internet (web) prezentacija
DESCRIPTION
Ime i Prezime : Ivan Suknović Mentor: Alač Zoltan Razred : ET - 41 Obrazovni profil : Elektrotehničar računaraTRANSCRIPT
-
TEHNIKA KOLA" IVAN SARIC"
SUBOTICA, TRG LAZARA NEIA 9
MATURSKI RAD
Predmet : PROGRAMIRANJE
Tema: INTERNET (WEB) PREZENTACIJA
Ime i Prezime : Ivan Suknovi Mentor: Ala Zoltan
Razred : ET - 41
Obrazovni profil : Elektrotehniar raunara
kolska godina : jun 2013/2014.
-
Sadraj:
Teorija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1
Zadatak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4
Alatke koje su koriene . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5
Reenje zadatka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6
Source kod . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .10
Zakljuak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .21
Koriena literatura . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .22
-
1
Internet
Internet je globalna mrea kompjutera svih tipova i veliina pa se zbog toga esto naziva
"mrea svih mrea" jer u sebi integrie hiljade razliitih raunarskih mrea irom sveta koje
koriste iste tehnike standarade da bi meusobno mogle komunicirati. Ako se uz pomo svog
kunog kompjutera, modema, telefonske linije i Internet provajdera prikljuite na tu mreu i
vi postajete deo Interneta. Poeci interneta se veu za stvaranje ARPANET-a, 1969. godine,
mrea raunara pod kontrolom Ministarstva odbrane SAD. Danas, internet povezuje milijarde
raunara irom sveta na jedan nehijerarhijski nain.
.NET Framework
Majkrosoft .NET Framework je softverska platforma koja moe biti instalirana na raunarima
koje pokree Majkrosoft Windows operativni sistem. On ukljuuje veliki broj gotovih
biblioteka kodova za uobiajene probleme u programiranju i virtuelnu mainu koja upravlja
izvravanjem programa pisanih specijalno za .NET Framework. .NET podrava vie
programskih jezika, na nain koji omoguava interoperabilnost, pri emu svaki jezik moe
biti napisan na drugom. Dostupan je na svim programskim jezicima koje .NET Framework
obuhvata (VB.NET, C#...). Kako bi mogle da se piu aplikacije nije samo dovoljno imati
instaliran .NET Framework, potreban je i Microsoft SDK (engl. Microsoft Software
Development Kit) i Visual Studio.
Visual Studio
Visual Studio 2008 je zasnovan na Microsoftovoj engleska verzija rei Microsoft-ovoj viziji
koja omoguava programerima i razvojnim timovima da veoma brzo kreiraju povezane
aplikacije zajedno sa efektnim korisnikim iskustvom u radu sa operativnim sistemom
Windows Vista, sistemom Microsoft Office 2007, mobilnim ureajima i Webom. Prvo
izdanje programa Visual Studio pojavilo se na tritu 1997. godine i sadrao je odvojene
IDE-ove (koji su zahtevali posebnu instalaciju) za programe Visual C++, Visual Basic, J++ i
alatku poznatu kao InterDev. Program Visual Studio 6.0 imao je drastina poboljanja koja su
oznaila roenje programa Visual Basic 6 i koja su oslikavala ideju skupa jedinstvenih usluga
za sve jezike.Visual Studio .NET 2002 i Visual Studio .NET 2003 su tu ideju sproveli u delo
sa aplikacijom .NET Framework. Po prvi put jedan programer je mogao da napie aplikaciju
na jeziku po svom izboru korienjem mogunosti opteg skupa alatki ukljuujui dizajnere,
kontrole "prevuci i otpusti" i IntelliSense. Zajedno sa porastom produktivnosti programera,
dolo je i do porasta u veliini i kompleksnosti razvojnih projekata i timova.Visual Studio
2005 je nastao da bi pomogao programerima u timovima razliitih veliina da poveaju
meusobnu saradnju i smanje kompleksnost razvoja. Sa svakim novim izdanjem, Microsoft
je ponovo potvrdio svoju posveenost osposobljavanju programera tako to je ostvario
komunikaciju sa zajednicom kako bi dala povratne informacije radi usavravanja proizvoda.
-
2
Veb-dizajn
Veb-dizajn (Web design) predstavlja grafiko osmiljavanje ili dizajniranje Internet stranice
koristei slike, jezik za oznaavanje i formiranje HTML, standardizaciju i upotrebljivost
stranice. Veb-dizajn je irok pojam koji obuhvata razliite vetine, standarde i discipline koji
se koriste u proizvodnji i odravanju internet stranica. Oblasti veb-dizajna obuhvataju; veb i
grafiki dizajn, dizajn interfejsa, autoring, ukljuujui standardizovani kod, korisniko
okruenje i optimizaciju za veb-pretraivae. Mnogi pojedinci najee e raditi u timovima
koji pokrivaju razliite aspekte procesa projektovanja, dok e drugi veb-dizajneri samostalno
pokriti sve oblasti. Izraz veb-dizajn se obino koristi da opie proces dizajna koji se odnosi na
prednji deo (izgled stranice) i projektovanje veb-sajta ukljuujui pisanje koda. Rairena je
pogrena pretpostavka da pod taj pojam spada i razvoj Internet softvera (Web development),
iako su u sutini to dve sasvim razliite oblasti. Od veb-dizajnera se oekuje da zadovolje
potrebne uslove izgleda i funkcionalnosti veb-sajta, ukoliko njihova uloga podrazumeva i
pisanje koda potrebno je da budu u toku sa veb-standardima.
HTML (HyperText Markup Language)
HTML ( jezik za oznaavanje hiperteksta) je opisni jezik specijalno namenjen opisu veb
stranica. Pomou njega se jednostavno mogu odvojiti elementi kao to su naslovi, paragrafi,
citati i slino. Pored toga, u HTML standard su ugraeni elementi koji detaljnije opisuju sam
dokument kao to su kratak opis dokumenta, kljune rei, podaci o autoru i slino. Ovi podaci
su optepoznati kao meta podaci i jasno su odvojeni od sadraja dokumenta. HTML je nastao
uproavanjem SGML (standardizovani uopteni jezik za oznaavanje) standarda sa svrhom
opisa dokumenta koji se objavljuju na vebu. U poetku je bio prilino ogranien to se
oznaavanja sadraja tie i pruao je uglavnom elementarne stvari za oznaavanje i
formatiranje teksta (paragrafi, naslovi, citati itd.). Kako je veb rastao tako je rasla i potreba za
bogatijim sadrajem te je u tom smeru razvijan i HTML standard. Tada su standardu dodate
elementi za opis tabela, slika, slojeva, napredno formatiranje teksta itd. Osnovu HTML-a
predstavljaju etikete (tags - , ) i atributi. Etikete mogu biti
proste, oblika (), kada slue za markiranje i sloene, kada se koriste kao ograivai (
i ) za delove teksta izmeu njih. Svaka etiketa predstavlja posebnu komandu, kojom se
odreeni deo dokumenta odvaja od ostatka primenjujui pravila definisana samom etiketom.
Atributi se nalaze unutar sloenih oznaka i sadre dodatne informacije o nainu prikazivanja i
ponaanju oznaenog dela dokumenta. Internet pregleda ignorie nepoznate atribute i
elemente i ne pravi razliku izmeu velikih i malih slova (engl. case insensitive). On tekst
automatski prelama prema irini bloka ili prozora, pravei nove redove ako je potrebno.
CSS
CSS (Cascading Style Sheets) je jezik formatiranja pomou kog se definie izgled elemenata
veb-stranice. Prvobitno, HTML je sluio da definie kompletan izgled, strukturu i sadraj
veb-stranice, ali je od verzije 4.0 HTML-a uveden CSS koji bi definisao konkretan izgled,
dok je HTML ostao u funkciji definisanja strukture i sadraja.
-
3
XML
XML je skraenica za Extensible Markup Language, odnosno proirivi (meta) jezik za
oznaavanje (markup) tekstualnih dokumenata. Ideja je bila da se stvori jezik koji e i ljudi i
raunarski programi moi jednostavno da itaju. XML definie optu sintaksu za oznaavanje
podataka pomou odgovarajuih etiketa (tags) koje imaju poznato ili lako razumljivo
znaenje. Format koji obezbeuje XML za raunarske elemente moe se prilagoditi
najrazliitijim oblastima, kao to su elektronska razmena podataka, uvanje podataka,
odvajanje podataka od prezentacije, vektorska grafika, sistemi glasovne pote, izrada novih
specijalizovanih jezika za oznaavanje.
ASP.NET
ASP.NET (Active Server Pages .NET) je veb tehnologija kompanije Microsoft koja
omoguava programerima da kreiraju dinamike veb sajtove, veb aplikacije i veb servise.
Prvi put je objavljena u januaru 2002. godine sa verzijom 1.0 .NET Framework-a, pa samim
time ASP.NET je naslednik ASP tehnologije. ASP.NET je izgraen na CLR-u (Common
Language Runtime), pa time omoguava programerima da piu ASP.NET kod u bilo kom
jeziku koji podrava .NET Framework tehnologija. ASP.NET SOAP proirenje omoguava
ASP.NET komponentama da obrauju SOAP poruke. Kada je prvi put objavljen, ASP.NET-u
je nedostajao ablon (engl. Master page) koji bi mogao biti prikazivan na svim stranama .
Zato to je .NET Framework objektno orijentisan i dozvoljava nasleivanje, mnogi
programeri bi eleli da definiu novu baznu klasu koja bi nasledila "System.Web.UI.Page"
metode koje renderuju HTML i omoguavaju stranicama i njihovim aplikacijama
nasleivanje iz nove klase. Time je ASP.NET 2.0 predstavio koncept glavne stranice (Master
page), koje omoguavaju stranice koje se zasnivaju na ablonu. Veb aplikacija moe sadrati
jedan ili vie ablona. Ovi abloni imaju ContentPlaceHolder kontrolu u koju se unosti
dinamiki kreiran sadraj. Stranice koja koristi taj ablon da bi u ContentPlaceHolder
kontrolu unela odreeni sadraj mora takoe sadri tu istu kontrolu. ablon ne moe biti
samostalno pokrenut tj. potrebna mu je veb forma. .NET stranice, zvanino poznate kao veb
forme ( Web Forms), glavni su kamen temeljac za razvoj aplikacija. Veb forme su fajlovi sa
*.aspx ekstenzijom. One najee sadre statiki XHTML, kao i oznake koje definiu
serversku stranu veb kontrola i korisnikih kontrola gde programeri stavljaju sve potrebne
statike i dinamike sadraje strance. Pored toga, dinamiki kod koji se pokree na serverskoj
strani moe biti postavljen u bloku koji je slian ostalim
tehnologijama za veb programiranje kao to su PHP, JSP i ASP.
-
4
Zadatak
Zadatak je napraviti veb prezentaciju sajta koji sadri detaljne informacije o muzikim
numerama i njihovim izvoaima.
-
5
Alatke koje su koriene za pravljenje sajta :
Radi lake izrade stranica korien je css fajl, u kom su smetene sve klase koje su koriene u
izradi veb prezentacije.
Takoe su koriene i tabele u koje su ubacivane slike, tekst i ostali elementi veb stranica.
Za navigaciju kroz sajt korien je Menu i Hyperlink.
ImageButton smo iskoristili za prikaz eljenih slika iz galerije.
Za prikaz i unos baze podataka koriene su alatke GridView, FormView i DetailsView.
Prijavljivanje postojeeg korisnika i kreiranje novog postignuto je Login, CreateUserWizard
alatkama, a prikaz prijavljenjog korisnika LoginStatus i LoginName alatkama.
-
6
Reenje zadatka
Poetna stranica (default.aspx) ne sadri nikakav poseban sadraj, demonstrira osnovni izgled
master page-a (mp.master) uz poruku o nameni sajta.
Naredna stranica media (media.aspx) nam prikazuje korienje hyperlinka. Klikom na tekst,
koji se nalazi na centru stranice, otvara se oficijalna stranica UMF muzikog kanala na
youtube-u (Ultra Music Festival).
-
7
Prelaskom pokazivaa (strelice) preko menija media, iskae nam novi meni, galerija
(galery.aspx). Ovoj stranici imaju pristup samo registrovani korisnici, tako da e ukoliko
korisnik nije prijavljen, biti preusmeren na stranicu za prijavljivanje naloga ili kreiranje
novog naloga (login.aspx). Na stranicu za prijavljivanje ili reiranje novog naloga moemo
otii i klikom na tekst Login, u gornjem desnom uglu.
Nakon uspenog prijavljivanja postojeeg naloga (username: admin password: admin123,)
vidimo da je dolo promene u gornjem desnom uglu. Klikom na neku od slika sa desne strane
slika se uveliava preko cele stranice.
-
8
Glavni deo ove veb prezentacije nalazi se upravo ovde, na muikim informacijama
(list.aspx). Na ovoj stranici moemo pronai informacije o muzikim izvoaima i njihovim
numerama. Na ovoj stranici nije omogueno menjanje, brisanje ili dodavanje podataka o
samim izvoaima ili numerama.
Jedna od najinteresantnijih stranica jeste stranica u kojoj moemo menjati, dodavati ili brisati
sadraj tabela (admin.aspx). Ovoj stranici moe pristupiti samo korisnik sa pravom pristupa,
u ovom sluaju samo administrator. Dodavanje se vri upisivanjem informacija o izvoau,
odnosno numeri koju elimo da unesemo u bazu podataka. Mogue je unoenje izvoaa
nezavisno od numere, dok numere kada unosimo obavezno polje je izvoa, tako da numeru
bez izvoaa nije mogue uneti. Lista sa desne strane slui administratoru kao podsetnik o
ve unesenim podacima.
-
9
Poslednja stranica je stranica koja prua informacije o kreatoru veb sajta (about.aspx). Radi
testiranja galerije keriran je nalog user. (username: user password: user123,). Ukoliko
elimo da se odjavimo sa sajta dovoljno je da kliknemo na Logout u gornjem desnom uglu
i prelazimo na reim nepoznatog korisnika (anonymous user).
-
10
Source kod
Fajl sa stilovima (ss.css)
music
-
11
-
12
Glavna stranica (mp.master)
music
-
13
Media stranica (media.aspx)
UMF TV
-
14
Poetna stranica (default.aspx)
This is the place where you can find informations about your favourite songs
Galerija (gallery.aspx)
.auto-style1 { width: 100%; }
-
15
Stranica za prijavljivanje postojeeg naloga i kreiranje novog (login.aspx)
.auto-style1 { width: 100%; } Login or create new account to see content of some pages
About stranica (about.aspx)
.auto-style1 { width: 100%; } Syte made by: Ivan Suknovi Class: ET41 email: [email protected]
-
16
Stranica za izmenjivanje baze podataka (admin.aspx)
-
17
-
18
Lista numera i izvoaa (list.aspx)
.auto-style1 { width: 100%; }
-
19
-
20
-
21
Zakljuak
Ovaj sajt ima za svrhu informisanje posetilaca o njihovim omiljenim izvoaima i numerama.
Mogue je kontaktirati administratora sajta i zatraiti dodavanje pesama i njihovih autora u
bazu podataka. Sajt je mogue dopuniti raznim sadrajima, tekstovima, video zapisima,
muzikim sadrajem, a bazu podataka mogue je proirivati i dodavati mnogo pesama i
izvoaa.
-
22
Koriena literatura
http://www.wikipedia.com/
http://www.youtube.com/
http://www.asp.net/
http://www.google.com/