inkunabulistika

8/18/2019 INKUNABULISTIKA

1/32

INKUNABULISTIKA

1. INKUNABULISTIKA KAO ZNANOST

Sve knjige tiskane od izuma tiskarskoga stroja, dakle od godine 1455, pa do godine 1500.okupljamo pod nazivom inkunabule. Riječ inkunabula dolazi od latinske riječi incunabula,koja znači kolijevka, zipka, dakle, početak nečega, a u značenju prvotiska prvi ju je godine163. upotrijebio !ernard vod "allin#krodt u djelu $%e ortu et progressu artis t&pograp'iae$.

!udu(i da iz inkunabula dobivamo mnogobrojne obavijesti o povijesti, kulturi i doga)ajima izvremena kada su bile tiskane, za nji'ovo proučavanje zainteresiran je *irok krug znanstvenik+.ako se je jo* u 1-. stolje(u utemeljila inkunabulistika kao znanost čiji se početak običnostavlja u godinu 16, kada je u /msterdamu bio izdan prvi op(i katalog inkunabul+. ajkatalog sastavio je ornelis a !eug'em, a u njemu nalazimo oko 3 tisu(e naslova.

%anas nam je poznato oko 3540 tisu(a primjeraka inkunabula tiskani' u oko 11001200tiskara. d toga broja valja izdvojiti nji' oko 22 tisu(e za koje postoje potpuni ili djelomični podat#i. stale inkunabule su nam poznate samo po naslovima ili drugim podat#ima koji namdaju za pravo pretpostavljati da su one bile otisnute, ali primjer#i, na alost, nisu do*li do nas.!udu(i da se računa da je sačuvano samo oko 2 posto tiskani' inkunabula, do nas nije do*aoogroman broj nepro#jenjivo vrijedni' primjeraka.

ao *to su se rukopisne knjige najvi*e prepisivale u pisarni#ama u sklopu samostana, tesluile u vjerske, obredne svr'e, tako su i inkunabule preteno vjerskoga sadraja. oznate sunam i one čiji je sadraj literarni ili pravni, no za na*e krajeve pretena je bila upravo vjerskasvr'a.

oznate su nam dvije vrste inkunabula, i to tabularne ili ksilogra7ske i tipogra7ske inkunabule.abularne inkunabule nazivamo i blokknjigama.

8a nas (e vane biti tipogra7ske inkunabule jer nije prona)ena ni jedna 'rvatska tabularnainkunabula.

2. SLAVENSKA INKUNABULISTIKA

rije nego kaemo ne*to o slavenskim inkunabulama, valja re(i da se pod tim pojmom mislina samo one inkunabule koje su tiskane na nekom od slavenski' jezika, te se tako ovdje neubrajaju inkunabule tiskane u slavenskim zemljama, ali neslavenskim jezikom. 9aslavenskom su se jeziku inkunabule tiskale samo u :rvatskoj, ;e*koj, o* neke slavenske zemlje, npr. oljska, imale su tiskare, ali one ne(e biti predmetom ovogarada jer nisu tiskale knjige na slavenskome idiomu.

Slavenski' inkunabula je pedesetak, od čega i' je pet tiskano glagolji#om, deset (irili#om, aostale latini#om. sim po vrsti pisma, glagolji#om i (irili#om, slavenske inkunabule se nerazlikuju od europski' inkunabula, ve( su ravnopravni članovi europske tiskarske obitelji.

ako u slavenskim inkunabulama nalazimo iste značajke koje nalazimo i u europskim.


2/32

"nogima od ti' značajki upravo su slavenske inkunabule dale svoj pečat. :rvatskeinkunabule se tako odlikuju posebnim načinom pisanja ligatura koji je osmislio !la !aromi(.

edan od vani' elemenata inkunabule jest i tiskarski znak. 8a njega je vano re(i to da se uknjigama tiskao od sami' početaka tiskarstva i da se odrao do dana*nji' dana. e*ko je

prona(i tiskanu knjigu koja ne nosi znak tiskare iz koje je iza*la. iskarski (e nam znak pomo(i i da odredimo tko i gdje je knjigu tiskao, osobito onda ako te podatke nismo prona*liu kolo7onu. ako (emo, istrauju(i tiskarski znak u senjskoj inkunabuli Spovid općena,

pretpostaviti gdje i tko je tu inkunabulu tiskao.

8a datiranje inkunabule vaan je i vodeni znak na papiru na kojem je inkunabula tiskana.?odeni znakovi su se počeli upotrebljavati u 13. stolje(u i pomau nam da odredimo odakle je

papir uvezen jer slavenske zemlje nisu imale svoji' mlinova za proizvodnju papira. "laden!o*njak je otkrio da se na papirima 'rvatski' inkunabula pojavljuje ukupno dvadesetak7iligrana. ao zanimljivost ističe se stalna sličnost 'rvatski' i če*ki' vodeni' znakova, gdje senajče*(e pojavljuje simbol vage u krugu.

o broju tiskani' inkunabula u slavenskim zemljama prednjači ;e*ka. 8animljiva je pri tomečinjeni#a da je u ;e*koj tiskano 60 inkunabula, dok je u :rvatskoj, koja je po brojuinkunabula druga u slavenskim zemljama, tiskano inkunabula.

< ;e*koj, u gradu lznu, tiskana je i prva slavenska inkunabula. o je Kronika trojanska, koja je tiskana oko godine 14-. 9ije nam poznato ime tiskara te prve inkunabule tiskanestaroslavenskim jezikom, ali pretpostavlja se da je to bio ;e' koji je tiskao za potrebe če*kenadbiskupije u ragu. @sto se tako pretpostavlja da je ta ista nadbiskupija bila vlasnik tetiskare jer je bilo uobičajeno da tiskarstvo prire)uju i omogu(uju #rkveni krugovi za čije su se

potrebe inkunabule ve(inom i tiskale.

oslije ronike, u ;e*koj se tiska i 9ovi zavjet. ?ano je re(i da ta inkunabula ima otisnut

prvi tiskarski znak u svi' slavenski' inkunabula. 8nak je otisnut, no ni to nije pomogloistraivačima da otkriju tko je vlasnik grba, te nam je tako tiskar i te inkunabule ostaonepoznat.

Sve če*ke inkunabule tiskane su na papiru če*kom bastardom i u svima se osje(a utje#ajnjemačkog tiska.

edinoobja*njenje za tiskanje ukrajinski' inkunabula u oljskoj lei u činjeni#i da su mladi


3/32

naum. 9e zna se točno koje je godine tiskara počela s radom, ali se pretpostavlja da je to bilogodine 141.

Sveitpolt Aiol je svoje knjige tiskao s očitom namjerom pribliavanja katoličanstva i pravoslavlja, *to ga je i odvelo u zatvor, nakon čega iz njegove tiskare prestaju izlaziti knjige.

rnogorski' inkunabula nam je poznato pet i sve su pisane (irili#om. retpostavlja se da je naideju o nji'ovu tiskanju prvi do*ao vojvoda @van rnojevi(, koji se godine 140. pred turskomopasno*(u sklonio u ?ene#iju. %o te pretpostavke se do*lo polaze(i od činjeni#e da je @vanrnojevi( u ?ene#iji o tiskarstvu mogao puno naučiti i činjeni#e da je tiskaru u rnoj =oriosnovao upravo njegov sin Bura) rnojevi(.

rva #rnogorska inkunabula tiskana je godine 144. o je Osmoglasnik-prvoglasnik. 9e znase gdje je točno djelovala tiskara u to vrijeme, ali pretpostavlja se da je to bilo u etinju. @z

predgovora i kolo7ona zaključuje se jedino da je poslovima tiskanja rukovodio jeromona'"akarije, koji je svoj zanat najvjerojatnije izučio u ?ene#iji.

no *to #rnogorsko tiskarstvo čini jedinstvenim, to je činjeni#a da je #rnogorska tiskara prva poznata dravna tiskara u Curopi jer su sve druge tiskare bile u privatnome vlasni*tvu. @sto jetako zanimljiva činjeni#a da su na prostoru rne =ore prona)eni odljevi tiskarski' slova zakoje se pretpostavlja da su pripadali prvoj #rnogorskoj tiskari. ostoje mnogobrojni argumentiza i protiv te tvrdnje, ali ako bi se dokazalo da je ta tvrdnja točna, bili bi to jedini sačuvanitiskarski odljevi iz vremena tiskanja inkunabul+.

Sve su nabrojene slavenske inkunabule tiskane latini#om ili (irili#om. ako je, uz ljepotuinkunabul+, upravo glagoljički tisak ono *to 'rvatske inkunabule izdvaja iz slavenskeinkunabulistike. =odinama njeguju(i glagoljičku pisanu riječ, 'rvatski su glagolja*i tu ljubav

prenijeli i na tisak.

3. HRVATSKE INKUNABULE

etnaesto stolje(e je vrlo teak period 'rvatske povijesti. < drugom desetlje(u toga stolje(a, a posebno nakon pada !osne godine 1463, turske vojske pusto*e na*e krajeve, uni*tavaju(imaterijalna dobra i poku*avaju(i uni*titi i kulturna. "e)utim, čak je i tako jakoj vojs#i bilonemogu(e uni*titi kulturu koja je u 'rvatskim krajevima u to doba ve( u'vatila predubokkorijen. ljačkanja, pale, ubijanja i drugi obli#i zlostavljanja na*ega naroda nikada nisu bilidovoljni da onemogu(e 'rvatske kulturne krugove da u svojim dostignu(ima slijede Curopu, a

često idu i ispred nje.

iskati knjige u doba kada je tiskarstvo jo* u povojima bilo je iznimno naporan i skup posao.iskari su se prvo trebali izvan zemlje naučiti tom novom zanatu, a nakon toga je trebalonamaknuti nova# za tiskarske strojeve, papir i sve ostalo *to je za takav posao bilo potrebno.< doba kada 'rvatsku pusto*e turske vojske, nova# je bilo te*ko namaknuti. @pak, 'rvatskiglagolja*i uvijek su uspijevali do(i do nov#a koji je bio potreban za kulturu. 9e znamo točnoodakle su taj nova# #rpili, ali u svakom slučaju zasluuju na*e duno po*tovanje, najvi*e zbogtoga *to je u na*em području, pod stalnom turskom opasno*(u, upu*tanje u tiskarsku vje*tinuza'tijevalo puno vi*e truda i umije(a nego *to su ga trebali pokazati pripadni#i naroda koji suu to doba ivjeli u mirnijim uvjetima.


4/32

oznato nam je devet 'rvatski' inkunabula, od čega je pet tiskano glagolji#om. =lagolji#u suu tiskarstvo i uveli :rvati. 9aime, 'rvatski su glagolja*i bili prvi koji su tiskali glagolji#om, atime i prvi koji su načinili odljeve glagoljički' slova. !udu(i da su 'rvatske inkunabuletiskane i latini#om, :rvati su jedini narod koji ima inkunabule tiskane na dvama pismima.

:rvatski prvotisak, Misal po zakonu rimskog dvora, tiskan je godine 143, točnije, 22. veljače143, kada je, prema podat#ima iz kolo7ona, tiskanje bilo zavr*eno. ostoje mnogobrojne pretpostavke o tome gdje je tiskan jer u samoj inkunabuli ne nalazimo točan podatak o tome.< početku se mislilo da je tiskan u ?ene#iji, kao bliskom i velikom tiskarskom sredi*tu togadoba, ali u dana*nje vrijeme je prevladala pretpostavka da je 'rvatski editio prin#eps tiskan na'rvatskome tlu. retpostavlja se da su slova bila lijevana u inozemstvu, ali da je tiskara radilau :rvatskoj. !udu(i da se slova iz rvotiska vi*e ne pojavljuju ni u jednoj 'rvatskojinkunabuli, opravdana je sumnja da je tiskara bila na na*em tlu, te da je nestala u ratnomvi'oru koji je uni*tio i stvari ve(e od tiskare. < prilog pretpostav#i da je "isal tiskan unesigurnom, ratnom području govori i činjeni#a da u inkunabuli nedostaje ini#ijal, *to jevjerojatno posljedi#a ratni' uvjeta u kojima je tiskar morao seliti tiskaru.

sim ?ene#ije, za mjesto tiskanja Misala pretpostavljeni su tako @zola, Roč, "odru* u Di#i iosinj. =odine 141. u osinju je tiskan prvi 'rvatskoglagoljski brevijar, tako da pouzdanoznamo da je u tome mjestu postojala tiskara. @pak, samo postojanje tiskare osam godinakasnije nije nam dokaz da je editio prin#eps tiskan na istome mjestu.


5/32

%ugo se je vjerovalo da je kao predloak "isalu posluio Misal kneza Novaka iz godine136. a je tvrdnja, po novijim istraivanjima, samo djelomično točna. rvotisak, naime, imavi*e tekstova nego "isal kneza 9ovaka, pa on vjerojatno nije bio jedini predloak, ve( samo

jedan od predloaka.

iskan je i na pergameni, te je prva slavenska inkunabula tiskana ne samo na papiru, nego i na pergameni. sim toga, na* je prvotisak prva slavenska inkunabula tiskana dvobojno, #rveno i#rno.

"ada se ne zna ni mjesto tiskanja, ni tiskari, ostaje činjeni#a da je to jedna od najljep*i'

tiskani' inkunabula uop(e.

ko godine 140. tiskane su latiničke inkunabule Oficij la!ene "jevice Marije i Oficij svetoga krsta zajedno s Oficijem svetoga du#a. ne su tiskane bez oznake godine i mjestatiskanja, a od svake je poznat samo po jedan primjerak koji se čuvaju u ?atikanskoj bibliote#i.

%ruga 'rvatskoglagoljska inkunabula tiskana je godine 141. u osinju. < tome ličkommjestu bila je smje*tena prva 'rvatska tiskara u čije smo mjesto djelovanja sigurni. a namčinjeni#a nalae zaključak da je Dika u to doba bila sredi*tem glagolja*tva i da je bila bogatijikraj nego *to je to od tragedije na rbavskom polju. Siroma*an kraj, kakvim je Dika postalanakon godine 143, ne bi mogao tiskati knjige u doba kada je to iznimno skup posao. simtoga, siroma*an kraj, bez jakog kulturnog kruga koji je prepoznao prednosti tiskarstva i bezekonomskog upori*ta, u takav se posao ne bi ni upu*tao.


6/32

@nkunabula tiskana u osinju jest revijar po zakonu rimskoga dvora. 9esačuvano nam jemnogo dijelova te inkunabule, pa tako i kolo7on, zbog čega se do odre)ivanja godine tiskanjado*lo sude(i po tome *to tabla pomični' blagdana u revijaru počinje od godine 142, pa se

pretpostavlja da je iza*ao godinu dana prije. iskan je tako)er dvobojno, #rveno i #rno, a predloak nam nije poznat. >edini sačuvani primjerak te inkunabule čuva se u ?ene#iji.

!udu(i da nam od tre(e glagoljske inkunabule $spovid ku e vsaki krstjanin dr!an imiti i umitii nau%iti nije sačuvan ni jedan primjerak, podatke o njenom postojanju dobivamo iz zapisakoji se nalazi u konskom zborniku iz godine 142. @z tog se zapisa vidi da je $spovid tiskanagodine 142. u ?ene#iji. oznato nam je čak i ime tiskara te inkunabule. !io je to mletačkitiskar elegrinus asEualibus, koji je tako prvi poznati tiskar 'rvatski' inkunabula. ekst jesloio 7ra "atej 8adranin, provin#ijal 7ranjeva#a tre(oreda#a, o čemu potvrdu tako)ernalazimo u zapisu. !udu(i da je traktat o ispovijedi u konski zbornik prepisan glagoljičkimslovima, pretpostavlja se da je i inkunabula bila tiskana glagolji#om, mada točni' podataka otome nemamo.

< ?ene#iji je godine 143. bila tiskana i četvrta 'rvatskoglagoljska inkunabula. o je drugoizdanje brevijara, ovaj put upotpunjeno dijelovima rituala i misala. iskana je u tiskarialijana /ndrija orressanija, uglednog talijanskog tiskara. njoj imamo sve podatke, ovremenu i mjestu tiskanja, te o prire)ivaču i tiskaru. ako se u toj inkunabuli prvi put susre(eime najznamenitijeg tiskara 'rvatski' inkunabula, !laa !aromi(a, najzaslunijeg zaosnivanje tiskare u Senju. !udu(i da je upravo ta tiskara predmet ovoga rada, o njemu (uop*irnije govoriti ne*to kasnije.

@z Senjske tiskare iza*le su dvije glagoljske inkunabule, i to Misal 144. i Spovid općena 146. godine.

=odine 145. u ?ene#iji je bio tiskan &ekcionar ernardina Splićanina. o je tre(a poznata'rvatska inkunabula tiskana latini#om, a tiskar je bio %amiano di =orgonzoa "ediolanensis.iskana je latinskim slovima, mada su početna slova ve(inom gotska. 8na se da je sastavljač

bio !ernardin Spli(anin, ali je o njemu poznato vrlo malo podataka. 8na se jedino to da je bioredovnik Aranjevačkoga samostana na :varu, a svoje je djelo tiskao na ivom 'rvatskomgovoru, tj. na čakavskoikavskom govoru srednje %alma#ije.


7/32

AeljtonF :rvatska srednjovjekovna pisana kultura

@spi*iteo*aljite na email

@8 R@89@C :R?/SC akova iz !uzetaG>aEues "oderneH.

Većina inkunabula na latinsk!e "e#iku

http://var%20x%3Dwindow.open%28%27print_news.html/?news_ID=5895&parentt_ID=536%27,%27null%27,%27width=608,height=500,scrollbars=yes,resizable=yes,toolbar=no,left=20,top=20,location=no,menubar=yes,status=no%27)http://var%20x%3Dwindow.open%28%27email_news.html/?title_ID=UG92aWplc25pIGZlbGp0b246IHNyZGVuam92amVrb3ZuYSBwaXNhbmEga3VsdHVyYTo7SVogUklaTklDRSBIUlZBVFNLRSBLVUxUVVJFICg2KTtIcnZhdHNrZSBpbmt1bmFidWxl&page_url=aHR0cDovL3d3dy5nbGFzLWtvbmNpbGEuaHIvZmVsanRvbl9ocnZhdHNrYV9rbmppemV2bm9zdF9zcmVkbmppX3ZpamVrLmh0bWw/bmV3c19JRD01ODk1%27,%27null%27,%27width=408,height=635,scrollbars=no,resizable=yes,toolbar=no,left=20,top=20,location=no,menubar=no,status=no%27)http://var%20x%3Dwindow.open%28%27email_news.html/?title_ID=UG92aWplc25pIGZlbGp0b246IHNyZGVuam92amVrb3ZuYSBwaXNhbmEga3VsdHVyYTo7SVogUklaTklDRSBIUlZBVFNLRSBLVUxUVVJFICg2KTtIcnZhdHNrZSBpbmt1bmFidWxl&page_url=aHR0cDovL3d3dy5nbGFzLWtvbmNpbGEuaHIvZmVsanRvbl9ocnZhdHNrYV9rbmppemV2bm9zdF9zcmVkbmppX3ZpamVrLmh0bWw/bmV3c19JRD01ODk1%27,%27null%27,%27width=408,height=635,scrollbars=no,resizable=yes,toolbar=no,left=20,top=20,location=no,menubar=no,status=no%27)http://var%20x%3Dwindow.open%28%27print_news.html/?news_ID=5895&parentt_ID=536%27,%27null%27,%27width=608,height=500,scrollbars=yes,resizable=yes,toolbar=no,left=20,top=20,location=no,menubar=yes,status=no%27)http://var%20x%3Dwindow.open%28%27email_news.html/?title_ID=UG92aWplc25pIGZlbGp0b246IHNyZGVuam92amVrb3ZuYSBwaXNhbmEga3VsdHVyYTo7SVogUklaTklDRSBIUlZBVFNLRSBLVUxUVVJFICg2KTtIcnZhdHNrZSBpbmt1bmFidWxl&page_url=aHR0cDovL3d3dy5nbGFzLWtvbmNpbGEuaHIvZmVsanRvbl9ocnZhdHNrYV9rbmppemV2bm9zdF9zcmVkbmppX3ZpamVrLmh0bWw/bmV3c19JRD01ODk1%27,%27null%27,%27width=408,height=635,scrollbars=no,resizable=yes,toolbar=no,left=20,top=20,location=no,menubar=no,status=no%27)http://var%20x%3Dwindow.open%28%27email_news.html/?title_ID=UG92aWplc25pIGZlbGp0b246IHNyZGVuam92amVrb3ZuYSBwaXNhbmEga3VsdHVyYTo7SVogUklaTklDRSBIUlZBVFNLRSBLVUxUVVJFICg2KTtIcnZhdHNrZSBpbmt1bmFidWxl&page_url=aHR0cDovL3d3dy5nbGFzLWtvbmNpbGEuaHIvZmVsanRvbl9ocnZhdHNrYV9rbmppemV2bm9zdF9zcmVkbmppX3ZpamVrLmh0bWw/bmV3c19JRD01ODk1%27,%27null%27,%27width=408,height=635,scrollbars=no,resizable=yes,toolbar=no,left=20,top=20,location=no,menubar=no,status=no%27)


8/32

Datinski jezik, obično u na*i' pisa#a zvan Ljezik dijačkiM, bio je ne samo jezik #rkve, *kole ivisokog obrazovanja nego i jezik kojem su na*i 'umanisti stje#ali ugledna mjesta *iromCuropeF na sveučili*tima, na kraljevskim dvorovima, u diplomatskim poslanstvima. Datinskadjela pi*u i izdaju brojni na*i pis#i. rvi na* pisa# koji je tiskom objavio svoje djelo bio je

biskup 9ikola "odru*ki, branitelj glagolji#e, odličan i spretan diplomat. n 14-4. izdaje u

Rimu posmrtni govor etru Riariju, kardinalu sv. Siksta, koji je umro mlad, a odlikovao senasilnom naravi. uraj Nigori( izdaje u ?ene#iji tiskom svoje pjesme 14--. o je prva tiskana zbirka'rvatskoga pjesnika. < njoj je i pjesma po'valni#a Nigori(evu djelu kojoj je autor "arko"aruli(. Svoje tiskane knjige nije vidio >an anonije, najve(i 'umanistički pjesnik, jer sunjegova djela tiskana nakon njegove smrti G�14-2H. Svoje knjige tiskali su prije 1500. arlou#i(, >akov !uni(, oriolan Oipiko, etar avao ?ergerije. "oda je koja knjiga "arka"aruli(a tiskana i prije 1500. godine na *to upu(uju neke indi#ije. eolo*ka djela nalatinskom jeziku daju tiskati >uraj %ragi*i(, lement Ranjina, Nimun :varanin, /ndrija

>amometi(, Duka olenti( i drugi.

!aromi(ev brevijar, ?ene#ija, 13. oujka 143, 8agreb, 9a#ionalna i sveučili*na knjini#a.

!revijar osim potpunoga časoslova sadri i misal i ritual. @ma 544 lista, a na kraju 'rvatski ilatinski kolo7on iz koji' saznajemo da je brevijar otisnut u "le#ima i da je na njemu radio


9/32

!la !aromi(, kasniji prvak glagolja*koga tiskarstva. Sačuvano nam je pet primjeraka, a jedini #jelovit čuva se u Sibiuu GRumunjskaH.

Kn"i$e u b%ani &%'atsk$a i!ena

njiga, od trenutka kad se tiskom umnoava, postaje atraktivan proizvod. 8ato se uizdava*tvo i trgovinu knjigom uključuju bogati gra)ani, vide(i u tome svoj probitak. rvoizdanje revijara zagreba%ke 'rkve G reviarium secundum usum (cclesiae )agrabiensisHtiskano je u ?ene#iji 144., na tro*ak zagrebačkog biskupa svalda, u radioni#i znamenitogatiskara Cr'arda Radtolda koji je iz 9jemačke do*ao u ?ene#ijuK drugo izdanje tiskano je 1503.kod =iunte, a 7inan#irao ga je knjiar iz !udima @van ap. Slijedi prekrasno izdanje Misala

zagreba%ke 'rkve koje je započeto 150, a dovr*eno 1511.

:rvatska je u J?. stolje(u proivljavala najtee razdoblje svoje krvave povijesti, kad su padali u turske ruke njezini granični gradovi, kad su se za obranu zemlje morala tro*iti golemasredstva, a u ratnim sukobima s ur#ima pogibali su i 7eudalni gospodari i nji'ovi vitezovi,

poboni redovni#i i seoski sve(eni#i, a s njima i golem broj mladi' ratnika, kao u tragičnojrbavskoj bitki g. 143, me)utim knjige su odravale svijest o slobodi, o obrani prostora, ovanosti pisane i tiskane riječi. :rvatsko ime tada je jednako branila knjiga kao i 'rabri ratni#ina nemirnim i nesigurnim grani#ama prema istoku. !ili su svjesni one izreke koja je zapisanau oluni(evu glagoljskom zborniku korizmeni' propovijediF L=do knjige počtuje, da jeknjigami počtovan.M

:rvati su, dakle, dali velik prinos tiskarstvu na samom njegovu početku. < Curopi su oni priznati majstori nove umjetnostiF tiskaju latinskim jezikom i latiničnim slovima svoja i tu)adjela. 9o i kod ku(e se osje(a potreba za knjigama koju moe zadovoljiti samo novi izum.=lagolja*i su otisnuli *est inkunabulaF od jedne se nije sačuvao ni primjerak, ostali' pet

predstavit (e se u ovoj knjizi slikom i riječju. :rvati imaju i tri latinične inkunabuleFnajpoznatiju, &ekcionar ernardina Splićanina G145H, ali i dvije dubrovačke, tiskane oko140, koje se danas čuvaju u ?atikanu i o kojima ne znamo mnogo. >edna se u literaturi zove

Molitvenik , sadri o7i#ij u čast %jevi#e "arije i sedam pokorni' psalama te ima 101 listGP12,5 #mH. %ruga se zove Oficij, ima osam listova 7ormata *esnaestine i sadri dvije slubeFu čast Svetoga rsta i u čast %u'a Svetoga.


10/32

Senjski misal, Senj, -. kolovoza 144, !udimpe*ta, rszagos Sze#'Qn&i n&utar. < senjskojglagoljskoj tiskari G144150H, u kojoj je radio znameniti glagolja*ki tiskar i inovator !la!aromi(, prva je otisnuta knjiga Senjski misal. "isal ima 216 listova, dvostupačan je idvobojan G#rno#rveniH. Sačuvana su tri primjerka od koji' je #jelovit samo onaj u!udimpe*ti. Aaksimilni pretisak objavila je :/8< u 8agrebu 14. s prilozima "ilana"ogu*a, /ni#e 9azor, "arije /gnezije anteli( i Arane ara.

(%e$le) &%'atski& inkunabula

:rvatske su inkunabule glagoljične i latinične. =lagoljičneF 1. Misal po zakonu rimskogadvora, 143* mjesto tiska nepoznato, sačuvano 11 potpuni' ili gotovo potpuni' primjerakaK 2.

revijar po zakonu rimskoga dvora, 141, osinj GH, sačuvan jedan gotovo potpun primjerakK 3. $spovid , 142, mjesto tiska nepoznato, nije sačuvan ni jedan primjerakK 4. aromićev brevijar , 143, "le#i, sačuvano pet primjeraka, jedan potpunK 5. Senjski misal ,144* Senj, sačuvan jedan potpun i dva nepotpuna primjerkaK 6. Spovid općena, 146* Senj,sačuvan samo jedan potpun primjerak.


11/32

Datinične 'rvatske inkunabuleF 1. Molitvenik, 140 GH, mjesto tiska nepoznato, sačuvan samo jedan primjerakK 2. Oficij, 140 GH* mjesto tiska nepoznato, sačuvan samo jedan primjeraK 3. &ekcionar ernardina Splićanina, 145* "le#i* sačuvana dva potpuna primjerka.

H%'atske $la$l"i+ne kn"i$e u s'"etski! kn"i,ni-a!a i !u#e"i!a

:rvatski glagoljični tekstovi privlačili su inozemne ljubitelje knjige neobičnim pismom iljepotom te su oni kroz mnoga stolje(a nastojali do(i u posjed koje 'rvatske knjige pisane ilitiskane glagolji#om. 9astojali su to i pojedin#i i knjini#e, one vrlo znamenite i one koje su to'tjele postati. ad*to nov#em, kad*to silom uzimali su te spomenike 'rvatske pismenosti iodnosili i'. omagalo im je i pomanjkanje svijesti u na*i' ljudi o vanosti ti' djela.

Spovid op(ena, Senj, 25. travnja 146, 8agreb, njini#a 7ranjeva#a tre(oreda#a na saveru.Spovid op(ena jedina je 'rvatska neliturgijska inkunabula. tisnuta je u senjskoj tiskari. Riječ

je o prijevodu poznatoga 7ranjevačkog priručnika on7essionale generale milanskoga propovjednika "i#'aela ar#ana. revoditelj >akov !laiolovi(, kasniji senjski biskup, svoju


12/32

je rodnu čakav*tinu pomije*ao s malo staroslavenizama i s puno talijanizama, ali je skromnaknjii#a G36 listova jednobojnoga tiska, priručnik za obavljanje ispovijediH vaan početninapor u oblikovanju 'rvatske teolo*ke terminologije. Sačuvan je samo jedan primjerak. <Senju je 1-. izi*la 7aksimilna reproduk#ija, a 1-. latinična transkrip#ija s rječnikom Gur.!ranko Auči( i /ni#a 9azorH.

%anas se zna za vi*e od 60 knjini#a i muzeja u inozemstvu koje posjeduju neke 'rvatskeglagoljične knjige i nerijetko se njima 'vale kao osobitim vrijednostima svojega 7ondaF?atikan !ibliote#a /postoli#a ?ati#anaK Rim !ibliote#a della ongregazione deropaganda AideK ?ene#ija Aondazione iniK !ologna !ibliote#a dellI uraj :abdeli(M i desa, njini#a L"aksim =orkiM. Dek#ionar je najuglednija'rvatska latinična inkunabula, otisnuta u "le#ima, u tiskari majstora %amjana iz "ilana,

poznatoga po tome *to je me)u prvima počeo knjigama stavljati i naslovnu strani#u. 9ije se,naalost, sačuvao niti jedan primjerak s tom naslovnom strani#om. Sve ostale listove ima

primjerak koji se nalaze u desi i primjerak koji se čuva u isusovačkoj knjini#i L>uraj:abdeli(M u 8agrebu. Redaktor je knjige 7ranjeva# !ernardin %rvodili(. Dek#ionar ima 104lista. digrao je vanu ulogu u povijesti 'rvatskoga jezikaF u njemu se sabire pret'odna'rvatska lek#ionarska tradi#ija, a iz njega su izvo)eni novi lek#ionari koji su po #rkvama na'rvatskim prostorima utvr)ivali 'rvatsko jezično jedinstvo. retisak je objavio njievni krugiz Splita 11 Guredio >osip !ratuli(H.


13/32

8D/9 %!/ :R?/SC @S/9C


14/32

puku. < isto vrijeme kad se polako utemeljuje i dogra)uje budu(e kulturno i du'ovno sredi*te:rvatske 8agreb, s biskupijom G103_4H kojoj je dana uloga mosta izme)u


15/32

Datinsko pismo na na*em prostoru, koji je #rkvenoupravno vezan za vana kulturna sredi*tau @taliji, i posebi#e zbog snani' veza me)u benediktinskim samostanima na na*oj obali sasredi*tem benediktina#a na "onte assinu, i sam razvitak latiničnoga pisma odraava se una*im skriptorijima slično kao i u glavnim sredi*tima zapadne europske pismenosti. @ u na*imsu se samostanima i kaptolskim knjini#ama, u bibliotekama i skriptorijima sačuvali krasni

uzor#i pisma beneventane, karoline, knjine minuskule i, naravno, oni' ugledni' pisamakojima su pisani liturgijski kodeksiF lek#ionari, sakramentariji, graduali, legendariji, a ukasnijim razdobljima misali i brevijari. "nogo je knjinoga blaga propalo u poarima,ratovima i drugim neda(ama, zajedno sa starim samostanima. d golema samostanskog

benediktinskog kompleksa Rudine kod oege ostali su tek temelji duboko pod zemljom ukojima je otkopana znamenita skupina romanički' skulptura, ali i jedan 7ragment sa zapisomFL!R/ @/9M. "e)u opekama prona)ena je jedna s ugrebenim slovima u kojima su nekividjeli glagolji#u. Redovničke zajedni#e, 7ranjev#i i dominikan#i, u s7eri su latinskoga jezika i

pisma, dok se benediktin#i i pavlini slue svim trima 'rvatskim pismima, a 7ranjev#i tre(ore#i,u ne*to kasnijem razdoblju skoro isključivo, barem na na*em prostoru, upotrebljavajuglagolji#u.

Na"sta%i"i tekst'i na &%'atsk! "e#iku i latini-i

?e( u ranim 'rvatskim srednjovjekovnim pravnim spisima na latinskom jeziku pojedini pravni termini i toponimi ulaze u latinsku rečeni#u, *to je ve( davno, prije jednoga stolje(a i pol, primijetio ?atroslav >agi(. ako npr. u &astovskom statutu odma' na početkuF L &aguste pleno sboro congregatoM, ili drugdjeF L Donja Blata per campum planum juta ogradamM. 9aravno, takvi' je mjesta jo* vi*e u privatnopravnim dokumentima, oporukama ili pogodbama. poruke se počinju od J?. stolje(a dalje pisati 'rvatskim jezikom i latini#om. 9aravno je očekivati da (e upravo #rkvene potrebe potaknuti da se latiničnim pismom i'rvatskim jezikom napi*u i zapi*u molitve, pjesme i čitanja iz !iblije. 9ajstariji sačuvanilatinični tekstovi 'rvatskoga jezika potječu iz sredine J@?. stolje(a. o su ibenska molitva,

po'vale =ospi na način liturgijski' zaziva, odbljesak 7lagelantski' lauda, a iz ne*to kasnijega je vremena, tako)er iz Nibenika, 'antilena pro sabat#o, pjesma u 132 osmer#a s rimamaGdanas u !udimpe*tiH. od kraj toga stolje(a na zadarskom su području napisana ića sveti#otaca, prijevod popularni' latinski' /erba seniorum. @z toga je stolje(a sačuvan Kor%ulanskilekcionar Gobred blagoslova vode na blagdan ?odokr*(aH. 8a njim slijedi )adarski lekcionar ,a u %ubrovniku je u to doba sastavljen iluminirani o7i#ij za redovni#e, danas poznat podimenom 0rvi vatikanski #rvatski molitvenik . ekst je prepisan sa starijega, čakavskoikavskoga

predlo*ka.


16/32

!a*čanska ploča, oko 1100, najvaniji je me)u najstarijim kamenim spomeni#ima. 9a)ena jeu >urandvoru, pored !a*ke, na otoku rku, a sada se čuva u predvorju palače :/8< u8agrebu. Riječ je o prijepisu iz samostanskoga kartulara Gtj. zbornika samostanski' ispravaH ukojemu opat %ri'a pi*e da je 'rvatski kralj 8vonimir darovao samostanu i #rkvi sv. Du#ijezemlji*te, navodi svjedoke, potiče bra(u da mole za sve nji' i proklinje one koji bi zanijekali

to darivanje. < drugom dijelu opat %obrovit pi*e da je sagradio #rkvu sv. Du#ije s deveterosvoje bra(e u vrijeme kneza osmata Gozme, uzmeH koji je vladao nekom rajinom. re(idio izvje*(uje da je opatija sv. Du#ije bila u zajedni#i sa Svetim 9ikolom Gmoda je riječ oopatiji toga imenaH. loča je pisana 'rvatskostaroslavenskim jezikom te njezini' 13 redaka isto riječi stoje na početku 'rvatske knjievnojezične povijesti. rijevod na suvremeni 'rvatski

jezični standardF >a, u ime #a i Sina i Svetoga %u'a, ja opat %ri'a pisa' ovo o ledini kojudade 8vonimir, kralj 'rvatski, u svoje dane svetoj Du#iji, i svjedo#iF %esimra, upan rbave,"ratin u Di#i, rbinea, poslanik u ?inodolu, >akov na otoku. %a tko to poreče, neka ga

prokune !og i dvanaest apostola i četiri evan)elista i sveta Du#ija, amen. @ tko ondje ivi,neka moli za nji' !oga. >a opat %obrovit zida' ovu #rkvu sa svoje devetero bra(e u danekneza osmata koji vlada*e svom rajinom. @ bje*e u te dane "ikula u toč#u sa svetom

Du#ijom zajedno.

Hu!ani#a! i +e-i tiska%st'a

Nirenje 'umanistički' ideja, pri'va(anje latinskog jezika kao op(eg jezika pisane kulturesnano je za'vatilo i na*e dalmatinske gradove u kojima je i *kolstvo pomoglo tom pro#esu,ali su te ideje bile veoma prisutne i u tada*njoj Slavoniji, sa 8agrebom na čelu. 8bog toga je irazumljivo da je upravo iz toga kruga iza*ao jedan od najve(i' pjesnika europskog'umanizma, >an anonije Gobično je kod nas zvan @van ;esmičkiH. < tom zrelom razdobljueuropske kulture, kad se proučava autentična ba*tina da bi se ugradila u novu zgraduoptimistične europske kulture, i glagolja*ka je tradi#ija doivjela svoj apogej, tiskanje

potrebni' liturgijski' knjiga, s prvotiskom glagoljskoga misala G143H i brevijara G141Hnakon koji' su slijedila ponovljena izdanja liturgijski' knjiga, ali i knjiga za obrazovanjeglagolja*a. 9o, u tome su apogeju ve( bile posijane kli#e koje su zaustavile rast glagolja*ketradi#ije. njievnost, pa tako i proizvodnja knjiga, okrenula se gra)anstvu, a nije vi*e bila uisključivoj ovlasti klera, jednako onoga u seoskim i gradskim upama i u svjetovnjačkimslubama, na sveučili*tima, ili pak u redovničkim zajedni#ama. Razumljivo je stoga da jeizum tiska, najve(e te'nolo*ko i kulturolo*ko dostignu(e europskoga 'umanizama, potakaodemokratiza#iju znanosti i knjievnosti, pro*iriv*i knjigu i u one krugove dru*tva koji dotadas knjigom nisu imali nikakve trajnije veze. =ra)anstvo se upravo s knjigom izjednačilo sdotada privilegiranim staleima, aristokra#ijom i klerom. 9aravno da je to imalo dalekosene

posljedi#e u #ijeloj Curopi, pa i u :rvatskoj. iskanje glagoljični' ugledni' knjiga zavr*etak je jednoga pro#esaF knjiga tiskana latiničnim slovima, i na 'rvatskom jeziku i na drugim jezi#ima Glatinskom, talijanskom, kasnije i na njemačkomH sa svjetovnim sadrajem potisnut(e glagoljični tisak, namijenjen uostalom uskom krugu sve(enstva.


17/32

@8 R@89@C :R?/SC SRC%9>?>C?9C @S/9C


18/32

institutione bene vivendi per eempla sanctorum tiskano je na latinskom mnogo puta, umnogim europskim gradovima, a prevedeno je i na mnoge narodne jezike. Slično i knjige

(vangelistarium i 2uin3uaginta parabolae te druge knjige. 9i 8agreb ne kasniF brevijarzagrebačke #rkve reviarium secundum usum ecclesiae )agrabiensis tiskan je u ?ene#iji, uo7i#ini Cr'arda Radtolda 144K drugo izdanje 1503. tiskao je =iuntaK misal djelo iznimne

tipogra7ske umjetnosti, tiskalo se od 150. do 1511. 9akladnik je zagrebački gra)anin "uerKnjegov *urjak avao prvi je pro7esionalni knjigovea u 8agrebu. @z :rvatske su bili rodomtiskari koji su, me)u prvima, tiskali glazbena izdanja, to jest knjige s notama.

Nto se gra7ije tiče, 'rvatska je srednjovjekovna knjievnost i #jelokupna pisana kulturatropismenaF sačuvane glagoljične tekstove imamo iz J@. stolje(a, bosanične G(iriličneH iz J@@,a latinične iz J@?. stolje(a.

la$l"i-a

ovijesni nam dokumenti svjedoče da se glagolji#om pisalo i u @J. stolje(u, ali nam se

tekstovi nisu sačuvali. 9a 'rvatskom tlu glagolji#a je poprimila uglate oblike pa se nazivauglatom, za razliku od bugarskomakedonske koju zovemo oblom. Starija je 7ilologija dralada se 'rvatska glagolji#a razvila iz makedonskobugarske tako *to se jedan od temeljni'elemenata glagoljičnoga pisma krug GokoH pretvorio na 'rvatskom tlu u pravokutnik.

9ovija istraivanja govore o trokutastoj glagolji#i koja pret'odi i obloj i uglatoj. =lagoljični je dio u srednjovjekovnoj 'rvatskoj knjievnoj tradi#iji najvanijiF ne samo da se tim pismom pi*e kroz #ijeli srednji vijek, ne samo da su tekstovi njime pisani najbrojniji i najopseniji,nego se i za lijep broj 'rvatskim jezikom pisani' bosanični' i latinični' tekstova moe

pokazati da su prepisivani iz stariji' glagoljični' mati#a. ovijesni dokumenti jamče nam postojanje glagolji#e na 'rvatskom tlu u J. stolje(u Godluke splitskoga #rkvenoga sabora iz25. i pisma pape @vana J. 'rvatskom kralju omislavu i za'umskom knezu "i'ovilu?i*evi(uH premda su prvi tekstovi iz sljede(ega stolje(a. =lagolja*tvo se prvo razvilo u onimdalmatinskim gradovima koji su bili u bizantskom posjedu, a kasnije se pro*irilo na znatan dio'rvatskoga etničkog prostora Gkvarnerski oto#i, @stra, %alma#ija, Dika, rbava, okuplje,ounjeH. S obzirom na činjeni#u da je 'rvatska kultura *to se glagoljični' tekstova tiče

bogatija od svi', u :rvatskoj su se povremeno javljali glasovi koji su tumačili da je glagolji#aauto'tono 'rvatsko pismo Gjeronimska je teza pripisivala autorstvo svetom >eronimu, a sve dou dana*nje dane javljaju se različite tvrdnje o tome da su :rvati to pismo donijeli iz

pradomovine i da ga je sv. onstantin posudio od :rvata za svoju slavensku misijuH. :rvatskislavisti nisu nikada pri'va(ali te teze i zastupali su klasičnu (irilometodsku teoriju po kojoj je

pismo izmislio sv. onstanin zvan Oiril.


19/32

!revijar sv. >ustine je pisan gotičkom minuskulom za #rkvu sv. >ustine u adovi, u prvoj polovini J@@@. stolje(a i najstariji je brevijar "etropolitane. ?jerojatno je sluio #ister#itskom

samostanu sv. "arije, pa je odande dospio u stolnu #rkvu. @ako je tekst na pojedinim listovimaizblijedio i te*ko čitljiv, ilumina#ije su odlično sačuvane, kao i prekrasni ini#ijali. 9astrani#ama brevijara susre(u se romanički utje#aji, ali prisutni su i bizantski tragovi s isto takosnanim gotičkim utje#ajem. < brevijaru su i note GneumeH na četiri #rvene #rte.

H%'atska ći%ili-a

Oirili#om se 'rvatski jezik biljei od J@@. stolje(a. :rvatska (irili#a nazivaGlaH se različitoFbosan%ica Gtako ju je u J@J. stolje(u nazvao Oiro ru'elka i tako se najče*(e zoveH,bosanica, polji%ica, arvacko pismo itd. 9jome su pisani tekstovi u mnogim 'rvatskimkrajevima, posebi#e u !osni, u olji#ama Gzale)e SplitaH i u %ubrovniku. !osanči#a se

počinje oblikovati u J@@. i J@@@. stolje(u na kamenim spomeni#ima, ali i na drugimmaterijalima, za liturgijske i druge potrebe bosanski' krstjana te za potrebe bosanske i'rvatske diplomatike. d J?. do J?@@@. stolje(a to se pismo jako pro*irilo, a bosanski su ga7ranjev#i upotrebljavali i u rukopisima i u tiskovinama. osebnosti toga pisma u odnosu nadruge (irilične gra7ije tiču se prije svega utje#aja glagolji#e na njega. od utje#ajem glagolji#e'rvatska je (irili#a uklonila ne7unk#ionalne nadredne znakove te razvila poseban gra7emkojim se biljee glasovi ć i đ . Dako je uočljiva posebnost biljeenja glasova ž, ń koji su sekad*to biljeili tako da se ispred l, n stavlja gra7em jat G H ili apostro7, a u dalmatinskim(iriličnim tekstovima jat ili, pod utje#ajem talijanske gra7ije, g pa se pi*e 4&, 4N itd.

9ajstarija (irilična isprava na tlu dana*nje :rvatske je 0ovaljska listina s osnovnim tekstom iz

114 G $sprava kneza re%kaH. Oirili#om su se u privatne i slubene svr'e sluili članovi poznati' 'rvatski' obiteljiF Arankapani, 8rinski, eglevi(i itd., naravno uz glagolji#u i


20/32

latini#u. 8nali su je u tradi#ionalnim glagolja*kim sredinama i stoga se mogu vidjetispomeni#i na kojima se glagolji#a i (irili#a mije*aju kao i one (irilične koji imaju ve(uvanost u povijesti 'rvatske kulture G 0ovaljska listina, 0ovaljski prag, 0olji%ki statut , tiskana(irili#a u djelima bosanski' 7ranjeva#aH.

Latini-a

Datini#a je najstarije pismo na prostorima na kojima danas ive :rvati. 9jome se biljeio, kao*to smo vidjeli, latinski jezik. :rvatski jezik biljei se njome sustavnije tek od J@?. stolje(aGibenska molitva, +ed i zakonH, a prije toga samo sporadično. 9a marginama latinski' knjigasve(eni#i su, pripremaju(i se za propovijed ili za kakvu drugu slubu, kad*to biljeili i'rvatske riječi to su tzv. glose. ro#es kojim smo stigli do dana*njega izgleda 'rvatskelatini#e bio je dugotrajan i sloen, pa su se neki glasovi G%, ć, *, ! H pisali i na dvadesetaknačina, najče*(e dvozna#ima. 9a latinično pismo u primorskim krajevima utje#ali sutalijanski, a u sjevernim krajevima ma)arski uzori. Datini#a je imala veliku prednost predglagolji#om u tome *to su se njome biljeili i latinski i 'rvatski, a naravno jo* vi*e u tome *to

su iza nje stali oni koji su imali stvarnu mo( u Curopi.

!iblia sollemnis C##lesiae at'edralis 8agrabiensis. va je !iblija napisana u J@?. stolje(u,na pergameni, u dva stup#a, goti#om. < najstarijim inventarima spominje se kao Lpul#'ra etsolemnis !ibliaM krasna i svečana !iblija. Sadri Stari G1414H i 9ovi zavjet G415513H.


21/32

radom senjska glagoljična tiskara. ri takvim odre)enjima moramo imati na umu da u dvazadnja desetlje(a rečenoga perioda srednjovjekovna knjievnost supostoji s renesansnom, alivalja znati i to da i u kasnijim vremenima moemo na(i djela stvarana po načelimasrednjovjekovne poetike, dakle u vremenima s bitno drukčijim knjievnim običajima. akonaznačeno razdoblje ima svoja dva podrazdoblja, a grani#a me)u njima je u J@@@. stolje(u. <

prvom podrazdoblju oblikuje se 'rvatski tip glagolji#e, preteit dio pisani' tekstova jeliturgijskoga karaktera, ali i drugi tekstovi Gpravni, beletrističkiH pisani su najče*(e po'rva(enim staroslavenskim jezikom. =odine 124. papa @no#ent @?. odobrava senjskom biskupu Ailipu da se po jeziku izjednači sa svojim sve(enstvom i s pukom. G!iskup je liturgijuu senjskoj katedrali obavljao na latinskom jeziku, a njegov kler i puk istodobno su molili izliturgijski' knjiga pisani' 'rvatskom glagolji#om.H %opu*tenje da LglagoljajuM dobivaju četirigodine poslije i omi*aljski benediktin#i. !ili su to postup#i koji se uklapaju u zama' koji (e'rvatsku knjievnost otvoriti zapadnoeuropskim utje#ajima pa (e u drugom svom

podrazdoblju 'rvatska srednjovjekovna knjievnost imati u tematskom pogledu sve *to idruge zapadnoeuropske knjievnosti.


22/32

@8 R@89@C :R?/SC SRC%9>?>C?9C @S/9C


23/32

:rvatska je knjievna povijest dugo posredovala pogre*nu sliku da su na*i srednjovjekovni pis#i pisali i prevodili samo liturgijske i biblijske tekstove pa nije čudo *to je ta LspoznajaM idanas vlasni*tvom dijela 'rvatske kulturne javnosti. @stina je da ti tekstovi prevladavaju, alinipo*to nisu jedini. 9o, i njima treba pri(i drukčije no *to se obično činiF nisu na*i rasko*ni

brevijari i misali samo svjedo#i respektabilni' kulturni' ambijenata i dokumenti o nagnu(ima

i dostignu(ima na*ega srednjovjekovnoga čovjeka s obzirom na tiskarsku, kaligra7sku, pisarsku i slične vje*tine, nego se u njima kriju nevjerojatni dokazi jezičnoga majstorstva i prevoditeljske vje*tine. e*ko da se ijedan prijevod znamenite 0jesme nad pjesmama utisu(ljetnoj 'rvatskoj knjievnosti moe po ljepoti mjeriti s prijevodom glagolja*aF iako jeriječ o liturgijskom tekstu gdje se odstupanja od izvornika najtee pra*taju, na*isrednjovjekovni pis#i tako su često ljepotu stavili ispred vjernosti. sim toga, oni koji govoresamo o kulturolo*koj vrijednosti liturgijski' tekstova Gmnogim na*im misalima i brevijarimanajpoznatije svjetske biblioteke 'vale se kao najvrednijim dijelom svojega 7ondaHzaboravljaju da je knjievna srednjovjekovna kultura temeljena prije svega na jednojliturgijskoj knjizi brevijaru GčasoslovuH. Sve(eni#i, a oni su najče*(e autori srednjovjekovni'tekstova, imali su obvezu svagdanjega čitanja časoslova te je ritam svetopisamski' tekstova,

napose ritam psalama, itekako utje#ao na nji'ov knjievni rad, utje#ao je na to da prevladaestetska 7unk#ija.

B$atst' &%'atske s%e)n"'"ek'ne %#e

oliko je razvedena 'rvatska srednjovjekovna proza, najvidljivije je iz podjele koju je ponudio Cduard :er#igonja u svojoj Srednjovjekovnoj knji!evnosti G1-5HF liturgijski i biblijski spisi, religioznopripovjedna proza Gliturgijski i neliturgijski legendariji, pasijeH,apokri7i Gstarozavjetni, novozavjetniH, svjetovna pripovjedna proza, prenja, moralizatorskodidaktička proza G#rkvena, svjetovnaH, #rkvenoretorička proza, statuti, konstitu#ije, regule,matrikule, diplomatika, povijesna proza Gs izvje*(ima i povijesnim zapisimaH, poučna proza,

polemika. < znatnom dijelu toga stvarala*tva nedostaju kad*to elementi tipični za proznustrukturu Gzbivanje, 7abulaH. aj tip prozni' djela obično se naziva refleksivnom prozom jerme)u obli#ima prevladavaju re7leksija, opis, komentar. :rvatska srednjovjekovna knjievnostčuva sve najzanimljivije tekstove europskoga srednjovjekovlja, me)u njima i oveF zbirke

poučni' senten#ija Knjige Kata mudroga nazvane po atonu Starijem G234. do 14. prijeristaH, komu i' je tradi#ija pripisivalaK en#iklopedije srednjovjekovnoga znanja zvane

&ucidar5 teolo*ke priručnike namijenjene u prvom redu sve(eničkom podmlatku G summaH ukojima se obra)uju temeljne odredni#e kr*(anskoga svjetonazoraK legendarni prikazi

pojedini' ivotinja, napose oni' iz Svetoga pisma, u kojima osobito često sre(emo meta7oru,alegoriju i simbol G 6iziolog H.

(%#na )"ela

%rugu veliku skupinu tekstova, s obzirom na poetičke osobine, čine oni Lu kojima jedominantan element prozne strukture 7abula, pričaF u tim djelima pripovijeda se ne*to *to sezbilo i dogodiloM G%unja Aali*eva#H. ad*to su ti tekstovi napisani s prvotnom namjerom dazabiljee povijesni doga)aj, ali je estetska 7unk#ija jezika u njima tako prevladala da danas onekima od ti' djela G )apis popa Martinca, ili priča o 8vonimirovoj pogibiji u &jetopisu popa

"ukljaninaH govorimo kao o vr'un#u 'rvatske srednjovjekovne proze. %rukčiji postup#isrednjovjekovni' autora od oni' na kojima se njeguje knjievni ukus na*i' suvremenika iodmak od nekoliko stolje(a uvjetuju da i mnoge pravne tekstove G $starski razvod , brojne

listineH danas čitamo kao knjievno djelo. "e)u djelima koja su i u vrijeme kad su nastajaladrana za umjetnost riječi, a koja tretiramo tako i danas, osobitom se ljepotom i lirično*(u


24/32

ističu legende i mirakuli, nerijetko povezani u zborniku ili istim motivom ili istim likom. 9ajče*(a je i čini se najradije čitana podvrsta ti' tekstova ona o !ogorodi#i, zapadnoeuropska po postanku, pa su na*e zbirke osobit dokaz na*e uključenosti u europske knjievne tijekove jo* od početka na*e Lars verborumM.

Lp(i, europski karakter ti' srednjovjekovni' ostvaraja nije uvjetovan samo ra*ireno*(ulatinski' verzija "arijini' čudesa, ve( u mnogo ve(oj mjeri time *to su sva djela ove vrstekarakterizirana zajedničkom kr*(anskom tematikom, identičnom knjievnom strukturom,

jedinstvenim senzibilitetom koji je oblikovao glavni lik ti' čudesa "ariju ... i činjeni#om dase u svim tim djelima o#rtava jedan mali vite*ki svijet u kojem se "arija pojavljuje kao 'rabrivitez, ali i kao u slijedu platonističke poetike idealna gospa...M G%unja Aali*eva#H.

@ dva srednjovjekovna romana, onaj o roji G +umanac trojskiH i onaj o /leksandru ?elikomu G 7leksandridaH sačuvali su se u na*oj srednjovjekovnoj knjievnosti. ipični svjetonazorsrednjovjekovnoga čovjeka oblikovao je vrlo zanimljive 7abule koje nam pripovijedajuavanturističke doga)aje u svevremenskoj perspektivi.


25/32

"isal po zakonu rimskoga dvora iz 143. najstarija je 'rvatska tiskana knjiga i prvi europskimisal koji nije otisnut latini#om i nije na latinskom jeziku. 9jime počinje povijestglagoljičkoga tiskarstva. S obzirom na to da u kolo7onu nema podatka o mjestu tiska, uestokim su se polemikama spominjala različita mjesta, najče*(e "le#i i osinj. aotekstovni uzorak posluilo je nekoliko pisani' 'rvatskoglagoljski' misala, posebno "isal

kneza 9ovaka G136H. Sačuvano nam je 11 primjerakaF 6 u :rvatskoj G5 u 8agrebu, 1 u !oluna !račuH, i 5 u inozemstvu G2 u ?atikanu, po 1 u !eču, ]as'ingtonu, etrograduH

S%e)n"'"ek'na e#i"a

Oirilometodski uzori u poeziji tako)er su ostavili tragova, ali ni izdaleka onako znatni' kao u prozi. ;ini se da ni u drugim slavenskim knjievnostima nisu jako često i uspje*nonasljedovali onstantina_Oirila i druge pjesnike koji' se poezija dri zajedničkim slavenskim

pjesničkim iskonom. < Curopi se nametnula nova kr*(anska tematika i pučka ritmička poezijakoja se, zbog svoje jednostavnosti, lako pamtila i prenosila. smera# je bio osobito popularan

jer u mnogim jezi#ima u dva osmeračka sti'a stane potpuno izrečena misao pa je i 'rvatsko

srednjovjekovno pjesni*tvo preteito osmeračko, a na*a je znanost o knjievnosti uočila idokumentirala da je ta poezija nerijetko sluila pobonostima #rkveni' bratov*tina. jesme se

prenose iz regije u regiju, jedan nara*taj i' predaje drugome i tako se na osobit načinuspostavlja #jelovitost 'rvatske knjievnosti. ?ezane su uz najznačajnije kr*(anske blagdaneG!oi(,


26/32

:er#igonjaH. !ore(i se za svoju posebnost, ona je pomagala čuvanju 'rvatske samobitnosti.Stoga kraljevska kamena darovni#a iz >urandvora, a*%anska plo%a, nije samo dragi kamen'rvatskoga jezika, nego i ugaoni kamen 'rvatske knjievnosti, krsni list na*ega naroda u kome

je on svojim knjievnim jezikom prvi put zapisao svoje ime i istodobno započeo onaj pro#eskoji nazivamo povije*(u 'rvatske knjievnosti.


27/32

@8 R@89@C :R?/SC


28/32

savr*enstva na samom početku 'rvatskoga tiskarstva. ojava prve 'rvatske tiskane knjigesvjedoči o velikom dru*tvenom, gospodarskom, kulturnom i intelektualnom poten#ijalu:rvata u drugoj polovini J?. stolje(a. ipogra7ski, Misal je sjajno izvedeno djeloF od na#rtaza slova, izrade pun#i, lijevanja slovni' znakova, pa do slaganja i otiskivanja na odličan papir,ali i na pergamenu, u dvobojnom tisku, bez ikakvi' ve(i' tiskarski' pogre*aka. o dokazuje

da je krug koji je to djelo ostvario bio intelektualno iznimno sposoban, 7ilolo*ki odličnospreman, svojim radom ponesen, svjestan da na području nove umjetnosti i umije(a stvaraosebujno, neponovljivo djelo.

/ ipak, gotovo je sav taj rad zavijen u tamu i malo *to znamo o na*oj prvoj tiskanoj knjizi. 9eznamo pouzdano gdje je tiskana. Sigurno je jedno prire)ena je u @stri, o čemu uz drugeindi#ije govori zapis akna >urja iz Roča, a koji navije*ta pro#vat 'rvatske knjige osammjese#i prije dovr*enja Misala, jo* u lipnju 142. godineF

L?ita, vita` Ntampa na*a gori gre`

ako ja o(u, da na*a gori gre.M

9i o drugoj na*oj glagoljskoj knjizi, prvotisku revijara iz 141, ne znamo ni*ta vi*e nego o Misalu. Smatra se da je tiskan u osinju, o čemu svjedoči zapis Sebastijana =lavini(a iz166. Gako je autentičanH, ali ni list na koji se biskup poziva, i na kome je to moda nekad bilo

pisano, nije sačuvan, te jedini dosada sačuvani primjerak ne otkriva mjesto svoga nastanka.d knjige pak "ateja !o*njaka $spovid ku je vsaki krstjanin dr!an imiti, a koja je tiskana u?ene#iji 142, sačuvano je samo posredno svjedočanstvo #jelovit prijepis kolo7ona te knjigeu 8konskom zborniku.


29/32

9atpis biskupa %onata na sarko7agu sv. Sto*ije, 8adar, katedrala svete Sto*ije. 8adarski biskup %onat, na razme)u ?@@@. i @J. stolje(a Gspominje se i u Cin'ardovim /nnalimaH predvodio je zajedno s namjesnikom avlom poslanstvo grada 8adra arlu ?elikom G05Htrae(i povoljan status za gradove bizantske %alma#ije. Sagradio je #rkvu koja se naziva ponjemu. onstantin or7irogenet zna za nju te je naziva #rkvom Svete roji#e. !iskup %onatdao je napraviti jednostavan sarko7ag bez ukrasa, za mo(i svete mučeni#a /nastazije GSto*ijeH,koje su donesene iz arigrada u 8adarK smatrao je /nastaziju sirmijskom mučeni#om Gona sespominje kao mučeni#a u Rimu, /kvileji i SrijemuH. Sarko7ag je kasnoantičkoga oblika, to

jest to je kamena *krinja s poklop#em u obliku ku(noga krova na dvije vode. 9a tom krovu

nalazi se tekst uklesan rustikalnom kapitalomF L@9 9"@9C SC R@9@/@S :@RC


30/32

iskanje glagoljski' knjiga vezano je u J?. i J?@. stolje(u s oivljavanjem kulta sv.>eronima, najuglednijega #rkvenog učitelja atoličke rkve. 9jemu je bila pripisana ba*tinasv. !ra(e te su slavensko bogosluje i glagolji#a dobili jak zaklon i čvrstu za*titu, a zaosebujno se pismo Glittera :ieron&mianaH počinju zanimati europski 'umanisti. ako se dades'vatiti interes obitelji orresani za glagolji#u, ako moda nisu postojali i neki drugi interesi,

neke druge i drugačije veze. < nji'ovoj je o7i#ini 143. !la !aromi(, ?rbničanin, tiskao revijar . 9jegovo ime na(i (emo zatim na strani#ama obiju prvi' senjski' inkunabula Misala i Spovidi općene. < senjskim glagoljičnim izdanjima s početka J?@. stolje(a javlja sekao tiskar =rgur Senjanin koji je u Senj iz ?ene#ije pozvan Lnavla*(M da radi u tiskari koja

pod njegovim rukovodstvom izdaje četiri knjigeF Naru%nik plebanu*ev, 8ransit sv. 1eronima, Korizmenjak i Mirakule slavne "jeve Marije, a moda i jo* koje djelo. oslije 150. radsenjske tiskare se gasi.

8adarski anti7onari, J@?_J?. st. < 8adru, u samostanu sv. Arane, sačuvano je mnogo krasni'iluminirani' rukopisaF psaltira GD i "H, anti7onara G: A = CH, graduala G/ ! %H. Svi kodeksizanimljivi su i zbog bogate ilumina#ije. < njima se susre(u i skladno spajaju raznionovremeni utje#aji, jednako s @stoka G!izantaH kao i 8apada Gromanički utje#ajiH. @lumina#ijesu bogato izra)ene. revladavaju ove bojeF zelena, #rvena, plava, uta i zlatna Gposebi#e uanti7onaru AH, odnosno ljubičasta, uta, plava, #rvena, modra Gu anti7onaru =H. 8a te kodeksekarakteristični su zoomor7ni i 7lorealni elementi.

Vene-i"a / s%e)i0te tiska%st'a


31/32

prvim tiskarima koji su tiskali knjige na 'rvatskom jeziku i pismu malo znamo. !la!aromi(, =rgur Senjanin Gidentičan s =rgurom %almatin#em koji je 143. izdao zajedno s>akobom !ritanikom jedno djelo /lberta ?elikogaH, Silvestar !edriči(, =a*par urči(,


32/32

ar'itektonski' elemenata povezati ga s napuljskim dvorom, s jedne strane, a s glagoljskim pismom i kroatiziranim #rkvenoslavenskim jezikom s narodom kojim je trebao vladati ukraljevo ime, s druge strane.M

@zdaju(i i tiskaju(i na početku zajedno 14-. alta*i( i %obričevi( izdaju jedno djelo

#rkvenog pis#a Daktan#ija ali se u kasnijem radu razilaze. alta*i(eva o7i#ina izdala ječetrdesetak knjiga i one spadaju u najljep*a i najuspjelija ostvarenja ne samo mletačkog ve( isvjetskog tiskarstva s kraja J?. stolje(a. %obri( %obričevi( G!oninus de !oninis de Ragusio,RagusaeusH nakon kra(ega boravka u ?ene#iji i ?eroni zadrava se due vremena u !res#i i tuizdaje najbolja svoja djela. sobito se ističu drvorezima ukra*ene Czopove asne i %anteova

o!anstvena komedija G14-H. %obričevi( je postao i nakladnik, trgova# knjigama, a borave(iu D&onu spe#ijalizirao se za luksuzna, skupa izdanja molitvenika, o7i#ija i liturgijski' knjiga.akav je i Oficij la!ene "jevice Marije na latinskom jeziku.

inkunabulistika

Documents