SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

INTERNET U POSLOVANJU U HRVATSKOM TELEKOMU

D.D.

DIPLOMSKI RAD

Kolegij: Internet u poslovanju

Mentor: dc.sc. Zvonko Čapko

Student: Krunoslav Prce

Studijski smjer: Informatičko poslovanje

JMBAG: 0081089151

Rijeka, 12.09.2013.

1.UVOD ........................................................................................................................................... 1

1.1. Predmet i objekt istraživanja ................................................................................................. 1

1.2. Svrha i ciljevi istraživanja ..................................................................................................... 1

1.3. Radna hipoteza ...................................................................................................................... 2

1.4. Znanstvene metode ................................................................................................................ 3

1.5. Struktura rada ........................................................................................................................ 3

2. TEMELJNE ZNAČAJKE INTERNETA ................................................................................ 4

2.1. Pojam Interneta ...................................................................................................................... 4

2.2. Povijesni razvoj Interneta ...................................................................................................... 5

2.3.1. Prednosti uporabe Internet .............................................................................................. 8

2.3.2. Problemi uporabe Interneta ............................................................................................. 9

3. OBILJEŽJA INTERNET USLUGE ...................................................................................... 10

3.1. Elektronička pošta ............................................................................................................... 10

3.2. Diskusijske grupe ................................................................................................................ 11

3.3. Distribucijske liste ............................................................................................................... 11

3.4. World Wide Web ................................................................................................................. 12

3.6. Korištenje udaljenih računala .............................................................................................. 14

3.7. Videokonferencije ............................................................................................................... 14

3.8. Internet telefonija ................................................................................................................. 15

3.9. Internet i ekstranet ............................................................................................................... 16

3.10. Društvene mreže ................................................................................................................ 16

3.11. Vrste elektroničke razmjene podataka ............................................................................... 17

3.10.1. Electronic Dana Interchange (EDI)............................................................................. 17

3.10.2. SWIFT mreža .............................................................................................................. 18

4.ELEKTRONIČKO POSLOVANJE........................................................................................19

4.1. Karakteristike i vrste elektroničkog poslovanja .................................................................. 19

4.3. Elektronički marketing ........................................................................................................ 21

5. HRVATSKI TELEKOM D.D. ................................................................................................ 26

5.1. Općenito o Hrvatskom Telekomu d.d. ................................................................................. 26

5.2. Organizacija Hrvatskog Telekoma d.d. ............................................................................... 27

5.3. Poslovanje Hrvatskog Telekoma d.d. .................................................................................. 29

6. INTERNET U POSLOVANJU HRVATSKOG TELEKOMA D.D. ................................... 30

6.1.1. Online shop ................................................................................................................... 33

6.1.2. Pay way ......................................................................................................................... 33

6.1.3. Shopping centar ............................................................................................................ 34

6.1.4. ICT LAN ....................................................................................................................... 35

6.1.5. Registracija web domene .............................................................................................. 36

6.1.6. PRO web UNIX ............................................................................................................ 36

6.1.7. MY web ........................................................................................................................ 37

6.1.8. PRO web WIN .............................................................................................................. 37

6.2. Planovi za budućnost uporabe Interneta u Hrvatskom Telekomu d.d. ................................ 39

7. ZAKLJUČAK ........................................................................................................................... 40

LITERATURA ............................................................................................................................. 42

PUBLIKACIJE ............................................................................................................................. 42

1

1.UVOD

1.1. Predmet i objekt istraživanja

Internet je danas postao sastavni dio ljudske svakodnevnice. Nepobitna je činjenica da je

informatizacija prodrla u sve pore ljudskog društva i značajno ih mijenja. Kada je riječ o globanoj

računalnoj mreži, Internetu, teško je pronaći u povijesti proizvod koji koriste milijuni ljudi, a ipak

je za neke potpuna nepoznanica. Internet olakšava svakodnevni život i pojednostavljuje

komunikaciju između ljudi širom svijeta i tu komunikaciju podiže na jedan visoki stupanj.

Razvitkom Interneta se uvelike i olakšala komunikacija u suvremenom poslovanju.

Problem istraživanja diplomskog rada je nedostatnost podataka vezanih za korištenje Interneta u

poslovanju Hrvatkog Telekoma d.d.

Tako definiran problem istraživanja određuje i objekt istraživanja diplomskog rada, a on je

istraživanje aktualne i praktične primjene Interneta u svakodnevnom životu i globalnoj

ekonomiji, a posebice u poslovanju Hrvatskog Telekoma d.d.

1.2. Svrha i ciljevi istraživanja

Svrha i cilj ovog istraživanja koji je direktno vezan za diplomski rad je ukazati na važnost

informatičke tehnologije te aktivnom praćenju brzog tehničkog i tehnološkog razvoja na ciljanom

području.

Primarni cilj koji se želi dosegnuti je ukazati na činjenice vezane za Internet te ukazati na ulogu

Interneta u tehnološkom razvoju i poboljšanju kvalitete poslovanja.

2

Ciljevi:

- utvrditi i dokazati najbitnije značajke Interneta u suvremenom poslovanju

- istražiti kako poduzeća koriste elektroničko poslovanje

- definirati koje su mogućnosti korištenja Interneta u telekomunikacijma

- sagledati koja su obilježja poslovanja u Hrvatskom Telekomu d.d.

- istražiti na kojoj je razini uporaba Interneta u Hrvatskom Telekomu d.d.

- istražiti dugoročne planove i strategiju korištenja i razvoja Internet usluge u Hrvatskom

Telekomu d.d.

1.3. Radna hipoteza

Recentna poslovna praksa u okružju slobodnog tržišta i kapitalizma dovela je do velikog postotka

iskorištenosti Interneta kao usluge i Internet servisa. U tržišnoj utakmici do maksimizacije

financijskih rezultata često su ulagana golema financijska sredstva za povećanje stupnja

korištenja Interneta kao usluge i načina poslovanja i marketinga. Kompanije koje su imale sličnu

praksu i koje su se na vrijeme odlučile ulagati u ovaj način poslovanja danas su lideri u svojim

gospodarskim sektorima. Kao takav primjer mogu navesti i Hrvatski Telekom d.d. koji je među

prvima na području Republike Hrvatske krenuo s takvom poslovnom praksom što ga je u

konačnici dovelo da danas predvodi telekomunikacijsko tržište na području Repubike Hrvatske, a

sa sigurnošću mogu reći da je lider i u užoj regiji.

Iz navedenog se postavlja radna hipoteza: Uvođenje i primjena Interneta kao usluge u

svakodnevnom poslovnom životu Hrvatskog Telekoma d.d. kao i primjena Internet servisa među

kojima sigurno prednjači World Wide Web. Uspješna implementacija ovakve vrste poslovanja je

finalizirana pomoću različitih edukacija zaposlenih ljudi u Hrvatskom Telekomu d.d. To je sve u

3

konačnici dovelo do boljih poslovnih rezultata i konstantnog kretanja poslovanja Hrvatskog

Telekoma d.d. uzlaznom putanjom prema dugoročnoj maksimizaciji poslovnih rezultata.

1.4. Znanstvene metode

Prilikom pisanja ovog istraživačkog rada korištena je nekolicina znanstvenih metoda: metoda

deskripcije, komparacije, metoda dokazivanja, induktivna metoda, povijesna metoda, metoda

analize i sinteze, metoda klasifikacije te metoda dokazivanja.

Metodama deskripcije i komparacije opisane su i definirane činjenice važne za ovo istraživanje.

Povijesnom metodom opisani su dijelovi ovoga rada u kojem se izlaže povijesni razvoj Interneta

kao usluge. Metodama analize i sinteze složeni pojmovi rastavljeni su na sastavne dijelove kako

bi se došlo do značenja svakog pojedninog elementa u cijelini. Metodom dokazivanja dokazana

je rana hipoteza diplomskog rada, a induktivnom metodom došlo se do činjenica i općeg suda o

utjecaju Interneta na poslovanje u poduzeću. Rješavanju postavljenog problema istraživanja

prethodilo je prikupljanje podataka iz dostupne i odgovarajuće literature, a tuđi stavovi , spoznaje

i zaključci su citirani na uobičajeni način. Na navedeni način uz pomoć korištenih znanstvenih

metoda ostvarena je svrha i cilj istraživanja. Prilikom pisanja ovoga rada nastojao sam što

objektivnije prikazati činjenice i informacije do kojih sam došao pridržavajući se načela točnosti i

pouzdanosti.

1.5. Struktura rada

U prvom dijelu, Uvodu, navodi se problem istraživanja, svrha i cilj istraživanja, radna hipoteza te

je također predočena metodologija istraživanja te je prikazana struktura rada.

4

U drugom dijelu koji nosi naziv Temeljne značajke Interneta bavio sam se pojmom Interneta,

njegovim povijesnim razvojem te sam naveo koje su prednosti, a koji nedostaci funkcioniranja

Interneta.

Naslov trećeg dijela je Internet servisi i u njemu su detaljno obrađeni najvažniji Internet servisi.

U četvrtom dijelu pod naslovom Elektroničko poslovanje govori se o obilježjima i vrstama takve

vrste poslovanja, elektroničkom trgovanju, elektroničkom marketingu te Internet bankarstvu.

U petom dijelu predstavlja se Hrvatski Telekom d.d., struktura organizacije i pokazatelji

poslovanja Hrvatskog Telekoma d.d. u Republici Hrvatskoj i regiji.

U šestom dijelu pod naslovom Internet u poslovanju Hrvatskog Telekoma d.d. detaljno se

obrađuje primjena Interneta u HT-u gdje se navode Internet servisi, Internet i poslovno

komuniciranje sa stanovništvom i pravnim osobama te ostali online servisi kojima se HT koristi.

Također se u ovom dijelu radi i o osvrtu na planove za budućnost te se istražuje slobodan prostor

za uporabu Interneta u poslovanja koji još nisu primjenjene.

Posljednji, sedmi dio rada je Zaključak koji donosi sintezu istraživanja pomoću koje je potvrđena

radna hipoteza.

2. TEMELJNE ZNAČAJKE INTERNETA

2.1. Pojam Interneta

Internet je naziv za ogromni, svjetski sustav koji se sastoji od ljudi, informacija, računa i

telekomunikacijskih veza. Internet je toliko veliki i složen sustav da je jednostavno izvan

poimanja jednog ljudsko bića. Jednostavno ne postoji ljudsko biće koje poznaje cijeli sustav i

način funkcioniranja Interneta. Također je nemoguće naći dvije osobe koje će se složiti u tome

koji je razlog zbog kojega su fascinirane Internetom.

5

Internet je za sada uvjerljivo najveće i najvažnije dostignuće u razvoju civilizacije. U ovom

trenutku postoji preko 200 milijuna servera spojenih na Internet. Ti serveri svojim korisnicima

omogućuju pristup velikom broju informacija koje se nalaze u svakom kutku svijeta.

Podaci i informacije koje se mogu naći na Internetu se nalaze u raznim oblicima kao što su tekst,

slika, zvuk i video zapis. Gotovo je nemoguće doći do točne informacije koja se količina

podataka nalazi na Internetu. U svakodnevnom životu je prihvaćena fraza da ako se informacija

ne nalazi na internetu da uopće takva informacija ni ne postoji u stvarnom svijetu.

Internet je javno dostupna globalna podaktovna paketna mreža koja omogućuje povezivanje

računala i računalne mreže korištenjem istoimenog protokla poznatijeg kao internetski protokol

IP. To je „mreža svih mreža“ koja se sastoji od milijuna privatnih, poslovnih i vladinih mreža

koja međusobno razmjenjuju informacije i koriste usluge kao što su elektronička pošta, prijenos

datoteka te korištenje povezanih stranica i dokumenata World Wide Weba. Pojam Internet

proizlazi iz engleske riječi interconnected (međusobno spojeni) i networks (mrežni sustav

računala).

U svakodnevnom životu Internet se poistovjećuje sa pojmom World Wide Web (WWW) što u

biti nije točno jer je navedeni pojam samo jedan dio, jedna služba u okviru Interneta kao

globalnog pojma. Uvođenjem Internet protokola TCP/IP (kasnije Telnet, FTP) počelo se u

svakodnevnom životu rabiti naziv Internet.

2.2. Povijesni razvoj Interneta

Povijesno gledajući, razvoj Interneta možemo sagledati kroz četiri vremenska razdoblja. Prvo

vremensko razdoblje su šezdesete godine dvadesetog stoljeća. Šezdesetih godina u vrijeme

trajanja Hladnog rata započeo je rad na tajnom projektu za kojeg je bila zadužena agencija pod

nazivom Advanced Research Project Agency ili jednostavnije ARPA. Navedena agencija je bila

financirana od strane Ministarstva obrane Sjedinjenih Američkih država. Sjedinjene Američke

6

Države su bile zainteresirane za izgradnju mreže računala koja bi funkcionirala i u uvjetima

nuklearnog rata, a pomoću takve mreže bi se prenosili vojni podaci i informacije. Naziv mreže se

dobio spajanjem naziva agencije koja je bila zadužena za njezinu izgadnju i engleske riječi

network. Mreža je nastala za potrebe američke vojske kako bi se uspostavila nesmetana

komunikacija između američkih nuklearnih baza u uvjetima nuklearnog napada. ARPA je

započela razvoj tehnologije koji bi omogućio komunikaciju preko žice, a ne kao što se do tada

radilo prenošenjem magnetskih traka s jednog mjesta na drugo. Glavni cilj i zadatak takve mreže

je bio da funkcionirala na način da bude decentraliziran kako bi nesmetano funkcionirala i kada

bi dio mreže bio pod vojnim napadom ili uništen u potpunosti. Takvo uništenje je bilo realna

opcija zbog opasnosti sovjetskog nuklearnog napada. Mreža je trebala omogućiti komunikaciju

između američkih vojnih i vladinih organizacija koje su geografski bile veoma udaljene. Rad na

implementaciji ARPANet-a je stvorio novu tehnologiju veoma ekonomičnog i pouzdanog

povezivanja računala u jednu globalnu mrežu. Zato se danas ARPANet smatra pretečom

računalne mreže poznatije kao Internet. Tako je 1969. godine nastala mreža ARPANet koja je

povezivala američke znastvenike i akademske istraživače. Satojala se od 4 čvora koji su

sadržavali Kalifornijsko sveučilište u Los Angelesu, Istraživački institut Stanford, Kalifornijsko

sveučilište u Santa Barbari i Sveučilište Utah.

Tijekom sedamdesetih godina dvadesetog stoljeća razvitak mreže se nastavio jer je na mrežu

spojeno 15 čvorova sa 23 računala. Povezana su mnoga američka sveučilišta i znanstvene

institucije kao i neke poslovne organizacije. Tijekom 1973. godine spojen je prvi čvor izvan

Sjedinjenih Američkih Država koji je bio povezan s sveučilištem iz Londona u Velikoj Britaniji.

Također je razvijen mrežni protokol nazvan Network Control Protocol ili jednostavnije NCP. Taj

protokol je omogućio jednostavnije umrežavanje i pisanje programa za mrežne usluge.

Kompanija BBN je 1975. godine osnovala Telnet prvu javnu, komercijalna informacijsku uslugu.

Do sredine sedamdesetih godina postalo je jasno da niti jedna samostalna mreža nije u stanju

zadovoljiti potrebe svih zainteresiranih korisnika te je bilo kristalno jasno da nužno razviti

tehnologiju koja bi omogućila povezivanje više manjih računalnih mreža u jedan veliki

jedinstveni sustav. Tijekom tog vremenskog perioda razvijaju se različite informacijske usluge

kao što su e-mail, mailing liste i news grupe.

7

Zbog uočenih nedostataka NCP-a razvija se protokol na kojemu se bazira današnji Internet

Transmission Control Protocol /Internet Protocol ili jednostavnije TCP/IP. Tijekom osamdesetih

godina dvadesetog stoljeća ARPANet se razdvaja na vojnu mrežu MILNet i ARPANet. Također

cijela mreža umijesto dotadašnjeg NCP-a počinje koristiti TCP/IP protokol, a preostali dio

ARPANet-a postaje okosnica mreže. Diljem svijeta razvijaju se akademske i komercijalne mreže

koje se polako priključuju na tu okosnicu i nastaje Internet. Američka organizacija National

Science Fundation ili jednostavnije NSF 1986. godine osniva 5 računalnih centara i povezuje ih

vlastitom mrežom NSFNet što dovodi u konačnici do ubrzanog umrežvanja vladnih i obrazovnih

ustanova i institucija. Također se razvija Network News Transfer Protocol ili jednostavnije

NNTP koji omogućuje rad news grupa. Sredinom osamdesetih godina uvodi se sistem

označavanja računala pomoću imena i domena takozvanih simboličkih adresa koji uvelike

olakšava pohranjivanje adresa računala, a prva registrirana domena je bila symbolics.com.

Uvođenje simboličkih adresa rezultiralo je uvođenjem sistema nazvanog Domain Name System

ili jednostavnije DNS koji pretvara simboliče adresu u numeriče IP adrese. Krajem osamdesetih

godina na Internet je bilo spojeno preko 100 000 računala iz 20 država među kojima su bile

SAD, Kanada, većina zapadnoeuropskih država, Japan i Meksiko.

Početkom devedestih godina dvadesetog stoljeća ARPANet se ukida i uvode se nove usluge i

protokoli kao što su Wide Area Information Servers, Gopher i World Wide Web. Upravo

uvođenjem ovog zadnjeg dolazimo do velike ekspanzije priključivanja na Internet koja traje do

danas. Poslovni svijet i mediji uočavaju veličinu i mogućnosti koje pruža Internet tako da počinje

njegova komercijalizacija. Sve veći broj kompanija postavlja svoje web stranice i 1994. godine

pojavljuje se prva online prodavaonica koja omogućuje kupnju preko Interneta. NSFNet se 1995.

Godine vraća svojoj prvobitnoj namjeni, a to je je istraživačka i znanstvena mreža dok okosnica

Interneta postaju komercijalni davatelji usluga među kojima prednjači World Wide Web koja u

vrlo kratkom roku postaje najpopularnija i najposjećenija usluga i prva po broju transakcije

podataka. Također se razvijaju različiti Internet pretraživači, Internet portali, Internet bankarstvo,

prijenosi audio i video zapisa u živo. To sve rezultira sve većom brojkom priključenih računala

na Internet mrežu koja krajem devedesetih godina dvadesetog stoljeća prelazi brojku od 56

milijuna računa sa otprilike 1,5 milijuna domena iz skoro cijelog svijeta i populacijom od oko

300 milijuna ljudi koji se koriste Internet uslugom.

8

2.3. Funkcionalnosti Interneta

2.3.1. Prednosti uporabe Internet

O prednostima koje nam pruža korištenje Internet usluge možemo u nedogled govoriti. Jedne od

tih prednosti je jednostavnost korištenja i povezivanja jer untaoč tomu što Internet usluga

obuhvaća gotovo sva računala povezivanje za korisnika je neprimjetno, a od uporabe istih dijeli

nas samo pokretanje Internet preglednika. Također jedna od glavnih prednosti uporabe Interneta

je pristup informacijama tako da gotovo više nema granica u dostupnosti i brzini informacija.

Vrlo je jednostavno pronaći sadržaj koji sadrži informacije koje nas zanimaju.

Komunikacija preko Interneta je vrlo jednostavna zato što sada možemo na vrlo jednostavan

način razmjenivati poruke, slike audio i video zapise. Također današnji Inernet kakav poznajemo

je postao jedna velika baza podataka i najčešće ga uspoređujemo s velikom knjižnicom . Znanje

je postalo dostupno svima i na vrlo jednostavan način možemo pronaći sve sadržaje. Kao što vrlo

jednostavno možemo pronaći obrazovne sadržaje tako na jednostavan način možemo doći i do

zabavnih sadržaja kao što su igranje online igara, gledanje oline filmova i preslušavanje

glazbenih sadržaja.

Također Internet nam pruža i izradu vlastitih sadržaja kao što su vlastite web stranice, razni

blogovi i zadnjih godina daleko najpopularniji Facebook koji nam omogućuje izradu vlastitog

profila i stavljanja raznih sadržaja koji su povezani s korisnikom. Internet nam također

omogućuje online kupnju da iz udobnosti vlastitog doma kupujemo i naručujemo, a da pri tome

ne moramo odlaziti do trgovine ili restorana već nam se sve dostavlja na kućnu adresu.

Zadnjih godina je usluga Internet bankarstva jako popularan način koji nam omogućuje

upravljanje vlastitim financijskim sredstvima bez ikakve potrebe za odlaskom u banku. Ova

Internet usluga nam omogućuje plaćanje računa elektronskim putem koje možemo obaviti sa

svog računala ili smartphona. Internet nam otvara nove mogućnosti za koje nismo do prije

nekoliko godina ni bili svjesni da su nam na dohvat ruke od zaposlenja, plaćanja računa, zabave,

učenja, sudjelovanja u raznim akcijama, ali opet Internet pored svih prednosti ima dosta mana i

9

nedostataka na koje se korisnik mora naviknuti i naravno svojim aktivnim sudjelovanjem svesti

na minimum ili potpuno eliminirati.

2.3.2. Problemi uporabe Interneta

Govoreći o mnogim prednostima koje nam pruža Internet usluga dolazimo do zaključka da

također postoje mnoge mane i nedostaci Internet usluge. Prvenstveno bih se osvrnuo na sigurnost

korisnikovih podataka koje se nalaze na Internetu koje ni danas uz svu modernu tehnologiju nisu

potpuno zaštićeni. Pritom mislim na podatke koji se nalaze u sustavu prilikom korištenja

različitih Internet usluga koje nam omogućuju financijske transakcije jer u svakom trenutku

postoji mogućnost krađe identiteta i financijskih sredstava s korisničkih računa. Takav oblik

kriminala je veoma zastupljen danas u Svijetu.

Također bih se osvrnuo i na mogućnost koju Internet usluga omogućuje svakom korisniku, a to je

objava sadržaja koja je ujedno i velika mana i nedostatak Interneta kao usluge. Jer je veoma teško

razlikovat sadržaj koji predstavlja istinu od sadržaja koji je laž. Pritom mislim na razne medije

koje se u dosta slučajeva upotrebljavaju za negativnu ili pozitivnu propagandu na različitim

razinama počevši od pojedinca, grupe ljudi pa sve do razine jedne države. Svjedoci smo da se čak

u onim najekstremnijim situacijama dolazi i do vojnih obračuna zbog informacija koje se

pojavljuju na Internet servisima.

Također jedna od glavnih mana i nedostataka Interneta kao usluge je objava pornografskih

sadržaja kojemu mogu pristupiti svi korisnici bez obzira na životnu dob. Tako maloljetnici mogu

biti izloženi negativnom utjecaju koji može ostaviti razne negativne posljedice. Uvijek će

postojati dilema i rasprava koji su argumenti zastupljeniji i relevantniji, ali na nama kao

korisnicima i ljudima koji sudjeluju u kreiranju Interneta kao sustava je da Internet uslugu svakim

danom poboljšavamo i unapređujemo za pozitivne stvari jer je pojavljivanje Interneta jedan od

najvažnijih izuma u povjesti čovječanstva.

10

3. OBILJEŽJA INTERNET USLUGE

3.1. Elektronička pošta

Elektronička pošta je jedna od pogodnosti i mogućnosti koje nam omogućuje korištenje Internet

usluge. Svaki od korisnika elektroničke pošte ima vlastitu elektroničku adresu koja ima sljedeći

oblik ime_pošiljatelja@ime_domene. Korisnici ove usluge koriste uređivač teksta za sastavljanje

poruke čijom primjenom se poruka priprema za slanje. Takvoj pripremljenoj poruci korisnik

može dodati priloge u obliku različitih datoteka. Te datoteke ne moraju nužno sadržavati

tekstualni oblik već su pogodne za dodavanje slika, audio i video zapisa (Šavle, 2003., P.19).

Poruka se šalje primatelju na temelju njegove elektroniče adrese. Također se poruka može

poslati jednom ili više primatelja istovremeno pa je zbog toga jedan od najučinkovitijih načina

komunikacije u skupini. Elektroničku poruku primatelj prima u poštanski sandučić i sljedeći put

kad posjeti svoju elektroničku adresu je može preuzeti i pročitati. Nakon čitanja poruka se može

obrisati, pohraniti ili poslati dalje na drugu elektroničku adresu. Elektronička pošta je veoma

koristan i moćan alat u poslovnom svijetu.

Danas je praktički nemoguće zamisliti modernog menadžera koji ne koristi Internet uslugu, a s

time i uslugu elektroničke pošte. Elektronička pošta u poslovnom svijetu koristi se za

dogovaranje sastanaka, slanje dopisa i raznih dokumenata unutar poduzeća ili sa vanjskim

suradnicima. Kako se mogu slati i datoteke raznih formata i sadržaja kao štu su multimedijalne

datoteke, elektronička pošta se uvelike koristi i kao sredstvo oglašavanja.

Treba napomenuti da to ima i lošu stranu jer uz razne oglase koji nam stižu vrlo često se nađe i

neželjena pošta, što je ustvari beskorisna pošta kao i ona koju dobivamo u naš stvarni poštanski

pretinac. Također kod elektroničke pošte postoji opasnost od računalnih virusa i sličnih sadržaja

koji mogu nanijeti štetu korisnikovom računalu. Danas gotovo svi pružatelji Internet usluga

omogućuju i korištenje usluge elektroničke pošte pa je na nama kao korisnicima da izaberemo iz

velike palete pružatelja ove usluge jer je ova usluga besplatna i jako korisnika.

11

3.2. Diskusijske grupe

Diskusijske grupe predstavljaju Internet servis koji omogućuje odvijanje rasprave skupine ljudi o

temama od zajedničkog interesa. Ovaj je servis izvanredno popularan, pa danas ima skupina u

svim zamislivim područjima ljudskog interesa (Carnet, 2013.).

Diskusijeske grupe predstavljaju oblik javne komunikacije gdje svaki korisnik može javno izreći

svoje mišljenje koje zatim svi drugi korisnici mogu vidjeti i komentirati. Poruke članovima

skupine šalju se elektroničnom poštom te se nalaze na nekoj vrsti „elektronične ploče“ (engl.

blackboard) na kojoj ih svatko zainteresiran može pročitati. Te se poruke distribuiraju svim

davateljima Internet usluga koji se prijave za odgovarajuće diskusijske skupine, a oni ih dalje

prosljeđuju članovima skupine. Dobar izvor informacija o diskusijskim grupama na Internetu

je Google Groups servis na kojem su prikazane najvažnije interesne skupine s kratkim opisom

tema kojima se grupa ili skupina bavi. Ovaj servis pruža i mogućnost pretraživanja poruka po

ključnim riječima.

3.3. Distribucijske liste

Distribucijske liste ili na poznatiji naziv na engleskom jeziku mailing lists predstavljaju servis u

kojem članovi liste komuniciraju pomoću elektroničke pošte. Poruke poslane na adresu liste

automatski se dostavljaju svim članovima liste.

Jedan od problema distribucijskih lista što kod listi s većim brojem sudionika može u kratkom

vremenskom periodu doći do pretrpavanja i opterećenja poštanskih sandučića sudionika liste s

velikim brojem elektroničkih poruka.

12

Dobar izvor informacija o distribucijskim listama na Internetu je Topica servis na kojemu su

hijerarhijski prikazane najvažnije distribucijske liste s mogućnošću pretraživanja distribucijskih

lista po ključnim riječima.

3.4. World Wide Web

Jedna od najpopularnijih i najkorištenijih Internet usluga je World Wide Web ili skraćeno

WWW, W3 ili samo Web možemo u slobdnom prijevodu prevesti kao „svjetska mreža“. Ta

usluga korisnicima omogućuje dohvaćanje hipertekstualnih dokumenata (Tehnokilik, 2013.).

Takvi dokumenti mogu sadržavati tekst, slike i multimedijalne sadržaje, a međusobno su

povezani takozvanim hiperlinkovima. Za dohvaćanje i prikaz sadržaja koriste se računalni

programi koji se nazivaju Internet ili Web preglednici. Web se u većini slučajeva pogrešno koristi

kao sinonim za cjelokupni Internet, a u biti predstavlja samo jednu od usluga pomoću koje se

ostvaruje razmjena podataka preko te svjetske računalne mreže.

Jedan od najazaslužnijih za razvoj World Wide Web-a je do tada nepoznati engleski inženjer i

znanstvenik Tim Berners-Lee koji je u ožujku 1989. napisao dokument pod nazivom

„Information management:A proposal“. U tom dokumentu je opisao način prijenosa podataka i

informacija putem Interneta korištenjem hiperteksta odnosno jednostavnim „klikanjem“ što se

pokazalo kasnije uveliko promjenilo svijet nekoliko godina kasnije. Taj je dokument bio osnova

za razvoj World Wide Weba.

Projekt kojim je počeo razvoj World Wide Weba predložili su 1990. Godine u CERN-u engleski

inženjer i znanstvenik Tim Berners-Lee i belgijski znanstvenik Robert Cailliau. Korisnici World

Wide Web-a danas koriste standarde koji su skup smjernica i preporuka za ispravno kreiranje

HTML, CSS i XML koda koji imaju za cilj osigurati jednostavni i nesmetani pristup web

13

tehnologijama. Danas World Wide Web predstavlja okosnicu Internet usluge kakvu danas

poznajemo i mnogim korisnicam je upravo ova usluga postala sinonim za Internet uslugu.

3.5. Prijenos podataka na daljinu

Prijenos podataka na daljinu ili engleski naziv file protocol, odnosno FTP je servis koji

korisnicima omogućuje prijenos velikih količina podataka u obliku tekstova, slika, programa i

zvukova između udaljenih računala. Ova usluga omogućuje uključivanje na udaljena računala,

pretraživanje imenika udaljenih računala te prijenos podataka preko mreže. Prijenos datoteka na

daljinu može se izvesti i iz većine popularnih Internet preglednika.

Na mnogim računalima na Internetu postoje arhive datoteka koje su u pravilu specijalizirane za

pojedina područja kao što su računalni programi, pravni tekstovi i slično, odnosno pojedini oblici

informacija kao što su tekstovi, slike, zvukovni zapisi i slično. Prijenos takvih datoteka iz tih

arhiva najčešće je besplatan.

Osim prednosti koje nam pruža ova usluga treba biti na oprezu jer prijenos datoteka na daljinu

krije u sebi opasnost da datoteke koje prebacujemo mogu sadržavati viruse, štoviše virusi se

znaju ponekad pronaći i u antivirusnim programima koji se nude preko mreže pa stoga treba biti

oprezan prilikom izbora arhiva iz kojih se datoteke prebacuju.

14

3.6. Korištenje udaljenih računala

Korištenje udaljenih računala je još jedna od mnogih prednost koje nam pruža Internet usluga.

Korisnik ima mogućnost putem Internet veze s udaljenom radnom površinom pristupiti drugom

računalu koji je povezan istom mrežom ili Internet uslugom. Korisnik može kod kuće raditi s

programima, datotekama i mrežnim resursima svoje tvrtke jednako kao da sjedi pred računalom

na radno mjestu. Udaljeno računalo s kojim se želimo spojiti mora biti uključeno, povezano s

mrežom i također mora imati omogućenu vezu s udaljenom radnom površinom, a mi kao

korisnici moramo imati pristup računalu putem Interneta i dozvolu za povezivanje i korištenje.

Moramo biti na popisu korisnika da bi smo imali dozvolu za povezivanje.

Ova mogućnost krije u sebi i negativnu stranu, a to je moguća zlouporaba i pristup datotekama

koje se mogu iskoristiti u kriminalne svrhe.

3.7. Videokonferencije

Videokonferencija je povezivanje pojedinaca i grupa preko telekomunikacijskih mreža i video

tehnologije tako da ljudi imaju dojam istovremenog prisustvovanja sastancima u obliku žive

video veze na zaslonu računala (Crnko, 1995, P.33).

Prve videokonferencije bilo je moguće izvesti već kod nastanka televizora, a bila su potrebna

samo dva međusobno spojena televizora. NASA je kod prvih letova u svemir koristila 2 radio-

frekvencije UHF ili VHF, po jednu za svaki smjer. Takve videokonferencije su se i kasnije

koristile kada su se TV reporteri javljali sa udaljene lokacije. Ta tehnika bila je vrlo skupa, a

kasniji pokušaji prijenosa video-sadržaja koristeći normalnu telefonsku liniju nisu bili uspješni

zbog raznih tehničkih nedostataka.

15

U osamdesetim godinama dvadesetog stoljeća prijenos video sadržaja omogućen je preko

digitalne mreže kao što je ISDN koji se od tada ubrzano širio svijetom. U devedestim godinama

dvadesetog stoljeća tehnologija potrebna za videokonferencije postaje lako dostupna i po

razumnim cijenama. Tada se već i preko Internet protocola mogu prenositi videokonferencije i

1992.na Internetu se pojavljuju besplatni programi kao što su NetMeeting, MSN Messenger,

Yahoo Messenger, Skype. koji omogućavaju održavanje videokonferencija i koji su popularni i

danas kod korisnika.

Ovaj oblik komunikacije je vrlo popularan u poslovnom svijetu jer daje korisniku mogućnost da

sudjeluje u sastancima i radu tvrtke ne morajući nužno biti fizički prisutan na sastanku ili tvrtci.

U ovom području postoji veliki prostor napretka i unaprijeđenja ove usluge jer unatoč svojoj

popularnosti i velikom broju korisnika i dalje postoje nedostaci koji bi se trebali ukloniti kao što

je kontakt očima koji je veoma bitan i stječe se krivi dojam da sugovornik izbjegava kontakt

očima. No, smatra se da će ti problemi nestati navikavanjem korisnika na videokonferencije i

unaprijeđenjem tehnologije.

3.8. Internet telefonija

Internet telefonija je još jedna od usluga koja korisnicima omogućuje govornu, video i podatkvnu

komunikaciju u realnom vremen preko Interneta. Zbog svoje ekonomičnosti i niskoj cijeni veoma

je popularan način komunikacije kod korisnika koji često razgovaraju sa prijateljima koji se

nalaze negdje u inozemstvu.

Običan telefonski poziv je skupa varijanta ako je upućen u inozemstvo dok uz pomoć Internet

tehnologije i pomoćnog softvera moguće je puno jeftinije razgovrati. Slabija strana ove usluge je

nešto slabija kvaliteta zvuka. Najčešće korišteni način uspostavljanja veze je preko posebnih

poslužitelja. Većina proizvođača programa postavlja jedan ili više poslužitelja za uspostavljanje

veze sa njihovim programom.

16

Najpouzdaniji i najbrži način povezivanja sa korisnikom preko Interneta dostupan je ako se zna

korisnikov trenutni IP broj. Kod većine korisnika taj je broj privremen, što znači da se korisniku

dodjeljuje u trenutku kad se poveže s Internetom i ima ga samo za vrijeme dok je priključen na

Internet. Da bi se saznao IP broj, može poslužiti bilo koji poslužitelj za „tekstualni“ razgovor ili

program koji obavještava da je određeni korisnik na mreži. Nakon što se sazna IP broj, broj se

jednostavno unese u program i veza se brzo uspostavlja.

3.9. Internet i ekstranet

Internet je već široko poznati pojam kod korisnika i koristi u svakodnevnom životu dok pojam

ekstraneta nije toliko raširen kod korisnika. Ekstranet je privatna mreža s ograničenim pristupom

najčešće unutar jedne tvrtke koja uz korištenje internetskih protokola, „klijentsko poslužiteljske

arhitekture“ i „javnog telekomunikacijskog sustava“ sigurnosnim putem sudjeluje u poslovnim

informacijama i operacijama s dobavljačima, kupcima, poslovnim partnerima i drugima.

Ekstranet može bit viđen kao dio tvrtkinog intraneta koji se preko interneta proteže i izvan

kompanije. Uz pomoć administratora koji kontrolira pristupačnost ekstranet nije svima dostupan.

Temeljna funkcija ekstraneta je da partnerska kompanija ima pristup pojedinim

podacima druge kompanije uz naravno odobrenje i dopuštenje administratora. Ekstranet je

najviše zastupljen u poslovnom svijetu.

3.10. Društvene mreže

Društvene mreže spadaju među novije pojave u internetskim sferama. Riječ je o besplatnim

online servisima koji svojim korisnicima omogućuju raznovrsne vidove komunikacije sa svijetom

17

i predstavljaju mogućnost vlastite prezentacije. Svjedoci smo sve većeg i ubrzanijeg razvoja ove

pojave koja je utjecala na stotine milijuna ljudi koji se koriste društvenim mrežama.

Postoje više vrsta društvenih mreža, a najzastupljenije su one društvene mreže neutralne uporabe

kao što su Facebook, MySpace i Twitter te zbog svoje jednostavnosti korištenja takve vrste

društvenih mreža imaju najviše korisnika, a osim njih postoje i servisi s određenijom namjenom

glede sadržajnog fokusa i profila korisnika.

Unatoč mnogim pogodnostima i mogućnostima koje društvene mreže pružaju svojim korisnicima

postoje i mnoge negativne strane ovih servisa kao što je zloupotreba korisničkih podataka jer se

na profilima korisnika nalaze veliki broj podataka o korisnicima koje „cyber“ kriminalci mogu

vrlo jednostavno iskoristiti u negativne svrhe. Nažalost svjedoci smo te negativne pojave gotovo

na svakodnevnoj bazi gdje se mogu pročitati i vidjeti negativna iskustva korisnika.

Prva društvena mreža je nastala 1997. godine pod imenom Six Degrees. Korisnicima ove mreže

je bilo omogućeno stvaranje korisničkih profila, stvaranje liste prijatelja te pretraživanje lista

drugih korisnika. Ova društvena mreža je preteča današnjim društvenim mrežama koje su vrlo

popularne većinom među mlađom populacijom.

Postoje mnoge pozitivne i negativne strane društvenih mreža te se vodi konstantna rasprava dali

su društvene mreže korisne ili ne. Uz optimalno i oprezno korištenje društvene mreže su vrlo

koristan servis te uz takvo korištenje negativne posljedice korištenja se svode na minimum.

3.11. Vrste elektroničke razmjene podataka

3.10.1. Electronic Dana Interchange (EDI)

Svjedoci smo svakodnevnih promjena koje nastupaju u opskrbljivanju i dijeljenju informacija.

Rezultat toga je pojava novih modela razmjene informacija između sudionika na tržištu. Jedan od

takvih modela je Electronic Data Inerchange ili jednostavnije EDI.

18

Ovaj model predstavlja elektroničku razmjenu poslovnih dokumenata između poduzeća koja

koriste specifični i strukturirani format. Pojava ovog modela se veže za 1975. godinu kada se

razvio kao nacionalni standard za razmjenu podataka na području Sjedinjenih Američkih Država.

Korištenjem ovog modela povećala se produktivnost, količina obrade podataka te se smanjila

mogućnost pogreške što uvelike povećava integritet podataka. EDI je dio elektroničke trgovine

odnosno on je skup aplikacija i riješenja za poboljšanje učinkovitosti i smanjenje troškova

poslovanja. Ugrađivanje i implementacija ovog modela postaje imperativ, ali još ne postoji

međunarodni zakon koji bi regulirao ovakav oblik poslovanja.

Između ostalog potrebno je istaknuti razliku između elektroničkog poslovanja i ovog modela.

Elektroničko poslovanje se zasniva na elektroničkoj razmjeni podataka u bilo kojem formatu dok

je ovaj model nastao radi standardizacije komunikacije između kompanija koje koriste različite

hardverske sustave i različita aplikacijska i protokolarna riješenja.

3.10.2. SWIFT mreža

Society for Worldwide Interbank Financial Telecommunications ili jednostvnije SWIFT je

organizacija zadužena za međunarodne bankarske financijske telekomunikacije. Ova organizacija

je osnovana u Bruxellesu 1973. godine uz potporu više od 250 banaka iz 15 zemalja. SWIFT

code je odobren od ISO organizacije i službeno nosi naziv ISO9362. Sastoji se od 8 ili 11

znakova i služi za identifikaciju banaka u međunarodnom prometu (Moj bankar, 2013.). SWIFT

pokreće svjetsku mrežu financijskih transakcija između banaka i drugih financijskih institucija.

Putem ove mreže dnevno se obave transakcije u vrijednosti većoj od 6 trilijuna dolara. SWIFT je

računalno vođeni sustav ili mreža s 4500 banaka koje su članice i između njih je omogućen

elektronički prijenos novca čime su znatno racionalizirana i ubrzana međunarodna plaćanja. S

gledišta i stajališta korisnika ovaj sustav je najjeftiniji, najbrži i najdjelotvorniji način obavljanja

međunarodnih plaćanja. Banke i financijske institucije međusobno komuniciraju i razmjenjuju

financijske poruke putem posebnog autentifikacijskog koda.

19

4. ELEKTRONIČKO POSLOVANJE

4.1. Karakteristike i vrste elektroničkog poslovanja

Još jedna od brojnih mogućnosti koje nam pruža Internet je elektroničko poslovanje koje

predstavlja jednostavan način komuniciranja između poslovnih partnera elektroničkim putem.

Bez napredne elektroniče zaštite i platforme povjerenja elektroničko poslovanje uz sve prednosti

koje donosi i omogućuje korisnicima istovremeno je i izvor brojnih novih rizika. Uvođenjem

kriptografije javonog ključa ili jednostavnije PKI te zakonskim reguliranjem elektroničkog

potpisa nestale su prepreke za korištenje Interneta i elektroničkog poslovanja. Ovime se

omogućuje potpuna eliminacija papira uz znatnu uštedu vremena u poslovnim komunikacijama.

Glavna prednost ovog načina poslovanja je njegova ekonomičnost jer je ovaj način puno jeftinija

varijanta od klasičnog načina poslovanja. Potencijalnim kupcima su informacije o proizvodima i

uslugama dostupnije te imaju znatno veći izbor proizvoda i usluga po nižim cijenama, a takav

način kupnje je praktičniji i dostupniji zbog dužeg radnog vremena odnosno 24 sata dnevno i

sedam dana u tjednu.

Glavni nedostatak elektroničkog poslovanja se krije u prebrzom mjenjanju tehnologije i

međunarodnim, kulturološkim i zakonskim poteškoćama.

Vrste elektroničkog poslovanja:

- poslovanje tvrtke s krajnjim potrošačem-Business to Consumer ili jednostavnije B2C

- poslovanje među tvrtkama u tvrtkama-Business to Business ili jednostavnije B2B

- poslovanje među pojedincima-Consumer to Consumer ili jednostavnije C2C

- poslovanje države s tvrtkom pri čemu država može biti kupac ili prodavatelj-G2B i B2G

20

4.2. Elektroničko trgovanje

Screen trading ili elektroničko trgovanje je trgovanje financijskim instrumentima pomoću

telekomunikacijske i računalne tehnologije. Ovaj način omogućuje razmjenu informacija,

podnošenje platnih naloga, obavljanje plaćanja, prijenos vlasništva financijskog instrumenta i

primjenu različitih strategija pri trgovanju financijskim instrumentima. Navedeni način trgovanja

uvelike smanjuje troškove trgovanja.

Većina elektroničkih sustava omogućuje samo razmjenu informacija što znači da se potencijalna

trgovina ugovori telefonskim načinom, a zatim se sve potrebne i relavntne informacije o

izvršenoj transakciji pojave na zaslonu. Elektroničko trgovanje omogućuje trgovinu bez fizičkog

kontakta, a smanjuju se i troškovi posrednika u trgovanju financijskim instrumentima.

Sustav Reuter je svjetski standard za elektroničko trgovanje, ali uz njega postoje i drugi sustavi

osobito za trgovanje dionicama. Postoje i elektronički sustavi koji rade na načelu zaključavanja

transakcija u kraćem vremenskom periodu i kod takvih se sustava prvo prikupljaju i grupiraju

kotacije i izrađuju informacije koje su zatim dostupne svim sudionicima na tržištu.

Prednosti (Panian, 2000, P.47):

- brz pristup informacijama

- stalna dostupnost prodajnih mjesta

- globalna dostupnost

-manji troškovi promocije, prodaje, ispunjavanja narudžbi odnosno automatizirano naručivanje i

također manji troškovi korisničke podrške

- otvorenost novim tržištima te trajno stvaranje i iskorištavanje novih poslovnih prilika

21

- mogućnost osobnog praćenja ponašanja kupaca

- pružanje boljih usluga kupcima i mogućnost kreiranja vlastith baza podataka i obrade

informacijskih sadržaja

Nedostaci (Panian, 2000, P.49):

- osiguranje podataka od uništenja

- zaštite tajnosti određenih informacijskih sadržaja

- zaštite privatnosti pojednica

- zlouporabe ovlasti od strane fizičkih osoba ili pravnih osoba

- kontrole podmirivanja obveza iz trgovačkog posla poslovnim partnerima ili državi

- zaštite nacionalnih interesa pri obavljanju trgovačkih poslova

4.3. Elektronički marketing

U posljednjih nekoliko godina očit je eksplozivan rast trgovačkih transakcija putem Interneta

odnosno World Wide Weba. Nastaje Internet ekonomija koja je najrazvijenija u razvijenim

zemljama odnosno postindustrijskim društvima. Internet ekonomija funkcionira na temelju novih

i specifičnih načela. Tradicionalna ekonomija ili industrijsko razdoblje postupno nestaje s tržišne

scene. Teoretičari Internet ekonomiju često nazivaju novom ekonomijom, ekonomijom znanja,

web ekonomijom ili digitalnom ekonomijom. Internet omogućuje razmjenu znanja u planetarnim

22

razmjerima i stvaranje virtualnih zajednica koje omogućuju fluktuaciju stručnih informacija

odnosno razmjenu praktičnih znanja.

Sve bolja informiranost te širenje informatičke tehnologije stimulira nagli razvoj elektroničke

trgovine.Kao posljedica takvih događanja je nastajanje elektroničkog marketinga. Za razliku od

„tradicionalnog“ marketinga moramo razlikovati i elektronički marketing. Prema mnogima,

elektronički marketing je ništa više negoli „tradicionalni“ marketing prenesen na novi medij

odnosno Internet. Elektronički marketing može biti različito definiran. Definicija elektroničkog

marketinga ovisi o širini obuhvata.

U užem smislu, elektronički marketing možemo promatrati kao proces kreiranja ponude,

određivanja cijena, distribucije i promocije s ciljem profitabilnog zadovoljenja potreba kupaca

isključivo na elektroničkom tržištu. Ovakvu vrstu i koncepciju marketinga koriste poduzeća ili

gospodarski subjekti koja proizvode proizvode i procesuiraju usluge namjenjene isključivo

elektroničkom tržištu kao što su primjerice pružatelji pristupa Internetu i tvrtke koje se bave

elektroničkom promocijom i elektroničkom distribucijom.

Najčešće tehnike elektroničkog marketinga:

- Viral marketing

- Affiliate marketing

- Permission marketing

- Referral marketing

- One-to-One marketing

- E-mail marketing

- Frequency marketing

- Real-time marketing

23

4.4. Internet bankarstvo

Banke danas nude širok spektar usluga koje se mogu obaviti putem Interneta. Izvršavanje tih

usluga putem Interneta nije ništa manje kvalitetno ili nesigurnije od njihova obavljanja u banci,

dapače ovakve usluge korisnicima omogućuju uštedu vremena te luksuz izvršavanja različitih

usluga iz vlastitog doma.

Usluge Internet bankarstva dijele se na one namijenjene građanima i one namijenjene pravnim

osobama. Online banking ili Internet bankarstvo je financijski servis banke koji omogućuje

pomoću kojeg banke svojim korisnicima omogućuju osobno i izravno obavljanje i pregled

financijskih transakcija i stanja putem Interneta kao kanala distribucije pomoću kojeg se

obavljaju financijske aktivnosti. Prije korištenja bilo kakve usluge Internet bankarstva ili

obavljanja financijske transakcije potrebno je autorizirati se. Postoji nekoliko načina autorizacije

koji se međusobno razlikuju, a odnosi se na privatne i poslovne korisnike. Za privatne korisnike

su to najčešće uređaj koji se zove Token i drugi način autorizacije je pomoću TAN-ova, dok

pravne osobe u pravilu koriste pametne (smart) kartice. Ovisno o banci i tehnološkoj podršci nudi

se jedna od spomenutih načina autorizacije. Ponekad banke nude i izbor između dvije različite

metode. Token je uređaj nalik džepnom kalkulatoru. Jedan takav uređaj se ustupa klijentu na

privremeno korištenje prilikom registracije za uslugu Internet bankarstva. Prilikom odjave usluge

klijent je dužan vratiti uređaj u poslovnici banke u kojoj ga je zaprimio. Numeričke tipke na

Tokenu omogućavaju korisniku unos tajnog broja ili jednostavnije PIN-a (Personal Identification

Number) koji je nužan za uspješnu autorizaciju kod samog tokena. PIN je broj od četiri do osam

znamenaka kojeg korisniku ustupa banka. Autorizacija putem TAN-ova obično podrazumijeva

list papira s pedesetak ili stotinjak nizova znamenki koje klijent zaprima od banke. Kada klijent

iskoristi sve nizove s liste banka mu poštom šalje novu listu. Pojedine banke izdaju karticu s

određenim brojem TAN-ova koje tada korisnik kružno koristi pri čemu nema potrebe za

zaprimanjem novih TAN-ova. TAN-ovi izgledaju poput telefonskih brojeva pa je time smanjena

opasnost zloupotrebe u slučaju krađe ili provale. Velika prednost ove metode autorizacije jest to

što ne zahtjeva nošenje uređaja za obavljanje bankarskih transakcija. Korisnik može sa sobom

uvijek imati nekoliko TAN-ova u slučaju potrebe za obavljanjem neke transakcije. S druge strane

24

veliki nedostatak TAN-ova čini teška administracija. Naime, banka mora čuvati u svojoj bazi

popis TAN-ova za svakog klijenta, onih potrošenih i onih tek dodijeljenih. I treći način

autorizacije je korištenje pametnih (smart) kartica. Smart kartica je kartica u kojoj se nalazi

mikroprocesor i memorijski čip ili samo memorijski čip s neprogramabilnom logikom. Na kartici

koja sadrži mikroprocesor postoji mogućnost upisivanja podataka, brisanja ili neke druge vrste

manipulacije podacima. Kartica koja ima samo memorijski čip može izvoditi samo predefinirane

funkcije. Smart kartice, za razliku od kartica s magnetskom trakom sadrže sve potrebne funkcije i

informacije potrebne za autorizaciju zbog čega u trenutku financijske transakcije nije potreban

pristup udaljenim bazama podataka. Kako biste se mogle koristiti potreban je čitač smart kartica

koji mora biti instaliran na računalu. Čitač i softver potreban za instalaciju čitača na računalo

korisnik mora kupiti od banke pri registraciji za uslugu.

Ponuda za građane:

- pregled stanja na računu

- provjera iznosa dopuštenog prekoračenja i vremenskog roka do kojeg vrijedi

- ispis potvrda o transakcijama

- prebacivanje novčanih sredstava s jednog računa na drugi

- uvide u kamate po računima

- plaćanje računa u kunama

- kupnja i prodaja deviza

- plaćanje računa od kreditnih kartica

- provjera kartičnih limita

25

- provjera broja neiskorištenih čekova i narudžba novih čekova

- pregled i uplata štednje

- pregled tečajnih lista banke

Ponuda za pravne osobe u kunskom platnom rometu:

- stanja i prometi

- izvadak odnosno prikaz koji se odnosi na mogućnost ispisa i spremanja u datoteke

- nalozi za plaćanje

- pojedinačni nalozi

- nalozi za obračunska plaćanja

- isplata plaća zaposlenicima

- samostalno definiranje ovlaštenja koje se odnosi na osobu koju je klijent definirao kao

administratora definira ovlaštenja ostalih korisnika

Ponuda za pravne osobe u deviznom platnom prometu:

- uvid u stanje i platni promet s mogučnošću spremanja u datoteke i ispisa

- nalozi za plaćanje

- pojedinačni nalozi

- obavijest o priljevu novčanih sredstava

- nalog za raspored

- trajni nalog za raspored

26

- samostalno definiranje ovlaštenja koje se odnosi na osobu koju je klijent definirao kao

administratora definira ovlaštenja ostalih korisnika

Za Internet bankarstvo posebno je važan visoki stupanj zaštite podataka jer se mrežom prenose

sadržaji za koje pošiljatelj i primatelj ne bi htjeli da budu viđeni od strane drugih. To su poslovni

podaci koji se odnose na brojeve kreditnih kartica, nalozi za financijske transfere i slično.

Povjerljivi se sadržaji općenito nastoje zaštititi od neautoriziranih osoba na način da se šifriraju.

Pošiljatelj šifrira sadržaj poruke prije njena slanja, a primatelj je dešifrira po primitku. Treće

osobe na mreži mogu vidjeti samo šifrirane podatke.

5. HRVATSKI TELEKOM D.D.

5.1. Općenito o Hrvatskom Telekomu d.d.

Hrvatski Telekom d.d. vodeći davatelj telekomunikacijskih usluga na području Republike

Hrvatske i nalazi se unutrar T-HT Grupe.

T-HT Grupa vodeći je davatelj telekomunikacijskih usluga u Hrvatskoj koji jedini pruža njihov

puni spektar odnosno objedinjuje usluge fiksne telefonije, mobilne telefonije, prijenosa podataka,

Interneta i međunarodnih komunikacija.

Osnovne djelatnosti društva Hrvatski Telekom d.d. i drugih ovisnih društava sastoje se od

pružanja telekomunikacijskih usluga te projektiranja i izgradnje komunikacijskih mreža na

području Republike Hrvatske. Uz pružanje usluga fiksnih telefonskih linija koje se odnose na

pristup i promet fiksnim telefonskim linijama te dodatne usluge fiksne mreže.

27

T-HT Grupa također pruža internetske usluge, uključujući IPTV, usluge prijenosa podataka koji

se odnose na najam vodova i cjelokupne infrastrukture, Metro-Ethernet, IP/MPLS, ATM. T-HT

grupa posluje s GSM i UMTS pokretnim telefonskim mrežama.

Jedan od važnijih datuma u povijesti Hrvatskog Telekoma d.d. je zasigurno mjesec siječanj 1999.

godine kada je razdvajanjem HPT-a odnosno Hrvatske pošte i telekomunikacija na HP odnosno

Hrvatsku poštu d.d. i HT odnosno Hrvatske telekomunikacije d.d. je utemeljen Hrvatski

Telekom d.d. Također bi izdvojio listopad 1999. godine kada je temeljem raspisanog javnog

natječaja Vlada Republike Hrvatske donijela odluku o prihvaćanju ponude Deutsche Telekoma

AG, koji je za 35% dionica HT-a platio 850 milijuna US$. Ovo je jedna od uspješnijih

privatizacija u tranzicijskim zemljama, uzimajući u obzir vrijednost poduzeća prema GDP per

capita te postignute cijene dionica.

Dodatna potvrda uspješnosti projekta je i nagrada uglednog časopisa „Central European“ prvoj

fazi privatizacije HT-a. I na kraju dolazimo do 21. svibnja 2010. godine kada se tvrtka Društva

službeno promijenila iz tvrtke HT odnosno Hrvatske telekomunikacije d.d. u tvrtku Hrvatski

Telekom d.d. i pod tim nazivom posluje i danas i iznova se potvrđuje da je T-HT je vodeći

pružatelj digitalnih rješenja koja omogućavaju razvoj digitalnog društva i digitalnog gospodarstva

u Hrvatskoj i regiji.

5.2. Organizacija Hrvatskog Telekoma d.d.

Organizacija Društva se sastoji od funkicija podrške i upravljanja za financije, tehničkih funkcija,

funkcija podrške i upravljanja za ljudske resurse, funkicja podrške i upravljanja predsjednika

Uprave te dviju Poslovnih jedinica: Poslovne jedinice za privatne korisnike i Poslovne jedinice za

poslovne korisnike. Osim Hrvatskog Telekoma d.d., članice T-HT Grupe su i tvrtke Iskon

28

Internet d.d., Combis – usluge integracija informatičkih tehnologija d.o.o. i KDS d.o.o. (T.HT

grupa, 2013).

Hrvatski Telekom d.d. je dioničko društvo u pretežnom vlasništvu društva Deutsche Telekom

AG. Osnovano je 28. prosinca 1998. godine u Republici Hrvatskoj sukladno odredbama Zakona

o razdvajanju Hrvatske pošte i telekomunikacija na Hrvatsku poštu i Hrvatske telekomunikacije

kojim je poslovanje prijašnjeg poduzeća Hrvatske pošte i telekomunikacija („HPT s p.o.“)

razdvojeno i prenijeto na dva nova dionička društva: Hrvatske telekomunikacije d.d. (kasnije

preimenovano u Hrvatski Telekom d.d.) i Hrvatska pošta d.d. koja su započela poslovati 1.

siječnja 1999. godine. Tijekom 2002. godine, HT-mobilne komunikacije d.o.o. (kasnije

preimenovano u T-Mobile Hrvatska d.o.o.) su osnovane kao zasebno trgovačko društvo i ovisno

društvo u potpunom vlasništvu Hrvatskih telekomunikacija d.d. namijenjeno pružanju usluga

pokretnih telefonskih mreža (Poslovni, 2013.).

HT Grupa je 2004. godine uvela novi korporativni identitet. Promjenu identiteta na korporativnoj

razini pratilo je formiranje robnih marki dvaju odvojenih segmenata Grupe, T-Com i T-Mobile.

Pripajanjem društva T-Mobile Hrvatska d.o.o. društvu Hrvatski Telekom d.d, objedinjeno je

2010. poslovanje T-Coma i T-Mobilea u jednu, maksimalno korisnički orijentiranu organizaciju.

Kompanija je organizirana u nekoliko funkcionalnih segmenata ili funkcionalnih jedinica.

Organizacija Društva sastoji se od poslovnih jedinica, funkcija podrške i upravljanja i tehničkih

funkcija .

Organizacijsku strukturu Društva čine uprava Društva, poslovne jedinice, funkcije podrške i

upravljanja, tehničke funkcije te funkcije glavnog operativnog direktora.

Uloga Poslovnih jedinica je upravljanje te odgovornost za dobit i gubitak poslovne jedinice pod

njihovom nadležnošću. Društvo ima dvije poslovne jedinice: Poslovna jedinica za privatne

korisnike koja uključuje prodaju, marketing, korisničko iskustvo i upravljanje multibrandovima

te Poslovna jedinica za poslovne korisnike koja uključuje prodaju, marketing i informacijsko-

komunikacijska rješenja za poslovne korisnike.

29

Funkcije glavnog operativnog direktora uključuju transformaciju, e-poslovanje, e-kompaniju,

usluge korisnicima i veleprodaju. Funkcije glavnog operativnog direktora upravljaju operativnim

aktivnostima između poslovnih jedinica za poslovne i privatne korisnike, tehničkih funkcija,

veleprodaje i usluge korisnicima.

Funkcije podrške i upravljanja obuhvaćaju poslove zajedničke cijelom Društvu, osiguravaju

usklađenost svih poslovnih segmenata te omogućavaju kompaniji da posluje kao jedna

cjelina. Pomoću ovih funkcija realiziraju se sinergije različitih segmenata poslovanja,

koordiniraju aktivnosti, daju smjernice, postavljaju standardi i osigurava njihova primjena za

cijelo Društvo.

U ove funkcije spadaju: funkcije Funkcije podrške i upravljanja za financije funkcije podrške i

upravljanja za ljudske resurse funkcije podrške i upravljanja predsjednika Uprave Tehničke

funkcije obuhvaćaju poslove usluga informacijskih i komunikacijskih tehnologija i

infrastrukturnih telekomunikacijskih usluga na razini Društva, a u cilju pružanja tehničke

platforme koje se odnose na usluge i na stvaranje

učinaka sinergije, kako na internoj tako i na eksternoj razini.

Osim Hrvatskog Telekoma d.d., članice T-HT Grupe su i tvrtke Iskon Internet d.d., Combis d.o.o.

i KDS d.o.o.

5.3. Poslovanje Hrvatskog Telekoma d.d.

Poslovanje Hrvatskog Telekoma d.d. se temelji na pružanju telekomunikacijske usluge u vezi s

fisknom telefonijom, Internetom, IPTV-jem i međunarodnim komunikacijama. Poslovnim se

korisnicima nude raznolike usluge prijenosa podataka još od 1987. godine putem mreža Metro-

Ethernet, IP/MPLS, ATM te iznajmljenih linija bez upravljanja.

T-HT je uveo prvu GSM digitalnu mrežu na hrvatskom tržištu 1996, a 2004. godine T-Mobile

dobio je licenciju za UMTS mrežu. Pokretne mreže T-HT-a danas pokrivaju preko 98 posto

teritorija RH, a međunarodni roaming s preko 200 GSM operatora u svijetu omogućuje svim

korisnicima da budu dostupni i izvan granica matične mreže. T-HT ima vodeću poziciju na

hrvatskom tržištu mobilnih komunikacija s oko 50 posto svih korisnika.

30

Temelj poslovanja i budućeg razvoja Hrvatskog Telekoma d.d. je dakako Internet jer paralelno s

razvojem tehnologije vezane uz Internet razvija se opseg i paleta usluga koje nudi Hrvatski

Telekom d.d.

Sve veći broj fotografija i filmskih isječaka učitavaju se na internet i pregledavaju svaki dan, dok

virtualne zajednice i društvene mreže svaki mjesec privlače milijune novih članova. Ove

aplikacije se sve više prilagođavaju potrebama korisnika i mogu se koristiti u svakom trenutku

putem raznih uređaja. Također provjeravanje e-pošte i korištenje interneta sastavni su dio naše

svakodnevice.

Internet je uvelike promijenio način na koji provodimo slobodno vrijeme i način na koji

poslujemo. Pristup internetu od kuće, u uredu i na mobitelu uzimamo kao nešto što se razumije

samo po sebi, te stalno zahtijevamo brži pristup i veću kvalitetu usluge.

Strategija HT-a i dalje će se temeljiti na kvaliteti usluga, zadovoljstvu korisnika i daljnjem

razvoju širokopojasnog pristupa te usluga s dodanom vrijednosti vezanih uz širokopojasni

pristup.

Niska razina zaduženosti, razvijena tehnološka infrastruktura koja omogućava daljnji razvoj

usluga te vlastiti ljudski i stručni potencijali garancija su daljnjeg rasta i povećanja potencijala

HT-a. Danas HT s pravom nosi epitet jednog od najsnažnijih gospodarskih subjekata u državi i

kao takav je bio i ostao jedan od ključnih pokretača razvoja hrvatskog gospodarstva.

6. INTERNET U POSLOVANJU HRVATSKOG TELEKOMA D.D.

Današnji poslovni svijet i način svakodnevnog funkcioniranja u poslovnom svijetu je nezamisliv

bez Interneta. Internet nalazi široku primjenu u svim djelatnostima pa tako i u

telekomunikacijskoj djelatnosti. Sama komunikacija s poslovnim klijentima uporabom

elektroničke pošte, oglašavanja putem web stranica ili uporabom nekog drugog Internet servisa.

31

U ovom dijelu diplomskog rada nastojat ću prikazati uporabu Interneta u Hrvatskom Telekomu

d.d. obradom tema korištenja Interneta u današnjem poslovanju Hrvatskog Telekoma d.d.,

planovima koji su usko vezani za budućnost uporabe Interneta u Hrvatskom Telekomu d.d. i koje

su sve mogućnosti uporabe Interneta u Hrvatskom Telekomu d.d.

6.1. Internet u današnjem poslovanju Hrvatskog Telekoma d.d.

S obzirom da je elektronička pošta najiskorišteniji servis koji nam pruža Internet, podrazumijeva

se da taj servis uvelike koristi i Hrvatski Telekom d.d. u svom svakodnevnom poslovanju.

Posebno se koristi u komunikaciji s poslovnim partnerima, komunikaciji između zaposlenih u

poduzeću i komunikaciji između kompanije i korisnicima telekomunikacijiskih usluga.

Ovom vrstom komunikacije smanjuju se troškovi i postiže se efikasnija i brža komunikacija.

Naime, već za nekoliko sekundi elektronička pošta dolazi do svog primatelja bez obzira gdje se

on nalazio u svijetu, naravno uz uvijet da mu je omogućen pristup Internetu. Dok slanje poruke ili

bilo kakve obavjesti klasičnim poštanskim putem traje od jednog pa do više dana, konkretno

slanje pismene specifikacije od strane Hrvatskog Telekoma d.d. svojim korisnicima potrebno je 5

radnih dana što dodatno potvrđuje tezu koliko je elektronička pošta brži i efikasniji način

komunikacije.

Osim brže i efikasnije komunikacije dodatan i vrlo važan razlog korištenja elektroničke pošte je

svakako ekonomičnost i ušteda financijskih sredstava. Naime, svaka suvremena kompanija pa

tako i HT nastoji svesti troškove na minimalnu razinu.

Komunikacija putem elektroničke pošte omogućava HT-u d.d. unutrašnju i vanjsku integraciju

poduzeća. Unutrašnja integracija se odnosi na slanje raznih vrsta poslovnih dokumentata i

podataka u sve dijelove kompanije. I takve informacije stoje na raspolaganju svima u kompaniji,

32

naravno uz prethodno odobrenje koji pojedini zaposlenik mora imati za pristup određenoj razini

informacija. Uz prethodno odobrenje takve informacije može efikasno pretraživati. Rezultat

svega je velika ušteda pri transportu i olakšano ažuriranje i sortiranje podataka i informacija, a i

ušteda potrebnog vremena nije beznačajna. Kada se radi o vanjskoj integraciji ona je vezana za

integraciju i komunikaciju s poslovnim partnerima, javnim ustanovama, vladinim uredima i

nadležnim tijelima.

Također troškovi promocije HT-a d.d. se uvelike smanjuju jer HT d.d. ulaže velika novčana

sredstva u vlastitu promociju i informacije koje su potrebne korisnicima su dostupnije putem

Interneta. Marketinške kampanje na Internetu moguće je osmisliti i ostvariti u vrlo kratkom

vremenskom roku jer od ideje do realizacije ne mora proći više od 24 sata, a i u velikom broju

slučajeva marketniške kampanje budu spremne i u roku od 24 sata.

Jedna od najatraktivnijih i svakako najpoželjnijih usluga kojim se Hrvatski Telekom d.d. služi i

nudi svojim korisnicima je usluga AdWords koji pomaže poslovnim korisnicima da njihov oglas

vezan za vlastiti proizvod ili uslugu potencijalni i postojeći korisnici vrlo lako pronađu.

Navedena usluga je jedan od Googleovih programa, a Hrvatski Telekom je Google AdWords

Premier partner s iskusnim web marketing timom koji vode proces korisnikovog oglašavanja od

početka do kraja. Time korisnici dobivaju najbolju moguću vidljivost prilikom pretrage ključnih

riječi na Google tražilici, bez imalo briga.

Hrvatski Telekom d.d. oglašava se na web stranicama http://www.hrvatskitelekom.hr na kojoj

potencijalni i postojeći korisnici mogu pronaći korisne informacije vezane za proizvode i usluge

koje nudi Hrvatski Telekom d.d. dok na web stranici http://www.t.ht.hr se nalaze korisne

informacije vezane za organizaciju poslovanja HT-a d.d. i buduće poslovne planove koje HT d.d.

ima u kratkoročnom i dugoročnom planu.

33

6.1.1. Online shop

Paraleno s razvojem Interneta razvijala se i elektronička trgovina. S obzirom na visoke zahtjeve

svojih poslovnih korisnika s kojima se HT d.d. susreće osmišljena je navedena usluga koja ima za

cilj otvaranje vlastite eletroničke trgovine pomoću koje poslovni korisnici mogu biti 24 sata u

danu i sedam dana u tjednu dostupni svojim potencijalnim korisnicima (Hrvatski Telekom,

2013.).

Usluga Online shop svojim korisnicima pruža cjelovito rješenje za:

- web trgovinu s katalogom proizvoda ili usluga, opisom, slikom te cijenom svakog proizvoda ili

usluge

- košaricom za naručivanje više proizvoda, izračunom troškova dostave, različitim načinima

plaćanja - pouzećem, predračunom i kreditnim karticama putem usluge Pay Way

- promociju web trgovine na T-Portalu

- samostalno služenje uslugom tzv. self-service e-commerce, a upravljanje sadržajem i radom

trgovine jednostavno je i odvija se preko interneta s bilo kojeg računala povezanog na Internet

6.1.2. Pay way

Kao odgovor na sve veći broj plaćanja i financijskih transakcija putem Interneta osmišljena je

navedena usluga koja poslovnim korisnicima HT-a d.d. omogućuje maksimalnu sigurnost

plaćanja putem Interneta. Korisnici dobivaju mogućnost korištenja online autorizacije kreditnih

kartica i time si znatno pojednostavljuju novčane transakcije i vrijeme (Hrvatski Telekom, 2013.).

34

Pay Way nudi dva tarifna modela (Hrvatski Telekom,2013.):

- Standard - s malim i srednjim brojem transakcija koji uključuje priključnu pristojbu, mjesečnu

naknadu i naknadu za autorizaciju po transakciji

- Active - s velikim brojem transakcija koji uključuje priključnu pristojbu i mjesečnu naknadu s

neograničenim brojem autorizacija

Pay Way sustav omogućuje (Hrvatski Telekom,2013.):

- plaćanje online kreditnim karticama: American Express, Diners, Mastercard i Visa

- mPay plaćanje naprednom PBZ & T-Mobile uslugom plaćanja mobilnim telefonom

- 100% sigurnosti pri plaćanju kako za kupca tako i za trgovca

- iznimnu zaštitu osobnih i poslovnih podataka

6.1.3. Shopping centar

Shopping centar usluga omogućuje svojim korisnicima da prezentiraju i pretražuju ponude

domaćih web trgovina u Shoppin Centru.

Svakoga dana trgovine se posebno predstavljaju i to po uredničkoj procjeni i dogovoru s

trgovcima, a najzanimljiviji proizvodi iz ponude web trgovina su članova Shopping Centra.

Ostale proizvode vaši kupci mogu pronaći vrlo jednostavno, uz pomoć pretraživača Shopping

Centra ili pregleda kataloga.

35

6.1.4. ICT LAN

Local Area Network ili jednostavnije ICT LAN svojim korisnicima omogućuje podatkovnu

komunikaciju između računala, pisača i ostalih priključenih mjesta u korisnikovoj tvrtki ili uredu.

Usluga minimizira jednokratne troškove, veoma je stabilna te uključuje mogućnost odabira do 24

priključna mjesta, ovisno o potrebama poslovanja. Način plaćanja je po priključnom mjestu što

korisniku omogućuje kontrolu vlastitih troškova (Hrvatski Telekom, 2013.).

Prednosti korištenja usluge (Hrvatski Telekom,2013.):

- održavanje mreže

- isporuka, konfiguracija i instalacija LAN-preklopnika

- održavanje LAN-preklopnika te računalne mreže

- jednokratnu naknadu i mjesečnu naknadu po priključnom mjestu

- do 24 aktivna priključna mjesta na jednoj lokaciji

- korisničku podršku 24 sata dnevno te mogućnost otklona smetnje s udaljenim pristupom

- otklon smetnje do sljedećeg radnog dana

- izgradnja mreže

- izgradnju strukturnog kabliranja do priključnog mjesta

- do 24 priključna mjesta na jednoj lokaciji

- jednokratna cijena po priključnome mjestu

36

6.1.5. Registracija web domene

Korisnici Internet usluge koju pruža HT d.d. imaju mogućnost korištenja besplatnog web prostora

veličine 25 megabajta na Internet mreži i na taj način mogu biti dostupni svim svojim

potencijalnim i postojećim kupcima. Takvu vrstu web prostora korisnici mogu aktivirati na joše

jednom servisu koji nudi HT d.d. pod nazivom Moj telekom portal. Naime na tom portalu uz

besplatnu registraciju web prostora korisnici mogu pregledavati tekuću potrošnju vezanu za

usluge koje koriste u HT-u d.d., pregledavati dugovanja te mjenjati postojeće tarifne pakete

usluga kojih koriste.

6.1.6. PRO web UNIX

Ova usluga omogućuje svojim korisnicima mogućnost kupnje određene količine diskovog

prostora za web poslužitelj.

Prednosti i karakteristike usluge (Hrvatski Telekom,2013.):

- 150 MB diskovnog prostora za web poslužitelj

- MySQL bazu sa 20 MB diskovnog prostora

- jedan Net Start korisnički račun

- web adresu oblika: www.naziv.hr, www.naziv.t-com.hr, www.naziv.com,www.naziv.org,

www.naziv.net, www.naziv.info ili www.naziv.biz.

- mogućnost uporabe PHP skripti

37

6.1.7. MY web

Ova usluga također omogućuje svojim korisnicima mogućnost kupnje određene količine

diskovog prostora za web poslužitelj.

Prednosti i karakteristike usluge (Hrvatski Telekom,2013.):

- 50 MB diskovnog prostora za web poslužitelj

- jedan Net Start korisnički račun

- web adresu oblika: www.naziv.t-com.hr

6.1.8. PRO web WIN

Za poslovne korisnike koji imaju kompleksnije poslovanje i imaju potrebu za veći diskovni

prostor HT d.d. nudi navedenu uslugu koja korisnicima omogućuje nesmetanu i sigurnu

promidžbu za stupanje u kontakt sa potencijalnim i postojećim korisnicima.

Prednosti i karakteristike usluge (Hrvatski Telekom,2013.):

- korištenje ASP, ASP.NET

- podršku za Access bazu

- jedan Net Start korisnički račun

- web adresu oblika: www.naziv.hr, www.naziv.t-com.hr, www.naziv.com, www.naziv.org,

www.naziv.net, www.naziv.info ili www.naziv.biz

- mogućnost uporabe Frontpage ekstenzija

- mogućnost uporabe dodatne usluge MS SQL Server baze sa 20 MB diskovnog prostora te

daljnje nadogradnje prostora MSSQL baze.

38

6.1.9. Hosted Fax

Hosted Fax je usluga koja svojim korisnicima omogućuje slanje i primanje fakseva putem

elektroničke pošte. Korisnici koji koriste uslugu više nemaju obvezu kupnje faks uređaja niti

imaju bilo kakvih problema s arhiviranjem faks poruku jer se sve pristigle i poslane poruku

sortiraju i arhiviraju na elektroničkoj pošti.

Usluga je namijenjena svim poslovnim korisnicima, a uključuje (Hrvatski Telekom,2013.):

- Office fax - broj za slanje i primanje faks poruka, mogućnost definiranja 5 e-mail adresa

ovlaštenih za korištenje usluge i portal za administraciju usluge

- Office fax Arhiva - 1GB diskovnog prostora s mogućnošću proširenja i centralizirano

arhiviranje svih poslanih i primljenih faks poruka

Karakteristike Office fax usluge su (Hrvatski Telekom,2013.):

- korištenje novog ili postojećeg faks broja

- jednostavno slanje i primanje faks poruka putem e-maila

- dostupnost usluge u svako vrijeme i na svakom mjestu

- mogućnost istovremenog slanja i primanja više faks poruka

- administracija usluge

- ušteda na troškovima ekološki prihvatljive usluge

- diskrecija i sigurnost faks poruka

Karakteristike Office fax Arhiva usluge su (Hrvatski Telekom,2013.):

- centralizirano arhiviranje faks poruka

- 1 GB diskovnog prostora

39

6.2. Planovi za budućnost uporabe Interneta u Hrvatskom Telekomu d.d.

Zbog svega navedenog u prethodnom tekstu vrlo jednostavno možemo zaključiti da je uporaba

Interneta u Hrvatskom Telekomu d.d. vidljiva u svim područijima poslovanja. Hrvatski Telekom

d.d. kojeg čine zaposlenici svakodnevno rade na usavršavanju svih servisa i usluga koje Hrvatski

Telekom d.d. nudi u svojoj širokoj paleti servisa i usluga. Jedan od strateških i primarnih ciljeva

je taj da se neprekidno radi na usavršavanju infrastrukuture pomoću koje se pruža Internet usluga.

Krajnji cilj je da u svim područijima Republike Hrvatske svaki potencijalni i postojeći korisni

ima iste tehničke i tehnološke uvijete za korištenje Internet usluge. Hrvatski Telekom d.d. izdvaja

znatna novčana sredstva za obnovu infrastrukure koja će dovesti do ostvarenja ovog primarnog

strateškog cilja.

Također planovi su nadalje usmjereni ka postizanju što veće sigurnosti korisnika i zaštite njihovih

podataka jer uz ubrzani razvoj tehnologije raste i opasnost od zloupotrebe korisničkih podataka.

6.3. Mogućnost uporabe Interneta u Hrvatskom Telekomu d.d.

Što se tiče ovog ciljanog područja vrlo je nezahvalno diskutirati jer je Hrvatski Telekom d.d.

usudio bih se reći prvi u Republici Hrvatskoj, a sigurno i u regiji što se tiče korištenja novih

tehnologija.

Sve dinamičnije i turbulentnije okruženje u koje Hrvatski Telekom d.d. posluje zahtijeva

prilagođavanje promjenama u okruženju te unapređenje poslovanja u skladu s potrebama

korisnika. Primjena Interneta sve je veća te je u budućnosti nužno proširiti uporabu ovog medija

u poslovanju Hrvatskog Telekoma d.d. Tim je teže biti bolji od konkurencije jer je Hrvatski

Telekom d.d. po svim pokazateljima lider u području telekomunikacija.

Moje vlastito mišljenje je da bi Hrvatski Telekom d.d. u svom poslovanju mogao unaprijediti

komunikaciju pomoću diskusijskih skupina. Ovaj Internet servis se koristi u Hrvatskom

Telekomu d.d., ali prvenstveno mislim na komunikaciju između prodajnih mjesta Hrvatskog

Telekoma d.d. Uporabom ovog Internet servisa omogućilo bi se povezivanje prodajnih mjesta

40

diljem Republike Hrvatske u jednu cjelinu, a istovremeno bi impliciralo i bolje poslovne

rezultate. Skupine ljudi iz različitih prodajnih mjesta diljem Republike Hrvatske bi mogli jeftinije

i efikasnije komunicirati, donositi razne poslovne odluke i naravno razmjenjivati iskustva s

kojima se svakodnevno susreću.

Također bi potencirao na Internet infrastrukutu čije bi unaprjeđenje omogućilo efikasniju i bržu

komunikaciju između zaposlenika što bi u konačnici dovelo do smanjenja financijskih troškova.

Govorim iz vlastitog iskustva jer se svakodnevno susrećem s potrebom za bržom komunikacijom

s suradnicima i radnim kolegama.

Osvrnuo bih se i na korištenje videokonferencije, korištenje ove Internet usluge u većem broju

slučajeva u Hrvatskom Telekomu d.d. osiguralo bi bolje razumjevanje i pamćenje sadržaja,

ulijevalo bi više povjerenja kod sugovornika. Iako je uvođenje većeg broja ove Internet usluge

skup projekt on bi dugoročno bio isplativ zbog svojih pogodnosti koje donosi. U takvom

okruženju rezultiralo bi boljim timskim radom, razvijanjem komnikacijskih i organizacijskih

vješština što bi u konačnici dovelo do veće usredotočenosti na zajedničke ciljeve i boljoj

prilagodbi u poslovnom okruženju.

Internet telefonija je područje na kojem je Hrvatski Telekom d.d. izdvojio značajna financijska

sredstva. Voice over Internet Protocol ili jednostavnije VoIP predstavlja uspostavu telefonskih

poziva putem tehnologije koja omogućava prijenos glasa putem Interneta. Jedan od strateških

ciljeva Hrvatskog Telekoma d.d. je omogućiti svim korisnicima korištenje ove usluge. Jer

korištenje ove usluge nude kvalitetniji zvuk, postojeće stalne veze i do 50 posto jeftinije pozive u

inozemstvo.

7. ZAKLJUČAK

Korištenje Internet usluge je aktivnost o kojoj uvelike ovisi opstanak i razvoj poduzeća. Efikasno

koristeći Internet uslugu stvaraju se preduvjeti za dugoročni uspijeh poslovnog subjekta. Zbog

svega navedenog u ovom diplomskom radu sve upućuje da korištenje Interneta u

telekomunikacijma ima znatne prednosti, a s tehnološkim napretkom i rješenjima nedostaci se sve

41

više smanjuju. Svjedoci smo da danas postoji veliki broj Internet servisa koji nam omogućuju brz

i kvalitetan prijenos podataka i informacija što je vrlo bitno u poslovanju svakog poduzeća.

Hrvatski Telekom d.d. bazira u potpunosti svoje poslovanje na Internetu i servisima koji se služe

Internet uslugom. U najvećem broju slučajeva tu se radi o korištenju elektroničke pošte i WWW

usluge. Uporaba elektroničke pošte donosi mnoge prednosti. U prvom redu omogućava brz i

efikasan prijenos podataka do korisnika i poslovnih partnera bez obzira gdje se oni nalazili pod

uvjetom da imaju pristup Internet usluzi. To dovodi do uštede vremena i značajnih financijskih

sredstava. Najvažnije je smanjenje troškova korespodencije. Tu se pritom misli na troškove

tradicionalne korespodencije zbog velikih ušteda u tiskanju dokumenata i njihovu transportu.

Također komunikacija putem elektroničke pošte omogućuje unutrašnju i vanjsku integraciju

Hrvatskog Telekoma d.d. Unutrašnja integracija poduzeća ogleda se u raspoloživosti informacija

o poslovanju kompanije svim zaposlenicima i omogućava jednostavnu pretragu te lakše

ažuriranje i sortiranje podataka dok vanjska integracija omogućava jednostavniju komunikacijiu i

transakcije između Hrvatskog Telekoma i poslovnih partnera.

Značajno je i korištenje Interneta u području mnogobrojnih servisa koje omogućuje korisnicima

usluga Hrvatskog Telekoma uvid u cjelokupnu potrošnju usluga, promjenu tarifnih paketa te

pregled svih dugovanja. Time se je povećalo zadovoljstvo korisnika, a i značajna ušteda

financijskih sredstava jer korisnici imaju manje potrebe za odlaskom na prodajnja mjesta i urede

Hrvatskog Telekoma d.d. Korisnicima je omogućen pristup vlastitim uslugama iz udobnosti

vlastitog doma neovisno od radnog vremena prodajnih mjesta. Time su korisnici pošteđeni

čekanja pred šalterima u prodajnim mjestima, a poslovanje je ugodno, sigurno i diskretno.

U suvremenoj tržišnoj ekonomiji svjedoci smo utakmice prema financijskim rezultatima koja vrlo

često ne bira ni ne mari za žrtve. Evidentno je da kompanije koje na efikasan način koriste

Internet servise imaju značajnu prednost ispred konkurencije i ta prednost u konačnici rezultira

boljim financijskim rezultatom.

U konačnici možemo istaknuti da se uporaba Interneta i elektroničkog poslovanja kao i

marketinga putem Internet servisa na efikasan način znatno olakšava poslovanje. To rezultira

uštedom vremena, smanjenjem troškova i povećanjem kvalitete poslovanja Hrvatskog Telekoma

d.d. I što je najvažnije to sve rezultira pozitivnim financijskim rezultatom, a svjedoci smo da se

42

Hrvatski Telekom d.d. iz godine u godinu potvrđuje kao lider na području telekomunikacijskih

usluga na području Republike Hrvatske i regije.

LITERATURA

Knjige

1. Čapko, Zvonko: Skripta iz kolegija Poslovno komuniciranje, III izdanje, listopad, 2002.

2. Franjić, Marko: Digitalna ekonomija, Digimark d.o.o. Zagreb, 1999.

3. Panian, Željko: Internet i malo poduzetništvo, Informator, Zagreb, 2000.

4. Panian, Željko: Elektroničko trgovanje, Sinergija, Zagreb, 2000.

5. Šavle, Silvano: Windows XP, Adamić – arbor Informatika, Rijeka, 2003.

6. Crnko, N. i dr.: PC-kompjuteri i programi, Sysprint, Zagreb, 1995.

PUBLIKACIJE

1. http://www.t.ht.hr/grupa/profil.asp

2. http://www.hrvatskitelekom.hr

3. http://www.poslovni.hr/stock/dd/hrvatski telekom-dd-2806

4. http://www.carnet.hr/e-presso/terminologija?news_id=2740

5. http://www.moj-bankar.hr/Kazalo/S/SWIFT

6. http://www.tehnoklik.net.hr

43