InternetSadraj1 Spajanje na internet ......................................................................... 2 Naini spajanja na Internet ......................................................... 5 2 Elektronika pota ........................................................................... 6 Besplatni mail preko weba ....................................................... 11 3. Usenet ......................................................................................... 12 4. Pretraivanje weba ........................................................................ 14 Internet Explorer ..................................................................... 14 Konfiguriranje Internet Explorera .............................................. 16 5. TRAILICE I KATALOZI WEBA .......................................................... 21 Yahoo! .................................................................................... 22 Google ................................................................................... 23 AltaVista ................................................................................. 24 Iskon Search .......................................................................... 24

Internet

1

1 SPAJANJE NA INTERNET U prvom dijelu naeg vodia kroz Internet, saznat ete to vam je sve potrebno kako biste se spojili na Internet, kako odabrati nain spajanja te kako podesiti vae raunalo za spajanje na Internet Odabir ISP-a ISP (Internet Service Provider) tvrtka je ije usluge koristite kako biste se spojili na Internet. Na hrvatskom obino kaemo kako se radi o davateljima pristupa ili slino; posluitelji te tvrtke su, naime, brzim vezama spojeni na druge ISP-ove ili pak direktno na svjetsku kraljenicu Interneta, to im omoguava da za svoje korisnike imaju na raspolaganju velike kapacitete. Kada se od kue spajate na Internet, zapravo se putem modema povezujete na ISP-ovu mreu, te time i na Internet. Dakle, da biste se mogli spojiti na Internet, morate imati otvoren korisniki raun kod nekog od ISP-ova; drugim rijeima, morate se pretplatiti na koritenje Interneta. U Hrvatskoj trenutano postoji nekoliko ISPova putem kojih se moete spojiti na Internet. To su: HThinet, usluga Hrvatskog Telekoma www.hinet.hr Iskon www.iskon.hr Globalnet www.globalnet.hr VIPonline www.vip.hr Europronet (KvarnerNet), www.kvarner.net Net4U www.net4u.hr Takoer, akademski korisnici (studenti, profesori ali i uenici osnovnih i srednjih kola i njihovi nastavnici) mogu dobiti besplatan pristup Internetu putem akademske institucije, CARNeta, www.carnet.hr. Ipak, za potpuno i ugodno koritenje svih mogunosti Interneta bez ogranienja, bolje se pretplatiti kod nekog od komercijalnih ISP-ova. Veina tih tvrtki redovito se oglaava u novinama, mjesenicima i drugim medijima; nazovite njihove besplatne telefonske brojeve i raspitajte se o uvjetima pristupa. Cijene pristupa danas su vrlo sline, no ipak ih usporedite da biste saznali to tono dobivate u okviru neke pretplate. Primjerice, vrlo esto su na raspolaganju dva ili ak i vie tarifnih modela: nekada ete platiti manju mjesenu pretplatu koja ukljuuje manje sati na Internetu ali se svaki dodatni sat potom plaa; u drugim sluajevima, moi ete platiti neto veu mjesenu pretplatu koja ukljuuje neogranieno koritenje Interneta po lokalnim impulsima; ili, pak, neete plaati mjesenu pretplatu ali ete se spajati na Internet po skupljim impulsima. Kako se spojiti na Internet? Da biste se spojili na Internet, trebate (osim raunala, naravno): modem (ili, ako se spajate putem ISDNa, potreban vam je TA, terminalni adapter) iji su upravljaki programi (driveri) ispravno instalirani na raunalo telefonsku liniju (obinu analognu ili ISDN) zakupljen pristup na Internetu kod nekog od ISP-a (Internet Service Providera). Nakon to se pretplatite na uslugu pristupa Internetu kod nekog ISP-a, dobit ete od njega sve podatke koji su vam potrebni da biste svoje raunalo podesili za pristup Internetu. Na tom e listu papira najee biti ispisano vae korisniko ime i lozinka, vaa adresa elektronike pote, Internet adrese posluitelja za elektroniku potu, adrese DNS posluitelja i sve ostale informacije koje bi vam mogle biti vane u vaem koritenju Interneta. Takoer ete dobiti i popis telefonskih brojeva putem kojih se spajate na Internet; mogue je da e se raditi o nekoliko razliitih telefonskih brojeva koji podravaju razliite naine spajanja:

2

Internet

primjerice, neki mogu biti namijenjeni pretplatnicima jednog tarifnog modela, a neki pretplatnicima drugoga, ili se pak moe raditi o telefonskim brojevima na ijim se krajevima javljaju modemi koji podravaju odreeni komunikacijski standard pa je potrebno odabrati onaj pravi. Papir s tim informacijama dobro uvajte jer vam moe zatrebati u bilo kojem trenutku vaeg koritenja Interneta: zaboravite li, primjerice, svoju lozinku ili telefonski broj koji nazivate za spajanje na Internet, morat ete nazvati slubu tehnike podrke svojeg ISP-a. Podeavanje raunala za pristup Internetu Svoje raunalo moete konfigurirati za pristup Internetu za samo nekoliko minuta, koritenjem arobnjaka u Windowsima 98/ Me (Internet Connection Wizard). Evo kako, korak po korak: Internet Connection Wizard pomae vam u konfiguriranju raunala za pristup Internetu 1. Kliknite na Start, pa na Programs, pa na Accessories, pa na Communications, te pokrenite Internet Connection Wizard. Pokree se arobnjak koji e vam pomoi da se spojite na Internet. 2. Odaberite I want to set up my Internet connection manually i pritisnite gumb Next. 3. Budui da elite ostvariti modemsku vezu, odaberite I connect through a phone line and a modem. Kao i na prethodnom koraku, ponovno pritisnite gumb Next. (Ovo vie neemo naglaavati u ovom naem vodiu kroz Internet. Podrazumijeva se da nakon svakog koraka arobnjaka pritisnete gumb za prijelaz na sljedei korak.) 4. Odaberite zemlju u kojoj se trenutano nalazite (Croatia) i upiite ispravan upanijski predbroj. Ovo je vano stoga to Windowsi sami biraju pozivne brojeve kada se spajate na Internet, tj. sami zakljuuju koji broj treba birati. Podaci o zemlji i upanijskoj skupini u kojoj se trenutano nalazite

5. U sljedeem koraku upiite telefonski broj vaeg ISP-a. Telefonski broj dobili ste prilikom pretplaivanja na pristup Internetu. Pripazite da odaberete ispravan telefonski broj, u sluajevima kada je na raspolaganju vie njih koji su namijenjeni razliitim tarifnim modelima ili komunikacijskim standardima. Zemlja neka bude postavljena na Croatia, a ako ste ispravno podesili upanijske predbrojeve, moete ukljuiti i opciju Dial using the area code and country code. 6. U sljedeem koraku, u polje User name upiite korisniko ime koje vam je dodijelio va ISP. (Obino je to kombinacija imena i prezimena. Primjerice, Pero Horvat mogao bi dobiti korisniko ime phorvat.) Takoer, upiite lozinku koju ste dobili. Lozinka se ne vidi prilikom upisivanja u polje Password i to je normalno; umjesto nje ispisane su zvjezdice. Pazite na velika/mala slova: razlika moe biti vana. Primjerice, LOZINKA nije isto to i Lozinka ili lozinka; velik broj problema u spajanju na Internet dogaa se upravo zbog pogreno napisanih lozinki. Za poetak, naravno, upisujete poetnu lozinku koju vam je dodijelio va ISP. U uputama koje ste dobili od ISP-a opisano je kako moete sami promijeniti svoju lozinku na neku koju ete lake upamtiti (ali, naravno, nije pametno odabrati lozinku koju bi netko mogao lako pogoditi).

Internet

3

7. Na sljedeem koraku, dajte ime ovoj modemskoj vezi. Primjerice, ako se spajate na Iskon, moete je nazvati Iskon Internet. 8. Internet Connection Wizard time je obavio svoj posao, no pitat e vas elite li ujedno namjestiti i program za elektroniku potu. Zgodno je i praktino to napraviti odmah, budui da je program za elektroniku potu jo jedino to morate podesiti. Dakle, odaberite Yes.

U nastavku konfiguracije moete odmah namjestiti svoj program za elektroniku potu 9. U odjeljku Your Name upiite svoje ime i prezime, onako kako elite da se vidi na poslanim e-mail porukama. 10. U polje E-mail address (na sljedeem koraku arobnjaka) upiite svoju novu elektroniku adresu. Ako niste sigurni koja je, zacijelo je zapisana na papirima koje ste dobili od svojeg ISP-a prilikom pretplaivanja. (Elektronika adresa ono je to sadri znak @.) 11. Na sljedeem koraku potrebno je upisati podatke o posluiteljima koji se koriste za primanje i slanje elektronike pote. U polju Incoming mail server mora se nalaziti ime posluitelja koji koristite za primanje pote, a u polju Outgoing mail server ime onoga koji se koristi za slanje pote. Oba podatka dobili ste od svojeg ISPa prilikom pretplaivanja. 12. Konano, u posljednjem koraku, u polje Account name upiite korisniko ime koje

vam je dodijelio va ISP. Premda korisniko ime za elektroniku potu teoretski moe biti razliito od korisnikog imena za pristup Internetu, u pravilu je ono jednako njemu. Upiite, dakle, isto korisniko ime koje ste upisali u 6. koraku ovih uputa. Isto vrijedi i za lozinku koja se upisuje u polje Password. Ukljuite opciju Remember Password elite li da program za e-mail upamti vau lozinku. Tako je neete morati upisivati svaki put prilikom slanja ili primanja pote. Ako isto raunalo koristi vie osoba, preporuujemo vam da ova opcija bude iskljuena kako netko drugi ne bi mogao preuzeti vau novu potu.) To je sve! Spremni ste za svoje prvo spajanje na Internet! Ostvarivanje pozivne veze Da biste se spojili na Internet, kliknite na Start, pa na Programs, pa na Accessories, pa na Communications, te pokrenite Dial-Up Networking. Potom, dvaput kliknite na vezu koju elite ostvariti. U prozoru koji se pojavljuje provjerite jesu li upisani ispravno korisniko ime i lozinka, te je li broj telefona dobar. Ovdje jo moete promijeniti te podatke. Potom pritisnite gumb Connect. Modem tada bira broj i pokuava se spojiti. Ako su svi podaci bili ispravni, za tridesetak sekundi bit ete spojeni na Internet (odnosno za 2-3 sekunde, ukoliko se spajate preko ISDN linije), to ete prepoznati po novoj ikoni koja se pojavljuje u desnom dijelu taskbara. Sada moete pokretati Internet aplikacije, poput web browsera ili slati elektronike poruke. Primjerice, da biste vidjeli radi li sve kako treba, pokrenite Internet Explorer i pritisnite gumb Home. Ukoliko ranije ve niste podeavali Internet Explorer i mijenjali njegove postavke, trebala bi se uitati njegova poetna stranica (to moe biti poetna Microsoftova stranica, a ukoliko ste Internet Explorer dobili na CD-u od svojeg ISP-a, moe biti i poetna stranica njegovog portala).

4

Internet

Za prekidanje veze s Internetom, kliknite desnim gumbom na ikonu u taskbaru koja predstavlja vezu s Internetom, te odaberite naredbu Disconnect. NAINI SPAJANJA NA INTERNET Iako je procedura spajanja na Internet koritenjem Dial-up Networkinga u Windowsima uvijek gotovo jednaka, postoji nekoliko naina na koje se moete spojiti na Internet: Koritenje analognog modema O kvaliteti vae telefonske linije i udaljenosti od centrale na koju ste spojeni uvelike ovisi i brzina na kojoj ete moi ostvariti vezu.PROBLEMI S MODEMOM? Najvie potekoa prilikom spajanja na Internet obino izaziva modem. Pogreno konfigurirani modem onemoguit e svaki pokuaj spajanja na Internet. U otprilike 90 posto sluajeva problem s modemom izuzetno je lako otkloniti, to se dogaa u sluajevima kada modem javlja: No dial tone. Radi se jednostavno o tome da modem oekuje signal slobodne linije, koji je kod nas drugaiji nego u SAD, to ga tada zbuni pa modem zakljui kako linija nije slobodna i ne moe birati broj. Evo kako to ispraviti: 1. Pokrenite Control Panel, pa aplikaciju Modems. 2. Odaberite modem koji koristite za spajanje na Internet, pa kliknite na Properties. 3. Kliknite na karticu Connection. 4. Iskljuite opciju Wait for dial tone before dialing. 5. Kliknite na Advanced. 6. U polje Extra settings upiite: X3. Pritisnite OK. Ponovno pritisnite OK da biste zatvorili sve prozore. Va bi modem sada trebao ispravno raditi. Ako se i dalje ne moete spojiti na Internet, nazovite slubu za tehniku podrku kod svojeg ISP-a budui da se moe raditi o nizu drugih problema koje je nemogue ukratko pobrojati na jednom mjestu: od pogrenog korisnikog imena ili lozinke, pa do pogreno postavljenih adresa DNS posluitelja ili drugih parametara. Svi ISP-ovi imaju svoje slube tehnike podrke koje e vam besplatno pomoi kada se suoite s problemima.

Modemi brzine 56 Kbit/s (kilobita u sekundi) danas se smatraju standardnima; prepoznat ete ih po oznaci standarda koji koriste, V.90. Ipak, valja znati da su brzine iznad 50 Kbit/s gotovo nedostine u praksi; imate li sree i dobru telefonsku liniju, va e se modem spojiti ba na pedesetak kilobita u sekundi. Najee su pak brzine izmeu 40 i 50 kilobita u sekundi. Takoer, valja znati da je brzina od vas prema Internetu, dakle brzina veze kojom se alju vai zahtjevi za prikazom stranica ili e-mail poruke koje vi piete, uvijek ograniena na 33,6 Kbit/s. Spajanje putem ISDN linije ISDN (Integrated Services Digital Network) digitalna je telefonska mrea koja najvie prednosti nudi upravo korisnicima Interneta. U Hrvatskoj je ISDN dostupan kod Hrvatskog Telekoma, pod komercijalnim imenom HTisdn; putem web stranica na adresi www.ht.hr moete ak i on-line zatraiti uvoenje ISDN prikljuka u svoj dom ili ured. Za poetak, uvoenjem ISDN linije (ili pak pretvaranjem postojee telefonske linije u ISDN liniju), dobili ste zapravo ve dvije linije; to znai da dvije osobe u vaoj obitelji mogu istovremeno razgovarati ili, primjerice, slati faks. Nema vie stalno zauzetih telefona ili prijekornih pogleda prilikom dugih razgovora! Potpuno digitalni nain prijenosa podataka, naime, znaajan je korak naprijed u odnosu na koritenje klasinih analognih modema. S ISDN-om, stvari su potpuno drugaije nego s analognim modemima: svaki od tzv. Bkanala (linija) ima fiksni kapacitet od 64 Kbit/s; svaki puta kada se koritenjem ISDN-a spojite na Internet, postigli ste punih 64 Kbit/s u oba smjera bez ikakvih odstupanja! K tome, dva ISDN kanala mogu se udruiti, ime se postie veza brzine od 128 Kbit/s - takoer u oba smjera. Naravno, za spajanje na Internet preko ISDN-a bit e vam potreban tzv. terminal adapter, dodatni ureaj za vae raunalo (najee u obliku dodatne kartice koja se u njega ugrauje, mada ima i mnogo vanjskih

Internet

5

modela koji se spajaju putem USB suelja). esto ete uti i termin ISDN modem, premda to s tehnike strane i nije posve toan naziv. Najvanije je to uvijek vrlo lako moete odreivati je li vam potreban i drugi kanal, tj. elite li koristiti vezu od 64 ili 128 Kbit/s; moete se spojiti na Internet koritenjem oba kanala, napraviti ono za to vam treba bra veza, a potom koristiti samo jedan kanal za druge poslove. Kada zakljuite da vam ponovno treba drugi kanal, jednostavno ete ga iznova ukljuiti i ponovno dobiti 128 Kbit/s. A to su sve kratke radnje, jer za uspostavljanje ISDN veze potrebne su samo dvije sekunde! ak i dok netko od ukuana koristi Internet, ostali mogu telefonirati. Mobilni Internet Spajanje na Internet mogue je i putem GSM ureaja. Procedura se, to se konfiguracije u Windowsima tie, gotovo nimalo ne razlikuje od spajanja putem fiksne telefonske linije, ali treba obratiti panju na nekoliko specifinosti ovog naina spajanja. Za poetak, potreban vam je GSM mobilni telefon koji ima ugraen modem, odnosno koji zna prenositi podatke. Dva su naina spajanja GSM-a na osobno raunalo: moete koristiti kabel za spajanje mobitela na serijski port raunala (katkada se dobiva ve uz sam mobitel, no u veini sluajeva potrebno ga je posebno dokupiti) ili pak moete koristiti infracrvenu vezu (ukoliko su i mobitel i vae stolno ili prijenosno raunalo opremljeni infracrvenim portovima). Najvee ogranienje spajanja na Internet putem mobilnog telefona je, naravno, visoka cijena: minuta e vas kotati oko jedne kune (plus PDV) kod oba naa GSM operatera, a brzina spajanja ograniena je na 9,6 Kbit/s prilino malo u usporedbi s analognim modemima, no, ukoliko vam je ba potreban Internet u pokretu, ma kamo god ili, to je prihvatljivo rjeenje za povremeno itanje emaila ili kratak pogled na neku web stranicu. Nedavnim uvoenjem nove tehnologije u mobilnoj telefoniji, GPRS-a, koji je na

raspolaganju kod oba naa operatera, brzine mobilnog Interneta poveat e se. Raspitajte se o detaljima koritenja ove usluge ukoliko vam je u vaem poslu esto potreban beini pristup Internetu. 2 ELEKTRONIKA POTA U drugom dijelu naih uputa, nauit ete kako koristiti program za elektroniku potu koji je instaliran na gotovo svakom raunalu - Outlook Express, nekoliko korisnih trikova i savjeta za laku upotrebu elektronike pote, te kako se koriste web-based e-mail usluge i diskusijski sustav Useneta Mnogo korisnika danas trai pristup Internetu upravo zbog elektronike pote. Iako je web zbog svoje grafike i multimedije najprimamljiviji dio Interneta kojeg svaki novi korisnik najee prvog iskua, elektronika pota (skraeno e-mail) moe za pojedine skupine ljudi imati najveu praktinu vrijednost. Za one koji se ranije nisu susretali s pojmom elektronike pote, vrlo je lako povui paralelu s uobiajenim nainom dopisivanja. Naime, koristei svoje raunalo, napisat ete eljenu poruku (ba kao kada piete tekst u nekom programu za obradu teksta) i upisat ete elektroniku adresu na koju elite da se poruka isporui (svaki korisnik Interneta ima svoju jedinstvenu elektroniku adresu). Nakon toga, vaa poruka e putovati od raunala do raunala na Internetu, sve dok ne stigne do onog raunala na kojem primatelj ita poruke. Zahvaljujui dananjim brzim komunikacijskim ureajima, poruka u veini sluajeva dolazi gotovo trenutno. Naravno, onaj kome je poruka namijenjena moi e je proitati tek kad to poeli i kad pokrene svoj program za itanje elektronike pote. Prije nego to poaljete svoju prvu e-mail poruku, morate znati odgovore na nekoliko pitanja. Primjerice, morate znati koja je vaa adresa elektronike pote. Adresa se pie u

6

Internet

obliku korisnik@raunalo, na primjer: dsusanj@tt.vecernji-list.net. U ovom primjeru, dsusanj je korisniko ime primatelja (koje je najee stvoreno skraivanjem imena i prezimena, a dobiveno je prilikom prijavljivanja kod davatelja pristupa na Internet), a ostatak, iza znaka @ (ita se: et), ime je raunala na kojem ta osoba ita potu. esto se elektronike adrese piu s punim imenima primatelja, npr. ime.prezime@hinet.hr, to predstavlja povoljniju varijantu u sluajevima kada ne znate kako glasi neije korisniko ime. Uoite da u imenu i korisnikom imenu ne smije biti posebnih hrvatskih (ili drugih nacionalnih) znakova. Upoznavanje s Outlook Expressom Outlook Express moan je program za elektroniku potu, koji se vrlo jednostavno koristi. Njegovo je suelje vrlo pregledno i moe se detaljno konfigurirati. Primjerice, moete odrediti koji se gumbi nalaze u traci s alatima, te koji su elementi suelja uope na raspolaganju U izborniku View se odabirom naredbe Layout poziva dijaloki okvir u kojem se mogu ukljuiti ili iskljuiti pojedini elementi suelja; primjerice, ako ste navikli na simpatine ikonice u lijevom stupcu, umjesto popisa mapa, ukljuite Outlook Bar. Poigrajte se s naredbom Layout i napravite raspored pojedinih panela u suelju Outlook Expressa koji vam se svia i koji vam se ini najpraktinijim. U Outlook Expressu 5 i 6 na raspolaganju je vie ikona i naredbi koje se mogu postaviti na traku s alatima. Pritisnite gumb Customize Toolbar da biste otvorili dijaloki prozor u kojem moete dodavati nove gumbe na traku ili ih s nje uklanjati. U dnu prozora Window Layout odredite prikazuju li se poruke sa strane popisa poruka ili ispod njega, te imaju li zaglavlje.

Podeavanje Outlook Expressa Do konfiguracijskih kartica i svih opcija dolazite odabirom naredbe Tools / Options. Kartica General sadri openite opcije. Ako elite da Outlook Express prilikom pokretanja odmah otvori mapu Inbox, ukljuite izbor When starting, go directly to my Inbox folder. elite li poslati i primiti poruke odmah prilikom pokretanja programa, neka opcija Send and receive messages at startup bude ukljuena. Ako je opcija Check for new messages every... ukljuena (i ako je upisan broj minuta), Outlook Express e periodiki provjeravati ima li novih poruka. Koristite li modemsku vezu prema Internetu, morat ete odrediti hoe li Outlook Express uspostavljati vezu automatski ili nee. Pri dnu te kartice nalaze se dva gumba kojima moete Outlook Express postaviti za default klijent za elektroniku potu i Usenet novinske grupe. Kartica Read odreuje kako se Outlook Express ponaa prilikom itanja poruka. Ukljuite Automatically download message when viewing in the Preview Panel ako elite da se poruka prikazuje u panelu za prikaz poruka im je oznaena u samom popisu poruka. Uz opciju Mark message read after displaying for... upiite broj sekundi nakon kojih e poruka biti oznaena kao proitana. Imate li potekoa s prikazom hrvatskih slova, kliknite gumb Fonts, pa provjerite

Osnovni prozor Outlook Expressa

Internet

7

koristite li prilikom itanja i pisanja poruka fontove s Central European kodnim rasporedom slova. Kartica Send odreuje nain odailjanja poruka. Standardno su sve opcije ukljuene, no ako koristite modemsku vezu prema Internetu, preporuujemo vam da iskljuite opciju Send messages immediately. Kada napiete neku poruku (a ova je opcija iskljuena), ta e se poruka najprije nai u mapi Outbox, a bit e poslana tek nakon uspostavljanja modemske veze, spajanja na Internet i pritiska na gumb Send and Receive na alatnoj traci. U dnu kartice odredite alju li se elektronike poruke i poruke za Usenet kao HTML ili obian tekst: u sluaju Useneta obavezno odaberite Plain Text. Kod elektronike pote razmislite hoe li vai prijatelji i kolege moi na svojem raunalu proitati poruku stvorenu HTML-om. esto ljudi ne vole primati poruke koje su napravljene HTML-om. Najvanija primjena kartice Compose jest odreivanje fontova kojima ete pisati elektronike poruke i poruke u novinskim grupama, a takoer moete odrediti i standardni predloak za oba tipa poruka. elite li uz svaku poruku prikvaiti i svoju posjetnicu (u vCard formatu), to takoer moete uiniti pomou opcija s dna ove kartice. Ipak, ne bismo preporuili da ukljuujete ove opcije: vaim e prijateljima i kolegama sigurno brzo dosaditi to to im uz svaku poruku aljete i svoju elektroniku posjetnicu. Uobiajeno je poslati ju samo prvi put. Outlook Express podrava rad s vie potpisa (signature). Na kartici Signature upiite ih jednog po jednog, a zatim ete ih moi birati tijekom pisanja poruke. Prva dva odjeljka na kartici Security Security Zone i Secure Mail zapravo su tijesno povezana s Internet Explorerom. Digital ID koji se spominje u odjeljku Secure Mail zapravo se odnosi na osobne certifikate kojima moete potvrditi svoj identitet na mrei. No, posljednja su dva izbora na ovoj kartici vrlo zanimljive. Ako elite

digitalno potpisati (svojim certifikatom) sve poruke koje aljete, ukljuite opciju Digitally sign all outgoing messages, a ako elite sve poruke i ifrirati, ukljuite opciju Encrypt contents and attachments for all outgoing messages. Prije toga, meutim, kliknite na gumb Advanced da biste vidjeli kakvo se ifriranje koristi.INBOX ASSISTANT: AUTOMATSKO RAZVRSTAVANJE Inbox Assistant vrlo je koristan alat u Outlook Expressu. On se sakrio u izbornik Message Rules izbornika Tools. Message Rules koristi se za definiranje pravila po kojima e Outlook Express sam automatski rasporeivati poruke po mapama, ili ih preuzimati s posluitelja. Primjerice, moete odrediti da se poruke automatski razvrstavaju po mapama ovisno o tome na koji su account pristigle, tko vam ih je poslao, ili radi li se o poslovnim ili privatnim porukama. Kada pozovete naredbu Tools / Message Rules / Mail dobit ete prozor u kojemu se definiraju pravila za automatsko rukovanje e-mail porukama. Definiranje pravila vrlo je jednostavno. Primjerice, ako elite da se sve poruke vee od 300 KB ne preuzimaju s posluitelja, u odjeljku broj 1 odaberite Where the message size is more..., zatim u polju broj 2 odaberite Do not download it from the server i konano u polju broj 3 kliknite na vezu size i upiite veliinu: 300 KB. Kliknite na OK i vidjet ete da je vae novo pravilo upisano u popis svih pravila. Postoje brojne mogunosti automatskog rukovanja porukama, a kriteriji su razliiti: prema poiljatelju poruke, prema njezinoj veliini, datumu, adresi s koje dolazi i slino. Poruke se mogu i automatski prosljeivati na druge adrese ili oznaavati drugom bojom. Primate li mnogo poruka, Message Rules pomoi e vam da imate bolji pregled nad njima. Recimo, moete se automatski rijeiti svih onih dosadnih spam poruka i mailing lista koje vam uporno dolaze iako niste posve sigurni kad ste se na njih pretplatili.

Podrka za vie korisnika, identiteti Vrlo esto jedan e-mail program koristi vie ljudi unutar jedne obitelji ili unutar tvrtke. Outlook Express ima podrku za rad s vie korisnika, to se naziva identitetima

8

Internet

(Identities). Tako, primjerice, isti Outlook Express mogu koristiti majka, otac i djeca; no, svatko e imati svoje vlastite postavke programa. Da biste dobili popis identiteta koji postoje i dodali novi, odaberite File / Identities / Manage Identities. Otvorit e se dijaloki prozor Manage Identities, koji u svojem lijevom dijelu sadri popis postojeih identiteta. (Na poetku je samo jedan: Main Identity Default.) Da biste dodali novi identitet, kliknite miem na gumb New. U novom dijalokom prozoru upiite ime tog novog korisnika, te ukljuite opciju Ask me for a password when I start ako elite da Outlook Express od tog korisnika zatrai upis lozinke prilikom pokretanja s tim identitetom; na taj su nain sve poruke tog korisnika zatiene od neeljenih pogleda. Svaki identitet ima svoj vlastiti adresar (popis kontakata), svoju vlastitu bazu poruka i potpuno odvojene accounte za elektroniku potu i novinske grupe. Naravno, svaki identitet moe imati vie accounta za pojedine usluge. Identiteti bi vam stoga mogli biti korisni ak i ako na vaem raunalu ne radi vie korisnika, ali elite strogo podijeliti poruke i adresare; tada moete stvoriti jedan poslovni identitet, koji e sadravati accounte vezane uz poslovnu elektroniku potu, te jedan kuni identitet s kojim ete itati potu s accounta na koje vam dolaze prije svega privatne poruke. Tako nee doi do neeljene zbrke meu porukama! U dnu prozora Manage Identities, u padajuem popisu Start up using odredite koji se identitet koristi prilikom pokretanja programa. Da biste tijekom rada promijenili identitet, pozovite naredbu Switch Identity iz izbornika File te zatim odaberite identitet u koji se elite prebaciti. Podeavanje accounta za pristup poti Dodavanje novih accounta za elektroniku potu i Usenet - jednostavno je. Iz izbornika Tools odaberite naredbu Accounts. Ako elite dodati novi account za elektroniku

potu, kliknite na gumb Add, pa zatim odaberite Mail. Dodajete li novi account za Usenet, odaberite News. Ovisno o tome to ste odabrali, Outlook Express zatrait e vae ime i prezime, vau e-mail adresu, te imena posluitelja za slanje i primanje elektronike pote i Usenet. Sve te podatke dobili ste od svojeg davatelja usluge pristupa na Internet.

Prozor Internet Accounts koristi se za dodavanje e-mail accounta i Usenet accounta U Outlook Expressu moete imati vie accounta za elektroniku potu, ali samo je jedan default, to znai da e poruke koje aljete pritiskom na gumb New Mail biti poslane preko tog accounta. To je, zapravo, i jedina bitna razlika. Kada pritisnete gumb Send and Receive na traci s alatima, Outlook Express preuzima potu sa svakog od posluitelja koji su navedeni u svim accountima. Slanje e-mail poruka Da biste poslali novu elektroniku poruku u Outlook Expressu, najprije provjerite je li va Outlook Express ispravno konfiguriran za slanje i primanje elektronike pote. Ukoliko pratite ove nae upute od poetka, tada ste u prvom dijelu, prilikom konfiguriranja Internet veze pomou Internet Connection Wizarda, ve podesili i osnovne postavke elektronike pote. Slanje nove poruke vrlo je jednostavno. Samo uinite sljedee:

Internet

9

1. Kliknite na gumb NewMail u traci s alatima. Otvara se prozor poput ovoga na naoj slici.

3. U polje Subject upiite temu poruke, nekoliko rijei koje kratko opisuju o emu se u poruci radi. Nemojte slati poruke s praznim Subjectom. Napiete li u ovom polju neki smisleni saetak poruke primjerice, Prijedlog novog projekta primatelju e odmah biti jasnije o emu se u poruci radi. 4. U prostoru za upis poruke upiite samu poruku. 5. Kada ste dovrili, pritisnite gumb Send. Ovisno o tome kako je Outlook Express konfiguriran, poruka e biti poslana odmah ili e biti spremljena u mapu Outbox te biti poslana sljedei put kada pritisnete gumb Send And Receive na traci s alatima. (Naravno, u svakom sluaju morate biti spojeni na Internet da biste poslali poruku.) Mogunosti ureivanja poruka su brojne. Ako tijekom pisanja poruka iz izbornika Format odaberete naredbu Rich Text (HTML), moi ete u svojim porukama koristiti razliite fontove u raznim bojama i veliinama, te umetati slike. Pokuajte! Takoer, uz poruku moete primatelju poslati i neku datoteku. Kliknite na gumb Attach, te odaberite datoteku sa svojeg diska koju elite poslati.

Prozor za ureivanje nove elektronike poruke u Outlook Expressu 2. U polje To upiite elektroniku adresu primatelja, ili kliknite na gumb To kako biste odabrali neku adresu iz vaeg adresara. Ako prvi put koristite elektroniku potu, dobra je ideja pokuati poslati poruku sebi. Tako ete odmah provjeriti je li dobro podeeno i primanje i slanje pote.ADDRESS BOOK (ADRESAR) Klikom na ikonu Addresses pozvat ete adresar koji sadri imena i elektronike adrese osoba kojima elite slati poruke. Da ne biste svaki put morali upisivati (i pamtiti) tue elektronike adrese, poeljno je da ih pohranite u adresar. Evo kako:

1. Kliknite na Addresses. 2. Da biste u adresar dodali novu osobu, kliknite na New pa New Contact. 3. Upiite sve podatke o toj osobi, ukljuujui i njezinu e-mail adresu. Prilikom upisivanja e-mail adrese, adresu je potrebno upisati u polje EMail Addresses i zatim pritisnuti Add. Sada e prilikom svakog pisanja poruke biti dovoljno kliknuti na gumb To tijekom pisanja poruke i odabrati osobu iz adresara, ili jednostavno u polju To zapoeti pisati njezino ime (a ne e-mail adresu), pa e Outlook Express pogaajui nastavak imena otkriti o kojoj se osobi iz Address Booka radi.

Adresar je standardni dio Windowsa, te se moe koristiti iz bilo koje aplikacije

10

Internet

Svaki put kada pritisnete gumb Send And Receive, napisane poruke alju se primatelju, a vama s posluitelja stiu nove poruke (ako ih ima). Da biste odgovorili na neku poruku koju ste primili, jednostavno je oznaite (tako da njezin sadraj bude prikazan na ekranu) i pritisnite gumb Reply, te zatim napiite odgovor na jednak nain kao kod pisanja nove poruke. BESPLATNI MAIL PREKO WEBA Ukoliko esto putujete, ili jednostavno elite imati jo pokoju dodatnu i osim toga besplatnu e-mail adresu, dobra je ideja otvoriti e-mail adresu na nekom od webbased e-mail posluitelja. Do svojeg elektronikog potanskog sanduia koji je otvoren na takvom posluitelju vie ne dolazite koritenjem klasinih e-mail klijenata, poput Outlook Expressa, ve koritenjem klasinog web browsera, kakav je Internet Explorer. Evo nekoliko prednosti ovakvoga rjeenja: besplatno je (obino se financira reklamama koje se pojavljuju na web stranicama), moete sami stvoriti eljeno korisniko ime (dakle, dio ispred @ u e-mail adresi), sadraj svojeg potanskog sanduia moete provjeriti ma gdje se god u svijetu nalazili (ukoliko, naravno, imate pristup Internetu - a uvijek moete navratiti u neki od cyber kafia), te, naravno, moete ostati anonimni (ne morate upisati sve svoje osobne podatke).

Postoji mnogo takvih besplatnih usluga, no za hrvatske korisnike bit e najzanimljivije dvije svjetske, te jedno domae, kvalitetno rjeenje na hrvatskom jeziku. Hotmail (www.hotmail.com) i Yahoo! Mail (mail.yahoo.com) nude dovoljan prostor ak i za primanje vee koliine poruka, uz mogunost stvaranja vlastitih mapa koje olakavaju razvrstavanje poruka koje elite sauvati. Moete, naravno, imati i svoj adresar s adresama osoba kojima najee piete, a posebno je zgodna mogunost provjeravanja eksternog maila koji je pohranjen na POP3 accountu. Pojednostavljeno reeno, to znai da pomou Hotmaila ili Yahoo! Maila moete provjeriti jesu li vam pristigle nove poruke na account koji imate kod svojeg ISP-a, primjerice HThinet, Iskon ili Globalnet; to se u praksi pokazalo izuzetno korisnim, pogotovo u sluajevima kada putujete i elite provjeriti elektroniku potu s nekog drugog raunala, primjerice u cyber kafiu jer tada, naravno, ne morate konfigurirati Outlook Express ili neki drugi mail klijent za pristup svojem potanskom sanduiu: vae postavke uvijek su s vama, u vaem Hotmailu ili Yahoo! Mailu. Slino rjeenje od prole je godine na raspolaganju i na hrvatskom webu. Iskonov Freemail (www.iskon.hr) takoer je potpuno besplatan web-based mail sa slinim opcijama. Dovoljno je posjetiti Iskonove stranice i tamo se registrirati za koritenje! Tri najpopularnija besplatna web maila meu hrvatskim korisnicima: Microsoftov Hotmail (krajnje lijevo), uvijek pouzdani Yahoo! Mail (lijevo gore) te Iskonov besplatni mail, u potpunosti na hrvatskom jeziku (lijevo dolje).

Internet

11

3. USENET Usenet je, najjednostavnije reeno, globalni konferencijski sustav. Poruka koju napiete u novinsku grupu (newsgroup) prenosi se na sva raunala u svijetu koja to zatrae. Tako u svijetu postoji mnogo news posluitelja koji uvaju mnogo poruka podijeljenih u novinske grupe s vrlo precizno odreenim temama. Preko svojeg raunala pristupate udaljenom posluitelju i itate poruke iz grupe koje vas zanimaju, te ujedno moete na njih i odgovarati. Razlika izmeu elektronike pote i novinskih grupa vrlo je oita: dok pomou elektronike pote neposredno komunicirate samo s jednom osobom (ili manjom grupom ljudi), broj korisnika koji e proitati vau poruku na mrenim novinama nemogue je procijeniti; potencijalno se radi o cijelom svijetu, odnosno o svim onim news posluiteljima na koje se pojedina grupa prenosi. Organizacija Useneta Broj novinskih grupa u svijetu nemogue je tono utvrditi, jer se sve one ne prenose na sve posluitelje, no ima ih nekoliko desetaka tisua. Mnoge su grupe regionalnog karaktera i u njima se razgovara na lokalnom jeziku (npr. hrvatskom) dok je inae slubeni jezik kojim se pie engleski. U sluaju da novinski posluitelj kojem pristupate ne prenosi grupu koja vas zanima, morate potraiti neki drugi posluitelj. Gotovo svaki ISP u Hrvatskoj ima vlastiti news posluitelj, pa e tona adresa vama najblieg news posluitelja, naravno, ovisiti o tome uslugama kojeg ISP-a se koristite za spajanje na Internet.

Neiskusni korisnici moda e se zapitati kako uope pronai to ih zanima meu mnogim imenima grupa, no sreom je sustav imenovanja novinskih grupa vrlo dobro osmiljen i snalaenje je lako. Ime novinske grupe sastoji se od nekoliko rijei odvojenih tokama, no uvijek zapoinje opim odreenjem njene tematike. To ope odreenje naziva se hijerarhijom, pa se tako novinske grupe dijele u nekoliko strogo definiranih hijerarhija, poput comp (raunalna tematika), sci (znanost), rec (rekreacija i zabava), soc (drutvena pitanja), misc (razliite teme), alt (sve ostale teme) i sline. Sve to slijedi nakon imena hijerarhije proizvoljno je i ovisi o temi pojedine grupe. Ipak, naziv grupe obino se kree od sasvim openitih pojmova u lijevom dijelu njena imena pa do najkonkretnijih na kraju. Tako bi se, na primjer, grupa comp.os.windows bavila openito Windowsima, grupa comp.os.windows.setup njihovim podeavanjem, a grupa comp.os.windows.setup.networks specifino podeavanjem mrenih svojstava Windowsa. Zahvaljujui takvom nainu oznaavanja, vrlo je lako pronai ono specifino to korisnika zanima. Svi programi za pristup news posluiteljima i itanje lanaka u grupama imaju vrlo dobre mogunosti pretraivanja teksta i pronalaenja pojmova, pa ako vas zanima grupa koju ine oboavatelji montipajtonovaca, potraite monty; ako vas zanimaju mree, traite pojam network; ako vas zanima glazba, potraite music; i tako dalje.

Popis raspoloivih news grupa u Outlook Expressu

12

Internet

Umjesto oznake hijerarhije, novinske grupe katkada imaju i prefiks koji oznaava lokalni karakter. Tako je, primjerice, hr.rec.humor grupa s hrvatskim vicevima. No, vidljivo je da se unato lokalnoj oznaci i dalje zadrava oznaka glavne hijerarhije, samo to je ona pomaknuta na drugo mjesto. esta je oznaka binaries negdje u imenu grupe, primjerice comp.os.windows.binaries. U takvom se sluaju radi o novinskoj grupi u kojoj se nalaze binarne datoteke, kodirane u ASCII oblik. Veina e dananjih programa za itanje Useneta automatski iz tih poruka sama znati automatski izvui binarni sadraj - neki program ili sliku. Takav dodatak vidjet ete kao i uobiajeni attachment u e-mail porukama.

stoga vrlo oprezni u pogledu broja grupa na koje ete se pretplatiti. itai e sami upamtiti koje ste poruke u kojoj novinskoj grupi proitali. To znai da prilikom sljedeeg pokretanja programa stare poruke vie nee biti prikazivane na ekranu, osim ako to izriito ne zatraite. Najvanija karakteristika novinskog itaa jest da pregledno prikazuje popis novinskih grupa i lanaka u svakoj od grupa. Kako svaka poruka, ba poput elektronike pote, ima svoju temu (subject), dobri novinski itai znaju nizove poruka s istom temom (thread) vrlo pregledno prikazati, tako da korisnik odmah vidi kakav je bio tijek diskusije. Danas gotovo svi itai mogu prenijeti sve nove poruke iz jedne ili vie grupa te ih spremiti na lokalni korisnikov disk. To se naziva offline itanje, jer je mogue prekinuti modemsku vezu i nastaviti itati poruke dok ne teku telefonski impulsi, a ta je opcija na raspolaganju i u Outlook Expressu. Kada odgovarate na neku poruku, postoje dva naina da se to napravi. Jedan je, elektronikom potom. Ako mislite da odgovor nije zanimljiv nikome osim primatelja ili je pitanje tako trivijalno da se oekuje velik broj odgovora u samoj grupi, slanjem odgovora elektronikom potom smanjit ete optereenost grupe. Drugi je slanje odgovora u samu grupu tako da je vide svi koji prate tu grupu.

Pristup mrenom posluitelju Programi za pristup Usenet grupama napravljeni su ba za svaki postojei operativni sustav. Danas su uglavnom integrirani s programima za elektroniku potu, pa ete tako Usenet lako pratiti koristite li Outlook Express; u njemu se pristup Usenetu podeava na gotovo jednak nain kao to ste to uinili za elektroniku potu, samo to dodajete novi News account. Postoje i drugi samostalni itai, poput News Xpressa i Free Agenta. Svi se vrlo lako konfiguriraju, jer veini nije potrebno rei nita vie osim imena novinskog posluitelja. Prilikom prvog ulaska u svaki od tih programa od korisnika se trai da se predbiljei na novinske grupe koje eli pratiti. Nemojte zaboraviti da je koliina lanaka u nekim grupama tako velika da ih fiziki i vremenski ne stignete pratiti! Budite

Dodavanje novog accounta za pristup Usenet grupama u Outlook Expressu

Internet

13

4 PRETRAIVANJE WEBA U ovom dijelu Veernjakovog vodia kroz Internet, nauit ete kako ispravno podesiti i koristiti Internet Explorer, ukljuujui i one naprednije opcije, te kako koristiti trailice i kataloge za pronalaenje zanimljivih sadraja na webu INTERNET EXPLORER Internet Explorer najpopularniji je web browser koji se danas koristi. Od Windowsa 98 OSR 2, pa preko svih buduih izdanja ovog operativnog sustava, Internet Explorer sastavni je dio Windowsa. Uz Windowse 98 i 98 Second Edition isporuivao se Internet Explorer 5.0, dok uz Windows Millennium Edition dolazi Internet Explorer 5.5, no razlike su male i vie tehnike naravi; u praksi ih gotovo neete primijetiti. Takoer, mogue je da na svojem raunalu ve imate instaliranu neku od preview inaica Internet Explorera 6.0, koji e u konanom izdanju biti ukljuen u Windowse XP to bi se krajem listopada trebali pojaviti na tritu. Suelje Internet Explorera Internet Explorer izuzetno je jednostavan za upotrebu. Pokrenite ga dvostrukim klikom na njegovu ikonu. Njegov osnovni ekran nakon pokretanja (i uitavanja neke web stranice) izgleda kao na slici.

Prikaz poruka u tipinoj Usenet grupi Veina novinskih grupa koje su rasporeene u neku slubenu hijerarhiju (osim alt), posjeduje moderatora, koji je odrava na ivotu. U neke novinske grupe ak je zabranjeno pisanje, nego korisnici priloge alju elektronikom potom moderatoru, a onda on odabire lanke koje e objaviti. Takva je konferencija, primjerice, rec.humor.funny, gdje moderator objavljuje samo one viceve za koje smatra da su urnebesno smijeni.Uobiajeno je da prije nego to postavite neko pitanje najprije provjerite nije li netko o tome ve nedavno pisao, ili, postoji li odgovor na to pitanje u odgovorima na esto postavljana pitanja (kratica FAQ), dokumentu koji se redovito objavljuje u veini popularnih grupa. Tek ako tako ne pronaete odgovor na ono to vas zanima, napiite novu poruku u odgovarajuoj grupi. Kada sami poinjete pisati novu poruku, imate mogunost unakrsnog objavljivanja (cross-post). Ako elite svoju poruku objaviti u vie grupa, jedan od naina bio bi da ulazite u sve te grupe i aljete svoju poruku. To, meutim, nije ba elegantan nain, a osim toga se u bazi poruka na news-posluitelju stvaraju viestruke kopije jedne poruke pa se ak i ne smatra pristojnim, stoga nemojte to raditi! Kada koristite unakrsno objavljivanje, poruka se fiziki samo jednom smjeta na disk novinskog posluitelja, ali je u njenom zaglavlju zapisano u kojim se sve novinskim grupama nalazi. Korisnicima koji vau poruku proitaju u jednoj grupi ona se vie nee pojavljivati u ostalima. Ovo je vrlo jednostavno izvesti u Outlook Expressu; dovoljno je prilikom pisanja nove poruke upisati imena vie news grupa kao odredita za tu poruku.

Osnovni prozor Internet Explorera s uitanom poetnom stranicom Veernjeg lista

14

Internet

Na vrhu prozora Internet Explorera nalazi se 11 ikona: Back - povratak na prethodnu stranicu (ili pritisak na Alt+strelica lijevo) Forward - prijelaz na sljedeu stranicu (ili pritisak na Alt+strelica desno) Stop - prekid uitavanja trenutane stranice (ili pritisak na tipku Esc) Refresh - ponovno uitavanje trenutano uitane stranice (ili tipka F5) Home - uitavanje poetne stranice (ili pritisak na Alt+Home) Search - otvaranje panela za pretraivanje Weba Favorites - otvaranje panela s popisom omiljenih stranica History - otvaranje panela s popisom adresa upamenih u posljednje vrijeme Mail - sadri pet naredbi: za itanje elektronike pote, slanje nove poruke, slanje linka, slanje cijele stranice elektronikom potom i itanje novinskih grupa; u svim sluajevima poziva Outlook Express (odnosno, neki drugi program za elektroniku potu, koji je u vaem sustavu prijavljen kao standardni e-mail program) Print - ispisuje trenutanu stranicu na pisa (ili pritisak na Ctrl+P) Edit - uitava trenutanu stranicu u program za ureivanje web stranica (to moe biti FrontPage Express koji standardno dolazi uz neka izdanja Internet Explorera, ali i FrontPage 2000, Word 2000 ili neki drugi program koji moe ureivati HTML stranice) Ispod alatne trake nalazi se poznato polje Address u koje se upisuje adresa web stranice kojoj elite pristupiti; s desne strane trake za upis adrese nalazi se gumbZnaajno svojstvo u polju za upis adrese jest AutoComplete: Internet Explorer sm nudi adrese koje je dosad nauio u padajuem popisu. Upisujete li neku dugaku adresu, moete si pritedjeti dosta upisivanja: samo pritisnite tipku za pomicanje kursora prema dolje i brzo ete tipkovnicom doi do eljene adrese!

NE VIDITE HRVATSKA SLOVA? Izbornik View sadri nekoliko naredbi koje e vam biti korisne tijekom pregledavanja web stranica. Naredbom Text Size odaberite veliinu fontova koji e se koristiti za prikaz teksta na web stranici, a s Encoding odaberite eljenu kodnu stranicu. Postoji i Auto Select, koji radi vrlo dobro. On bira kodnu stranicu prema onome to pie u HTML dokumentu, pa je mogunost pogreno odabrane kodne stranice mala. No i dalje valja znati da izbornik Encoding postoji, za sluaj da se Internet Explorer zabuni, pa ne vidite ispravno hrvatska slova. To se moe dogoditi i ukoliko autor stranica nije u stranicu ispravno ukljuio naredbu koja oznaava kodnu stranicu (nacionalnu abecedu) koja se koristi. Na dnu izbornika View nalaze se jo dvije vrlo korisne opcije: Source prikazuje izvorni kd stranice (HTML dokument, to e vam biti korisno ako s vremenom ponete raditi svoje stranice, pa elite vidjeti kako su napravljene tue), a Full Screen uklanja s ekrana sve suvine trake s alatima i prikazuje dokument preko itavog ekrana.

Go. Umjesto pritiska na Enter nakon upisivanja adrese moete pritisnuti i ovaj gumb. Za probu, upiite www.vecernji-list.hr i pritisnite Enter. Uitat e se poetna stranica Veernjeg lista. Traka s linkovima sadri pokazivae na neke fiksne stranice (Best of the Web, Internet Explorer News, Hotmail...), pa ete tu traku vjerojatno poeljeti ukloniti s ekrana - ne pristupate li esto tim mjestima. I alatna traka, i traka za upis adrese, i traka s linkovima mogu se iskljuiti i ponovno ukljuiti odabirom naredbe Toolbars iz izbornika View, a zatim naredbi Standard Buttons (za alatnu traku), Address Bar (za traku s adresom), odnosno Links (za traku s linkovima). Da biste ukljuili ili iskljuili bilo koju traku s alatima, moete i kliknuti desnim gumbom na bilo koju od njih, te zatim s popisa odabrati onu koju elite pozvati ili ukloniti.

Internet

15

KONFIGURIRANJE INTERNET EXPLORERA Pogledajmo ukratko kako da najbolje podesite svoj Internet Explorer za to ugodnije surfanje webom. Da biste pristupili konfiguracijskim karticama, iz izbornika Tools odaberite naredbu Internet Options. cache. Na taj nain smanjuje se vrijeme pristupa prilikom sljedeeg posjeta nekim stranicama, budui da se stranice ovaj put mogu uitati s diska, bez potrebe za prenoenjem preko Interneta. Pritiskom na gumb Settings u odjeljku Temporary Internet Files odredite koliko prostora elite dodijeliti tim privremenim datotekama na svojem disku; koliina se odreuje u postocima veliine diska, a Internet Explorer nikada nee prijei postavljenu granicu. elite li kasnije preseliti mapu s privremenim datotekama na neki drugi disk, nemojte to ni sluajno obavljati iz Windows Explorera, nego iskljuivo koristei gumb Move Folder koji ete pronai u ovom okviru za dijalog. Slina je pria i s popisom posjeenih stranica (history list), koji uva adrese stranica koje ste posjetili u posljednje vrijeme. U odjeljku History odredite koliko dana unatrag Internet Explorer pamti adrese. Dvadesetak je dana sasvim dovoljno, ako ne i previe; svoje omiljene stranice i stranice kojima najee pristupate ionako ete pohraniti meu Favorites. Sigurnosne postavke Kartica Security vrlo je vana, posebice imamo li na umu stalne rasprave o razini sigurnosti na Internetu. Ovoj kartici isplati se ba zato posvetiti malo vie panje. Internet Explorer sva mjesta na webu dijeli u etiri skupine: Internet, lokalni intranet, mjesta kojima vjerujemo i mjesta koja treba izbjegavati. Za svaku je od tih etiriju skupina mogue odrediti kako e se Internet Explorer ponaati kada im pristupate. U gornjem dijelu kartice kliknite na simbol neke od skupina, a zatim u donjem dijelu kartice odredite sigurnosnu razinu te skupine. etiri su i razine sigurnosti: high, medium, medium-low i low. Postavite li razinu sigurnosti na najviu, imat ete vrlo sigurnu etnju webom, ali moda neete vidjeti sve sadraje na svim webovima: ponegdje e nedostajati Java apleti ili ActiveX objekti. Osim toga, budui da kolaii (cookies) ne rade ako je razina sigurnosti postavljena na

Na kartici General podeavaju se osnovne postavke Internet Explorera Kartica General sadri neke osnovne postavke koje se odnose na rad Internet Explorera. U odjeljku Home Page upiite URL adresu web stranice za koju elite da bude vaa poetna stranica. Ako elite da to bude ona koja je trenutano uitana u Internet Explorer, pritisnite gumb Use Current. elite li koristiti uobiajenu Microsoftovu poetnu stranicu, pritisnite gumb Use Default, a ako elite da se Internet Explorer uita s praznom poetnom stranicom, pritisnite gumb Use Blank. Podeavanje cachea i popisa posjeenih stranica Internet Explorer, kao i svaki drugi browser, na disku pohranjuje adrese stranica kojima ste pristapili u posljednje vrijeme. To se u argonu naziva keiranje, od engleske rijei

16

Internet

Pozabavite se karticom Security, budui da ona sadri vane sigurnosne opcije intranet, mjesta kojima vjerujete i ona koja je bolje izbjegavati moi ete odabrati gumb Sites i zatim stvoriti listu mjesta koja elite pohraniti u tu skupinu. Primjerice, ako prilikom posjeta nekim sumnjivim webovima - obino onima koji su po nekom kriteriju na granici legalnosti elite iskljuiti izvravanje Java aplikacija, skriptova i ActiveX objekata, postavite njihove adrese u grupu Restricted Sites. Certifikati i osobne informacije Na konfiguracijskoj kartici Content, nama su najzanimljivije postavke vezane uz certifikate. Certifikati se ve dugo koriste na Internetu kao nain identifikacije ponuaa usluga i korisnika. Pritisnite gumb Certificates da biste vidjeli novi okvir za dijalog za upravljanje certifikatima. U padajuem popisu Intended Purpose nalaze se certifikati grupirani u nekoliko osnovnih skupina - poput certifikata za sigurnu elektroniku razmjenu poruka ili financijskih transakcija. Na nie navedenim karticama nalazi se popis certifikata u toj kategoriji koje Internet Explorer poznaje. Opcije u posljednjem odjeljku kartice Content, odjeljku Personal Information, ujedno donose i neke novosti u Windowsima 98 i Millenniumu u odnosu na ranije verzije Internet Explorera. AutoComplete je novo svojstvo Internet Explorera. Ako je ova opcija ukljuena, Internet Explorer automatski pogaa koju adresu elite upisati, to moe initi jer zna kojim ste adresama ve pristupali. Svakako pritisnite gumb AutoComplete i dobro razmotrite ponuene opcije. Ako elite da Internet Explorer nadopunjuje web adrese, ukljuite opciju Web addresses. Ako elite da Internet Explorer pametno pogaa to elite upisati u obrazac, ukljuite opciju Forms. Tada e vam program, primjerice, prilikom sljedeeg upisivanja imena u obrazac automatski ponuditi imena koja ste ranije ve koristili. elite li pojednostaviti svoje prijavljivanje na servise koji koriste lozinke, neka obje

high, poneki se webovi (poput online trgovina) nee ispravno ponaati. Srednja razina sigurnosti podrazumijeva ispisivanje upozorenja kada pokuate pristupiti potencijalno opasnim sadrajima; ona je optimalna kombinacija sigurnosti browsanja i funkcionalnosti. Nie razine sigurnosti ne bismo preporuili, jer obje omoguavaju Internet Exploreru izvravanje ActiveX kontrola i drugih potencijalno opasnih sadraja bez ispisivanja ikakvog upozorenja. Te nie razine sigurnosti mogu biti prikladne jedino za va lokalni intranet, ako svojim korisnicima elite omoguiti pristup nekom sadraju koji je potpuno siguran i bezopasan, ali elite izbjei ispis upozorenja koja bi se pojavila odabirom neke vie razine sigurnosti. Takoer moete i sami stvoriti svoje vlastite sigurnosne uvjete: pritisnite gumb Custom Level i zatim u prozoru koji e se pojaviti odaberite nain na koji se Internet Explorer ponaa u radu s ActiveX kontrolama i kolaiima, to radi s prenesenim datotekama, fontovima i Java aplikacijama, kako se pamte lozinke te rade li skriptni jezici. Vratimo se sada na sigurnosne skupine: samo u prvoj, Internet, ne moete odreivati njezine lanove, odnosno webove koji se u njoj nalaze. No, za sve tri preostale skupine

Internet

17

sljedee opcije, User names and passwords on forms i Prompt me to save passwords budu ukljuene; tada e vas Internet Explorer uvijek pitati i elite li da upamti lozinku kako je sljedei put ne biste morali ponovno upisivati. Ipak, ako raunalo koristite na poslu, preporuujemo vam da iskljuite obje opcije i time onemoguite drugima ulazak na odreene servise pod vaim imenom! Konano, elite li da IE zaboravi sve AutoComplete tekstove koje je dosad nauio, kliknite na neki od dva gumba u odjeljku Clear AutoComplete History; kliknite na Clear Forms da biste izbrisali upamene upise u obrasce, odnosno na Clear Passwords da biste izbrisali popis upamenih lozinki. Automatsko spajanje na Internet elite li da Internet Explorer prilikom pokretanja sm ostvaruje vezu s Internetom ili ne, to odaberite na kartici Connections. Ako je ukljuena opcija Never dial a connection, tada IE nee nikada sm ostvarivati vezu, a ako je ukljuena opcija Dial whenever a network connection is not present, tada e IE uspostaviti modemsku vezu m nee postojati mrena veza, a

Always dial my default connection e, naravno, uspostaviti modemsku vezu uvijek kada je potreban pristup mrei. U gornjem dijelu ove kartice nalazi se popis veza koje postoje u vaem dial-up networkingu. Ako radite na lokalnoj mrei ili morate konfigurirati proxy posluitelj (ako ste dobili takve upute od svojeg ISP-a prilikom pretplaivanja na Internet), kliknite na gumb LAN Settings i zatim ukljuite opciju Use a proxy server. Nakon toga upiite adresu proxy posluitelja i njegov broj porta, a ako pritisnete gumb Advanced, moi ete detaljnije odreivati proxy posluitelje za svaku od usluga (Web HTTP, FTP, Gopher, sigurni HTTP i tako dalje). Napredne opcije Internet Explorera Kartica Advanced sadri takvo mnotvo opcija da se jednostavno ne moemo uputati u tumaenje svake pojedine: u naelu, ovdje ne morate nita dirati jer je ve sve sasvim lijepo podeeno odmah po instalaciji i veinu e korisnika zadovoljiti standardne postavke. Ipak, izdvojit emo nekoliko zanimljivijih i korisnijih izbora. Primjerice, elite li iskljuiti prikazivanje slika, animacija ili sviranje zvukova, iskljuite opcije Show Pictures, Play Animations, Play Sounds, te Play Videos. Odricanje od multimedije e, naravno, ubrzati prikazivanje stranica. elite li da alatna traka Radio (za sluanje radiopostaja) uvijek bude ukljuena, ukljuite opciju Always show Internet Explorer Radio bar; u suprotnom ete je svaki put morati ukljuivati naredbom View / Toolbars / Radio. elite li prilikom ispisa stranica na pisa takoer ispisati i pozadinsku sliku, ukljuite opciju Print background colors and images, ali imajte na umu da e vam za to trebati vrlo dobar pisa, najvjerojatnije u boji - inae bi tekst u prvom planu mogao postati posve neitljiv. Konano, jedna od korisnih opcija ako zaista elite zatititi svoju privatnost, a radite na Na kartici Connections odaberite vrijeme u kojem se Internet Explorer smije spajati na Internet koritenjem modemske veze

18

Internet

raunalu u tvrtki je Empty Temporary Internet Files folder when browser is closed: ukljuite je, i IE e svaki puta prilikom zatvaranja programa pobrisati sve stranice koje su privremeno pohranjene na disku. Tada se va ef nee moi pojaviti i pogledati po kakvim ste to stranicama etali za radnog vremena. Klikom na gumb Restore Defaults moete sve ove opcije vratiti na standardne vrijednosti.

ranije. U vrhu panela nalazi se gumb View koji otvara padajui popis u kojem se moe odabrati nain sortiranja History popisa, to je vrlo korisna opcija, posebice ako imate history list koji se vue tjednima unatrag! Standardno je ukljuena opcija By Date, koja adrese sortira prema danu kada ste ih posjetili, grupirajui ih pritom i u tjedne. No, ako znate da ste neto posjetili, ali ne znate kada, bit e vam korisnije opcije By Site (po webovima), By Most Visited (najposjeenije stranice) i By Order Visited Today (redoslijedom kojim ste ih danas posjetili). Panel History prikazuje popis stranica koje ste posjetili u posljednje vrijeme Kliknete li na neku od adresa lijevim

Napredne opcije za podeavanje Internet Explorera nalaze se na kartici Advanced History list (popis posjeenih stranica) Tijekom svakog rada s programom, web browseri pamte koje ste sve adrese posjetili i pruaju vam mogunost da se na njih kasnije vratite. To se svojstvo naziva popisom posjeenih stranica (history list) i postoji u browserima gotovo oduvijek, no princip rada poneto se promijenio. Dok su ranije browseri pamtili samo adrese stranica koje su bile posjeene tijekom jednog rada s programom (taj se popis gubio naputanjem programa), Internet Explorer pamti adrese posjeene u posljednjih dvadeset dana (ili koliko ve odredite prilikom konfiguracije). Da biste pristupili popisu History, pritisnite gumb History na traci s alatima, odaberite naredbu View / Explorer Bar / History ili istovremeno pritisnite tipke Ctrl+H. U lijevom e se dijelu Internet Explorera otvoriti ve poznati panel s popisom History, no on sada izgleda neto drukije nego

gumbom, ona e se uitati u prozor za prikaz stranice (radite li u offline nainu mora biti ukljuena opcija Work Offline u izborniku File; tada ne morate niti biti spojeni na Internet, ve e se stranica uitati iz mape s privremenim datotekama - naravno, samo ako se ondje jo uvijek nalazi). Kliknete li na neku adresu desnim gumbom, iz kontekstnog ete izbornika moi odabrati naredbu Add to Favorites, koja tu stranicu uvrtava u Favorites, va popis omiljenih stranica (ekvivalent knjikih oznaka, bookmarks, u drugim programima). Do gumba View nalazi se gumb Search: radi se o lokalnom pretraivanju koje pretrauje samo popis posjeenih stranica. Tako ete

Internet

19

jo lake pronai onu stranicu na kojoj ste ba neki dan bili, ali se ne sjeate njezinog tonog imena, ve moda samo neega iz njezina sadraja. Internet Explorer pretrait e privremeni direktorij s pohranjenim strani-cama i pronai one koje sadre upisani pojam. Favorites (omiljene stranice) Budui da va history list s vremenom moe poeti zbunjivati, adrese nekih stranica kojima se esto vraate trajno ete moi upamtiti upotrebom Favoritesa (omiljenih stranica). Kada naiete na neku zgodnu stranicu kojoj biste se kasnije ponovno eljeli vratiti, dodajte je u popis Favorites odabirom naredbe Add to Favorites iz izbornika Favorites. Izbornik Favorites nakon toga sadri i upravo dodanu stranicu. Da biste joj kasnije ponovno pristupili, jednostavno je odaberite iz tog izbornika, ili pritisnite gumb Favorites iz trake s alatima. Pritiskom na taj gumb otvara se u lijevom dijelu prozora panel s popisom omiljenih stranica. U Favorites popisu moete zabiljeiti omiljene stranice kojima se kasnije elite vratiti. Taj je popis po mnogoemu slian Historyju; kliknete li na neku od adresa, ta e se stranica uitati u Internet Explorer. Pritisnete li gumb Add, moi ete dodati trenutanu stranicu u popis ili u neku od podmapa. Budui da ete s vremenom vjerojatno prikupiti mnogo stranica u popisu Favorites, izu-zetno je vano da dobro organizirate taj popis; kliknite na gumb Organize ili pozovite naredbu Organize Favorites iz izbornika Favorites. Naredba Organize Favorites koristi se za organizaciju Favorites popisa

Prozor Organize Favorites koristite za stvaranje novih podmapa, premjetanje upamenih adresa u mape, promjenu imena mapa ili zabiljeenih stranica te, konano, brisanje mapa i stranica. U desnom dijelu prozora jednostavno odaberite objekt s kojim neto elite napraviti, a zatim iz lijevog dijela odaberite naredbu. Popis Favorites moete jednostavno ureivati i na drag and drop principu: uhvatite stranicu koju elite premjestiti u neku drugu mapu, odvucite je na sliicu eljene mape te zatim otpustite tipku mia. Na slian se nain ureuje i redoslijed Favorites popisa: uhvatite ono

to elite pomaknuti prema vrhu ili dnu popisa, te zatim povlaite po popisu obraajui panju na crtu koja vam govori na kojem e se novom mjestu ta stranica ili

20

Internet

mapa nai. Rad s Favorites popisom dodatno je olakan opcijom Make available offline: nju moete ukljuiti u prozoru Organize Favorites kad je u njegovom desnom dijelu oznaena neka web stranica, ili kliknite desnom tipkom mia na neku od stranica u panelu Favorites. Ta vam naredba omoguava da odredite koliki dio te stranice elite preuzeti za kasniji offline pregled. Pokrenut e se arobnjak (wizard) kojem ete objasniti koliko esto treba s Interneta ponovno skidati tu stranicu. Na prvom ete ekranu tog arobnjaka odrediti elite li da Internet Explorer prati i linkove koji vode s te stranice do drugih stranica; odaberete li Yes, morat ete rei i koliko duboko treba ii (standardno IE ide jednu razinu duboko). U drugom ete prozoru tog arobnjaka odrediti elite li da Internet Explorer preuzima te stranice s Interneta samo kad odaberete naredbu Synchronize iz izbornika File, ili elite napraviti raspored skidanja stranica. Ako se odluite za raspored, rei ete IE-u koliko esto da s Interneta preuzme novu verziju te stranice (npr. svaki dan u pola pet popodne) te smije li pritom uspostaviti modemsku vezu (ako ona ve nije uspostavljena).POHRANJIVANJE CIJELIH WEB STRANICA Da bi se web stranice u cjelini pohranile na disk, ranije je trebalo koristiti neke druge programe, ili pojedinano spremati HTML dokument, a pojedinano slike i zatim jo neto initi s tim... U Internet Exploreru 5.0 ili novijem dovoljno je iz izbornika File odabrati Save As, pa u okviru za dijalog odabrati tip datoteke Web Page, complete. Internet Explorer sada e spremiti cijelu stranicu, zajedno sa slikama. Takoer je na raspolaganju format Web archive for email koji e olakati razmjenu web stranica putem elektronike pote, jer se sve potrebno tada nalazi u jednoj datoteci. Na taj nain moete trajno na disku sauvati stranice koje su vam se uinile zanimljivima i koje bi vam u budunosti mogle zatrebati.

5. TRAILICE I KATALOZI WEBA Problem pronalaenja sadraja na Internetu star je koliko i sama mrea, a posljednjih se godina vie ili manje uspjeno rjeava na velikom broju portala, trailica, pretraivakih alata i raznih kataloga. Kataloge u pravilu ureuju ljudi, razvrstavajui dostupne i prijavljene web stranice po nekoj hijerarhijskoj strukturi primjerice, prema temama, tako da dublje u hijerarhiji teme postaju specifinije dok su trailice u pravilu potpuno automatizirane. Iako je danas neto tee povui jasnu crtu izmeu trailice i kataloga (najpopularniji katalozi posljednjih su godina ponudu upotpunili trailicama. Veina pretraivakih alata danas ima vrlo razraenu sintaksu postavljanja zahtjeva. Tako korisnici ne samo da mogu traiti pojedine rijei ili fraze, ve se mogu posluiti i logikim operatorima i (AND), ili (OR) i ne (NOT). Neki korisnicima daju i dodatne mogunosti, poput ograniavanja pretraivanja na samo jedan posluitelj ili pretraivanja dodatnih resursa, poput Usenet grupa ili Java aplikacija. Ipak, iako je sintaksa postavljanja zahtjeva vrlo jednostavna, za one koji ne ele uiti nove stvari svi pretraivaki alati imaju i suelja s obrascima, putem kojih je veina naprednih opcija i dalje dostupna. U pravilu, moete oekivati kako ete od dobro sortiranog i ureenog kataloga dobiti kvalitetnije rezultate pretraivanja, budui da veina web stranica prolazi proces selekcije i ocjenjivanja prije uvrtavanja u katalog, a kako to obavljaju ljudi (urednici), sadraji su ipak na zadovoljavajuoj razini kvalitete. S druge strane, traite li neku ba specifinu informaciju, mogue je da ona uope nije uvrtena niti u jedan katalog, pa je koritenje trailica (search enginea) tada mnogo bolje rjeenje budui da su u njima pohranjene sve stranice koje je pauk (robot) pronaao putujui webom.

Internet

21

YAHOO! Yahoo! je danas najpopularniji i najbogatiji katalog na Internetu. Web stranice su na Yahoou razvrstane po kategorijama, koje se dalje dijele na potkategorije. Zato je koritenje Yahooa vrlo praktino ako tono znate koja tema vas zanima jer ete odmah pronai mnotvo stranica o njoj. Na primjer, zanima li vas glazba, odaberite glazbu, pa pojedini glazbeni pravac, i dobit ete popis stranica pojedinih izvoaa ili autora. Naravno, nedostatak je u tome to se, ponavljamo, ovdje nalaze samo prijavljene stranice ili one koje su runo uvrstili urednici koji odravaju Yahoo. S druge strane, to i nije tako loe, jer stranice barem zadovoljavaju neke osnovne kriterije im su uvrtene na Yahoo. Dva su naina pretraivanja. Ako znate u koju kategoriju pripada ono to traite, koristite hipertekstualne veze u donjem dijelu Yahooove poetne stranice da biste pristupili pojedinoj kategoriji. Svaka od kategorija dalje se grana na potkategorije, a one konano sadre i same stranice. Ako vas zanima neka odreena tema (npr. znanost ili sport), to je dosta dobar nain pretraivanja, jer su sve nove ili promijenjene stranice i kategorije uvijek oznaene sliicom New. Ako elite potraiti neku od rijei ili pojmova u svim kategorijama, rije jednostavno upiite u polje na vrhu stranice i pritisnite gumb Search. Za nekoliko trenutaka Yahoo e ispisati stranicu s hipertekstualnim vezama na stranice koje sadre upisani pojam. Ukoliko je pronaeno vie stranica nego to je lijepo prikazati odjednom, na kraju svake stranice nalazi se veza kojom se prelazi na sljedeu. Ne pravi se razlika izmeu velikih i malih slova; internet i Yahoo! je i dalje najpopularniji katalog web stranica, koji je dodatno ojaan nakon nedavne odluke da se kao slubena trailica Yahooa koristi sve popularniji Google

INTERNET isti su pojmovi. Kada pretraujete jednostavnim upisivanjem pojmova, koriste se standardne opcije pretraivanja. elite li koristiti naprednije pretraivanje, kliknite na Advanced Search te ete dobiti obrazac s opcijama naprednog pretraivanja. Ako ste u polje za upis pojmova upisali vie rijei, pod opcijama odredite i u kojem odnosu te rijei moraju biti tijekom traenja. Ako odaberete bulov operator ili - opcija At least one of the keys (boolean OR) - Yahoo e pronai sve dokumente u kojima se nalazi barem jedna od rijei koju ste naveli. Standardno se podrazumijeva koritenje operatora i - All keys (boolean AND) - to trai sve dokumente i kategorije koje sadre sve upisane pojmove.

22

Internet

Valja znati da Yahoo pretrauje vlastiti katalog web stranica, ali i koristi usluge trailice Google. To znai da su na jednom mjestu, u samom Yahoou, integrirani rezultati dobiveni uz njegovog kataloga, ali i iz Googleove velike baze adresa - to je izuzetno praktino, budui da ne morate posjeivati dva razliita mjesta na webu prilikom pretrage.

U obrascu za napredno pretraivanje moete odrediti hoe li biti prikazani rezultati koji sadre sve upisane rijei, samo neku od rijei, ili pak rezultati koji sadre neke rijei, ali pak ne sadre neke druge rijei. Napredniji korisnici ovo mogu regulirati i koritenjem operatora + i -, tako to e staviti + ispred svakog pojma za kojeg ele da bude u pronaenoj stranici, a ispred svakog pojma koji ne smije biti sadran na pronaenoj stranici. Takoer, mogue je potraiti samo stranice pisane odreenim jezikom, ili pak samo stranice koje se nalaze na odreenom posluitelju ili u odreenoj domeni (primjerice, u .hr domeni). Google dodatno optimizira pronaene rezultate stavljajui ih u skupine. Primjerice, ukoliko pronae vie stranica na jednom posluitelju, prikazat e samo onu prvu, dok ete klikom na odgovarajui link moi potraiti njoj sline stranice koje dolaze s istog posluitelja. Time je ispis rezultata u konanici mnogo pregledniji nego na nekim drugim trailicama. Takoer, svaku od stranica Google takoer uva u vlastitoj arhivi. To je korisno u situacijama kada je neka stranica koju ste ba eljeli pogledati preseljena na novu adresu ili obrisana, pa ete je i dalje moi proitati na Googleu.

GOOGLE Google je postao vrlo popularan u proteklih godinu dana ak bismo mogli rei da je uspio preuzeti prvo mjesto ranije vrlo popularnoj AltaVisti. Dok se AltaVista sve vie irila, pokuavajui biti portal, katalog i trailica istovremeno, Google je odluio ponuditi trailicu koja se izuzetno jednostavno koristi i brzo uitava i to im je potpuno uspjelo. Koritenje Googlea odnedavno je jo jednostavnije budui da je velikim dijelom preveden na hrvatski. Poetna je stranica Googlea prilino siromana, ali tu je zapravo sve to nam treba: dovoljno je u polje upisati pojam koji elimo traiti i pritisnuti gumb za poetak traenja. Za napredno pretraivanje na Googleu ne morate poznavati gotovo nikakvu sintaksu zadavanja naprednih uvjeta: dovoljno je kliknuti na link Napredno pretraivanje te potom ispuniti obrazac prema vlastitim kriterijima. To je jako zgodno jer ne morate vie razmiljati treba li pojmove, primjerice, navesti pod navodnicima, jesu li bitna mala i velika slova i slino.

Google je trenutano najpopularnija trailica na Internetu, a iz nae perspektive posebno je korisno to to je veina opcija prevedena na hrvatski jezik!

Internet

23

Slava AltaViste u posljednje je vrijeme potamnjela, no njezino srce i dalje je prilino efikasna trailica iako je za napredno koritenje AltaViste potrebno poznavati vie opcija nego kod Googlea ALTAVISTA AltaVista takoer je krenula kao obina trailica koja se svojevremeno, prije par godina, ak mogla pohvaliti i najveom bazom pronaenih stranica i prilino brzim pretraivanjem. Tada se AltaVista okrenula vie prema portalu, a krenula je i s katalogom, pokuavajui uvesti malo vie reda u prilino konfuzne rezultate koje je katkada davala. Tako danas AltaVistu moete koristiti i kao katalog, ali i kao trailicu koja pretrauje arhive sa slikama, MP3 datotekama, videozapisima i jo tota - no jezgra AltaViste i dalje je provjerena i brza AltaVistina tehnologija pretraivanja. Na alost, AltaVista vie nije na raspolaganju na hrvatskom jeziku (neko je vrijeme bila). Koritenje AltaViste gotovo nimalo se ne razlikuje od koritenja slinih trailica. Prilikom osnovnog pretraivanja, pojmove koji se sastoje od vie rijei treba navesti pod navodnicima, ukoliko elite da pronaene stranice obavezno sadre neku rije, navedite taj pojam s operatorom + ispred njega; ukoliko elite da nekog pojma u pronaenim stranicama nema, navedite ga s operatorom -. Za naprednije pretraivanje ipak kliknite na link Advanced Search i popunite kratak obrazac: to je mnogo lake i preglednije od runog upisivanja svih opcija. Ipak, napredno pretraivanje pomou AltaViste i dalje je neto sloenije od koritenja Googlea, zato to AltaVista oekuje runo upisivanje svih izraza i koritenje logikih operatora AND (i), OR (ili) i NOT (ne), to je na Googleu elegantnije rijeeno. No, i ovdje se u naprednim opcijama mogu dodatno definirati nain sortiranja pronaenih stranica, starost stranica koje traite te broj rezultata koji e se ispisati na jednoj stranici.

ISKON SEARCH Hrvatskim korisnicima na raspolaganju je nekoliko domaih trailica i kataloga, no najpopularniji je Iskonov katalog koji svoje usluge kombinira s odlinom trailicom. (Sve je, dakako, na hrvatskom, ukljuujui i upute za traenje.) To znai da su sve prijavljene stranice pregledno razvrstane po kategorijama i potkategorijama - slino kao na Yahoou - pa u potragu za informacijama koje vas zanimaju moete krenuti ili na ovaj nain, ili, naravno, upisivanjem pojma koji elite pronai. Budui da se na samim stranicama mogu pronai vrlo dobre i jasne upute o upotrebi ove trailice, predlaemo vam da ju sami iskuate: traite li neku hrvatsku web stranicu, Iskonova trailica najbolje je mjesto za poetak.DARIO SUANJ glavni je urednik informatikog magazina PC Chip i stalni suradnik Raunala Veernjeg lista od 1997. godine. Autor je i koautor vie knjiga meu kojima posebno treba izdvojiti Internet@HR: Kako na Mreu iz Hrvatske (1995.) i Veliku knjigu o World Wide Webu (1996.).Internet za poetnike broura u sklopu priloga Veernjeg lista Raunala & TT. Uredio .......................... eljko ojer Oblikovanje i layout ..... Miroslav Ambru Ki

24

Internet