snimke prošlosti“ reproducirale bi se radijske snimke, snimke intervjua, snimke dramskih izvedbi književnih i novinskih tekstova itd. te umjetničke snimke koje generiraju zvučnu percepciju raznolikih prošlih uloga trga. Odabirom opcije „Istraži zvučni rječnik“ otvorila bi im se stranica koja bi nudila alat poput Google Translate ili Rosetta Stone, na kojem bi posjetitelji mogli odabirati imena različitih objekata na trgu ili pojmove, a koji bi im nudio prijevod na njihov jezik s odgovarajućom audio snimkom izgovora, osobito za jezike različitih naroda Habsburškog carstva (njemački, hrvatski, slovenski, mađarski, talijanski, srpski, rumunjski, češki, slovački, rusinski, ukrajinski, ruski, poljski, romski itd.). Konačno, odabirom opcije „Doprinesi arhivi“ posjetitelji bi mogli snimiti zvučni zapis u kojem izražavaju određenu poruku, snimaju zvukove na trgu ili sami pokušavaju prevesti određene pojmove.

INTERPRETACIJSKI

PLAN

INTERPRETACIJSKA

STRATEGIJA

TIJELO ZA

ISTRAŽIVANJE

GRADA/specifičan

interpretacijski

medij


23


Sam interpretacijski medij bio bi prenesen u digitalnu sferu, u vidu posebne matične internetske stranice koja bi bila interaktivna i koja bi služila kao hub za aktualna istraživanja raznolikih aspekata kulturne baštine grada Karlovca od strane građana i stručnjaka, ali i turističkih posjetitelja.

INSPIRACIJA:

Osim što je ovaj interpretacijski medij vizualno inspiriran spomen-obilježjem Slomljeni pejzaž, ima tri izvorišta inspiracije.Hinko Krapek rodio se u Brnu u Češkoj. Fotografijom se započeo baviti 1869. godine u Mariboru; 1880. godine otvara fotografski atelje u Zagrebu, a od 1884. do 1897. godine živi i radi u Karlovcu. Za svoj rad Krapek je više puta bio nagrađivan. Njegova fotomonografija Grad Karlovac i njegova okolica iz 1889. godine prva je fotomonografija Karlovca. Upravo je on snimio i u tu fotomonografiju uvrstio do sada prvu poznatu fotografiju Trga bana Josipa Jelačića. Kutom snimanja, dimenzioniranja i odabirom prizora, doima se da je Krapek, kao stranac, kao “drugi” u gradu, želio prikazati one koje je prepoznao kao “druge”, te ponuditi drugačiju perspektivu na trg i grad Karlovac: istaknuti grad u kojem su svi dobrodošli. U tom smislu, ovaj interpretacijski medij odražava ne samo ovu perspektivu grada u kojem su svi dobrodošli već i poruku da „naša nas baština povezuje“ – povezuje u zajednicu, povezuje s drugim zajednicama, povezuje s Europom.Nadalje, prijedlog interpretacijskog medija inspiriran je umjetničkim instalacijama i intervencijama koje su, ako i nisu izravno adresirale kulturnu baštinu trga, doprinosile propitivanju odnosa prema javnim prostorima i baštini, reinterpretiranju značenja trga kao javnog prostora te pretvaranja trga u javni galerijski prostor. U sklopu projekta Nova

kultura_Hibridni grad 016. (KA-MATRIX - Udruga za društveni razvoj) na trgu je postavljena

interaktivna instalacija Dnevni boravak zlata vrijedi (2016) s ciljem davanja nove namjene prostoru i ukazivanja na način odnošenja prema javnom dobru; u sklopu projekta Nova kultura_Hibridni grad 017. (KA-MATRIX) na trgu je organizirana open-air izložba Staklo-

plastika s radovima kipara Marina Marinića, interaktivni galerijski koncept Kunststation / Kulturna stanica, novomedijska intervencija Red Square te instalacija Karlovački likovni krug. Udruga PUNKT iz Zagreba 2018. i 2019. godine provodila je projekt Grad na

drugi pogled. Dok su umjetnička djela nastala u prvoj godini rezultirala novomedijskim instalacijama predstavljenim u Galeriji Zilik, 2019. godine umjetničke intervencije postavljene su i izvedene u javnom prostoru. Za trg bana Josipa Jelačiča relevantne su bile instalacije Pitanje promjene (Valerija Djanješić) na Zdencu i zvučna instalacija Radovi

(Tanja Vujasinović) u zgradi Oružane.Prostor trga navodi nas da promatramo, čitamo i osluškujemo što nam građevine, sada napuštene i prepuštene prolazu vremena, imaju za ispričati. Ovim načinom ne bježimo od sadašnjeg derutnog stanja građevina, nego dajemo do znanja kako je nekada bilo i naglašavamo trenutnu situaciju. Ideja je evocirati prošlost, ali i propitivati sadašnjost.

MOTIVACIJA:

Razlozi odabira tema uvjetovani su povijesnim razvojem Trga. Trg je bio najvažnije mjesto u gradu. Osim što je bio geometrijsko središte Zvijezde, na njemu su se nalazile neke od najvažnijih zgrada za grad. U vojarnama su živjeli vojnici i časnici bez obzira na razdoblje i režim. Bio je središte društvenog i vjerskog života rimokatolika i pravoslavaca. Učenički dom bio je središte života za učenike, a od pedesetih godina 20. stoljeća pružao je utočište uglavnom ratnoj siročadi, omogućivši im integraciju u društvo i dajući im na važnosti

smještajem u zgradi na glavnom gradskom trgu. Isto tako, plac nije bio samo mjesto gdje su se mogli kupiti svježi poljoprivredni proizvodi, već i mjesto gdje se moglo sresti susjede, poznanike i prijatelje, porazgovarati ili odmoriti u hladu drveća, dok se na zdencu mogla utažiti žeđ izvorskom vodom najbolje kvalitete. Izgradnja crkava različitih denominacija na istom trgu nastojanje je tadašnje državne politike oko pomirenja, suradnje, zbližavanja i jedinstva temeljenog na ravnopravnosti i zajedničkom zalaganju za mir i opće dobro, vojarne u kojima su bili smješteni vojnici i časnici različitih nacionalnosti iz raznih dijelova tadašnje Monarhije, Učenički dom koji mladima već generacijama nudi sigurno utočište u kojem se mogu slobodno razvijati i učiti. To je mjesto koje mladima daje priliku da se izraze, uključe i stvore nešto svoje. Plac koji je nudio razmjenu i naglašavao ovisnost

ruralnog i urbanog, zdenac koji je svima omogućavao da ugase žeđ, a simbolizira izvor života. Interpretacijskim medijem želi se postići oživljavanje ovog središnjeg gradskog trga, prevladavanje osjećaja nelagode zbog veličine prostora bez sadržaja, upućivanje na razumijevanje prošlosti, poticanje inkluzivnosti, međusobnog poštivanja i razumijevanja, multikulturalnosti, višeznačja, različitih perspektiva te cjelovitosti.

INTERPRETACIJSKI

PLAN

INTERPRETACIJSKA

STRATEGIJA

TIJELO ZA

ISTRAŽIVANJE

GRADA/specifičan

interpretacijski

medij


25


Autorfotografije:IgorBeketić Autor fotografije: Igor Beketić

PRIMJERINTERPRETACIJSKOGTEKSTA:

Primjer1:

(A)

Ovo je crkva sv. Nikole.Ovo je pravoslavna crkva sv. Nikole.Ovo je pravoslavna crkva sv. Nikole graditelja Josipa Stillera.Ovo je pravoslavna crkva sv. Nikole graditelja Josipa Stillera koju je izgradila malobrojna ali bogata srpska zajednica 1786. godine.Ovo je pravoslavna crkva koja živi u miru sa svojim susjedima.

(B)

IMAŠ LI BRATA ILI SESTRU?Imam i ja! Moj stariji brat je Mađar - Sveti Nikola u Szegedu. Moj mlađi brat je Riječanin - Sveti Nikola u Rijeci! I zamisli, imamo isto ime! A imamo i rođaka - zvonik Presvetog Trojstva ondje na drugoj strani trga!”

Primjer2:

(A)

Ovo je crkva Presvetog Trojstva.Ovo je katolička crkva Presvetog Trojstva.Ovo je katolička crkva Presvetog Trojstva graditelja Josipa Stillera.Ovo je katolička crkva Presvetog Trojstva koja se započela graditi 1579. kad i karlovačka utvrda, a koju je preuredio graditelj Josip Stiller. Ovo je katolička crkva koja živi u miru sa svojim susjedima.

(B)

“KOLIKO JE SATI?“Ako vi nemate sat - ne brinite! Na zvoniku crkve Presvetog Trojstva je sat koji vjerno tik-tak kucaka minutu po minutu već 146 godina!A ako još niste naučili ili su vam brojke i kazaljke presitne - isto ne brinite. Zvona u zvoniku zvone jednom za 15 minuta, dvaput za 30 minuta, triput za 45 minuta, a četiriput za puni sat!”

(C)

“Austrijanac Wendelin Jakob Jäger najpoznatiji je izrađivač velikih ura u 19. stoljeću. Podrijetlom iz Tirola, gdje je izučio zanat u radionici svog oca sa svojim bratom, otvorio je svoju vlastitu radionu u Innsbrucku. Ovaj velikourar bio je jedan od najpoznatijih urara u cijeloj Austro-Ugarskoj Monarhiji, a priznanja i narudžbe za njegove kuckave kreacije dolazile su čak i iz Amerike! Njegova slava i uspjeh bili su toliki da je 1874. godine od cara Franje Josipa I. primio Zlatni križ za zasluge s krunom - najviše civilno odlikovanje u Austro-Ugarskoj Monarhiji. Tijekom svojeg života proizveo je preko stotinu velikih satova, a čak osam narudžbi je bilo za crkvene zvonike u Hrvatskoj, Slavoniji i Dalmaciji. ”


OPĆI INTERPRETACIJSKI MEDIJI

Opći interpretacijski mediji osmišljeni su da se mogu prilagoditi raznolikim fenomenima kulturne baštine zaštićene kulturno-povijesne cjeline grada Karlovca, tj. „Zvijezde“, a njihova realizacija se može osigurati kroz projekte u području mladih i području kulture omogućene različitim izvorima financijske potpore za projekte. Oni bi odrazili odabrane poruke predstavljene u ranijem poglavlju. Međutim, ključno za njihovu realizaciju jest aktivno sudjelovanje građana.

INTERAKTIVNA MODULARNA URBANA OPREMA INTEPRETATIVNOGSADRŽAJA

OPĆIINTERPRETACIJSKIMEDIJ1

Interpretacijska infrastruktura: interpretacija na otvorenom; sustav urbane opreme; privremena i/ili trajna instalacija

OPIS:Interaktivna modularna urbana oprema sastoji se od serije urbane opreme, namijenjene da se koristi kao sjedeći elementi (stolice i/ili klupe) ili druga oprema (stolovi, stolovi za igru itd.), koja se sastoji od skupa elemenata u formi kocke, dimenzija 50 cm x 50 cm x 50 cm, izrađenih od drva ili drugog lakšeg materijala, obrađene glatke površine i rubova da ne predstavljaju sigurnosni rizik za zdravlje, poželjno zlatne boje s crnim tekstom. Na dvije bočne stranice kocke nalazio bi se kratki interpretacijski tekst - jedan za djecu i mlade, a drugi za odrasle (v. niže).Modularna oprema postavila bi se u javnom prostoru, na pješačke nogostupe ili kolnike u pješačkim zonama, uz drvorede ili u parkove i to u neposrednoj blizini ili unutar baštinskih fenomena/kulturnih dobara. Odabir pozicije vodio bi se urbanom analizom i to na lokacijama na kojima nedostaje urbana infrastruktura, gdje postoji primjetno spontano okupljanje građana ili se želi potaknuti takvo okupljanje, odnosno na lokacijama gdje se želi privremeno zaustaviti posjetitelje. Građani posjetitelji će moći sami “stvarati” urbanu opremu koja će odgovarati njihovim potrebama - bilo sjedeću opremu (stolice i klupe), male stolove za igru, pa čak i nenametljivu opremu za sportske aktivnosti (npr. golovi, “kuće” za igru lovice i sl.). Ova interaktivna modularna urbana oprema bi mogla biti postavljena ispred ili u sklopu prostora pojedinih baštinskih objekata, a koja bi oblikovanjem mogla biti prilagođena da odgovara na određene baštinske cjeline, relevantne teme ili samom objektu.

INSPIRACIJA:Inspiracija za oblikovanje interaktivne modularne urbane opreme proizlazi iz granitnih kockica kojima su popločene stepenice zdenca u središtu trga, ona evocira nekadašnje popločenje pojedinih elemenata partera trga, planirano oblikovanje partera u projektima preoblikovanja partera trga te barokne cigle kao temeljni građevni element baroknih objekata.

INTERPRETACIJSKI

PLAN

INTERPRETACIJSKA

STRATEGIJA

OPĆI

INTERPRETACIJSKI

MEDIJI


27


CILJANASKUPINA:Odabranim materijalima, načinom izrade i provedbom sigurnosnih mjera ovaj bi interpretacijski medij bio namijenjen različitim ciljanim skupinama, i to:

• djeci predškolske dobi i djeci školske dobi - u svrhu igre i prvog upoznavanja s kulturnom baštinom te razvijanja motoričkih i kreativnih vještina;• odraslima, stanovnicima grada;• posjetiteljima (turistima) iz Hrvatske;• uz odgovarajuću adaptaciju, i stranim turistima.

INTERPRETACIJSKEPLOČE

OPĆIINTERPRETACIJSKIMEDIJ2

Interpretacijska infrastruktura: interpretacija na otvorenom; sustav urbane opreme; interpretacijske ploče

OPIS:Ove interpretacijske ploče bit će kružnog oblika, predloženog promjera 30 cm a širine 3 cm, od providne plastike, oblikovane poput leća za dijagnosticiranje dioptrije, postavljene na decentne nehrđajuće nosače na odabrana mjesta na pročeljima kuća i baštinskih objekata, s obrubom i „ručkom“ obojane u definirane boje za određenu baštinsku cjelinu baštine grada Karlovca koja bi isticala i činila vidljivom providne interpretacijske ploče.Na interpretacijskim pločama probranim fontom i bojom ispisat će se kratak interpretacijski tekst za konkretni baštinski fenomen. Temeljni cilj ovih interpretacijskih ploča jest detaljnije istraživanje i fokusiranje raznolikih baštinskih fenomena te omogućavanje povezivanja i identificiranja građana s njihovom baštinom i osnaživanja njihovih identifikacija. Interpretacijski tekst na njima sastojat će se od dva dijela: prvi, koji će adresirati baštinskog fenomen, te drugi, koji će interpretirati i osobne povijesti i osobne baštine njihovih stanovnika i korisnika. U tom smislu, osim što bi interpretacijska ploča sadržavala kratku interpretaciju o samoj kulturnoj baštini, sadržavala bi kratku tekstualnu interpretaciju o raznolikim značajnim događajima, kuriozitetima i zanimljivostima, odnosno obiteljskim i životnim pričama stanovnika i korisnika tih objekata. Stanovnici i korisnici tih objekata bi sudjelovali u izradi interpretacijskog teksta. Bogatstvo raznolikih slojeva značenja pojedinog objekta prikazat će se: ili izradom i dodavanjem nove interpretacijske ploče na nosače, čime bi se zbog providnosti plastike istovremeno vidjelo više slojeva baštine, ili tako da se na vizualno distinktivan način prikažu različiti slojevi interpretacijskih tekstova.

INSPIRACIJA:Prijedlog interpretacijskog medija temeljen je na plavim plaketama (eng. blue plaque) kao sustavom informiranja o baštini u Ujedinjenom Kraljevstvu, koje markiraju i komemoriraju povezanost pojedine lokacije sa slavnom osobom, značajnim događanjem ili starijom građevinom na tom mjestu. Plave plakete su prepoznatljiv unificiran sustav interpretacijskih i informativnih plaketa, a koje ovisno o izvedbi funkcioniraju ili kao informativne ploče ili kao interpretativne ploče. Svojim oblikovanjem su istovremeno prepoznatljive i raznolike, ali također nenametljive. Nadalje, svojim oblikovanjem dovoljno su podatne za dodatna specifična tematska oblikovanja. Konačno, inspiracija za oftamološke leće za dijagnosticiranje dioptrije proizlaze iz kreativnog procesa izrade

interpretacijskog plana, tijekom kojih se istaknula ideja „leća“ koje šire i izoštravaju priču, odnosno nude širi ili uži okvir (kontekst) za promatranje baštinskog fenomena. Na taj način ove interpretacijske ploče temeljile bi se na strategiji da kod posjetitelja izazivaju čuđenje i promišljanje na koji način se njihova osobna baština povezuje s kulturnom baštinom zajednice te koliko je raznolikih priča sadržano u baštinskim objektima.

CILJANASKUPINA:Ciljana skupina ovog interpretacijskog medija su turistički posjetitelji grada Karlovca.

POVIJESNI MEME KUTAK

OPĆIINTERPRETACIJSKIMEDIJ3:

Interpretacijska infrastruktura: interpretacija na otvorenom i/ili interpretacija u zatvorenom; umjetničke instalacije; interpretacijska ploča / umjetnička instalacija.

OPIS:Na uglu između Franjevačkog samostana i Velike vojarne bi se smjestio meme corner, kutak za memove. U njemu bi se na nosače (bilo klizne nosače ili u vidu fotoalbuma) objesile fotografije Josipa II., bilo da su tiskane na platnu, plastici ili na FOREX-pločama. Činjenice o životu Josipa II. i njegovim postupcima tijekom vladavine bili bi pretvoreni u meme, odnosno predstavljeni na humorističan način. Osim humora u ovim memeovima, sam nosač bi bio humorističan; ili u vidu predimenzioniranog fotoalbuma ili u vidu kliznih nosača koji podsjećaju na „story“ alate popularnih društvenih mreža. U tom smislu, memeovi bi se listali ili kao fotografije u fotoalbumu ili kao svojevrsni osamnaestostoljetni Facebook story. Ključno za realizaciju jest omogućavanje građanima i posjetiteljima da sami upisuju tekst te da tako dalje razvijaju ovaj interpretacijski medij i na jednostavan način sudjeluju u interpretiranju baštine.Međutim, ovaj humoristični i interaktivni interpretacijski medij moći će se prilagoditi i mnogobrojnim drugim baštinskim fenomenima i poznatim ličnostima te se prigodno postaviti i u drugim mjestima.

INSPIRACIJA:Poanta meme cornera je da na zabavan način posjetitelji saznaju činjenice o aktivnostima Josipa II. na Trgu bana Jelačića i o njegovim aktivnostima prilikom posjete Karlovca, općenitim činjenicama koje se tiču njegove vladavine.

CILJANASKUPINA:Ciljana skupina ovog interpretacijskog medija su mladi te strani turistički posjetitelji grada Karlovca.

INTERPRETACIJSKI

PLAN

INTERPRETACIJSKA

STRATEGIJA

OPĆI

INTERPRETACIJSKI

MEDIJI


29


HORIZONTALNI PRIORITET 1:

AKTIVNOSUDJELOVANJEGRAĐANAUKULTURNOJBAŠTINI


KULTURNA BAŠTINA KAO JAVNO DOBRO

INTERPRETACIJSKI

PLAN

INTERPRETACIJSKA

STRATEGIJA

HORIZONTALNI

PRIORITET 1

HORIZONTALNI

PRIORITET 2


PROŠIRENJEULOGAKLJUČNIHDIONIKA:POROZNOST,OTVORENOST,INOVATIVNOST


REDEFINIRANJEZAŠTITEIOČUVANJABAŠTINEKAOSKRBIIOSIGURAVANJA SIGURNOSTI BAŠTINE

Jedinice lokalne

samouprave i nadležne

službe skrbe za interpretacijske

medije

skrbe za interpretacijske

medije

Nositelji projekta skrbe za interpretacijske medije

skrbe za interpretacijske medije

stvaraju interpretacijske

medije

osiguravaju dostupnost

interpretacijskih medija

sudjeluju u popravljanju


vandalizaciju ili


("udomljuju") interpretacijske medije


31


LITERATURA

(A) IZVORI ZA OPISE FENOMENACVITANOVIĆ, Đurđica. 1898. „Crkva sv. Nikole u Karlovcu. Arhitektonske i ikonografske odlike“. U Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 12/13: 273-275.GURSKY, Zlatko. Karlovac. Panorama jednog vremena. Karlovac: RKT Župni ured sv. Tri Kralja.KARNIČIĆ, Slavko. 2004. Tržnice u Hrvatskoj. Jučer, danas, sutra. Zagreb: Udruga hrvatskih tržnica.KASUNIĆ, Manuela, ur. 2015. Partnerstvo za Zvijezdu. Zagreb: KA-MATRIX – Udruga za društveni razvoj.MIHALIĆ, Matej. 2018. “Novi prostorni identitet grada Karlovca: interpolacija od 1930ih do 1960ih godina”, diplomski rad.

MIHALIĆ, Matej. 2019. „Hommage Josipu Stilleru“, aktivirajkarlovac.net, 17.05.2019. Izvor: http://aktivirajkarlovac.net/2018/05/u-pocast-josipu-stilleru/. Posljednji posjet: 13.09.2019.LOPAŠIĆ, Radoslav. 1895. Oko Kupe i Korane. Mjestopisne i poviestne crtice. Zagreb: Matica hrvatska.LOPAŠIĆ, Radoslav. 1993 [1879]. Karlovac. Poviest i mjestopis grada i okolice. Karlovac: Matica hrvatska Karlovac.PATAFTA, fra. Daniel. 2017. „Franjevski i školstvo – osvrt na karlovačku gimnaziju“. Svjetlo, časopis za kulturu, umjetnost i društvena zbivanja, 1-4/2017. Str. 62 – 75.RADOVINOVIĆ, Radovan. 2010. Stari Karlovac. Ulice, kuće, ljudi. Karlovac: vlastita naklada.RADOVINOVIĆ, Radovan. 2011. “Cincari u Karlovcu”. Kupa, revija za književnost, umjetnost i kulturu, 1(1), 32-37STROHAL, Rudolf. 1992. Grad Karlovac opisan i orisan. Karlovac: Ogranak Matice hrvatske Karlovac.ZATEZALO, Đuro. 1983. Karlovac. Karlovac: Historijski arhiv u Karlovcu.

(B) DRUGA LITERATURABAKIĆ, Marin, KOČEVAR, Sanda, KUŠTREBA, Igor i Jelena MUŽAR SMENDEROVAC. 2017. STARVOICE: Rezultati i preporuke. Karlovac: KA-MATRIX – Udruga za društveni razvoj.BANJEGLAV, Tamara. 2012/2013. “(Ne)kultura sjećanja: uloga memorijala i komemorativnih praksi u post-konfliktnoj obnovi društva”. U Rad na suočavanju s prošlošću. priručnik za organizacije civilnog društva. Zagreb: Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću. Str. 50-58BENDIX, Regina. 2013. “Nasljedstva: posjed, vlasništvo i odgovornost”. U Proizvodnja baština: Kritičke studije o nematerijalnoj kulturi, ur. M. Hameršak, I. Pleše i A. Vukušić. Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku. Str. 353-376.

BRAUN, Reinhard. 2015. “In memoriam public space”. U Public Art. Kunst im öffentlichen Raum Steiermark 2012/2013, ur. E. Fiedler, D. Möllman. Vienna - Graz: Verlag für Moderne Kunst - Institut fur Kunst im öffentlichen Raum Steiermark. Str. 24-27ĐURIN, Sanja. 2018. „Javne politike kao zajedničko dobro. Istraživanje mogućnosti političke emancipacije u uvjetima smanjenja građanskih sloboda u Hrvatskoj“. Etnološka tribina, 48: 144-158[Europska komisija]. 2004. Aid Delivery Methods. Volume 1. Project Cycle Management Guidelines“. Brussels: Europska komisija.FIEDLER, Elisabeth. 2015. “The Public Space”. U Public Art. Kunst im öffentlichen Raum Steiermark 2012/2013, ur. E. Fiedler, D. Möllman. Vienna - Graz: Verlag für Moderne Kunst - Institut fur Kunst im öffentlichen Raum Steiermark. Str. 11-20.FIEDLER, Elisabeth i Dirck MÖLLMANN. 2018. “Introduction”. U Public Art. Kunst im öffentlichen Raum Steiermark 2016/2017, ur. E. Fiedler i D. Möllmann. Graz - Institut für Kunst im öffentlichen Raum Steiermark. Str. 7-10.GRAD KARLOVAC. 2014. Strategija kulturnog razvoja Grada Karlovca 2014. – 2024. Karlovac: Grad Karlovac.ICOMOS. 2011.Vallettska načela za očuvanje i upravljanje povijesnim gradovima, naseljima i urbanim područjima. Izvor: https://www.icomos.org/en/resources/charters-and-texts.[Interpret Europe]. 2018. Engaging citizen’s with Europe’s cultural heritage: How to make best use of the interpretive approach. (ur. Th. Ludwig). Witzenhausen: Interpret Europe.HAFSTEIN, Valdimar Tr. 2013. “Pravo na kulturu: nematerijalna baština d.o.o., folklor©, tradicijsko znanjeTM”. U Proizvodnja baština: Kritičke studije o nematerijalnoj kulturi, ur. M. Hameršak, I. Pleše i A. Vukušić. Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku. Str. 37-63.HURLEY, Andrew. 2010. Beyond Preservation. Using Public History to Revitalize Inner Cities. Philadephia – Temple University Press.MATANIĆ, Ana i Ljerka METEŽ. 2017. Studija graditeljskih obilježja s konzervatorskom dokumentacijom za potrebe izrade Urbanističkog plana uređenja (UPU) “Zvijezde” u Karlovcu. Knjiga 1.; elaborat. Karlovac: APE d.o.o. - Grad Karlovac.RATKOVIĆ AYDEMIR, Dragana Lucija et al. 2018. Krovni plan interpretacije i razvoja doživljaja posjetitelja. Tar Vabriga: Općina Tar VabrigaTILDEN, Freeman. 1977. Interpreting Our Heritage. Chapell Hill: The University of North Carolina Press.

Nakladnik:

Udruga za društveni razvoj | Jurja Haulika 22 | 47000 Karlovac

Zanakladnika:Manuela Kasunić

Lektura: Josip Čekolj

Radnagrupa:Tomislav Augustinčić; Draženka Birkić; Tihana Cegur Radović; Sanda Kočevar; Maja Kolarić; Ivana Varičak; Silvija Vitner Marković; Mihovil Žokvić; Romana Milenković

Uzsudjelovanjeidoprinose:[radionica interpretacijskog planiranja]: fra. Krunoslav Albert (Franjevački samostan Karlovac); Igor Čulig (Gradski muzej Karlovac); đakon Budimir Kokotović (Srpska pravoslavna opština Karlovac); Matej Mihalić; Jelena Mužar Smenderovac (Grad Karlovac); Vladimir Petrović (ADF); Marinko Pleskina (Grad Karlovac); Irena Šegavić Čulig (Grad Karlovac); [savjetovanje s ključnim dionicima]: Dina Begić (Turistička zajednica Karlovačke županije), Marinko Pleskina (Grad Karlovac), Mihovil Žokvić;

Grafičkapriprema:studio Ratković

Tisak:Tiskara Žalac, Karlovac

Naklada:30 primjeraka

ZavišeinformacijaoEUfondovimaposjetiti: www.esf.hr/operativni-programwww.strukturnifondovi.hr

interpretacijski plan

Documents