instrumenti provedbe regionalne (kohezijske) politike eu

Kohezijski fond tri cilja: konvergencija (78% ukupnog proračuna), regionalna konkurentnost i zapošljavanje (17%) te europska teritorijalna suradnja (4%) kohezijska politika kojom se nastoji smanjiti razlika između regija EU ipromicati uravnotežen i održiv teritorijalnirazvoj; planira se za sedmogodišnje razdoblje(trenutačno 2014-2020 352 mlrd eura).

Instrumenti provedbe regionalne (kohezijske) politike EU

• Strukturni fondovi

– Europski fond za regionalni razvoj (eng. The European Fund for Regional Development)

– Europski socijalni fond (eng. The European Social Fund)

– Europski fond za usmjeravanje i garancije u poljoprivredi (eng. The European Agriculture Guidance and Guarantee Fund)

– Financijski instrument za usmjeravanje u ribarstvu (eng. The Financial Instrument for Fisheries Guidance)

+ Inicijative Zajednice

Slika: www.greenfilmmaking.com

http://www.google.hr/url?sa=i&rct=j&q=&esrc=s&source=images&cd=&cad=rja&uact=8&ved=0CAcQjRw&url=http://www.greenfilmmaking.com/2014/05/green-filmmaking-has-landed-across-europe/&ei=YZq_VN7QOMysPMDAgLgJ&psig=AFQjCNG3Tczo46VcnDxNTMudWZqPp3q3qA&ust=1421929048122355


• Pretpristupni programi – CARDS – PHARE – ISPA – SAPARD – IPA

• I. komponenta – Jačanje institucija i pomoć u tranziciji • II. komponenta – Regionalna i prekogranična suradnja• III. komponenta – Regionalni razvitak (područje prometa, zaštite

okoliša i regionalne konkurentnosti) • IV. komponenta – Ljudski potencijali• V. komponenta – Ruralni razvitak (poznatiji pod nazivom IPARD)



Izv.prof.dr.sc. Nataša Drvenkar, RPiR/RE, Nastavni materijali, Ekonomski fakultet u

Osijeku

5 ključnih ciljeva – Europa202075 %

populacije u dobi između

20- 64 godina trebalo bi biti

zaposleno

3 % BDP-a EU treba investirati u

istraživanje i razvoj

Treba ispuniti klimatsko-energetske ciljeve „20/20/20“

(uključujući i povećanje do 30 % smanjenja emisije ukoliko

okolnosti dozvoljavaju)

Postotak osoba koje rano napuste školovanje trebao bi biti ispod 10 %, a najmanje

40 % mlađe generacije trebalo bi završiti tercijarni

stupanj obrazovanja

20 milijuna manje ljudi trebalo bi

biti u opasnosti

od siromaštva


Osijeku

Regionalna Politika i razvitakRegionalna ekonomija

Regionalna politika RH i EU (2. dio)5.

Ak. 2020./2021. g.

Ekonomski fakultet u OsijekuIzv.prof.dr.sc. Nataša Drvenkar Ivana Unukić, mag. oec.

Cilj današnjeg

predavanja … • Odnos globalne, integracijske i regionalne ekonomske politike

• Ekonomske integracije i regionalna politika

• Regionalna politika EU (Modeli, metode i instrumenti usmjeravanja razvitka regija u EU; Načini i procedure financiranja razvojnih projekata iz fondova EU;

• Regionalna politika RH (Suvremeni izazovi regionalne politike RH; Decentralizacija)


Osijeku

• 1990. godine Hrvatska je, uz Sloveniju, bila najbolje pripremljena za tranziciju prema tržišnom gospodarstvu od svih zemalja srednje i istočne Europe.

“Mi vas nikada i nismo ubrajali u real-socijalistički svijet.

Ako u miru prebrodite svoje unutrašnje probleme ostat će te i dalje na čelu zemalja u tranziciji”

(George Shultz, proljeće 1991.godine).

• 2010. Hrvatska još nije članica Europske

Unije što je uspjelo čak i Bugarskoj i

Rumunjskoj za koje su naša postignuća

desetljećima bila nedostižna.


Osijeku

Regionalizacija Hrvatske

• Prva regionalizacija: podjela Kraljevne Jugoslavije1929.g. (šesto-januarska diktatura): 9 banovina – isključivo politički ciljevibrisanje povijesnih nacionalnih granica, razbijanjenacionalne homogenosti, negiranje nacionalnih interesa i ekonomske suverenosti država

• Regionalizaciji Hrvatske više se pozornosti počelo posvećivati 50.-ih i 60.-ih godinaprošlog stoljećaukidaju se kotarevi i reorganiziraju općine kao osnovni instituti lokalneuprave i samouprave;

• U početku su u pristupu dominirali statističari i geografi – rezultat: geografsko-ekonomskeregije (pristupi koje karakterizira uvažavanje političke, gospodarske i prirodne stvarnostiuz respektiranje povijesnih i drugih specifičnosti dijelova nacionalnog prostora).

• Makroregije i regije za plansko razdoblje od 1966. do 1970.g. činile su podlogu svimkasnijim podjelama Hrvatske do 1990.g.

110 općina koje su svrstane u makroregije i regije – od 1976.g. Zajednice općina; od1966. do 1975.g. Postojale su četiri makroregije: Slavonska, Srednjehrvatska, Primorsko-lička s dvije regije i Dalmatinska makroregija;

Od 1976. do 1990.g. Utvrđene su zajednice općina (10) koje figuriraju kao nova regionalna podjela Hrvatske 427 općina u 20 županija + Grad Zagreb (4 puta višeopćina i dvostruko više županija!)


Osijeku

Faze razvoja regionalne politike RH

1945.-1956.

•Naglašen državno-centralistički sustav na razini cijele tadašnje Jugoslavije koji karakterizirakolektivni karakter u gosp.temeljen na državnom sektoru vlasništva; nacionalizacija proizvedenogbogatstva i agrarna reforma; 1952.g.se uvodi drušveno planiranje; donošenje i ostvarivanje prvogpetogodišnjeg plana Jugoslavije; regionalna politika: naglasak na osnovnim životnim potrebama, a tek potom na infrastrukturu.

1957.-1965.

•Normativna transformacija funkcija vlasti u funkciju samoupravljanja; Zakon o poljoprivrednomzemljišnom fondu iz 1953.g. – smanjenje agrarnog maksimuma na 10ha obradive zemlje; jačanje uloge poduzeća/općina/kotareva/republika u proizvodnji, ali se ne odigravajusnažnijiprocesi vezani uz autonomiju subjekata u programiranju razvoja i raspolaganju ostvarenimrezultatima; akumulacija je centralizirana, a autonomija poduzeća determinirana planskimproporcijama iako formalno raspolažu obujmom i strukturom proizvodnji.

1966.-1975.

•Gubitak motivacije uz lošu gransku i teritorijalnu alokaciju faktora- privredna i društvenareforma s namjerom odlučnijeg zaokreta prema tržišnom privređivanju i minimiziranjufunkcija etatističkog monopola; odlaganje radikalnijih sistemskih reformi; društveni planovi(poljoprivreda, energetika, nafta, kemijska ind, aluminijska, procesna i drvna ind.) –nerentabilne domaće sirovine i međufazni proizvodi.; ukidanje kotara i reorganizacija općina, uvođenje privredno nedovoljno razvijenih područja, osnivanje Republičkog fonda zapoticanje razvoja;

1976.-1990.

•“fantomski” paradržavni instituti; umjesto tržišta, u ekonomiji caruju sustavi socijalizacije kojijoš više smanjuju više nego ograničeni poduzetnički motivacijski prostor, što se reflektira narast investicija, drastičan pad efikasnosti; raspodjela često nepostojećih vrijednosti, stagnacijarasta, platno-bilančne poteškoće, nestašice; jačanje ekonomske funkcije republika, prijelaz s makroregija na zajednice općina; politika urbanizacije; investicije na osnovi dogovorapogoršavaju strukturu, veliki infesticijski promašaji

Od1991.-

•Nasljeđeno društveno vlasništvo koje je počivalo na paraupravljačkoj i proizvođačkoj funkcijisamoupravljanja trebalo je transformirati u tržišni oblik vlasništva u kojem dominira privatnovlasništvo + u ratnim uvjetima dok je u ostalim zemljama priprema i provođenje bilo u miru ipostepeno!; nejasnoće, kadrovska devastacija, politički i pravni propusti, sirovi državnikapitalizam bez izgrađenih institucija; nova regionalna organizacija je izraz ishitrenih promjena ilokalnih želja vođenih političkim motivima


Osijeku

Promjena paradigme regionalne politike

Stara paradigma Nova paradigma

Način prepoznavanja

regionalnih ekonomskih

problema

Regionalne nejednakosti u

dohotku, pokazatelji zaposlenosti

i infrastrukture

Nedostatak regionalne

konkurentnosti, nedovoljno

iskorišteni regionalni potencijali

CiljeviJednakost kroz uravnoteženi

regionalni razvojKonkurentnost i jednakost

Ključni okvir politike

Reaktivan; nadoknađivanje

nedostataka zaostalih regija;

reagiranje na ekonomske /

industrijske šokove;

Proaktivan; aktivacija nedovoljno

iskorištenog regionalnog

ekonomskog potencijala putem

regionalnog programiranja

1) Područje Limitirani sektorski pristup Integrirani i opsežni projekti

1) Prostorna orijentacija Ciljano na zaostale regije Ciljano na sve regije

1) Područje intervencije Administrativne regije Funkcionalne regije

1) Vremenska dimenzija Kratak rok Dugi rok

1) Pristup Pristup „isto pristaje svima“Pristup prema specifičnom

kontekstu regije

Fokus Egzogene investicije i transferi Endogena imovina i znanje

InstrumentiSubvencije i državna pomoć

(često individualnim poduzećima)

Mješovita ulaganja iz i u područje

poslovne zajednice, tržišta rada i

infrastrukture

Nositelji Središnja vlastRazličite razine vlasti i različiti

stakeholderiMacKinnon i Cumbers, 2019.


Osijeku

• Osnovna ograničenja u regionalnoj implementaciji europskog koncepta kreativnog društva i inovativnog gospodarstva treba tražiti u faktorima, kao što su: – odsustvo osnovne društveno-ekonomske motivacije za inovativno

ponašanje i proizvodno poduzetništvo, – mala raspoloživost kvalificirane i međunarodno kompetentne radne

snage,– slaba kvaliteta centralne, regionalne, subregionalne i lokalne

znanstvene, obrazovne, tehnologijske, inovacijske, organizacijske i komunikacijske infrastrukture,

– orijentacija financijske infrastrukture na financiranje javnog sektora, uvoza potrošnih dobara i osobne potrošnje stanovništva i

– mala efikasnost regionalne, subregionalne i lokalne javne uprave i javnih usluga u otklanjanju ovih problema (Adžić, 2009.)

Zanemarivanje značenja politike regionalnog razvoja zbog prisutnih dugogodišnjih makroekonomskih neravnoteža u RH što otežava

planiranje i provedbu instrumenata politike regionalnog razvoja pa se fondovi EU smatraju isključivim instrumentom za ostvarivanje pozitivnih ekonomskih učinaka

• Fiskalni, financijski i nefinancijski instrumenti regionalne politike nedostatni su i nedovoljno jasno artikulirani kako bi odgovorili na postojeće, dugogodišnje, zanemarivanje regija kao okosnica razvoja RH.• Relativno uska osnovica instrumentarija politike regionalnog razvoja koja ne može osigurati brzu transformaciju regija u inovativne regije.• Poimanje politike regionalnog razvoja kao dijela ekonomske politike koja isključivo „spašava“ (lagging regions) uz zanemarivanje njezine uloge u transformacijskim procesima svih regija neovisno o dosegnutom stupnju razvoja i specifičnostima ekonomske strukture regija.


Osijeku

Manje razvijeneregije

• BDP po stanovnikumanji od 75% prosjeka EU-27

Tranzicijskeregije

• BDP po stanovnikuizmeđu 75% i 90% prosjeka EU-27

Razvijenije regije

• BDP po stanovniku iznad 90% prosjeka EU-27

Izvor: Eurostat regional yearbook 2015

NUTS II regije rangirane su ipodijeljene u tri grupe:


Osijeku

Prosječna stopa nezaposlenosti u 5

županija Regije: 24%

(2017.) RH: 13,9%,

Grad Zagreb: 6,4%

Među 9 županija koje ostvaruju pozitivan

saldo robne razmjene,

4 su upravo županije

Regije!

Stopa siromaštva/stopa rizika od siromaštva u 5

županija Regije:

30,88/31,14% RH:

17,1/19,2%, Grad Zagreb: 5,9/9,8%

Ukupno odseljeno stanovništvo u

inozemstvo iz RH u 2017.g. 47.352

stanovnika! Iz 5 županija regije odselilo je 16.342

34% svih odseljenih

iz RH!

Od 1342 NUTS III regije EU, 4 županije Regije

pripadaju skupini 2,5% najnerazvijenijih NUTS

III regija EU!

nejednakost smanjuje potencijal za rast

?

FDIkumulativno 769eura po

stanovniku vs. Grad Zagreb:

26.896

NUTS II !!!0 20.000 40.000 60.000 80.000100.000120.000140.000160.000

Grad Zagreb

Krapinsko-zagorska

Koprivničko-križevačka

Bjelovarsko-bilogorska

Sisačko-moslavačka

Ličko-senjska

Šibensko-kninska

Istarska

Virovitičko-podravska

Brodsko-posavska

Vukovarsko-srijemska

BDP po stanovniku 2017, kn

Nacrt prijedloga Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030.

godine

Indeks razvijenosti


Osijeku

• Struktura lokalne ekonomije – stari/novi sektori, mala/velika poduzeća, podružnice/lokalne

kompanije, proizvodni sektori/sektori znanja i inovacija, i sl.; Lokalne faktorske cijene;

• Političke institucije i uvjeti; Politika potpora lokalnog i regionalnog razvoja;

• Infrastruktura i prostorno planiranje; Gustoća naseljenosti i povoljnosti aglomeracija

• Ponuda kvalificiranih radnika;• Socijalni uvjeti

– kulturološke predispozicije za inovacije i kreativnost, kvalitetni uvjeti života;

20

Hoće li neka regija biti dobitnik ili gubitnik uvelike

zavisi od lokalnih uvjeta

Illeris, 1993.

Ipak, svakako je značajna nacionalna

razvojna politika, a time i odgovarajući instrumentarij

ekonomske politike!

Apsorpcijski kapacitet određen trima glavnim činiteljima:

• administrativnim (institucionalnim) ustrojstvom i kapacitetima za provođenje operativnih programa (strateških dokumenata koji definiraju nacionalne razvojne potrebe koje će se sufinancirati sredstvima fondova EU);

• financijskim kapacitetom sufinanciranja projekata financiranih iz fondova EU;

• makroekonomskim kapacitetima države da osigura dovoljno produktivnih investicijskih prilika za efikasno korištenje fondova EU.


Osijeku

Manje razvijeneregije

• BDP po stanovnikumanji od 75% prosjeka EU-27

Tranzicijskeregije

• BDP po stanovnikuizmeđu 75% i 90% prosjeka EU-27

Razvijenije regije

• BDP po stanovniku iznad 90% prosjeka EU-27

Izvor: Eurostat regional yearbook 2015

NUTS II regije rangirane su ipodijeljene u tri grupe:

• Još tijekom 2007. godine Republika Hrvatska je s Eurostatom usuglasila klasifikaciju prostornih jedinica za statistiku sastavljenu od tri razine prostornih jedinica za statistiku.

– Prvotno uspostavljena klasifikacija prostornih jedinica za statistiku, s tri statističke regije, na snazi je bila sve do uspostavljanja nove podjele tijekom 2012. godine.

• Novom podjelom formiraju se dvije NUTS2 regije umjesto dosadašnjih triju NUTS2 regija. – Navedena klasifikacija na snagu je stupila 1. siječnja 2013. godine (Ministarstvo regionalnog razvoja i

fondova Europske unije).

• NUTS nije pravno utemeljen pa za sada ne postoje pravila za sastavljanje i ažuriranje. – Sva pitanja rješavaju se tzv. “džentlmenskim sporazumima” (“gentlemen's agreements”) između zemalja

članica EU i Eurostat-a.

• Osim za provođenje kohezijske politike EU, regionalne statistike imaju veliki značaj i za provođenje politike tržišnog natjecanja te poljoprivredne i drugih politika u EU.

• Temeljem statističkih indikatora (od kojih je najvažniji regionalni BDP po glavi stanovnika) utvrđuje se koja su područja u EU na nacionalnoj i subnacionalnoj razini pogodna za primjenu instrumenata ovih politika, sukladno mjerilima zajedničkim za čitavo područje EU (Drvenkar, 2012.).


Osijeku

Pravni okvir

• Prema ZRRRH indeks razvijenosti predstavlja instrument za ocjenjivanjerazine socio-ekonomskog razvoja i ocjenjivanje stupnja razvijenosti JLS-a i JP(R)S-a te za kategorizaciju potpomognutih područja.

• Indeks razvijenosti u primjeni od 2009. (uveden ZRRRH NN153/09)

• Do sada su provedena tri službena postupka ocjenjivanja:

o 2010. i 2013. godine po modelu iz 2009.

o 2017. po novom modelu uvedenom izmjenama ZRRRH iz 2017. godine (NN 123/17)


Osijeku

STARI MODEL NOVI MODEL

POKAZATELJI

KOMPOZITNOG INDEKSA

1. Prosječni dohodak po stanovniku2. Prosječni izvorni prihodi po stanovniku3. Prosječna stopa nezaposlenosti4. Opće kretanje stanovništva5. Udio obrazovanog stanovništva (SSS

16-64)

1. Prosječni dohodak po stanovniku2. Prosječni izvorni prihodi po stanovniku3. Prosječna stopa nezaposlenosti4. Opće kretanje stanovništva5. Udio obrazovanog stanovništva (VŠS i VSS

20-64)6. Indeks starenja

PONDERIRANJE DA NE

METODOLOGIJA IZRAČUNA

Važeća metodologija standardizacije (min-

max metoda) i agregacije (sumiranja) ne

rezultira visokom razinom interpretacijske

pouzdanosti i ima značajna metodološka i

sadržajna ograničenja

Metodologija izračuna indeksa razvijenosti

temelji se na balansiranoj z-score metodologiji

koja rješava najveći dio ograničenja postojeće

metodologije

Prosječne vrijednosti

Za prosječne vrijednosti uzimaju se

vrijednosti pokazatelja za RH.

Prosječne vrijednosti pokazatelja računaju se kao

prosjek njihovih vrijednosti na razini svih JLS

odnosno JP(R)S.

Broj razvojnih skupina

postotni razredi

5 skupina za JLS-e

4 skupine za JP(R)S-e

kvantilne skupine

8 skupina za JLS-e

4 skupine za JP(R)S-e

Broj JLP(R)S-a u kategoriji

potpomognutih područja

264 JLS-a (I.–II. skupina, <75% )

12 JP(R)S-a

304 ispodprosječno razvijenih JLS-a

(I.-IV. skupina JLS-a)

12 ispodprosječno razvijenih JP(R)S-a

(I. i II. skupina JP(R)S-a )

Važeći rok za postupak

ocjenjivanja 5 godina 3 godine


Osijeku

RAZVOJNE SKUPINE U NOVOM MODELU

• Određivanje razvijenih inerazvijenih skupina vrši sepomoću distribucije ranga JLP(R)S,pri čemu se uvijek polazi odprosječnog praga razvijenosti(indeks 100).

• U novom modelu napravljena jedetaljnija razrada razvojnihskupina što omogućava širiobuhvat definicije potpomognutihpodručja.

• Time je osigurana kvalitetnapodloga za uspostavudiversificiranog i prilagođenogprograma financiranja s obziromna dostignuti stupanj razvoja uokviru svake pojedine skupine


Osijeku

Rezultati razvrstavanja u skupine


Osijeku

1. prosječni dohodak po stanovniku

2. prosječni izvorni prihodi po stanovniku

3. prosječna stopa nezaposlenosti 4. opće kretanje stanovništva 5. indeks starenja 6. stupanj obrazovanosti

stanovništva (tercijarno obrazovanje).

STUDIJA EVALUACIJA POSTOJEĆEG I PRIJEDLOG NOVOG MODELA ZA IZRAČUN INDEKSA TE IZRAČUN NOVOG INDEKSA RAZVIJENOSTI JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE SAMOUPRAVE U REPUBLICI HRVATSKOJ


Osijeku

2007.


Osijeku

Kretanje BDP-aVeličina BDP-a najbolji je pokazatelj različite gospodarske snage pojedinih županija. Od 351,3 milijarde kuna, koliko je iznosio BDP u 2016. godini na razini Hrvatske, čak trećina ili točno 33,6% odnosilo na Grad Zagreb. Dodaju li se Zagrebu još dvije najveće županije, Splitsko-dalmatinska i Primorsko-goranska županija, njihov BDP čini 50% ukupnog BDP-a Hrvatske.

Udio županija u BDP-u Hrvatske

5,6

2,0

3,4

2,3

2,2

2,0

1,3

1,2

2,2

6,0

2,7

2,3

3,0

8,3

1,0

3,4

1,9

8,6

5,9

2,8

5,8

2,0

3,5

2,2

2,3

1,8

1,0

1,0

2,0

5,5

2,3

2,2

2,7

8,3

0,9

3,3

1,9

8,4

6,32,9

0,0 1,0 2,0 3,0 4,0 5,0 6,0 7,0 8,0 9,0

Zagrebačka

Krapinsko-zagorska

Varaždinska


Međimurska



Požeško-slavonska

Brodsko-posavska

Osječko-baranjska


Karlovačka


Primorsko-goranska

Ličko-senjska

Zadarska

Šibensko-kninska

Splitsko-dalmatinska

Istarska

Dubrovačko-neretvanska

u %

2016. 2008.

Grad Zagreb 2008. 31,9% 2016. 33,6%

Izvor: DZS; izračun: HGK

BDP po stanovniku

BDP po stanovniku upućuje na veliku razliku u razini razvijenosti pojedinihžupanija. Najrazvijeniji Grad Zagreb imao je oko 3 puta veći BDP po stanovniku u odnosu na 4 slavonske županije.Šibensko-kninska – najveći porast BDP-a po stanovniku (9,8%).

BDP po stanovniku

Među 1000 najvećih2017.

Županija Tvrtki među prvih 1000

Grad Zagreb 487 (2016=493)

5 slavonskih 96 (2016=107)

BDP/stanovniku (PPP), indeks EU=100

Manje razvijene regije: <75% prosječnog BDP EURegije u tranziciji: >75% i <90% prosječnog BDP EURazvijene regije: >90% prosječnog BDP EU

Statistička razina

Minimalni broj stanovnika

Maksimalni broj stanovnika

NUTS 1 3 milijuna 7 milijuna

NUTS 2 800.000 3 milijuna

NUTS 3 150.000 800.000

NUTS (statističke) regije 2014.-2020.

233. HR Kontinentalna Hrvatska 63

243. HR Jadranska Hrvatska 59


Osijeku

Samo 20 regija NUTS 2 je ispod 50% prosjeka razvijenosti EU28.Od 6 NUTS II regija u Bugarskoj, 5 među 10 najlošijih u EU, samo 1 (Yugozapaden, indeks 78 (2016.), 79 (2017.) iznad obje HR regije.

Od 8 NUTS 2 regija u Rumunjskoj, samo 1 iznad obje HR regije (Bucureşti – Ilfov, indeks 139 (2016.), 144 (2017.). (2007. bio na 100).

Rang Zemlja NUTS 2 regija Indeks

1. UK Inner London - West 626

2. LU Luxembourg 253

3. IE Southern 220

4. DE Hamburg 202

5. BE

Région de Bruxelles-

Capitale / Brussels

Hoofdstedelijk Gewest 196

6. IE Eastern and Midland 189

7. CZ Praha 187

8. SK Bratislavský kraj 179

9. DE Oberbayern 177

10. FR Île de France 177

233. HR Kontinentalna Hrvatska 63

243. HR Jadranska Hrvatska 59

272. HU Dél-Dunántúl 45

273. RO Sud-Vest Oltenia 45

274. BG Yugoiztochen 43

275. HU Észak-Alföld 43

276. BG Severoiztochen 39

277. RO Nord-Est 39

278. BG Yuzhen tsentralen 35

279. BG Severen tsentralen 34

280. FR Mayotte 34

281. BG Severozapaden 31Izvor: Eurostat; obrada: HGK

Tablica 21: BDP po stanovniku po PPS-u u 2017.,

EU28=100

BDP p/c u NUTS II regijama EU28, EU=100


Osijeku

https://en.wikipedia.org/wiki/File:Severozapaden_locator_map.svg

https://en.wikipedia.org/wiki/File:Severozapaden_locator_map.svg

https://en.wikipedia.org/wiki/File:Regiuni_de_dezvoltare.svg

https://en.wikipedia.org/wiki/File:Regiuni_de_dezvoltare.svg

BDP po stanovniku, % prosjeka EU, EU=100

Izvor: Eurostat, obrada: HGK

636262

59

6463

43

4949

63

46

41

35

40

45

50

55

60

65

2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017

Hrvatska Jadranska Hrvatska Kontinentalna Hrvatska Bugarska Rumunjska Slavonija


Osijeku

105

75

72

60

50

50

49

48

47

47

46

46

46

45

43

40

39

34

34

33

32

107

77

73

62

52

52

50

50

48

48

47

47

47

46

44

42

41

36

35

34

34

0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100 110

Grad Zagreb

Istarska

Primorsko-goranska

Dubrovačko-neretvanska

Međimurska

Varaždinska


Zadarska

Osječko-baranjska

Šibensko-kninska

Splitsko-dalmatinska

Zagrebačka

Ličko-senjska

Karlovačka



Krapinsko-zagorska


Požesko-slavonska

Brodsko-posavska


indeksi

2016.

2015.

BDP p/cu NUTS 3

6 županija među 5%

najnerazvijenijih NUTS III u EU

4 županije među 2,5%

najnerazvijenijih NUTS III u EU


Osijeku

Promjena broja stanovnika, %, 2017./2011.

Izvor: DZS, obrada: HGK

-11,2%-11,0%-10,5%

-9,4% -9,1% -8,9%-8,1% -8,0%

-7,1% -7,0%

-5,4%-4,8%

-4,1%-3,6%

-3,2%-2,4%

-1,9%-1,1% -0,9% -0,9%

0,1%

1,6%

-12%

-10%

-8%

-6%

-4%

-2%

0%

2%

-8,9%-71.401

83.850 82.823 81.248 79.293 76.691 73.95671.090 68.579 66.164 64.019 61.752 59.981 58.135

0

10.000

20.000

30.000

40.000

50.000

60.000

70.000

80.000

90.000

Osnovne škole, broj učenika, početak školske godine – Slavonija (5 županija)

Izvor: DZS, obrada: HGK

Postojeća Nacionalna klasifikacija prostornih jedinica 2. razine

• Usuglašena s Eurostatom odnosno s Europskom komisijom 2012.

• Nedostaci: ista razina regionalnih potpora za najslabije razvijene županije i grad Zagreb

Kontinentalna Hrvatska: BDP po stanovniku prema PKM(2008.-2010.) = 61,67% EU27

Jadranska Hrvatska: BDP po stanovniku prema PKM (2008.-2010.) = 60,00% EU27


Osijeku

Intenzitet potpora - Hrvatska

Trenutno stanje

Kontinentalna Hrvatska

Jadranska Hrvatska

Velika poduzeća

25% 25%

Srednja poduzeća

35% (25+10)

35% (25+10)

Mala poduzeća

45% (25+20)

45% (25+20)


Osijeku

Prijedlog novih NUTS 2 statističkih regija

Izvor: MRRFEU

Naziv NUTS 2 regijeBroj

stanovnika

BDP po stan. prema

PKM u odnosu na

prosjek EU-27*

Karta podjele na NUTS 2 regije

Panonska Hrvatska 1.166.287 40,69%

Sjeverna Hrvatska 842.773 47,12%

Jadranska Hrvatska 1.398.260 57,40%

Grad Zagreb 800.674 104,84%

• Navedenom promjenom u svim županijama bi došlo do povećanja intenziteta regionalnih potpora za poduzetnike za 10-25 postotnih bodova.

• Najveći dobitnici bile bi županije na području Slavonije i Baranje kod kojih bi razina regionalnih potpora rasla za 25 postotnih bodova u odnosu na sadašnje stanje (povećanje maksimalnog intenziteta regionalnih potpora sa sadašnjih 25% na 50% za velika, s 35% na 60% za srednja te s 45% na 70% za mala poduzeća).


Osijeku


Osijeku

105% BDP-a

EU33%

BDP-a EU

S 39%na 64%

Do 75% potpore

25 - 45% potpore


Osijeku

2,3%

1,9%

0,3%

2,5%

0,0%

1,5%

0,7%

0,0%

1,1%

0,6%

8,7%

11,4%

3,8%

8,9%

2,7%

6,4%

5,1%

5,3%

5,0%

3,1%

18,5%

19,9%

17,5%

17,5%

8,2%

10,2%

13,1%

13,5%

11,6%

8,7%

33,4%

33,0%

37,5%

30,7%

30,4%

27,2%

25,6%

26,9%

22,3%

17,2%

48,5%

47,6%

46,0%

45,4%

44,6%

44,5%

41,0%

40,9%

32,6%

31,3%

0% 10% 20% 30% 40% 50% 60%

Estonija

Litva

Cipar

Latvija

Malta

Slovenija

Poljska

Mađarska

Slovačka

Hrvatska

12.2019. 12.2018. 12.2017. 12.2016. 12.2015.

Napredak u implementaciji Europskih strukturnih i investicijskih fondova, isplaćeno

kumulativno, % u odnosu na planirano (za proračunsko razdoblje EU 2014. - 2020.)

Vrijednost ugovorenih sredstava fondova EU* (2017. – 2018.) u odnosu na županijski BDP (2016.), u % (ugovorena sredstva kao % BDP-a)

Intenzivirano korištenje fondova EU?


Osijeku

Slavonske županije – vrijednost ugovorenih sredstava fondova EU* (2017. – 2018.) u odnosu na županijski BDP (2016.), u % (ugovorena sredstva kao % BDP-a)


Osijeku

Udio slavonskih županija u ugovorenim sredstvima iz fondova EU* (2017. – 2018.) i usporedba s udjelom županija u BDP-u Hrvatske (2016.)


Osijeku

0,00

0,20

0,40

0,60

0,80

1,00

1,20

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20

Efekti primjene novog zakona o financiranju JLP(R)S na županije prikazani Lorenzovom krivuljom i Ginijevim koeficijentom

Prije primjene novoga Zakona Nakon primjene novoga Zakona Crta jednakosti

G = 0,20333

G = 0,11215


Osijeku

Efekti provedbe Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne

(regionalne) samouprave

0,00

0,20

0,40

0,60

0,80

1,00

1,20

1 5 9

13

17

21

25

29

33

37

41

45

49

53

57

61

65

69

73

77

81

85

89

93

97

10

1

10

5

10

9

11

3

11

7

12

1

12

5

Efekti primjene novog zakona o financiranju JLP(R)S na gradove prikazani Lorenzovom krivuljom i

Ginijevim koeficijentom


G =

G =


Osijeku



0,00

0,20

0,40

0,60

0,80

1,00

1,20

1

13

25

37

49

61

73

85

97

10

9

12

1

13

3

14

5

15

7

16

9

18

1

19

3

20

5

21

7

22

9

24

1

25

3

26

5

27

7

28

9

30

1

31

3

32

5

33

7

34

9

36

1

37

3

38

5

39

7

40

9

42

1

Efekti primjene novog zakona o financiranju JLP(R)S na općine prikazani Lorenzovom krivuljom i

Ginijevim koeficijentom


G = 0,20386

G = 0,10605


Osijeku

Usporedba 2018. u odnosu 2017. godinu

Višak ostvarilo Broj jedinicaIznos viška u

kunama

općina 385 554.398.381,74

gradova 122 958.479.305,76

Grad Zagreb 1 210.791.402,08

županija 20 378.282.631,29

Ukupno 528 2.101.951.720,87

90 %

Manjak ostvarilo Broj jedinicaIznos manjka u

kunama

općina 43 -7.526.497,42

gradova 5 -6.128.491,96

Ukupno 48 -13.654.989,37 plaćeno 25.01.2019. T 767055 u DP na razdjelu MF

10 %

Neto efekt Zakonavišak u korist

JLP(R)S 2.088.296.731,50 kuna

Sredstava fiskalnog

izravnanja koristiBroj jedinica

Iznos sredstava u

kunamaUdio u %

općina 347 933.202.315,34 46 428 81 % O koristi sred. fiska. izra.

gradova 92 942.858.885,83 47 127 72 % G koristi sred. fiska. izra.

županija 15 149.453.286,34 7 20 75 % Ž koristi sred. fiska. izra.

Ukupno 454 2.025.514.487,51 100 79 % od 576 kori. sre. fis. izra.

od ukupnog broja jedi. 576 81 19 % O ne koriste sred. fis. izra.

koriste sred. izra. 454 35 28 % G ne koriste sred. fis. izra.

ne koriste sred. izra. 122 1 GZ

5 25 % Ž ne koriste sred. fis. izra.




Osijeku

Fiskalni odnos između JLP(R)S prije i nakon primjene Zakona o financiranju

JLP(R)S

2017 2017 2017 2018 2018 2018 2018

JLP(R)S

s

najmanjim

fiskalnim

kapacitet

om

JLP(R)S

s

najvećim

fiskalnim

kapacitet

om

odnos 1

prema

JLP(R)S

s

najmanjim

fiskalnim

kapacitet

om

JLP(R)S

s

najvećim

fiskalnim

kapacitet

om

odnos 1

prema

MIN MAX MIN MAX

Gradovi 582,32 3495,71 6,0 Gradovi 1479,36 4697,91 3,2

Općine 267,81 7784,55 29,1 Općine 955,45 6459,00 6,8

Županije 167,84 595,98 3,6 Županije 362,67 677,19 1,9


Osijeku

Integrirani pristup u korištenju EU

fondova u cilju teritorijalnog razvoja

Republike Hrvatske

ITU mehanizam


Osijeku

Provedba ITU-a u Republici Hrvatskoj

• Ukupna ITU alokacija po gradovima (345,3 milijuna eura)

• Gradovi mogu financirati projekte iz više fondova EU: – Europskog fonda za regionalni razvoj - 253 milijuna eura

– Kohezijskog fonda - 50 milijuna eura

– Europskog socijalnog fonda – 42 milijuna eura

– Dva operativna programa: OPKK i OPULJP; različite prioritetne osi

– 7 ITU gradova - (4 Urbane aglomeracije Zagreb, Osijek, Rijeka i Split te 3 Urbana područja Pula, Zadar i Slavonski Brod)


Osijeku

Indikativna raspoloživa sredstva po urbanom području


Osijeku

Postotak iskorištenosti alokacije iz OPKK

za svih 7 ITU urbanih područja


Osijeku

• Gradovi su u RH prepoznati kao mjesta na kojima se koncentriraju razvojni potencijali i izazovi

• Zakon o regionalnom razvoju RH prepoznaje:

– 4 urbane aglomeracije: Zg, St, Ri i Os

– veća urbana područja –područja gradova s više

od 35.000 stanovnika– manja urbana područja – manji

gradovi čija središta imaju više od 10.000 stanovnika ili su sjedišta županija

– i definira izradu: Strategija razvoja urbanog područja čiji su nositelji izrade gradovi središta urbanih područja.


Osijeku

Teritorijalni razvoj u Europskoj unijiuniji

Osnovna načela teritorijalnog razvoja u Europskoj uniji

• Promicanje ujednačenog teritorijalnog razvoja

1.Korištenje teritorijalnog kapitala i komparativnih prednosti svakog pojedinog prostora

• Tipovi pristupa:

– Horizontalni pristupi – intervencije se provode na cijelom prostoru određenog teritorija, ali uz određene prilagodbe, ovisno o mjestu provedbe

– Teritorijalna koncentracija sredstava – integriranje aktivnosti u pojedinim odabranim prostorima putem posebnih mehanizama – Projekt Slavonija, Baranja i Zapadni Srijem


Osijeku

Urbana područja u okviru ESI fondova• Uredba EU br. 1301/2013 o EFRR članak 7. - najmanje 5% sredstava iz EFRR potrebno je uložiti u održivi urbani

razvoj• Jačanje uloge gradova kao pokretača razvoja• 21 zemlja članica EU koristi ITU mehanizm (19 za održivi urbani razvoj – 20 milijardi eura)• Partnerskim sporazumom RH i operativnim programima za održivi urbani razvoj osigurano 345,35 milijuna eura

(253 mil. eur. iz EFRR, 50 mil. eur. iz KF i 42 mil. eur. iz ESF) putem ITU mehanizma• Kandidati za korištenje sredstava su 7 najvećih gradova u RH (gradovi s više od 50.000 stanovnika u centralnom

naselju)


Osijeku

Prednosti ITU mehanizma za urbani razvoj

ITU mehanizam promovira integrirano korištenje fondova i ima potencijal za postizanje boljeg skupnog rezultata za istukoličinu javnih ulaganja

Definirana alokacija za financiranje projekata za pojedino urbano područje, nema natječajnog postupka na nacionalnojrazini za ITU alokacije

Urbana područja nadležna za provedbu urbanih strategija putem ITU mehanizma odgovorni su za zadaće koje se odnosena odabir operacija/projekata – urbana područja sama predlažu, tj. biraju svoje projekte

Jačanje kapaciteta urbanih područja za provedbu projekata u sklopu ESI fondova – gradovi su provedbena tijela u sklopusustava upravljanja ESI fondovima


Osijeku

– Utjecaj krize na zaposlenost, osobito visoka nezaposlenost mladih

– Nedostatak ekonomskog rasta u gradovima

– Potreba za racionalnijim korištenjem postojećih kapaciteta

– Limitirani kapaciteti javnog sektora

– Koncentracija demografskih i socijalnih izazova

– U RH ne postoji tradicija upravljačkih i provedbenih struktura u sustavu upravljanja EU fondovima na razini JRLS (za razliku od npr. Nizozemske, Poljske)

– Pravovremeno osiguranje usklađenosti prostorno-planske dokumentacije i izdavanje potrebnih dozvola za strateške projekte

Ključni izazovi ITU mehanizma


Osijeku

Kako razmišljati o projektu?(kako bi minimizirali rizike i uspješno realizirali projekt)

• Što su stvarne potrebe?

• Što su prioriteti?

• Kako potrebe i prioritete uklopiti u dostupne natječaje?

• Koliki je značaj projekta (infrastruktura? Radna mjesta? Nove dodane vrijednosti? Terotorijalni obuhvat? Repliciranje, širenje…)

• Imate li kapacitet za kvalitetnu pripremu projekta (dovoljno novaca? Projektiranje? Stručna podrška i/ili konzultantska pomoć?

• Je li projekt uvjetovan političkom opcijom? (problem kontinuiteta, političke volje idr.)


Osijeku

Obuhvat tematskih područja i horizontalnih politika u okviru NRS

2030


Osijeku

Prijedlog sadržaja NRS 2030


Osijeku

Razvojni smjerovi NRS 2030


Osijeku

Financijska perspektiva Europske unije 2021. – 2027.

• Europska komisija (EC) objavila je prijedlog za novi višegodišnji financijski okvir 2021-2027 (svibanj 2018)

• Novi MFF uvodi se na razini EU27• Cilj: povećati konkurentnost EU na globalnoj

razini • Okolnosti: Brexit donosi deficit između 12 i 14

milijardi eura u proračunu EU27 • Prijedlog Europske komisije za RH: za Kohezijsku

politiku u razdoblju 2021. – 2027. Hrvatska će dobiti 9.835.000.000 EUR


Osijeku

• Potrebno je imati u vidu i konkretne dugoročne istrukturne probleme s kojima se Hrvatska nanacionalnoj razini suočila već početkom trenutneproračunske perspektive EU (2014. – 2020.): – Nedovoljno učinkovito funkcioniranje sustava upravljanja

i provedbe fondova EU, uključujući nedostatneadministrativne kapacitete (znatna kašnjenja u definiranju i uspostavi sustava upravljanja, manjakzaposlenih u sustavu provedbe fondova EU).

– Neuvažavanje strateških nacionalnih (i s Europskomkomisijom dogovorenih) odluka po pitanju definiranjastrateških dokumenata za korištenje sredstavaregionalne politike EU i odluka po pitanju uspostavesustava upravljanja fondovima EU.

•


Osijeku

Hvala na pozornosti!

Doc.dr.sc. Nataša Drvenkar


Osijeku

instrumenti provedbe regionalne (kohezijske) politike eu

Documents