infokom mart 15 - komorabih.bakomorabih.ba/dokumenti/infokom/infokom-15.pdf · vanjskotrgovinska...

InfoKOMBroj 15Mart 2009.

Izdavač:VANJSKOTRGOVINSKA /SPOLJNOTRGOVINSKAKOMORA BOSNE I HERCEGOVINE

Urednički kolegij:Tarik ĐođićZdravko MarinkovićAnte OstojićAlmira Huseinović

Vanjski saradnici:Elvira Ahmetović, savjetnikDuda AdžovićČedomir SpasojevićAlmir Terzić

Lektor:Loris Zubanović

Adresa:Vanjskotrgovinska komora BiH- INFOKOMBranislava Đurđeva 1071000 Sarajevo

Kontakt:Almira HuseinovićT: +387 61 381-603F: +397 33 214-292E-mail: [email protected]

Dizajn i priprema:Vedad Voloder

Štampa:BEMUST d.o.o.

Tiraž: 2000

Uvodnik

Cijenjeni čitaoci

Intenzitet, razmjere i posljedice trenutne svjetske ekonomske krize svakim danom diljem planete postaju sve vidljivije i izraženije. Informacije o tome u printa-nim i elektronskim medijima pristižu svakodnevno i prestižu jedna drugu.

Forbesova lista najbogatijih neprestano se mijenja. Bill Gates se ponovo vratio na prvo mjesto najbogatijeg čovjeka na svijetu. Pretekao je Worena Buffeta, najvećeg berzanskog svjetskog maga i

mešetara. Iako je Bill Gates izgubio milijarde svoga bogatstva, drugi su izgu-bili još više. Broj ruskih milijardera je desetkovan i moglo bi se reći da spadaju u red najvećih gubitnika i najvećih žrtvi sadašnje krize.

Najtragičnije posljedice prate male, obične ljude. Porodice nižeg i srednjeg staleža.

Uprkos najavama nekih političara, kriza nije zaobišla nikoga ko je uključen na bilo koji način i u bilo kojem obimu u svjetske i regionalne tokove novca i tokove razmjene dobara i usluga.

Nazire li se izlaz i postoje li prognoze i procjene kada bi kriza mogla početi da slabi?

Na putu ozdravljenja bosanskohercegovačke ekonomije jedno od veoma važnih pitanja je njeno povezivanje i uključivanje u regionalne i evropske integracije. Na tom putu potrebno je riješiti brojna pitanja, a jedno od takvih je i uspostava TIR sistema. U ovom uvodniku posebno mjesto zauzima svijetli primjer – implementacija TIR sistema u Bosni i Hercegovini. O čemu je riječ?TIR sistem se primjenjuje u cijeloj Evropi, izuzev na teritoriji Bosne i Hercego-vine. Primjenom TIR sistema u mnogome se olakšavaju i pojednostavljuju administrativne i carinske procedure, te protok roba na graničnim prijelazima.

Uprava za indirektno oporezivanje u saradnji sa Vanjskotrgovinskom komo-rom BiH ima zadatak implementirati TIR sistem u našoj zemlji. Na taj način će se značajno olakšati ionako teška situacija za bosanskohercegovačke prijevoznike na transportnom tržištu i omogućiti pristup tržištima koja su u ovom trenutku za njih nedostupna.

U ime uredničkog kolegijaAlmira Huseinović

4 BH POSLOVNE VIJESTI

10 SVIJET

14 Izabran Odbor Grupacije proizvođača, prerađivača i prometnika ribe i ribljih prerađevina

14 INTERVJU: Mahir Hadžiahmetović, predsjednik VTK BiH

18 Koordinirana akcija entiteta može utjecati na krizu

21 ISTRAŽIVANJE: Utjecaj recesije na bh. građane

23 Poslovni forum BiH - Srbija

25 U FOKUSU: Republika Srbija

SADRŽAJ

InfoKOM - Broj 15 - mart 2009. � 3

27 SASE: Aluminij i HT Mostar uskoro na SASE

29 Uzajamni fondovi u svijetlu novog zakona

32 BLSE: Depresija na BLSE

34 Banke ozbiljni igrači

37 Počela primjena novog ADR-a

39 NAFTNA KOLUMNA: Cijene poprijeko

40 INTERVJU: Jiří Kuděla, ambasador Češke Republike u BiH

43 UVOZNI LOBIJI

45 BiH ove godine oko 180 miliona maraka

47 PRAVNA REGULATIVA: Due diligence

48 Upravljanje kompanijom na papiru

50 2009. Evropska godina kreativnosti i inovacija

51 Oglašavanje je investicija, a ne trošak

53 MIKROSOFT predstavio nove tehnologije

54 INFOCENTAR: Poljoprivreda

55 INFOCENTAR: Prehrana

56 INFOCENTAR: Građevina

57 Strah od gubitka posla

58 POSAO I HOROSKOP: Jeste li štedljivi?

4 � InfoKOM - Broj 15 - mart 2009.

U Zenici nova poslovnica Intesa Sanpaolo banke

U Zenici je krajem februara otvorena po-slovnica Intesa Sanpaolo Banke. To je pr-va poslovnica banke u BiH čije je unutra-šnje uređenje projektovano prema novom korporativnom identitetu Grupe Intesa Sanpaolo.

U novootvorenoj poslovnici se oba-vljaju svi poslovi platnog prometa s pra-vnim i fizičkim licima, u zemlji i inostran-stvu, kreditiranje pravnih i fizičkih lica,depozitni i dr. poslovi, saopćeno je iz In-tesa Sanpaolo Banke BiH.

Energetika.ba novi internet portal

Internet scena BiH bogatija je za još je-dan portal, a riječ je o novom internet portalu Energetika.ba. Portal tematizira sve aktuelnosti iz energetskog područja, prvenstveno u regionu Jugoistočne Ev-rope, a potom i sve aktuelnosti vezane za energetiku u svijetu, odnosno pre-zentira najnovije informacije iz oblasti ekologije, hidroenergije, vjetroenergije, solarne i nuklearne energije.

Energetika.ba je prvi internet portal u BiH koji je sektorski specijaliziran za tu oblast.

Konfekcija “Borac” Zenica u stečaju

Stečajna upravnica Tvornice konfekcije “Borac” Zenica Azra Škapur izjavila je da će uskoro doći do zaključivanja ra-dnog odnosa za oko 200 radnika ovog preduzeća.

“Do donošenja konačne odluke o tome da li će i na koji način “Borac” po-kriti troškove stečajnog postupka i na-miriti povjerioce, odnosno ispitno-iz-vještajnog ročišta zakazanog za 7. maj, radnici će biti upućeni na Službu za za-pošljavanje gdje će ostvarivati materija-lne naknade, obračunate na osnovu po-sljednjih osam plaća” - izjavila je Ška-purova.

U BiH najviše pogođena metalska industrija

Efektima globalne krize najviše je po-gođen najjači izvozni sektor BiH - me-talska industrija, koja je još prošle godi-ne smanjila proizvodnju za 20 procena-ta, izjavio je projekt-menadžer Sektora za makroekonomski sistem Vanjskotr-govinske komore BiH Igor Gavran. On kaže da je smanjenje proizvodnje već počelo u Arcelor Mittalu Zenica, rudni-ku Arcelor Mittal Prijedor, ASA Prevent grupi, Biraču Zvornik, TMD-u Grada-čac, Cimosu Zenica i drugim preduze-ćima koja su već smanjila proizvodnju za 20 do 50 procenata, što je najavio i Aluminij Mostar.

Švirace interesira i koridor 5C

Premijer FBiH Nedžad Branković ra-zgovarao je sa delegacijom Credit Su-isse Securites, sa direktorom Odjela za

investicije Tobiasom Mansel-Pleyde-llom na čelu. U razgovoru su učestvo-vali i federalni ministar prometa i komu-nikacija Nail Šećkanović i predsjednik Uprave Razvojne banke FBiH Ramiz Džaferović. Izgradnja na koridoru 5C je projekat koji je interesantan za inve-stitore. Dogovoreno je da banka uputi tim ekseperata radi nastavka razgovo-ra o mogućim projektima saradnje, sa-općio je Ured za odnose s javnošću Vlade FBiH.

Tri kompanije se interesuju za Savu

Za kupovinu bijeljinske prehrambene industrije Sava u stečaju zainteresovane su tri kompanije, i to Bobar, Pavlović internacional i Agro BN, izjavio je ste-čajni upravnik Save Nebojša Matić. On dodaje da je u toku izrada plana reor-ganizacije proizvodnje i da je Vlada RS formirala stručnu komisiju koja će u što skorijem periodu predložiti rješenje za privredni oporavak Save. Radnicima i ostalim povjeriocima Sava duguje 10 mi-liona maraka, dok je ukupna imovina preduzeća procijenjena na 13 miliona maraka. Povjeriocima je do sada ispla-ćeno oko 500.000 maraka. U Savi je trenutno angažovano oko 50 radnika.

Počela proizvodnja u betonari u Tuzli

Agregati i betoni Put Sarajevo, članica Nexe Grupe, započela je proizvodnju betona u novoj betonari u Tuzli. Beto-nara ima najveći kapacitet u Tuzlan-skom kantonu, a vrijednost investicije je 1.600.000 eura. Već je potpisan ugo-vor o proizvodnji i isporuci deset hilja-da kubnih metara betona, a vode se pregovori i o dodatnim isporukama.

“Ova betonara je naša najnovija in-vesticija i očekujemo da ćemo pokreta-njem proizvodnje betona u Tuzli biti u stanju osvojiti značajan dio tržišta i u Tu-zlanskom kantonu” - rekao je direktor Agregata i betona Put Sarajevo Edin Forto.

BHPOSLOVNEVIJESTI


Razvojna banka Jugoistočne Evrope

Generalni sekretar Savjeta za regional-nu saradnju (RCC) Hidajet Biščević upo-znao je ministra inostranih poslova BiH Svena Alkalaja sa inicijativom za osni-vanje Razvojne banke za region Jugois-točne Evrope, saopćeno je iz Ministar-stva inostranih poslova BiH. Biščević je rekao da su o ovoj inicijativi već obavlje-ni preliminarni razgovori i da su prve reakcije bile pozitivne. Prema njegovim riječima, Svjetska banka je pozitivno ocijenila ovu inicijativu, dok je Nordij-ska razvojna banka obećala ekspertsku pomoć.

Počela je izgradnja banjalučke Mljekare

U industrijskoj zoni u Aleksandrovcu, kod Laktaša, počela je izgradnja pogona banjalučke Mljekare koji bi trebalo da bude otvoren do kraja godine. Kapacitet Mljekare u prvoj fazi bit će 50.000 litara, a u drugoj 100.000 litara prerađenog mlijeka dnevno, rekao je Srni direktor Mljekare Banja Luka Nebojša Ristić. Do-dao je da će ova mljekara sa Mlijekopro-duktom iz Kozarske Dubice, koji je u sistemu Mljekare, samo učvrstiti njihovu lidersku poziciju u mljekarskoj industriji RS i BiH.

Zabrinjavajuće i u MakedonijiIstraživanje javnog mnijenja, koje je proveo Međunarodni republikanski in-stitut, pokazalo je da se građani Make-donije najviše plaše ekonomske situaci-je. Istraživanje provedeno u posljednjih šest mjeseci pokazalo je da dvije trećine Makedonaca strahuje od ekonomske si-

tuacije, izjavio je regionalni direktor za Evropu pri Međunarodnom republikan-skom institutu Lindzi Lojd. On je dodao da je podrška za ulazak Makedonije u NATO i EU i dalje velika. Prema njego-vim riječima, čak 90 odsto ispitanika podržava članstvo u Uniju i Alijansu.

FBiH prihvatila plan privatizacije

Vlada FBiH prihvatila je Plan privatiza-cije i Program rada Agencije za privati-zaciju u FBiH (APF) za 2009. godinu, prema kojem bi u sljedećih 15 mjeseci trebalo privatizirati oko pola milijarde eura državnog kapitala. Na popisu onih koje bi trebale biti privatizirane proda-jom preko natječaja ili direktnom nagod-bom nalazi se jedanaest kompanija: Alu-minij, Hidrogradnja, Energoinvest, BH Telecom, Hrvatske telekomunikacije, Ši-pad export-import, Agrokomerc, Re-montni zavod Travnik, UNIS - udružena metalna industrija, hotel Zenit-Bro Neum i Tvornica kartona i ambalaže Cazin. Prodajom dionica na berzi planirana je privatizacija Sarajevo-osiguranja i Ener-gopetrola, a nakon restrukturiranja još KTK Visoko i Željezare Zenica.

Povećan broj turista u BiH

U BiH u prošloj godini ostvareno je 610.817 dolazaka turista, što je za pet odsto više nego u 2007. godini, a regi-strovano je 52,6 posto stranih i 47,3 do-maćih turista - saoćeno je iz Vanjskotr-govinske komore BiH. Stranih turista bilo je više za pet posto u odnosu na 2007. godinu, a domaćih više za četiri posto. BiH je u 2008. godini raspolagala sa 23.050 registrovanih ležaja, što je za tri posto više nego 2007. godine, a njihova iskorištenost bila je 16,6 posto, odnosno iskorištenost ležaja u FBiH iznosi 14,35, u RS 20,4 i Brčkom 17,06 posto.

Brojke

34 posto dostigla je nezaposlenost na po-dručju Bijeljine, gdje živi oko 12.600 ne-zaposlenih osoba, podaci su opštinskog Biroa za zapošljavanje.

1,97 milijardi KM su, prema podacima Cen-tralne banke BiH, bh. rezidenti u 2008. godini primili novčanih pošiljki zaposle-nih u inostranstvu.

5,9 miliona KM je prošlogodišnja dobit Volksbank BH. Prema podacima s 31. decembrom 2008. aktiva Volksbank BH dosegla je 860 miliona KM i bilježi po-rast od 25 posto..

11,1 posto je bila manja januarska industrij-ska proizvodnja u Federaciji BiH u odno-su na isti period prošle godine, podaci su Zavoda za statistiku FBiH.

537 miliona KM iznose planirane investicije preduzeća Željeznice Srpske, za period 2009-2011. godina.

207,1 miliona maraka je iznos kredita koje je do sada odobrila Investiciono-razvojna banka Republike Srpske, izjavio je mini-star finansija RS Aleksandar Džombić.

20.049 firmi u BiH ima blokirane račune, po-daci su iz Jedinstvenog registra trans-akcijskih računa, koji se vodi u Central-noj banci BiH.

40 posto sredstava ili 60 miliona KM, po-trebnih za izmirivanje budžetskih oba-veza, nedostajalo je u budžetu FBiH u januaru, izjavio je ministar finansija Vje-koslav Bevanda.

4,5 miliona maraka iznosila je dobit Šuma Livanjskog kantona, saopćio je predsje-dnik Uprave tog Šumsko-privrednog društva Milan Raštegorac.

2,5 miliona KM izdvojila je u prošloj godini Vlada RS za isplatu otpremnina osoba-ma koje su od 31. decembra 1991. go-dine na nezakonit način ostale bez posla.

300 miliona eura depozita povučeno je iz crnogorskih banaka u posljednje vrijeme, saopćila je Vlada Crne Gore.


Uspostavlja se brodska linija ka Libiji

Interšped Sarajevo i Germa shipping, vodeća libijska pomorska agencija, potpisali su u Sarajevu ugovor o poslovno-tehničkoj saradnji koji je preduslov za uspostavu brodske linije na relaciji BiH - Libija - BiH. Član Uprave kompanije Germa ship-ping Said Elashun je istakao da je poticaj za ovaj ugovor došao iz najvišeg nivoa Vlade Libije i kao poticaj unapređenja ekonomske saradnje Libije i BiH, da je za-snovan na analizi tržišta BiH i regije, te spoznaje da je Interšped d.d. Sarajevo naj-bolji partner s kojima njegova kompanija može realizirati zahtjevne logističke pro-jekte na relaciji BiH - Libija. Direktor Interšpeda Hasib Salkić je rekao da je ovaj aranžman zasnovan na realnoj procjeni količine materijala, opreme i komercijal-nih roba koje u narednoj godini našim kompanijama treba otpremiti u Libiju. To je dobra podrška našim firmama, kao što su Mims, Širbegović group, Neimar izTrebinja, Prohema iz Brčkog, koji već imaju evidentno učešće na tržištu Libije i ugovore koje počinju realizirati. Ujedno je to poticaj i ostalim bh. kompanijama da sigurnije nude svoje robe i usluge na ovom perspektivnom tržištu, znajući da imaju pouzdan, efikasan i cjenovno prihvatljiv logistički servis za svoj tržišni nastup.

Kapis TKT planira ove godine izvesti 80 posto proizvodnje

Na nivou Grupacije Kapis poduze-to je niz mjera da se prevaziđe eko-nomska kriza, izjavio je direktor poduzeća KAPIS Tvornica kabela Tomislavgrad Predrag Čović. Do-dao je da su njihove narudžbe i kapaciteti popunjeni te da očekuju da će takav trend nastaviti i tokom godine, jer bi u protivnom morali gasiti dio proizvodnje.

“Prošle godine smo u drugom mjesecu imali devet miliona KM prodaje, ove godine dosad imamo oko tri milio-na i očekujemo ostvariti šest miliona KM prodaje, što znači da će nam se proizvo-dnja uduplati, a prihodi će se smanjiti. Da bismo poslovali pozitivno, moramo po-većati proizvodnju za 70 posto, jer je trend na tržištu takav da se značajno sman-juju cijene i jedinu našu prednost vidimo u povećanoj produktivnosti i poštivanju zakona tržišta, odnosno rokova i kvalitete” - istakao je Čović dodajući da ove godine planiraju izvesti više od 80 posto proizvodnje.

Kapis TKT upošljava 222 radnika, prošle sedmice je primljeno 12 novih, a u planu je zapošljavanje još 30 radnika. Čović je dodao da su uložili oko četiri milio-na eura u modernizaciju i da ta investicija već daje rezultate. Od nadležnih insti-tucija očekuju da donesu hitne mjere na rasterećenju privrede, očuvanju likvidno-sti i konkurentnosti izvoznih firmi u BiH.

U januaru u FBiH

naplaćeno 170,3 miliona KM

prihoda

Porezna uprava FBiH u januaru 2009. naplatila je 170.305.288 KM poreznih prihoda, što je za 4,13 miliona ili 2,49 posto više u odnosu na januar 2008. Najviše prihoda je naplaćeno po osnovu doprinosa za penzijsko-invalidsko osiguranje, zdravstveno osiguranje i osiguranje za slučaj neza-poslenosti ukupno 97.232.456 KM. Doprinosi za penzijsko-invalidsko osiguranje su naplaćeni u iznosu 57.322.548 KM, što je za 2,76 miliona ili 5,07 posto više u odnosu na isti pe-riod prošle godine; doprinosi za zdrav-stveno osiguranje u iznosu od 35.176.394 KM, a doprinosi za osigu-ranje od nezaposlenosti u iznosu od 4.733.514 KM, što je za 523.123 KM ili 10,01 posto više u odnosu na isti period prošle godine, saopćeno je iz Porezne uprave FBiH. U strukturi na-plaćenih prihoda po osnovu poreza na dobit naplaćeno je 5.229.225 KM, što je za 2,93 miliona KM ili 127,11 posto više, prihoda od poreza građa-na 11.324.399 KM, ili 4,3 miliona KM ili 61,28 posto više u odnosu na janu-ar 2008. godine, te ostalih poreza ko-jih je u januaru naplaćeno 527.178 KM, ili 58,27 posto više.

Kako je od 1. januara 2009. godi-ne počela primjena Zakona o porezu na dohodak, naplaćeno je 4.610.058 KM po osnovu poreza na dohodak, od kojeg 80 posto ukupnog iznosa či-ni prihod po osnovu poreza na doho-dak fizičkih lica od nesamostalne dje-latnosti.


Od deset piva u BiH sedam je iz uvoza

Odbor grupacije pivara BiH ukazao je danas na te-šku situaciju u pivarskoj industriji, posebno zbog prekomjernog uvoza piva iz susjednih zemalja. BiH prednjači po uvozu piva, gdje je od 10 boca sedam piva iz uvoza, dok je npr. u Sloveniji svega 0,7 boca iz uvoza, istaknuto je na konferenciji za novinare u Vanjskotrgovinskoj komori BiH. Član ovog odbora i direktor Banjalučke pivare Nick Penny kazao je da je ukupna potošnja piva u BiH 2,4 miliona hektoli-tara i da se 70 posto odnosi na uvozne proizvode. Pet bosanskohercegovačkih pivara proizvode samo jedan milion hektolitara i pored toga što imaju ka-pacitete za proizvodnju od 2,4 miliona hektolitara.

Ukupna vrijednost uvoza piva 2007. iznosila je 120 miliona KM, a pretpostavlja se da je lani ta cifra dostigla 140 miliona KM. Tačnih podataka nema jer, kako je kazao Penny, Uprava za indirektno oporeziva-nje odbija dati podatke o uvozu piva koje je tražila Vanjskotrgovinska komora. Prema odredbama Sporazuma CEFTA u slučaju da je kod određene države potpi-snice domaće tržište ugroženo usljed prekomjerenog uvoza, kako je kazao Peny, u tom slučaju ima pravo da uvede jednostrane mjere za period od 12 mjeseci da bi se uspostavila ravnoteža u trgovini.

Odbor grupacije pivara je u septembru prošle godine podnio zahtjev Ministar-stvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH u kome su tražili da se uvedu mjere zaštite u skladu s odredbama Sporazuma CEFTA i dostavili dokaze koji potkre-pljuju njihove navode. Međutim, dosad još nisu dobili nikakav odgovor od Mini-starstva. Odbor je ujedno dao prijedlog kako smanjiti vanjskotrgovinski deficit zagotovo 100 miliona KM. U ovoj industriji postoji potencijal da se poveća proizvo-dnja i otvore nova radna mjesta, ali im za to nedostaje podrška vlasti.

Interesovanje za Maglić

Općinska uprava Foče saopćila je da je zainteresirana za kupovinu indu-strijskih kapaciteta kompanije Maglić u kojoj je proglašen stečajni postupak.Fočanski načelnik Zdravko Krsma-nović napominje da je ta lokalna za-jednica ozbiljno zainteresovana za pokretanje proizvodnje u Maglićevim pogonima, dodajući da bi posao u ne-kadašnjem gigantu drvoprerađivačke industrije trebalo dobiti oko 300 ra-dnika. Kako je najavljeno, općinska uprava Foče će ponudu za kupovinu Maglića dostaviti stečajnom upravni-ku u toj firmi, a o ovoj ideji upoznatoje i Ministarstvo privrede i energetike RS.

Hepok ponovo pokreće pogone

Nakon privatizacije, kompanija koja je nekada nosila najpoznatije brando-ve u Jugoistočnoj Evropi, mostarski Hepok, krajem ovog mjeseca službe-no će ponovo otvoriti svoje prve po-gone. Ortačka grupa Amko komerc iz Sarajeva i srbijanska Vino župa iz Aleksandrovca kupili su prošle godi-ne 67 posto kapitala Hepoka. Do kraja februara Hepok je trebao da po-novo pokrene vinariju, u kojoj će pro-izvoditi vina, žestoka pića i džemove. U prvoj fazi planirana je proizvodnja 20.000 litara vina dnevno.

Špirić bankama sugerisao smanjenje kamatnih stopa

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Nikola Špirić razgovarao je krajem februara u Sarajevu s predstavnicima Udruženja banaka BiH o mogućim mjerama za pre-vazilaženje efekata globalne ekonomske krize na našu zemlju. Špirić je naglasio neophodnost očuvanja povjerenja u komercijalne banke, ističući da taj proces mora biti dvosmjeran. Pozvao je banke da iznađu mogućnost smanjenja postojećih kama-tnih stopa na kreditna sredstva, uz istovremeno povećanje kamatnih stopa na štednju stanovništva.Špirić je izrazio očekivanje da će banke adekvatno pratiti sektore koji su u funkciji očuvanja stope rasta bruto društvenog proizvoda i zaposlenosti u BiH. Predsta-vnici banaka su se saglasili sa Špirićem da je potrebno govoriti “jednim glasom” i održavati redovne sastanke. Upoznali su predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH s problemima koji se javljaju u primjeni Zakona o sprečavanju pranja novca i Za-kona o javnim nabavkama. Također su ukazali da se zakonski propisi koji regulišu oblast dohotka i poreza u Brčkom bitno razlikuju od entitet-skih i da to stvara probleme poreskim obveznicima. Predsjedavajući Špirić je rekao da će o ovim problemima biti riječi i na Fiskalnom vijeću BiH, saopćeno je iz Službe za informiranje Vijeća ministara BiH.


Blokirani računi Energoinvesta

Transakcijski računi Energoin-vesta iz Sarajeva kod poslovnih banaka blokirani su zbog duga Union banci po osnovu pravo-snažne sudske predsude, zbog čega preduzeće trpi veliku štetu. Džemail Vlahovljak, generalni direktor Energoinvesta, ocije-nio je da je situacija u ovom pre-duzeću vrlo teška.

“Banke nam obustavljaju davanje garancija i produženje akreditiva, zbog čega trpimo štete u poslovanju koje je u ovom trenutku teško sagledati. No, više od blokade štetu nam nanosi loš glas koji je prostrujao kod naših investitora, dobavljača i drugih banaka” - ističe Vlahovljak.

Računi Energoinvesta blokirani su na osnovu pravosnažne sudske presude iz maja prošle godine, pre-ma kojoj ova kompanija mora isplatiti Union banci 15 miliona KM na osnovu kredita koji je bivši SOUR Energoinvest uzeo 1985. i 1986. godine za realizaciju poslova u inostranstvu. Vlahovljak se ipak nada da nezavidna situacija neće dugo potrajati, budući da je Vlada Federacije BiH obećala rješenje ovog prob-lema.

Dva su moguća modela za izmirenje obaveze prema Union banci - prodajom nekretnina ili namire-njem iz sredstava pasivnog podbilansa, čime bi državni kapital bio zadržan. Iako je Vlada FBiH ranije od-bila prijedlog radne grupe da problem duga bude riješen putem pasivnog podbilansa, Vlahovljak se nada da će to rješenje ipak biti prihvaćeno.

“Očekujem da će Vlada FBiH ovih dana donijeti odluku da nam novac bude doznačen iz sredstava pasivnog podbilansa, a onda će Energoinvest iz tih sredstava izmiriti obavezu prema Union banci” - kazao je Vlahovljak.

Fiskalizacija ugrozila trećinu manjih trgovačkih radnji u RS

Od 70.000 registrovanih trgovačkih radnji u Republici Srpskoj, trećina bi mogla biti zatvorena u narednih nekoliko mjeseci, isključivo zbog nemogućnosti plaćanja obaveza koje su nastale po osnovu uvođenja fiskalnihkasa, istakli suuPrivrednojkomoriRepublikeSrpske.Posljedicevelikeekonomskekrizeprimjetnesu u sektoru trgovine i usluga. Mali butici i trgovačke radnje u ne mogu opstati u oštroj konkurenciji sa velikim trgovačkim centrima i diskontima.

Predsjednik regionalne Privredne komore Nikola Tolimir kaže da su se vlasnici pojedinih radnji obra-ćali za pomoć komori, ali da je zakon tržišta surov i da u vrijeme velikih kriza opstaju samo najmoćniji, dok manjim prodavnicama prijeti bankrot. Da je to tako, potvrđuju informacije iz Bijeljine, Banje Luke, Prijedora i Doboja, gdje je zatvoreno ili je pred zatvaranjem veliki broj butika, trgovačkih radnji i piljar-nica.

“U Trgovačkom centru Zenit privatnici već iseljavaju i zatvaraju butike. Slična situacija je i u Šoping centru, kao i na lokaciji poslovnog centra Ekvator. Male radnje i biznisi ne propadaju samo zbog krize i zbog uvođenja fiskalnih kasa. Problem je što je ovaj sektor privrede godinama zanemarivan i potrebno jeda lokalne zajednice putem davanja određenih stimulacija privrednicima, pomognu razvoj male privre-de, kažu u Privrednoj komori RS. U Bijeljini su prema posljednjim podacima zatvorene 43 prodavnice, dok je u Banjoj Luci trajno odjavljeno 40 trgovačkih radnji.


Upravljanje kapitalom i rizicima u svjetlu finansijske krize, temaje dvodnevnog seminara koji je

24. i 25. februara 2009. godine održan u Sarajevu. Seminar je organizovao LOK Institut za organizaciju i ekonomiku d.o.o. Sarajevo, a teme su uvod u Basel II i zahtjevi koje postavlja EU CAD, pla-novi lokalnih regulatora, iskustva bana-ka s implementacijom Basela II te izbor optimalnog pristupa u implementaciji Basela II u vrijeme globalne finansijskekrize i recesije. Guverner Centralne banke BiH Kemal Kozarić u uvodnom obraćanju istakao je da ovaj seminar dolazi u pravo vrijeme, s obzirom na eko-nomsku i finansijsku krizu. Baselski ko-mitet je 2006. donio odluku o uvođenju Basela II kao obaveze svih finansijskihinstitucija, prije svega komercijalnih banaka i dobro je, kako je kazao Kozarić, da su agencije za bankarstvo donijele odluku o uvođenju Basela II, što će, ta-kođer, biti jedan od uvjeta pristupa EU.

Predviđena su tri stupa – novi pri-stup kapitalizaciji banaka, zatim upra-vljanje rizicima što znači osposobljava-nje banaka da procjenjuju, upravljaju i prepoznaju potencijalne rizike te super-

vizijske organe učiniti odgovornim da mogu mjeriti te rizike i uspješnost bana-ka da ih prepoznaju. Treći stup tiče se odnosa prema transparentnosti, odno-sno da deponentni i klijenti znaju finan-sijske rezultate. Naime, činjenica je da su u ovoj finansijskoj krizi mnoge komer-cijalne banke krile svoje finansijske re-zultate.

Ensad Karić, direktor LOK Instituta iz Sarajeva, inače organizator seminara, kaže da u BiH veći dio finansijskog se-ktora tehnički već djelimično primje-njuje Basel II.

“USAID trenutno priprema strate-giju primjene Basel II u okolnostima naše države, što će biti predstavljeno u okviru predstojećeg seminara. I pored toga, lokalna implementacija će biti izazov za sve banke - i strane i domaće“ - kaže Karić.

Poljuljani osnovni postulati finansijskog sistema

Adekvatno upravljanje kapitalom i rizi-kom veoma je bitno u kriznim situaci-jama. Tekuća finansijska kriza je dovelau pitanje neke od osnovnih pretpostav-

Evropska unija je krajem 2006. godine usvojila direktivu o za-htjevima o visini kapitala ba-naka, poznatu pod nazivom Basel II. Više od 30.000 bankara širom svijeta moralo je pri-hvatiti nova pravila usmjer-ena na veću transparentnost i sigurnost u radu finansijskihinstitucija i banaka koje su suočene s naglim razvojem. U BiH Baselski principi se tek djelimično primjenjuju.

ki na kojima počiva novi sporazum i evropski zakoni o poslovanju i kapitalu banaka. To su, prije svega, pretjerano oslanjanje na ulogu i rejtinge eksternih agencija, modele za upravljanje rizicima, a posebno - ocjena vrijednosti komplek-snih finansijskih instrumenata kojeBasel II priznaje kao kolateral.

“Vrijednost koju Basel II omoguća-va kao generalni okvir i pristup za upra-vljanje rizicima banaka je i dalje neupi-tna. Basel II motiviše banke i diferenci-ranim pristupima za računanje rizika i rizičnog kapitala. Za manje rizične kli-jente potrebno je manje kapitala, za ri-zičnije više. Rizik potraživanja pri tome se određuje zavisno od pristupa za koji se banka odluči. Pristupi se razlikuju po strogosti zahtijeva na primijenjenu metodologiju, procese i podatke za mje-renje rizika. Za umanjenje rizika port-felja, Basel II priznaje i veći broj finan-sijskih kolaterala, a za čiju je prihvatlji-vost opet bitan, prije svega, eksterni kreditni rejting“ - napominje Karić.

Krediti su inače u 90 % slučajeva glavni razlog propasti banaka. Kada banka prepozna loš kredit, obično već bude kasno za poduzimanje bilo kakvih sanacionih mjera. Da bi zaštitile sebe, banke moraju postaviti visok standard za izdavanje kredita, vršiti adekvatan monitoring izdatih kredita, izbjegavati visok stepen rizika u određenoj indu-striji. Ipak, najvažnije od svega je pre-poznati problem na vrijeme. U cijelom svijetu trenuto se vodi velika akcija čiš-ćenja toksičnih elemenata. Spas je na-đen u vidu nacionalizacije banaka, ne zato što država bolje upravlja njima od dioničara, nego da bi poreski obveznici platili nagomilane dugove.

Primjena BASELSKIH STANDARDA u finansijskim institucijama


NOKIA OD OSAM MEGAPIKSELA

Nokia je na Mobile World Congressu predstavila dugo očekivani model N86 8MP s kamerom koja ima rezoluciju od osam megapiksela, javljaju mediji. Novi model ima težinu od 149 grama i umjesto kontrola za reprodukciju zvuka ima tipke za podešavanje postav-ki snimanja. Na evropskom tržištu N86 8MP će se pojaviti tokom proljeća u crnoj ili bijeloj boji po preporučenoj prodajnoj cijeni od 375 eura.

PRESPORO REAGIRANJE RUSIJE NA KRIZU

Ruski predsjednik Dmitri Medvedev ocijenio je kao neprihvatljivo sporo rea-giranje ruskih zvaničnika u suočavanju sa posljedicama globalne ekonomske krize.

“Radimo veoma sporo. Takva spo-rost je neprihvatljiva u vremenu krize” - rekao je Medvedev na sastanku sa vi-sokim vladinim zvaničnicima u sibir-skom gradu Irkutsku, javila je ruska dr-žavna televizija.

EBRD PLANIRA POMOĆ BANKAMA

Evropska banka za obnovu i razvoj radi na planu pomoći za istočnoevropske banke, navodi njemački list Handelsblatt.

Prema pisanju navedenog lista, koji se poziva na anonimne izvore, plan EBRD-a bi trebao uključiti i Evropsku investicij-sku banku te Svjetsku banku, a službe-no će biti predstavljen za nekoliko se-dmica, prenosi Bloomberg. EBRD je pro-šli mjesec najavio ulaganja u mađarske banke, pri čemu će se fokusirati na OTP banku koja nije u stranom vlasništvu, a predsjednik te banke Thomas Mirow nedavno je izjavio kako se nalazi u pre-govorima o rekapitalizaciji ukrajinskih banaka i spreman je investirati 500 mi-liona eura.

ČEŠKU INTERESIRA KORIDOR 10

Češka je zainteresirana da učestvuje u iz-gradnji željezničkog koridora 10 kroz Srbiju, a češki partneri spremni su da sr-bijanskim željeznicama omoguće kredit od 300 miliona eura za modernizaciju tog koridora, saopćile su Železnice Srbi-je. Ako bi došlo do realizacije tog kredita, kako se navodi, željeznice bi modernizo-vale tri dionice na koridoru 10: Beograd - Kovačevac - Mladenovac, Rakovica - Jajinci - Mala Krsna - Velika Plana i Niš - Ristovac - Preševo - makedonska granica.

CRNA GORA U USPONU

Britanski poslovni magazin Conference and Incentive Travel svrstao je Crnu Goru na četvrto mjesto na listi 10 naj-boljih destinacija u usponu, saopćeno je iz crnogorske Nacionalne turističke organizacije. Magazin izlazi jednom

mjesečno, specijaliziran je za kongresni turizam i prima ga više od 18.000 agen-cija i planera. U februarskom izdanju je objavio i članak o Crnoj Gori kao kon-gresnoj destinaciji, ističući u prvi plan bogatu kulturu i historiju, plaže i plani-ne, područja pod zaštitom UNESCO-a i luksuzne hotele.

HOLANDIJA U DUBOKOJ RECESIJI

Holandska privreda je u dubokoj rece-siji, upozorio je premijer te zemlje Jan Peter Balkenende, poslije objavljivanja prognoze sniženja privredne aktivnosti u 2009. za 3,5 odsto i ukidanja još 120.000 radnih mjesta. Holandski Biro za ekonomsku analizu (CPB) prognozi-rao je slabljenje privrede i time skresao vladinu projekciju rasta u ovoj godini od 1,25 procenata, prenijele su agencije.

STABILIZACIJA KRAJEM 2009.

Međunarodni monetarni fond očekuje izvjesnu stabilizaciju svjetske ekonomije krajem 2009. godine, izjavio je izvršni di-rektor MMF-a Age Baker. Već se nazire “svjetlost na kraju tunela”, rekao je Baker na susretu sa studentima Jerevanskog dr-žavnog univerziteta, uz ocijenu da je sa-dašnja svjetska finansijska i ekonomska kriza po dimenzijama i posljedicama naj-veća od Velike depresije tridesetih godina prošlog vijeka. Sada je veoma važno, sma-tra on, da motori svjetske ekonomije, kao što su Kina i Indija, održe tempo privre-dnog rasta, prenio je Interfaks.

KINESKI KREDIT RUSKIM NAFTAŠIMA

Ruski i kineski zvaničnici potpisali su konačni sporazum kojim se predviđa odobrenje kineskog kredita od 25 mili-jardi dolara ruskim naftnim preduzeći-ma, u zamjenu za ugovor o dugoročnoj isporuci ruskog plina Pekingu, javlja In-terfax. Naftne grupacije Rosneft i Trans-

SVIJETW

OR

LDW

OR

LD


Tursko-crnogorskom poslovnom foru-mu u Privrednoj komori Crne Gore. Predsjednik Foruma Musa Serdar Čele-bija kazao je da je saradnja moguća ne samo u građevinarstvu, već i u turizmu, saobraćaju i drugim oblastima. Čelebija je predstavnicima Privredne komore Crne Gore uručio kopiju prvog zvani-čnog trgovinskog ugovora Crne Gore i Turske, koji je potpisan tačno prije 100 godina na Cetinju. Turska kompanija Gintass već je izgradila modernu i veliku zelenu pijacu u Podgorici, a u njenoj bli-zini podiže veliki poslovni kompleks.

SRBIJA VODEĆA PO EKONOMSKIM SLOBODAMA

Prema istraživanju Heritage fondacije iz Vašingtona, Srbija je poslije dugog peri-oda odsutnosti sa liste rangirana kao vo-deća država u regionu po ekonomskim slobodama, saopćila je Privredna komo-ra Beograda. Rezultati istraživanja su već predstavljeni članovima Evropskog par-lamenta, zvaničnicima EU, poslovnim i medijskim krugovima u Briselu 17. fe-bruara, navedeno je u saopćenju. Bolja pozicija Srbije u odnosu na susjedne ze-mlje šalje pozitivan signal liderima EU, euroatlantskim organizacijama, kao i po-tencijalnim investitorima iz cijelog svi-jeta, saopćila je Privredna komora Beo- grada.

neft potpisale su ugovor koji se odnosina kredit s kineskom Bankom za razvoj. Sporazum se odnosi na izgradnju dioni-ce ruskog plinovoda Sibir - Pacifik, pre-ma Kini. Ova dionica od 67 km od Sko-vorodina, na ruskom krajnjem istoku, ka kineskoj granici, omogućit će isporuku sibirske sirove nafte s početnim kapaci-tetom od 15 miliona tona godišnje.

CRNA GORA OČEKUJE DOBRU SEZONU

Crnogorski ministar turizma Predrag Nenezić izjavio je da će turistička pri-vreda Crne Gore ostvariti i ove godine dobre rezultate, bez obzira na otežane uslove poslovanja zbog globalne eko-nomske krize. Nenezić je rekao da će turiste koji budu dolazili u Crnu Goru dočekati viši nivo kvaliteta u svim se-gmentima turističke ponude.

“Vlada je pripremila paket mjera koji će učiniti poslovanje turističke pri-vrede optimalnijim, a hotelijeri, koji su se blagovremeno pripremili, zaključili su sa stranim partnerima kvalitetne ugovore” - rekao je Nenezić u Budvi na otvaranju 18. međunarodne turističke berze i sajma turizma, opreme za hote-lijerstvo i ugostiteljstvo.

TURCI INVESTIRAJU U CRNOJ GORI

Turski privrednici su zainteresirani za investiranje u Crnoj Gori, rečeno je na

Brojke

11,2 milijarde eura iznosio je prošlogodišnji deficit u robnoj razmjeni Hrvatske sasvijetom, 14,4 posto više nego u 2007. godini, podaci su Državnog zavoda za statistiku.

220 radnika dobit će otkaze samo u mađarskoj centrali MOL-a, saopćeno je iz te kompa-nije. Do otpuštanja će doći tokom ove godine.

500 otkaza do kraja ove godine najavio je slovenski proizvođač kućnih aparata Go-renje, koji trenutno zapošljava 5.187 lju-di - 295 manje nego u istom periodu lani.

800 miliona dolara (više od 8,6 miliona eura) iznosio je deficit bidžeta Srbije u januaru,objavilo je Ministarstvo finansija Srbije.

7 posto je znosila stopa nezaposlenosti u Sloveniji u decembru prošle godine, sao-pćila je slovenska agencija za statistiku.

787 milijardi dolara iznosi paket za stimulans ekonomije SAD-a pomoću kojeg treba da bude stvoreno ili spašeno 3,5 miliona radnih mjesta.

1.600 firmi je zbog ekonomske krize ugašenou Rumuniji u januaru ove godine, 700 više nego istog mjeseca 2008., prenosi rumunski list Gandul.

1,5 milijardi eura će Češku koštati mjere bor-be protiv ekonomske krize. Taj paket je nedavno utvrdila Vlada Češke.

5.000 novinara u Španiji bi zbog ekonomske krize mogli ostati bez posla do 2010. godine, što je 20 posto ukupnog broja radnih mjesta u tom sektoru.

80.000 radnih mjesta bi moglo biti zatvoreno u Bugarskoj u narednih šest mjeseci, jer predstoji novi talas otpuštanja radnika, upozorila je Bugarska privredna komora.

50 milijardi eura predviđeno je u planu Vlade Njemačke o ekonomskom poti-caju, koji je nedavno usvojio Bundestag, donji dom njemačkog parlamenta.

343 miliona eura iznosi gubitak Peugeota u 2008. godini, dok su analitičari očekivali 180 miliona eura profita, javile su agencije.


U HRVATSKOJ SE OČEKUJE PAD PRIVREDE OD 1,5 POSTO

Svjetska banka očekuje da će Hrvatska ove godine zabilježiti pad privredne aktivnosti od 1,5 posto, rekla je glavna ekonomi-stica Svjetske banke za Hrvatsku Sanja Mađarević-Šujster. Ona je na predstavljanju redovnog ekonomskog izvještaja Svjetske banke za Hrvatsku naglasila da se ta stopa još preispituje, jer se još ne zna koliki će biti pad hrvatskog izvoza, kada će se opora-viti finansijsko tržište, kada će privatni kapital postati manje osjetljiv na rizik i krenuti u nove akvizicije i investicije.

Šujsterova je navela da je Hrvatska u 2008. godini povećala vanjski dug za 17,5 posto, što je dvostruko više nego u 2007. godini, te da se očekuje da će se, zbog poskupljenja inostranog zaduživanja uzrokovanog ekonomskom krizom, država u nare-dnom periodu više oslanjati na finansiranje na domaćem tržištu. Prema njenim riječima, Hrvatsku ove godine očekuje otplata dugova i kamata u visini 21 posto BDP-a, nakon 8,9 posto BDP-a u prošloj godini.

“Ovo je najviši iznos do sada i njegova otplata zahtijevat će pažljivu i razumnu fiskalnu politiku, koja uključuje smanjenje javnih rashoda i rebalans budžeta” - rekla je Sanja Mađarević-Šujster.

VLADA SRBIJE PRIPREMA MJERE ZA PREVAZILAŽENJE POSLJEDICA KRIZE

Banke u Srbiji visoko su likvidne, a ade-kvatnost kapitala duplo je veća od propi-sanog minimuma, izjavila je viceguver-nerka Narodne banke Srbije Mira Erić-Jović. Ona je na skupu “Uticaj Vladinog paketa mera na poslovnu politiku bana-ka i kreditiranje privrede i stanovništva” rekla da su sve banke u Srbiji posebna pravna lica, a ne filijale inostranih banaka i da kapital ne može biti povlačen dok banka posluje. Jovićeva je istakla da banke u Srbiji imaju dovoljno novca da fi-nansiraju ukupno 77 milijardi dinara kredita iz programa Vlade Srbije za ubla-žavanje efekata svjetske ekonomske krize. Član Izvršnog odbora Raiffeisen ban-ke u Srbiji Zoran Petrović ocijenio je da će biti dovoljno novca za kredite, ali da problem može predstavljati to da li će biti dovoljno kvalitetnih kreditno sposo-bnih klijenata zbog recesije.

On je ukazao na činjenicu da su banke u uslovima krize prinuđene da poo-štre kreditnu politiku, pošto su odgovorne prema štedišama i matičnim bankama za povjereni novac. Petrović je napomenuo da u uslovima pada privredne aktiv-nosti neki sektori, kao što su izgradnja nekretnina, proizvodnja obojenih metala i autoindustrija, neće moći da ispune kriterije za dobijanje kredita.

Državni skretar za privredu i privatizaciju Nebojša Ćirić rekao je da je Vlada Srbije spremna da razmotri odobravanje dodatnih sredstava za kreditiranje pri-vrede, ukoliko interesovanje za kredite bude veliko. Mjere Vlade Srbije za preva-zilaženje posljedica ekonomske krize trebalo bi da omoguće 122 milijarde dinara kredita za privredu i kupovinu robe proizvedene u Srbiji.

KRIZA STIGLA DO DUBAIJA

Kriza je stigla i u najveći šoping centar na svijetu i, mnogi bi rekli, hram neobuzdanog kapitalizma - Dubai, piše Guardian. Šestogodišnji rast, koji je pustinjski pijesak pretvorio u blještavu metropolu, gotov je, konstatira Guardian, a kriza je ozbiljno počela da narušava živote nekoliko stotina hiljada zapadnjaka koji su očekivali da će se u Dubaiju obogatiti i lagodno živjeti rame uz rame s fudbalerima, glumcima, manekenkama i inim oligarsima.

Tržište nekretnina koje je bilo pokretačka snaga frenetične ekspanzije Dubaija je krahiralo, polovina građevinskih projekata je stala i obode grada, u pustinji, prekrivaju kosturi do pola izgrađenih solitera. U Dubaiju nije neobično vidjeti ferari parkiran pored rolls roycea, ali jeste neobično kada oba u prozorima imaju cedulje na kojima piše: “Prodaje se”.

Butici bilježe pad prometa, noćni klubovi se zatvaraju, ali možda najbolja ilustracija krize su cijene nekretnina u ekskluzivnom naselju Palm Jumeirah - vještačkom otoku koje se u vidu palme širi u Perzijski zaliv - u svega nekoliko mjeseci vrijednost stanova i kuća pala je i do 60 posto, bilježi Guardian.

GASOVOD SJEVERNI TOK BIT ĆE IZGRAĐEN DO 2011. GODINE

Ruski gasovod Sjeverni tok bit će izgra-đen i pušten u rad 2011. godine, kako je i planirano, potvrdio je predsjednik Upravnog odbora Gazproma Aleksej Miler. Sva neophodna istraživanja i usa-glašavanja vezana za gasovod koji će di-rektno povezati Rusiju i Njemačku su završena, a proizvodnja cijevi je počela, izjavio je Miler, naglašavajući da ekolo-ški aspekti neće uticati na rokove njego-vog puštanja u rad. Gasovod je, kazao je Miller, najsavremeniji podmorski cje-vovod u svijetu, prenio je Prajm-Tass.

Predsjednik Gazproma je dao uvje-ravanja da će i rokovi realizacije izgra-dnje gasovoda Južni tok također biti is-punjeni, dodajući da je u toku priprema studije ekonomsko-tehničke opravdano-sti ove maršrute. Podvodna dionica ovoga gasovoda postavit će se po dnu Crnog mora, s tim što je maksimalna dubina oko dva kilometara, a godišnji kapacitet premašivat će 30 milijardi kubnih metara gasa.

“Na taj način možemo u potpunosti podmiriti rastuću tražnju gasa u ovom dijelu Evrope. Rusija je potpisala među-državne sporazume s Bugarskom, Ma-đarskom, Grčkom, a radovi idu prema planu i rokovi zacrtani tim sporazumi-ma bit će ispoštovani” - istakao je Miler.


HRVATSKI TURIZAM U PROBLEMIMA

Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) u Hrvatskoj je predstavio Izvještaj o društvenom razvoju Hrvatske za 2008. godinu – “Dobra klima za promjene: Klimatske promjene i njihove posljedice na društvo i privredu u Hrvatskoj”, koji detaljno navodi neke od trenutnih posljedica klimatske varijabilnosti i potencijalne posljedice klimatskih promjena na određene sektore hrvatske privrede i okoliša te preporučuje Hrvatskoj šta treba učiniti kako bi smanjila utjecaj klimatskih promjena.

Kako bi se izbjegle katastrofalne klimatske promjene, globalne emisije stakleničkih plinova do 2050. moraju se smanjiti za 50 do 85 posto. EU se obavezala smanjiti emisije za 20 posto do 2020. godine, a Hrvatski nivo emisija po glavi stanovnika negdje je između razvijenih zemalja i zemalja u razvoju. Kao takva, Hrvatska bi trebala doprinijeti rješenju problema. U najboljem slučaju, ako bi se provele sve te mjere, ukupno smanjenje emisija u Hrvatskoj za 2020. značilo bi smanjenje štetnih emisija za 30 posto u odnosu na bazni nivo iz 1990. Više od 50 istraživača i saradnika doprinijelo je izradi Izvještaja, koji svjedoči da klima već uveliko određuje razvoj Hrvatske.

Hrvatska bi mogla pokazati i značajnu ranjivost zbog porasta nivoa mora. Delta Neretve, Krka, Vransko jezero pored Biograda, otok Krapanj i brojna druga mjesta mogla bi se suočiti sa značajnim izazovima sredinom ili krajem ovog stoljeća, ako nivo mora poraste za više od pola metra.

PODRAVKA KUPILA ROBNU MARKU BELSAD

Podravka i Droga Kolinska potpisale su u Ljubljani Ugovor o kupoprodaji robne marke Belsad, prema kojem je koprivnička prehrambena kompanija postala vlasnik spomenute marke voćnih namaza, saopćeno je iz te kompanije.

Pod robnom markom Belsad prodaju se marmelade i džemovi, a od 2006. godine Podravka za Droga Kolinsku radi uslužnu proizvodnju spomenutog asortimana. Inače, Podravkine prerađevine od voća prisutne su na tržištima Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije.

Kupovinom marke Belsad Podravka će proširiti asortiman prerađevina od voća na tržištu Slovenije i jačati svoju tržišnu poziciju. Početak prodaje proizvoda pod tom markom Podravka očekuje u aprilu ove godine. Podravka je jedna od vodećih prehrambenih kompanija u regiji jugoistočne, srednje i istočne Evrope. Najznačajnije Podravkine robne marke su Vegeta, Podravka juhe, Lino, Čokolino, Dolcela, Fini-Mini, Studena, Studenac, Lero.

GRUPA G7 PROTIV PROTEKCIONIZMA

Ministri finansija G7, grupe najbogatijih zemalja svijeta, u Rimu su sezaložili za stabilizaciju svjetske privrede i finansijskih tržišta i odbaciliprotekcionizam kao način zaštite pojedinačnih ekonomija. Najavili su saradnju u nastojanjima da svijet prevlada najgoru finansijsku krizu uposljednjih pola stoljeća, objavile su agencije.

Zajednički smo poduzeli vanredne mjere kako bismo odgovorili na te izazove i garantujemo međusobnu saradnju uz primjenu cjelokupne palete političkih sredstava, kako bismo potaknuli privredni rast i ojačali finansijski sistem. Stabilizacija svjetske privrede i finansijskih tržištaostaje naš najviši prioritet, kaže se u zajedničkoj izjavi prihvaćenoj nakon dvodnevnog sastanka ministara finansija i guvernera centralnih banaka zemalja iz grupe G7 (SAD, Japan, Njemačka, VelikaBritanija, Francuska, Italija i Kanada).

Kako bi se ostvario novi privredni zamah, mjere trebaju uključiti mješavinu troškova i fiskalnih poteza da bi se otvarala novaradna mjesta i poduprle zemlje u razvoju koje su najteže pogođene krizom, tako da najsiromašniji dio svijeta u konačnici ne bude i najveći gubitnik.

Ministri podsjećaju kako mjere budžetske politike za suzbijanje krize moraju biti brzo provedene, konkretne, privremene i suvisle. Ministri drže kako se ne smije popustiti zahtjevima za protekcionizmom, pa su se SAD zbog kampanje “Kupujmo američko” (Buy American) i Francuska zbog novčane pomoći automobilskom sektoru našle na udaru kritika. Upozorava se kako će protekcionizam, kojim se štiti nacionalna ekonomija, samo potkopati globalni napredak.


AKTIVNOSTI KOMORE

U februaru je održana Skupština Grupacije proizvođača, prerađivača i prometnika ribe i ribljih prerađevina. Na Skupštini je prof. dr. Adnan Jažić sa Veterinarskog fakulteta Sarajevo prezentirao stanje, problematiku i perspektive u akvakulturi BiH. O izvozu ribe, iskustvima i problemima sa kojima se susreću izvoznici, Skupštinu je upoznao Vladimir Marjanović iz Tropik Ribarstva Banja Luka, dok je Dževad Handžar iz firme Laks Mostar iznio koja su sve davanja sa nivoa države, entiteta i razni nivoi u FBiH, koja opterećuju proizvođače kako u ribarstvu tako i u drugim granama poljoprivrede.

Na Skupštini je izbran Odbor Grupacije za naredne četiri godine u sastavu:

1. Almir Bašanović, predsjednik „Riz-Krajina“ Bihać2. Frane Žuvela, dopredsjednik „ Žuvela“ Stolac3. Lazo Marčetić, potpredsjednik „Saničani“ Prijedor4. Dragana Radošević, član Odbora „Tropik“ Banja Luka5. Sanel Šarić, član Odbora „Norfish“ Mostar6. Dževad Handžar, član Odbora „Laks“ Mostar7. Drago Čirić, član Odbora „Sirena fiš“ Srbac8. Drago Krmek, član Odbora „Ankora“ Neum9. Veselko Čolak, član Odbora „Salmon“ Ljubuški

Nakon izbora novoizabrani predsjednik Almir Bašanović je iznio program rada za 2009. godinu.

Izabran novi Odbor Grupacije proizvođača, prerađivača i prometnika ribe i ribljih prerađevina

Vanjskotrgovinska komora BiH je jedna od najstarijih institucija u Bosni i Hercegovini. Ove godine proslavit će 100. obljetnicu. Na-čin organiziranja privrednika tokom dugog niza godina se mijenjao, ali je suština ostajala ista - pružanje kvalitetnih usluga svojim članicama, što će uskoro biti potvrđeno i uvođenjem ISO standarda. Nedavno je u VTK BiH izvršena rotacija na mjestu predsjednika. Komorom će u narednom periodu upravljati Mahir Hadžiahmetović, koji u razgovoru za Infokom ističe kako će mu poboljšanje poslovne ko-munikacije s nadležnim vlada-ma biti jedan od prioriteta u radu.

Vanjskotrgovinska komora BiH u ovoj godini proslavit će vrije-dan jubilej – 100 godina djelo-

vanja i rada. Rijetko koja institucija može se pohvaliti time. Sve je počelo 1909. godine, kada je u periodu Austro-ugar-ske monarhije formirana Trgovinsko-obrtnička komora. Bila je to inicijalna ideja za formiranje udruženja privre-dnika, obrtnika i trgovaca koji su željeli imati zajedničke poslovne stavove, pri-vredne nastupe i koordinaciju s posto-jećom vlašću. Povodom obilježavanja jubileja 100 godina od utemeljenja ko-morskog sistema BiH, koji je u navede-nom periodu pretrpio čak šest organi-zacionih promjena, Vanjskotrgovinska komora BiH će izdati posebnu mono-grafiju. Od izuzetnog značaja je činjeni-

Razgovarala: Elvira Ahmetović


INTERVJU: Mahir Hadžiahmetović, predsjednik VTK BiH

Privrednici se moraju educirati o

EVROPSKIM PERSPEKTIVAMA

ca da, uprkos svih strukturalnih pro-mjena, pa i u turbulentnim vremenima, komorski sistem u BiH bilježi kontinu-iran rad.

Inače, VTK BiH je jedina institu-cija na nivou BiH koja okuplja sve pri-vrednike i sukcesor je Privredne komo-re BiH, koja je kao takva radila samo-stalno u okviru bivše SFR Jugoslavije.

“2002. godine definisani su ciljevii zadaci koje VTK BiH treba ispunjava-ti, što je definisano Zakonom o Vanj-skotrgovinskoj komori BiH, Statutu i samoj koncepciji djelatnosti VTK BiH, koja je primarno orijentisana na odno-se sa drugim zemljama. To je veoma bi-tno, jer svi procesi koji idu u pravcu in-tegrisanja vode ka tome da se sve trgo-vinske barijere jednostavno uklone, da

se formira slobodno regionalno i evro-psko tržište, te da se pomogne privre-dnicima da lakše izađu u svijet“ - kaže u razgovoru za Infokom Mahir Hadži-ahmetović, predsjednik VTK BiH.

Naglašava da je primaran zadatak komore da pomaže svim svojim člani-cama u tom procesu. U tom kontekstu, obilježavajući 100. godišnjicu nastojat će se spomenuti svi učesnici koji su dali svoj doprinos u radu Komore.

Problematika finansiranja

Zakonom o VTK BiH Parlamentarna skupština BiH je donijela odluku da se Komora finansira iz nekoliko izvora.Prvi izvor je obaveza izdvajanja jednog promila na vrijednost uvezene robe i to

uglavnom robe koja je trgovačkog ka-raktera, dakle ne na opremu, ne na ma-šine, ne na repromaterijal. VTK BiH nije željela da optereti proizvodnju i in-vesticije u opremu, nego samo one robe koje imaju trgovački karakter.

VTK BiH je neprofitna nevladinaasocijacija privrednika, privredno samo-stalna. Ona faktički sav novac vraća pri-vredi putem svojih usluga i u materijal-nom smislu putem sponzorstva i po-moći kod nastupa na svjetskim izložba-ma, stranim tržištima, prijema delega-cije, posjeta sajmovima. U suštini, ono što se ostvari kao prihod, na određeni način se vrati privredi. Iako je to tako, članice ne plaćaju redovno članarinu.

“Imamo jednu kategoriju članica koja je ozbiljna i koja redovno plaća i drugu kategoriju koja se djelimično oglu-šuje o svoje obaveze, iako joj je to zakon-ska obaveza. Treća kategorija su oni koji žele da koriste naše usluge i koriste ih, a ništa ne plaćaju. Nismo imali u praksi slučajeva da one organizacije koje ne plaćaju članarinu zakonski sankcionira-mo, što ne isključuje da se to neće deša-vati u dogledno vrijeme. Na nivou BiH se treba kreirati sistem koji će stimuli-sati izvoz i destimulisati uvoz. To je je-dan od naših veoma bitnih prioriteta i aktivnosti. Naš Sektor za ekonomske odnose s inozemstvom ima organizaci-oni segment koji se zove BHEPA (Bh. agencija za promociju izvoza). Ta agen-cija je od Vijeća ministara prihvaćena kao zvanična državna agencija koja pro-moviše izvoz“ - kaže Hadžiahmetović.

Sredstva koja VTK prikupi od čla-nica troše se, između ostalog, na izradu raznih publikacija, prezentacija, te na projekte koji bi mogli pomoći našim proizvođačima da svoje proizvode pla-siraju u inozemstvu. Taj važni zadatak realizira se uz pomoć i koordinaciju Ev-ropske komisije. Posebno dobri rezul-tati zabilježeni su u organizovanju na-stupa naših privrednika u inozemstvu, koji se finansiraju isključivo iz sredstavaVTK BiH. Nijedna vlada dosada nije fi-nansijski podržala promociju naše pri-vrede u inozemstvu, iako to rade sve zemlje u svijetu.


“Svi vladini ciljevi trebaju biti ori-jentirani ka poboljšanju ekonomske si-tuacije. Aplicirali smo da se iz budžeta BiH izdvoje makar minimalna sredstva da započemo taj proces. Sva dobijena sredstva ćemo uložiti u promociju na-ših firmi i njihovih proizvoda i uslugakako bismo im našli partnere u svijetu. Naša uloga u tom procesu je veoma značajna, jer većina naših firmi nemaiskustva u nastupu na svjetskim tržišti-ma, nemaju ni dovoljno ljudi, a ni sred-stava za samostalno organiziranje takvih nastupa“ - naglašava Hadžiahmetović.

Posebno bitnim smatra istaći poda-tak da, iako raspolaže skromnim sred-stvima, VTK BiH se izborila za ravno-pravno članstvo u Eurokomori, koja ima 45 članica, što BiH kao zemlji u tranzi-ciji omogućava da može dobiti stručnu pomoć i savjete.

Mnoge zemlje su prošle ovu fazu koju mi sada prolazimo i imaju eksperte koji su prostudirali sve korake koje tre-ba proći na putu ka EU i spremni su nam pomoći u vidu edukacije. VTK BiH jeobnovila članstvo i učestvovat će u radu Asocijacije svjetskih komora (Internaci-onal Chamber of Comerc - ICC). Ova asocijacija je razvila i ima ovlaštenja za privredne arbitražne procese u svijetu. VTK BiH je aktivna i u tzv. Asocijaciji balkanskih zemalja (ABC) u kojoj su članice sve zemlje u regiji. Upravo se organizira značajan sastanak u Tirani na kome će se raspravljati o načinima regionalne saradnje i uklanjanju barije-ra, te posebno o aktuelnoj svjetskoj fi-nansijskoj i ekonomskoj krizi i uticaji-ma na ekonomije zemalja članica. VTK BiH ima i status posmatrača u Asocija-ciji komora islamskih zemalja (40), te aktivnu ulogu u okviru Asocijacije ko-mora zemalja članica CEI (17). Također se uključuje u rad regionalnih inicijativa, kao Jadransko-jonska, EUROMED i dr.

“Istakao bih da imamo razvijen edu-kativni institut. Privrednicima edukaci-jom pomažemo da se lakše uklope u si-stem evropskih standarda. U sklopu aktivnosti instituta aktivno sarađujemo sa institutom WIFI iz Austrije. Sada smo u procesu uvođenja ISO standarda unu-tar same Komore, sa ciljem da naš rad bude organiziran u skladu sa svjetskim standardima. Time očekujemo da ćemo popraviti kvalitet usluga i racionalnije korištenje vremena. Potpisali smo i spo-razum s Evropskom komisijom o uspo-stavljanju Euro info korespondentnog centra (EICC) i već tri godine, koliko traje taj projekat, ostvarujemo vrlo do-

Svakih 16 mjeseci na čelu VTK BiH se vrši rotacija. S obzirom na to da ste ne-davno preuzeli dužnost predsjednika, namjeravate li unijeti neke promjene u radu VTK BiH?

“Želio bih da neke stvari unaprijedim, da u narednom periodu glas Komore, mi-šljenje privrednika putem naših asocijacija kojih imamo 20, kraćim putem dođe do naših vlasti i da se prijedlozi koje mi dajemo uvažavaju. Morat ćemo se izbo-riti da privrednici pojačaju saradnju i s drugim sektorima van komore (bankar-ski sektor, osiguravajuća društva, udruženja poslodavaca, sindikati) i da zajedni-čki nastupamo pred vladama. Trudit ću se da objasnimo da mišljenje privredni-ka može biti samo pomoć. Nemamo javnu raspravu ni o jednom zakonskom pro-jektu, niti se konsultuju eksperti izvan institucija, što mislim da je apsolutno po-trebno, jer nisu sva pamet i znanje koncentirasani u ministarstvima. Imamo ve-liki spektar ljudi koji su u institutima, raznim naučnim ustanovama, privredi, akademskim ustanovama koji žive s predmetnom materijom i razumiju privre-dne probleme bolje od onih koji sjede u ministarstvima i predlažu rješenja. Mi prijedloge već dajemo, ali ću se potruditi da se oni više uvažavaju, te da predsta-vnici vlasti više dolaze u Komoru na sastanke s privrednicima.

Morat ćemo se organizirati i raditi u samoj Komori racionalnije, produktiv-nije i maksimalno stručno. Ekonomska kriza u BiH će nesporno imati negativan efekat i na uvjete u VTK. To će utjecati na racionalno organiziranje i maksimal-nu orijentaciju na stručne i produktivne kadrove. Ići ćemo na redovno praćenje rada svih uposlenih, kako bismo što racionalnije koristili uposlene kadrove. Tre-bat ćemo raditi i na unapređenju organizacije rada te poboljšanju pružanja uslu-ga našim članicama.“

bre rezultate. EICC pomaže da se uspo-stave mostovi između privrednika iz BiH i zemalja EU, proširenih članicama EICC-a. Upravo pregovaramo o produ-žetku ugovara i o novim projektima“ - ističe Mahir Hadžiahmetović, predsje-dnik VTK BiH.

VTK BiH je učestvovala u procesu stvaranja regionalnog tržišta CEFTA,

čijim rezultatima se nije u potpunosti zadovoljno, jer je naše tržište nezaštiće-no i konkurentski nedovoljno osposo-bljeno, a nedostaju i mjere podrške iz-vozu. Kako smatra Hadžiahmetović, naše tržište smo putem CEFTA-e skoro potpuno otvorili, tako da se suočavamo s jakom konkurencijom zemalja potpi-snica. Samim tim naša privreda, koja


nema mjere podsticaja, nema ni zašti-tnih mjera od strane države, u neravno-pravnom je položaju i teško da može konkurisati. To je jedan od glavnih ra-zloga zašto BiH ima ogroman debalans u vanjskotrgovinskoj razmjeni (prošle godine iznosio je oko 10 milijardi KM, op.a.), koji je vrlo zabrinjavajući i iz ugla komore zaslužuje stalni prioritet razmatranja i kreiranje mjera za smanje-nje trgovinskog deficita.

“Nama je potrebna ozbiljna dugoro-čna i kratkoročna strategija koja će dati odgovor na pitanje kako prevazići ovu situaciju. Odgovor treba tražiti u prav-cu stimulisanja domaće proizvodnje, podrške proizvodima iz zemlje u izvo-zu, a istovremeno da pratimo izvoznike koji stimulišu svoje proizvode, jer se stvara nefer konkurencija. Ističem još da se suočavamo i sa necarinskim barijera-ma, jer pojedine zemlje vještački izna-laze razne oblike prepreka radi ospora-vanja ili usporavnja uvoza roba iz BiH,naročito u grupi prehrambenih proiz-voda na način da ne priznaju naše cer-tifikate o kvalitetu ili drže robu jako du-go na granici. Pošto se radi o kvarljivoj robi, privrednici često gube motivaciju za izvozom“ - ističe Hadžiahmetović.

Talas negativne finansijske krize

Bh. ekonomija je veoma slaba u regio-nalnom i evropskom smislu, te ne može-mo izbjeći talas negativne finansijske iekonomske krize. BiH treba baš putem VTK BiH biti aktivan učesnik globalnih dogovora o prevazilaženju krize, te se organizirati za korištenje sredstava koja EU ima namjeru angažirati na našim prostorima. Mi smo tu jedan mali se-gment. Sadašnje najave su vrlo kontro-verzne i pesimistične. Čak i jake ekono-mije kao što su Japan, Kina i Zapadna Evropa trpe jaku recesiju. Mislim da se već koristi i izraz depresija. To je još go-re stanje od recesije, što znači da eko-nomija vrtoglavo pada. Procjena je da je obim kapitala koji je na raspolaganju za ekonomiju, u odnosu na period pred početak ove krize, opao za 40 % u cije-lom svijetu. Ne znači da će se zaustaviti na tome. Još se očekuje da će 2009. go-dina pa čak i 2010. biti u tom negativ-nom trendu. Procjene su da je dosada-šnji negativni efekat krize u svijetu ko-štao oko 50 triliona dolara.

Među našim asocijacijama prvo su na udaru bili građevinari, zatim metalo-prerađivačka industrija, jer opadaju ci-jene proizvoda i zahtjevi za proizvod-

njom. U svijetu desetine hiljada radnika ostaju bez posla, mada kod nas to još nije prisutno u tolikoj mjeri, ali će sva-kako biti krize u zapošljavanju. Očekuje se da će jedan veći broj naših radnika koji rade van BiH, ili koji su dobili de-tašmane, npr. za Njemačku, ostati bez posla.

“Kao jedno od mogućih rješenja ja vidim da se iskoristi ovaj momenat za otvaranje tzv. javnih radova, posebno u infrastrukturi. Cijene radne snage, usluga i materijala su značajno opale. Sada je momenat da se adekvatno an-gažuje i domaći kapital iz depozita pu-tem stimulativnih programa poticaja ulaganja i dogovora sa komercijalnim bankama. BiH kao malo zadužena ze-mlja bi morala ispuniti uvjete da uđe u ambijent mogućih namjenskih zaduže-

nja. Za ovaj proces je neophodno imati referentne finansijske i makroekonom-ske eksperte uključene u kompleksnu pripremu adekvatne i stimulativne za-konske podloge za njihovu implemen-taciju. Tu je i najveći problem, jer se stručnjaci adekvatno ne uključuju.

Naveo bih primjer Hrvatske koja je 20 puta više zadužena nego BiH, ali je ipak uzimala kredite kako bi podigla infrastrukturu na evropski nivo, što bi trebalo poboljšati strana ulaganja, naro-čito u turizmu. U tom smislu VTK BiH će nastojati da da svoj doprinos, kao i da svakog privrednika educiramo o ev-ropskim perspektivama“ - kaže Hadži-ahmetović na kraju razgovora.


TEMA

Koordinirana akcija entiteta može skratiti krizu u BiH

Piše: Duda Adžović

Premijer FBiH Nedžad Branković iskazao je spremnost Vlade da se, bez obzira na prepreke i teškoće, radi na realizaciji programa mjera za ublažavanje posljedica krize, jer program nema alternative. On je kazao da su ministarstva dobila konkretne zadaće i da se prati njihova realizacija. Vlada RS izdvojit će ove godine 300 miliona KM u okviru mjera za ublažavanje negativnih efekata svjetske ekonomske krize koje će u oblasti javne potrošnje biti restriktivne, a u oblasti privrede podsticajne.

Globalna ekonomska kriza je počela uzimati danak i u našoj zemlji, iako su bh. zvaničnici

uvjeravali građane ove zemlje da će kri-zni udar uglavnom poštedjeti BiH. Stručnjaci upozoravaju da je BiH već u recesiji, a jedan od pokazatelja je i dra-stičan pad industrijske proizvodnje u FBiH u januaru 2009. godine, koja je u odnosu na prosječnu mjesečnu proiz-

vodnju iz 2008. godine manja za 19,2 posto, dok je u odnosu na proizvodnju iz decembra 2008. manja za 21,2 posto.

Na vidjelo su počeli da izlaze i po-daci o desetinama hiljada onih koji su dobili otkaze uzrokovane krizom. Pro-fesor na Ekonomskom fakultetu u Sara-jevu Fikret Čaušević, koji već poodavno upozorava na moguće posljedice glo-balne krize, upozorio je kako je bh. trži-šte vezano za EU, jer ako je tamo sma-njena potražnja, onda se mora i ovdje smanjiti proizvodnja u velikim bh. kom-panijama koje su nosioci izvoza kao Arcelor Mittal, Aluminij, Birač, stotina-ma ljudi će biti smanjene plaće, možda će neki biti i otpušteni, to je direktna posljedica globalizacije. Na svakom ko-raku vidljivo je i bit će sve vidljivije sma-njenje ekonomske aktivnost u BiH.

Zavrnuli rukave

Entitetske vlade sada su ozbiljno shva-tile situaciju i zavrnule su rukave. Čla-novi Ekonomsko-socijalnog vijeća (ESV) za teritoriju Federacije BiH po-ručili su da podrška firmama koje bi mogle biti pogođene globalnom krizom i obezbjeđenje svježeg kapitala trebaju biti prioritet kratkoročnih mjera opera-tivnog plana aktivnosti na ublažavnju posljedica krize. Predsjedavajući Eko-nomsko-socijalnog vijeća FBiH Božidar Matić ocijenio je da će Vlada FBiH ve-oma teško doći do svježeg kapitala, ali da se na sve načine mora održati nivo zaposlenosti u ovom entitetu.

To vijeće je krajem februara raspra-vljalo o Operativnom planu za imple-mentaciju Socijalnog sporazuma 2009-

I naša zemlja ušla u recesiju


2010. i Programa mjera za ublažavanje posljedice globalne ekonomske krize. Tim planom definirani su zadaci, nosi-oci i rokovi izvršenja u prvom tromje-sečju ove godine, a predviđene mjere i zadaci među ostalim imaju cilj pobolj-šanje poslovnog ambijenta i jačanje efi-kasnosti institucija sistema.

Poslodavci su kao prioritete izdvojili rasterećenje i pomoć privredi, ukidanje parafiskalnih nameta i istakli pitanje dase definiše na koji način se namjeravapovećati kapital Razvojne banke Fede-racije BiH. Delegacija sindikata očekuje da se konačno počnu provoditi mjere i to u punom obimu kako je definiranoprogramom jer firme, kako su istakli,već imaju teškoće u nastojanjima da sa-čuvaju zaposlenost i standard radnika.

Premijer Federacije BiH Nedžad Branković iskazao je spremnost Vlade da se, bez obzira na prepreke i teškoće, radi na realizaciji programa mjera za ublažavanje posljedica krize jer program nema alternative. On je kazao da su mi-nistarstva dobila konkretne zadaće i da se prati njihova realizacija.

Ekonomsko-socijalno vijeće je po-držalo prijedlog federalnog premijera da se formira uži kolegij tog vijeća radi efikasnijeg rada. Predviđeno je da se nakolegiju svake sedmice razmatraju akti-vnosti ministarstava, kao i stanje u odre-đenim segmentima privrede, te disku-tuju i dorađuju rješenja, a prvi kolegij trebao bi biti održan već iduće sedmice.

Razgovor s izvoznicima

Premijer Branković, sa resornim mini-strima Vahidom Hećom, Desnicom Ra-divojevićem i Damirom Ljubićem, odr-žao je sastanak i o problemima koji utiču na izvoz i ukupan privredni razvoj i ra-zgovarao sa predstavnicima izvozno ori-jentiranih kompanija: Aluminij, Volks-wagen (Sarajevo), Energoinvest, Arcelor

Mittal, Fabrika duhana Sarajevo, Bosna-lijek, Feal, Global Ispat koksna indu-strija, Prevent Cutting, TMD, Borac i Standard.

Brankoviće je ocijenio da je cilj dija-loga i saradnje Vlade Federacije sa pred-stavnicima najvećih izvoznika da se za-jednički stvara ambijent koji će omogu-ćiti postepeno povećanje izvoza i veću supstituciju uvoza domaćom proizvo-dnjom te da se privredi stvori bolji ambi-jent za razvoj i dodatno zapošljavanje.

Predstavnici naših najvećih izvozni-ka upoznali su članove Vlade FBiH sa ostvarenim izvoznim rezultatima, ali i brojnim problemima čijim bi rješavanjem ti rezultati bili najmanje udvostručeni. Prema njihovim riječima, u daljem ra-zvoju sputavaju ih slični problemi (ras-cjepkanost elektroenergetskog sistema uz visoku cijenu električne energije u proizvodnji, nedorečeni i različiti propi-si i komplikovane procedure kod izvoza, poreska i carinska politika, plaćanje po-reza na repromaterijal koji se koristi za izvoznu proizvodnju, plaćanje dažbina na opremu i mašine koje se koriste za izvoz, nekontrolisan uvoz nekvalitetne robe, slab inspekcijski i granični nadzor, neizgrađena infrastruktura i tako dalje).

Ocijenjeno je kako bi se postepenim uklanjanjem barijera koje izvoznicima i proizvođačima općenito otežavaju rad i limitiraju proizvodnju za izvoz, stanje znatno promijenilo u korist jačeg privre-dnog razvoja i ostvarenja ciljeva Vlade FBiH za smanjenje uvoza i povećanje izvoza. Naglašeno je da će predstavnici ovih kompanija, zajedno sa resornim mi-nistarstvima, učestvovati u konkretnoj razradi zadataka na uklanjanju evidenti-ranih problema. Ovakvi kontakti vla-dinih resora sa privrednicima u nare-dnom periodu će biti stalni, a susreti po-put današnjeg barem tromjesečni što, prema ocjeni učesnika i današnjeg sasta-nka, unosi ohrabrujuće tonove u pogle-du brže promjene sadašnjeg stanja.

I u Republici Srpskoj su u toku akti-vnosti koje bi trebale rezultirati ublaža-vanjem posljedica svjetske ekonomske i finansijske krize. Narodna skupština RSje usvojila krajem februara informaciju o mjerama za ublažavanje negativnih efekata ekonomske krize, doduše, uz brojna negodovanja poslanika iz opozi-cije. Vlada RS izdvojit će ove godine 300 miliona KM u okviru mjera za ublažava-nje negativnih efekata svjetske ekonom-ske krize koje će u oblasti javne potro-šnje biti restriktivne, a u oblasti privrede podsticajne.

Restriktivne mjere u oblasti javne potrošnje fokusirane su na smanjenje svih troškova u 2009. godini, odnosno plaća rukovodilaca, troškova kancelarij-skog materijala, nabavke i održavanja vozila, racionalizaciju zapošljavanja u administraciji uz poboljšanje efikasnostirada i neprioritetnih ulaganja, ističe se u dokumentu Vlade RS, koji je usvojen na posebnoj sjednici Narodne skupštine RS.

Poboljšanje likvidnosti

U privredi je akcenat stavljen na mjere za poboljšanje likvidnosti, razvoja i do-datnog zapošljavanja, povećanje doma-će tražnje kroz javne investicije, realiza-ciju investicija iz Razvojnog programa RS putem Investiciono-razvojne banke (IRB), investicija u elektroenergetski sektor, saobraćaj i ostalu infrastrukturu, povećanja inovativnih kapaciteta i kon-kurentnih sposobnosti preduzeća.

Ukupno planirani iznos podsticaj-nih mjera u 2009. godini iznosi 300 mi-liona KM, od čega je za početne poslo-vne aktivnosti predviđen utrošak 4,3 miliona, za mikrobiznis u poljoprivredi 7,7, za poljoprivredu 32,6, poduzetnike i preduzeća 94,9, turizam i ruralni ra-zvoj 3,3, stambeni dio 46,6, jedinice lo-kalne samouprave 24,9 i plasmane u hartije od vrijednosti 85,7 miliona KM.

Veliki značaj za ublažavanje negati-vnih efekata svjetske ekonomske krize predstavlja aktiviranje kapaciteta za preradu nafte Rafinerije nafte B. Brod iRafinerije ulja Modriča, naglašava se udokumentu Vlade RS.

Poseban značaj je u pogledu snabdi-jevanja tržišta, zapošljavanja radnika i upošljavanje drugih privrednih subje-kata vezanih za rad ovih kapaciteta, ni-žih cijena i značajnog iznosa dodatnih budžetskih prihoda. U vladinom doku-mentu se navodi i da efekti preduzetih mjera treba da obezbijede kontinuitet u rastu bruto domaćeg proizvoda, što po-drazumijeva i rast prihoda stanovni-štva, te obezbjeđenje zaštite najugrože-nijih slojeva stanovništva.

Restriktivna politika javne potro-šnje podrazumijeva da ukupna javna potrošnja u 2009. godini treba biti zadr-žana u planiranom nivou do 40 posto bruto društvenog proizvoda i njen rast mora da prati produktivnost rada u privredi.

Plaće budžetskih korisnika u 2009. godini ostaju na nivou iz 2008. godine, osim za osnovno i srednje obrazovanje, a jedna od restriktivnih mjera podrazu-


Vlada RS na raspolaganju ima milijardu maraka

Prema riječima premijera RS Milorada Dodika, socijalna sigurnost stanovništva prioritet je Vlade RS u uslovima uticaja globalne krize.

“U uslovima globalne krize neće se smanjivati utvrđena prava građana u RS, odnosno neće doći do smanjivanja plata i penzija u RS” - istakao je Dodik, obrazlažući poslanicima Narodne skupštine RS informaciju o mjerama Vlade RS.

Dodik je rekao da RS nije u krizi i recesiji, ali da ima jasan plan mjera u uslovima uticaja globalne krize, koji je usmjeren na jačanje ekonomije tog entiteta i otpornosti na negativne vanjske uticaje.

“RS mora primijeniti svoju strategiju, čiju osnovu čine dvije osnovne mjere koje se odnose na stimuliranje i podržavanje domaće proizvodnje za izvoz. Vlada RS trenutno ima na raspolaganju milijardu KM sredstava iz Razvojnog programa RS i u budžetu RS predviđenim za razvoj” - precizirao je Dodik, ističući da su ova sredstva jedina realna šansa RS.

Premijer RS Milorad Dodik rekao je da Vlada predloženim mjerama želi da ostvari povećanje proizvodnje za izvoz i supstituciju, povećanje likvidnosti banaka i preduzeća, podsticaj izvoza i privlačenje stranih investicija u infrastrukturne projekte i u oblasti energetike u RS.

On je obavijestio poslanike da je Vlada RS ušla u pregovore sa mađarskom Elektroprivredom o Rudniku Miljevina i da će uskoro biti sklopljen aranžman, koji podrazumijeva prodaju ove firme i davanje koncesija za izgradnju termoelektrane.Milorad Dodik je rekao da će Vlada RS u narednom periodu u oblasti elektroenergetskog sektora pregovarati o mogućoj saradnji sa državnim kompanijama iz Njemačke, Rusije, Italije i Grčke.

mijeva i zabranu nabavki vozila u 2009. godini, osim uz posebno odobrenje Vlade.

Šef Misije Svjetske banke u BiH Marko Mantovaneli upozorio je krajem februara da će entiteti u BiH podjedna-ko biti pogođeni ekonomskom krizom i poručio da Federacija BiH i Republika Srpska moraju koordinirati aktivnosti na ublažavanju njenih posljedica. Man-tovaneli je izrazio očekivanje da bi eko-nomski rast u BiH mogao biti oko 1,5 do 1,9 posto, umjesto prošlogodišnjih 6,8 posto i naglasio da će kriza dovesti i do smanjenja prihoda za vlade. I on

je istakao da će se posljedice globalne ekonomske krize na BiH odraziti gubi-tkom radnih mjesta, smanjenjem inve-stiticija, što podrazumijeva manje no-vih radnih mjesta, a industriji će se pe-riod za plaćanje produžiti na tri mjese-ca, što će uzrokovati probleme s likvi-dnošću.

Prema njegovim riječima, mjere za ublažavanje posljedica krize, koje pre-duzimaju oba entiteta, individualno imaju smisla, ali zabrinjava to da li će te akcije biti dobro koordinirane.

“Treba što je moguće više koordina-cije, ali to nismo vidjeli. Napravili smo

prezentaciju za Fiskalno vijeće BiH i poslali poruku da BiH ima bolju situa-ciju nego drugi, jer bankarski sektor nije pogođen. Ako ne bude koordinira-ne akcije, ovdje kriza može trajati duže nego u drugim zemljama” - upozorio je Mantovaneli.

Govoreći o podjednakoj ugroženo-sti od globalne krize oba entiteta, Man-tovaneli je istakao da je osnovna razlika u tome što Federacija BiH ima tešku fiskalnu situaciju i manje prostora zamanevar, a djelimično i zbog socijalnih davanja.


Globalna ekonomska kriza i strah od njenih posljedica stigli su i u našu zemlju. Vodeći financijski

stručnjaci smatraju pravim čudom, ne činjenicu da se ekonomski rast usporio, nego da ga uopće ima. Stručnjaci upo-zoravaju da bi zemlje Istočne Europe mo-gle platiti najveći ceh, mada nisu imale nikakvog izravnog utjecaja na pojavu recesije. Procjenjuje se da će val tih ne-gativnih procesa pogoditi i BiH, što će se očitovati u smanjenju bruto nacional-nog dohotka i izvoza, povećanju stope nezaposlenosti, a da se on već osjeti, po-kazuje i smanjenje industrijske proizvo-dnje za oko 20% u siječnju 2009. godine. Pored posljedica koje se očekuju na pla-nu gospodarstva, one se očekuju i kada je riječ o promjenama potrošačkih na-vika građana BiH. GfK BiH - Centar za istraživanje tržišta je krajem 2008. pro-veo istraživanje u kojem su građani BiH pitani planiraju li smanjiti kućne izdatke određenih kategorija u narednih šest mjeseci kako bi se suočili s nadolazećom krizom.

Građani stežu kaiš

krepanca je razumljiva. Vidljive su i ra-zlike između ruralnih i urbanih sredina (21% spram 29%), što također ne iz-nenađuje, jer se kućanstva u ruralnim sredinama uglavnom griju na čvrsto go-rivo, koje je znatno jeftinije od plina ilistruje, koji su pak dominantni energenti u urbanim sredinama. Na režijama će više štedjeti višečlane obitelji, u prvome redu one sa troje i više djece (njih 55%), naspram obitelji sa manjim brojem djece (oko 25%).

Izdaci za cigarete treći su u navođe-nju i na njima planira uštedjeti oko 24% kućanstava u našoj zemlji. Ako se tome doda i planirano poskupljenje duhanskih proizvoda, moguće je očekivati porast broja građana koji su spremni smanjiti ili čak prekinuti s konzumacijom cigare-ta. Uštedjeti se može i na večernjim izla-scima u kafiće, klubove, restorane i sli-čno, kao i na onim dnevnim izlascima na kavu ili pauzu za ručak, tako misli oko jedne petine građana.

Istraživanje GfK BiH pokazuje da bi moglo doći i do smanjenja korištenja au-

ISRTRAŽIVANJA: Utjecaj recesije na bh. građane

Kresanje troškova

Građani BiH, u želji da se odupru sve iz-vjesnijoj ekonomskoj krizi, na prvo mje-sto svoje liste za rezanje troškova kućnog budžeta stavljaju troškove telefoniranja u fiksnoj i mobilnoj telefoniji. Mada su ne-izostavan i prilično skup pratilac naših života, ovi su se izdaci u percepciji nešto više od jedne četvrtine građana (26%) pokazali kao stavka čijom se restrikcijom u narednom periodu mogu znatno sma-njiti troškovi. Ovoj mjeri štednje su ne-što više skloni građani u FBiH (28%) u odnosu na one iz RS (23%).

Režije na koje se može utjecati, poput troškova za plin, struju i vodu, su sljedeća najčešća kategorija na kojoj bh. kućan-stva u sljedećih šest mjeseci najviše plani-raju uštedjeti. Kada je u pitanju ova vrsta uštede, nju ponajprije planiraju provesti građani FBiH, a nešto rjeđe oni koji žive u RS (28% naspram 19%). S obzirom na činjenicu da u RS uglavnom nema grija-nja na plin, koje najčešće predstavlja naj-veću stavku režija za kućanstvo, ova dis-

Kako bi se suočili s globalnom ekonomskom krizom, prvo na čemu najveći broj građana BiH planira rezati svoje kućanske troškove su oni za telefon i mobitel (26%), potom slijede troškovi režija, što uključuje smanjenje izdataka za struju, vodu, plin (25%), a na trećem mjestu su troškovi za cigarete (24%). U narednih šest mjese-ci građani BiH će vjerojatno manje putovati (23%), trošiti na večernje izlaske (22%), a planiraju i manje koristiti automobil (21%), pokazuje istraživanje GfK BH – Centra za istraživanje tržišta.


� � � � � � � � � �

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

� �

��

tomobila, odnosno smanjenja izdataka za gorivo, o čemu razmišlja oko 20% gra-đana, u prvome redu oni iz mnogočla-nih obitelji, gdje je taj postotak nešto ve-ći. Igre na sreću (bingo, loto, kladionica) su za oko 40% obitelji sa troje i više djece kategorija troškova za koju planiraju sma-njiti svoje izdatke, što važi i za putovanja i godišnje odmore. U cjelini gledajući, 23% kućanstava namjerava smanjiti tro-škove putovanja i godišnjih odmora, a 21% ih ima namjeru manje trošiti na ra-znorazne igre na sreću.

Odricanje od auta, novina, kina, pozorišta…

U prvoj polovici 2009. godine 18% bh. kućanstava namjerava uštedjeti na izda-cima za odjevne predmete i kupovini trajnih dobara za kućanstvo (bijela tehni-ka i sl.) i to u nešto većem postotku u FBiH i u urbanim sredinama. Rezanje budžeta za kupovinu namještaja i kućan-skih aparata planira više od jedne trećine obitelji sa troje i više djece.

Racionalizacija potrošnje ogledat će se i u smanjenju izdataka za dnevne no-vine i časopise (13%), s tim da obitelji sa dvoje i više djece u većoj mjeri planiraju uštedjeti na taj način, nego one sa manje članova. Približno isti broj kućanstava, neovisno o socijalnom statusu i veličini obitelji, namjerava smanjiti izdatke za re-kreaciju i razne hobije. Samo kućanstva sa najvišim prihodima, u nešto manjem postotku namjeravaju rezati troškove za ove stavke, što je i očekivano, jer one na određeni način odražavaju njihov socijalni status (skijanje, tenis, golf).

Skoro svako peto kućanstvo u BiH namjerava uštedjeti na troškovima koje su do sada izdvajali za koncerte, odlazak u kino, odnosno za kulturna događanja uopće. Približno jednak postotak njih namjerava smanjiti izdatke koje su do sada davali za frizera, manikiru, wellness centre i slične usluge, kako bi se suočili sa općom recesijom.

Među stavkama na kojima se namje-

rava najmanje štedjeti nalaze se izdaci za hranu. Preciznije, samo oko 6% kućan-stava namjerava uštedjeti na ovaj način. Zanimljivo, prema jednom drugom is-traživanju koje je provela Agencije za statistiku BiH, troškovi za hranu predsta-vljaju najveću pojedinačnu stavku tro-škova prosječne bh. obitelji. To nam mo-žda ponajprije govori da prostor za šte-dnju, kada su u pitanju izdaci za hranu, nije tako velik. S druge strane, ovaj poda-tak govori i to da su u kriznim vremeni-ma naši sugrađani najmanje spremni odreći se kvalitetne prehrane. Slična is-traživanja o promjenama potrošačkih navika usljed recesije provedena su od strane GfK i u drugim zemljama. Primje-rice, u Austriji i Njemačkoj su pokazala da u tim zemljama oko 10% tamošnjih kućanstava namjerava u sljedećih neko-liko mjeseci imati manje izdatke kad je hrana u pitanju. Stručnjaci iz GfK Group, međutim, smatraju da ekonomski gleda-no, ta skupina proizvoda za razliku od nekih drugih (neprehrambenih), neće bitnije trpjeti efekte krize. Jedan od ra-

zloga tome je taj da se krajnji korisnik najprije odriče onoga do čega mu i nije toliko stalo, a hrana to svakako nije. Drugi razlog je i efekt učahurenja, odno-sno veći dio građana će manje izlaziti, tj. više ostajati između svoja četiri zida, i time će reducirati troškove koje onda mogu prebaciti na druge, primarnije po-trebe.

Bogati ne mijenjaju navike

Da je ekonomska kriza zaista tu, pokazu-je i podatak da je korištenje kreditnih kartica u siječnju 2009. zabilježilo drasti-čan pad u odnosu na isti mjesec prošle godine. Nasuprot mišljenju političara, koji na sve načine pokušavaju da mini-miziraju krizu, ovaj podatak je prilično nedvosmislen pokazatelj i govori o sve većem prodiranju recesije u naše domo-ve. Razlog za zabrinutost predstavlja i pojava deflacije, koja na prvi pogled idepotrošačima na ruku, jer znači smanje-nje cijena određenih proizvoda, ali du-goročno vodi do povećanja nezaposle-nosti i kraha burze. Bilo kako bilo, global-na kriza ili ne, interesantno je da oko 40% bh. kućanstava, prema istraživanju GfK BH, ne namjerava mijenjati svoje potrošačke navike u sljedećih šest mjese-ci, odnosno ne planira štedjeti rezanjem troškova kućnoga proračuna. Ako ima-mo u vidu da je to izjavilo čak 60% ku-ćanstava sa najnižim primanjima, name-će se zaključak da je ključni razlog za to taj što ti ljudi ne vide na čemu bi uopće mogli uštedjeti. Isto tako nije isključeno da među onima koji nemaju namjeru štedjeti ima i onih koji su optimisti, koji su uvjereni da kriza neće u tolikoj mjeri pogoditi BiH ili onih koji naprosto ne žele promijeniti svoj način života sve dokle god to mogu.

Za zdravlje tek jedan posto kućnog budžeta

Na samome začelju liste onoga na čemu bh. kućanstva planiraju uštedjeti, kako bi se oduprli ekonomskoj krizi, nalaze se zdravstvene usluge i edukacija. Ako imamo u vidu da je kod nas sustav zdravstvene zaštite još uvijek takav da ne za-htijeva, za veći dio usluga, plaćanje punih troškova koji su na Zapadu enormno visoki, te ako imamo na umu i činjenicu da je za većinu ljudi zdravlje ipak naj-važnije, ne treba ni očekivati da će građani BiH štedjeti na izdacima za lijekove ili usluge liječenja, ukoliko im one zatrebaju. Izdvajanja za obrazovanje su u na-šoj zemlji ionako vrlo mala, procjenjuju se na tek oko jedan posto kućnoga bu-džeta prosječnog bh. kućanstva, te stoga tu prostora za manevriranje gotovo da i nema.


TEMA

Poslovni forum Bosna i Hercegovi-na – Republika Srbija, naziv je sku-pa koji se 4. marta održao u Beo-

gradu, a koji je u sali Privredne komore Srbije okupio više stotina privrednika i direktora javnih preduzeća i kompanija dvije zemlje. Zahvaljujući Vanjskotrgo-vinskoj komori BiH, odnosno Agenciji za promociju izvoza BiH (BHEPA) pri VTK BiH, koji su u saradnji sa Privrednom komorom Srbije organizirali poslovni forum, ovom značajnom skupu privre-dnika samo iz naše zemlje prisustvovalo je više od sto predstavnika privrednih subjekata. Sektorska saradnja

Potpredsjednik Privredne komore Srbije Mihailo Vesović istakao je kako je pri-vredna saradnja između BiH i Srbije izuzetno dobra, te da postoji niz mogu-ćnosti da se ona u narednom periodu unaprijedi. Naveo je kako se to može desiti posebno putem implementacije Sporazuma o uspostavi zone slobodne trgovine (CEFTA) koji je ocijenio najzna-čajnijim dokumentom u regiji. Investi-cije Republike Srbije u BiH u proteklom periodu, kako je naveo potpredsjednik Privredne komore te zemlje, iznosile su 800 miliona eura, dok je u isto vrijeme

BiH u Srbiju investirala 100 miliona eu-ra. Samo u prošloj godini, naveo je Ve-sović, ostvarena je robna razmjena iz-među dvije zemlje u visini od preko 1,9 milijardi eura. Izvoz iz Srbije u našu ze-mlju iznosio je 1,3 milijarde, dok je uvoz iz BiH bio u visini od 630 miliona.

„Postoji mogućnost unapređenja odnosa između dvije zemlje, posebno u povećanju obima saradnje u oblasti in-dustrije, poljoprivrede, energetike, sao-braćaja, rudarstva i građevinarstva. Sto-ga se poslovna saradnja treba posebno usmjeriti na razvijanje sektorske aktiv-nosti. Treba unaprijediti i odnose kroz zajednički nastup na tržištima trećih ze-malja, posebno ruskom“ – naglasio je Vesović.

Kao važnog partnera vladama naveo je korištenje mogućnosti instrumenta pretpristupne pomoći (IPA fondova) Ev-ropske unije kroz realizaciju zajedničkih projekata.

Pokrivenost uvoza i izvoza

Predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Mahir Hažiahmetović istakao je kako je naša zemlja od primjene Spora-zuma CEFTA očekivala poboljšanje po-ložaja vanjskotrgovinske razmjene u smislu ublažavanja negativnih trendova deficita, ali kako se nakon godinu dana primjene tog sporazuma može reći da „nade nisu u potpunosti ispunjene, jer su nastavljeni raniji trendovi“.

Hadžiahmetović se osvrnuo i na sta-nje u Bosni i Hercegovini nakon potpi-sivanja Sporazuma o stabilizaciji i pri-druživanju (SSP) između naše zemlje i EU, odnosno nakon 1. jula 2008. godine, kada su njegove privremene odredbe stupile na snagu.

„U toku 2008. godine došlo je do po-većanja trgovinske razmjene sa svim ze-mljama osim Albanije. Zabilježen je rast izvoza od 17,2 posto (1,27 miliona eura), ali i uvoza od 16,6 posto (3,68 miliona eura). Tako je evidentiran ukupni deficit u iznosu od 1,13 milijardi. Najveći tr-govinski deficit ostvaren je sa Hrvatskom u iznosu od 830 miliona eura. Iako je robna razmjena sa Srbijom nešto povolj-nija, jer deficit iznosi 400 miliona eura, ne možemo biti zadovoljni nivoom iz-voza u tu državu. Iz Srbije dominira uvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, dok se u tu zemlju uglavnom izvoze robe kao što su rude, bazna ulja i maziva. BiH ima ostvaren suficit jedi-no sa Crnom Gorom i Kosovom“ – na-glasio je Hadžiahmetović.

Srbija je, inače, drugi partner BiH prema izvozu, dok se u isto vrijeme u oblasti uvoza nalazi na trećem mjestu vanjskotrgovinske razmjene sa inostran-stvom.

Predsjednik Vanjskotrgovinske ko-more BiH naglasio je posebno važnim da je ipak, i pored i dalje izraženog defi-cita vanjskotrgovinske razmjene naše zemlje, pozitivno to što je nivo pokrive-

Postoji dovoljno prostora za unapređenje privredne saradnje

Izvještava: Almir Terzić

Održan Poslovni forum Bosna i Hercegovina – Republika Srbija

Kao oblasti u kojima ima prostora za daljnji razvoj odnosa navedena indu-strije, poljoprivreda, energetika, sao-braćaj, rudarstvo i građevinarstvo.Zajednički nastup na trećim tržištima i korištenje IPA fondova EU mogućnosti potencijalne saradnje.Srbijanska ulaganja u BiH 800 milio-na eura, a naše zemlje u Srbiju 100 miliona.Vanjskotrgovinski deficit sa Srbijom 400 miliona eura.Nužnost rješavanja problema, odno-sno pojednostavljenje carinjenja roba prilikom uvoza u Srbiju.


nosti uvoza i izvoza sa ranijih 29 posto uvećana na 41,2 posto prošle godine.

Kada su u pitanju ulaganja Republi-ke Srbije u BiH, Hadžiahmetović je ista-kao da su se od ukupno 820,8 miliona eura u 78 posto slučajeva odnosila na pri-vatizaciju isključivo jedne kompanije - Telekoma Srpske. Kao prioritete zaje-dničkih ulaganja naveo je prvenstveno energetski sektor, kao i zaštitu okoliša te regionalnu povezanost. Veoma važnim je ocijenio i saradnju Uprave za indire-ktno oporezivanje BiH i Uprave carina Republike Srbije u razmjeni podataka, čime će doći do ubrzavanja međugrani-čnog prometa između dvije države.

Rast obima razmjene

Predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH naglasio je da će u toku 2009. godi-ne doći do „produbljivanja ekonomske krize na sve sektore, te da je stoga nužno što hitnije otpočeti sa sistematskim mjerama za njeno ublažavanje“. U tom svjetlu očekuje, kako je istakao, pomoć vlada.

Državni sekretar u Ministarstvu spoljnih poslova Srbije ambasador Sta-nimir Vukičević istakao je kako je zado-voljan što je došlo do unapređenja od-nosa između dvije susjedne zemlje. On je naveo kako je obim vanjskotrgovin-ske razmjene, kada je on došao u BiH za ambasadora (dužnost okončao prije tri godine), bio 370 miliona eura, a kako je na kraju njegovog mandata razmjena dostigla 1,15 milijardi. Informacija da je ta cifra prošle godine u ukupnom ni-vou dostigla više od 1,9 milijardi jasno govori da se sa tim trendom nastavilo.

„Godišnje se obim razmjene uveća-va između 20 i 30 posto i to je za svaku pohvalu. BiH i Srbija jedna drugoj su veoma značajan partner. Ekonomska kriza treba da nas potakne na još inten-zivniju saradnju dvije zemlje kroz na-stup na zajedničkim tržištima trećih ze-malja. Ekonomsko povezivanje ljudi je od izuzetnog značaja, zato skupova pri-vrednika treba da bude što više. Mi ima-

mo prostora za unapređenje saradnje. Osnov za to su nam dobrosusjedski odnosi i regionalna povezanost“ – nagla-sio je Vukičević.

I sekretar Ministarstva vanjskih po-slova BiH Adnan Hadžikapetanović is-takao je kako ima prostora za unapređe-nje odnosa između dvije zemlje od no-vih pojedinačnih i zajedničkih ulaganja do nastupa na trećim tržištima. Posebno je potcrtao mogućnost unapređenja sa-radnje u oblasti elektroenergetskog se-ktora, metalne industrije, farmaceutske i hemijske industrije, drvne i prehram-bene industrije, te oblasti turizma i in-frastrukturnih projekata.

Uvoz piva i žitarica

Istaknuta je i mogućnost unapređenja u oblasti vojne industrije, kao i građevinar-stva, a kao posebno naglašen i privlačan sektor ocijenjen je prehrambeni sektor. Sekretar MVP-a BiH naveo je da u BiH postoji Agencija za izdavanje halal cer-tifikata koja bi uveliko mogla stvoritirealne mogućnosti saradnje dvije zemlje u toj oblasti i zajednički nastup na trži-štima zemalja koje imaju potrebu za ta-kvim proizvodima.

Hadžikapetanović je potcrtao i va-žnost izgradnje koridora V-c u BiH koji će našoj zemlji osigurati bolju poveza-nost sa centralnom Evropom, ali i Jadran-skim morem. No, taj projekat doprinijet će i boljim odnosima sa susjednim dr-žavama.

Direktor Sektora za asocijativno udruživanje članica pri VTK BiH Savo Marjanac naveo je kako je izvoz BiH u Srbiju sa 16 posto porastao na 35 posto, dok je u isto vrijeme uvoz sa 22,38 posto uvećan na 32 posto.

Od ukupnog uvoza roba iz Srbije čak 31,7 posto roba je iz agrokompleksa, a u najvećoj mjeri je to piće (pivo), što znatno utiče na negativan položaj pivarske indu-strije u BiH. Veliki je uvoz i žitarica i proizvoda na bazi žitarica, što zajedno sa uvozom vode i osvježavajućih napitaka iznosi ukupno više od 50 posto ukupnog

uvoza naše zemlje iz Srbije. U isto vrije-me, kao robe koje su dominantne u izvo-zu u Srbiju iz BiH nalazi se mlijeko i mli-ječni proizvodi, ulje i proizvodi od ulja, te meso i riblji proizvodi.

Marjanac je upozorio na veliki broj administrativnih barijera na koje nailaze naši izvoznici u Srbiji, a koji se tiču uzi-manja uzoraka na granicama. Zbog ta-kvog odnosa dešava se da roba na carinje-nju bude i dvadesetak dana, što znatno otežava robnu razmjenu i nanosi štetu privrednim subjektima. Naveo je kako su vlasti BiH najavile reciprocitet tih mjera, ukoliko uskoro ne dođe do pojednosta-vljenja i pojeftinjenja cijele procedure.

Veća saradnja sa Republikom Srpskom

I direktor Sektora za asocijativno udru-živanje članica pri VTK BiH je kao se-gmente unapređenja odnosa naveo me-talni sektor, namjensku proizvodnju, energetski sektor, turizam, korištenje IPA fondova, saradnju u oblasti proizvo-dnih pogona, a posebno saobraćaja. Po-sebno važnim istakao je jači intenzitet razvoja riječnog i željezničkog saobraćaja.

Milivoje Miletić, direktor Biroa za regionalnu saradnju pri Privrednoj ko-mori Srbije, naveo je važnost otklanja-nja svih barijera, te da se za razgovore o tome mora iskoristiti svaka prilika. On je naglasio kako će se pokrenuti inicija-tiva za ustanovljavanje stalnog tijela – komiteta na nivou komora regiona, koje bi se bavilo pitanjem rješavanja ba-rijera u odnosima zemalja.

Miletić je istakao kako 60 posto vanj-skotrgovinske razmjene Srbija ostvaruje sa Republikom Srpskom. Naveo je da je u januaru ove godine vanjskotrgovinska razmjena dvije zemlje bila smanjena za 30 posto u odnosu na isti period prošle godine. Tako je u januaru 2009. godine iz Srbije u BiH izvezeno robe u vrijedno-sti 49,9 miliona američkih dolara, dok je uvoz iz BiH u Srbiju bio na nivou 27,3 miliona američkih dolara.

Posebno važnim Miletić je potcrtao u narednom periodu otvorenost sistema javnih nabavki i zaštite intelektualne svojine.

U okviru Poslovnog foruma BiH - Srbija održano je i predstavljanje uslova privređivanja i mogućnosti ulaganja u našu zemlju, koje je predstavio Amir Kazić, stručni saradnik Agencije za pro-mociju stranih investicija (FIPA), odno-sno u Srbiju, koje je izložio Aleksandar Radulović, savjetnik za strana ulaganja iz SIEPA.

Upriličeni su i bilateralni razgovori privrednika dvije zemlje, a posebno va-žan je bio okrugli sto na kojem je pred-stavljeno unapređenje privredne saradnje u oblasti energetike između Srbije i BiH. O ovim aktivnostima više ćemo detalja donijeti u narednom broju InfoKoma.


U FOKUSU

Građevinski sektor u Srbiji je jedan od najbitnijih jer se u odvijanju proizvodnog procesa angažuje preko 30 privrednih djelatnosti. Izvođenje građevinskih ra-dova obavlja oko 7,100 privrednih dru-štava koji zapošljavaju više od 100,000 radnika. U strukturi izvoza, građevinski sektor učestvuje sa 6.8%, a u ukupnom broju zaposlenih sa 11% (2007.). U indu-striji građevinskog materijala registrova-no je oko 620 preduzeća, sa oko 20,000 radnika i učestvuje u ukupnom broju privrednih društava sa nešto manje od 1%, ukupnom broju zaposlenih sa oko 2% i GDP-u sa oko 1.8%. Industrija gra-đevinskog materijala obuhvaća: vađenje kamena za građevinarstvo, vađenje šljun-ka i pijeska, oblikovanje i obrada kamena, proizvodnja opeke, crijepa, cementa, kreča, gipsa i proizvoda od betona.

Energetska privreda predstavlja jednu od strateških oblasti budućeg razvoja Srbije. Ukupna snaga kapaciteta za proizvodnju električne energije iznosi 8,335 MW.

Eksploatacione rezerve sirove nafte utvr-đene su na nivou od 20 Mten, dok se ge-ološke rezerve procjenjuju u količinama od 60 Mten. Proizvodnja sirove nafte seobavlja iz oko 800 eksploatacionih bušo-tina sa naftnih ležišta i koncesija u Angoli.

Od 2001. godine evidentan je i rastući trend direktnih stranih ulaganja. Posma-trano po djelatnostima, a prema podaci-ma za 2007.g. najveći iznos stranih ula-ganja je plasiran u oblasti finansijskogposredovanja (1.14 mld. USD), a slijede saobraćaj, poslovi s nekretninama i prerađivačka industrija. U okviru prera-

Bruto domaći proizvod Republike Srbije je u periodu 2000.-2007. kontinuirano rastao po prosječnoj godišnjoj stopi od 5.6%. Glavni generator rasta bile su uslu-žne djelatnosti: saobraćaj, skladištenje i veze, usluge finansijskog posredovanja,trgovina na veliko i malo, opravke. Udio usluga u strukturi bruto dodane vrijedno-sti je dominantan, 65.5% u periodu 2007.godine.

Osnov ekonomskih reformi u toku dosadašnjeg perioda čini stabilizaciona politika usmjerena na smanjenje inflacije.

Proces privatizacije i restruktuiranja pri-vrede je u završnoj fazi. U periodu 2002.-2007. industrijska proizvodnja je rasla po prosječnoj stopi od 4%. Tempo rasta uglavnom diktira prerađivačka industri-ja, koja predstavlja dominantan sektor. Produktivnost rada u prerađivačkom se-ktoru je u periodu 2001.-2007. prosječno rastao po stopi 11%.

U strukturi industrijske proizvodnje naj-više učestvuju prehrambeni proizvodi, piće i duhan, metalski kompleks i hemij-ska industrija.Od kraja 2000. godine i odobravanja pre-ferencijalnih trgovinskih povlastica od strane EU, svi poljoprivredno-prehram-beni proizvodi porijeklom iz Srbije su oslobođeni carinskih dadžbina prilikom plasmana na tržište EU. U trgovini sa EU, Srbija ima preferencijalni status za izvoz: 8,700 tona junećeg mesa; 63,000 hektolitara vina i 180,000 tona šećera.Drugo izvozno tržište za poljoprivredne proizvode Srbije su zemlje iz regiona, današnje članice multilateralnog CEFTA sporazuma.

Republika SrbijaOSNOVNI PODACI O EKONOMIJI REPUBLIKE SRBIJE

đivačke industrije, oko 40% od ukupnog stranog kapitala investirano je u prehram-benu i tekstilnu industriju.

VANJSKOTRGOVINSKA RAZMJENA BOSNE I HERCEGOVINE SA SRBIJOM

Prema prikazanim podacima o vanjsko-trgovinskoj razmjeni u 2008 godini je zabilježen rast izvoza (35,37%) u Repu-bliku Srbiju, dok je uvoz iz Srbije u 2008. godini u odnosu na prethodnu godinu zabilježio rast od 32,44 %.

Postotak pokrivenosti uvoza izvozom je zabilježio porast u 2008. godini i iznosio je 55% u odnosu na isti period 2007. go-dine kada je pokrivenost iznosila 50%.

Prema podacima u 2008. godini, uvoz iz Srbije u ukupnom bh uvozu iz potpisni-ca CEFTA 2006 učestvuje sa oko 10,60%, dok izvoz u Srbiju u ukupnom BiH izvo-zu iz potpisnica CEFTA 2006 čini 14,04 %.

Izvoz Bosne i Hercegovine u Republiku Srbiju

Iz tabele prikazanih podataka se vidi da najveći procenat bh. izvoza u Srbiju ot-pada na grupu industrijskih proizvoda, te značajno mjesto zauzima grupa proiz-voda mineralnih goriva, mineralnih ulja i proizvoda njihove destilacije sa uku-pnom vrijednošću od 247,33 miliona KM ili 26,26 %. Druga grupa značajnih izvo-znih proizvoda su željezo i čelik sa uku-pnom vrijednošću od 161,21 miliona KM što predstavlja 17,11 %. Drvo i proizvodi od drveta su na trećem mjestu na strani izvoznih roba i učestvuju sa vrijednošću od 110,81 miliona KM ili 11,76 %. Opće-nito, u 2008. godini je došlo do rasta iz-voza svih grupa proizvoda („Analiza vanjskotrgovinske razmjene za 2008.g.“ podaci Ministarstva vanjske trgovine Bosne i Hercegovine).

Uvoz Bosne i Hercegovine iz Republike Srbije (u mil.KM)

U strukturi BiH uvoza iz Srbije se vidi da značajan dio otpada na idustrijske proizvode, ali i na neke proizvode iz gru-pe poljoprivrednih proizvoda (pića i al-koholi, i sl.) Značajno je napomenuti da su željezo i čelik prva grupa proizvoda koje Bosna i Hercegovina uvozi iz Srbije i učestvuju sa ukupnom vrijednošću od 199,20 miliona KM što predstavlja 11,55%. Drugo mjesto u strukturi uvoza


iz Srbije zauzimaju proizvodi od željeza i čelika sa ukupnom vrijednošću od 151,07 miliona KM ili 8,76%, te pića, al-kohol i sirće sa ukupnom vrijednošću od 127,48 miliona KM, tj. 7,39% („Analiza vanjskotrgovinske razmjene za 2008.g.“ podaci Ministarstva vanjske trgovine Bosne i Hercegovine).Međusobna razmjena Bosne i Hercego-vine i Republike Srbije u posljednjih ne-koliko godina ima trend rasta, te godi-šnji prosječni rast iznosi 20-30%. U pro-šloj godini, odmah nakon uvoza iz Hrva-tske i Njemačke, Srbija je treće tržište na listi uvoznih destinacija Bosne i Herce-govine, dok se Bosna i Hercegovina po-javljuje kao 11. partner u ukupnom uvo-zu Srbije.

Posmatrajući, izdvojene proizvode, u uvo-zu Bosne i Hercegovine dominira pivo sa oko 3,5%, toplovaljani proizvodi do 3mm (2,78%), otpaci i ostaci od gvožđa (1,92%), lijekovi za maloprodaju (1,88%) itd.

U izvozu Bosne i Hercegovine u prote-kloj godini najzastupljeniji proizvod je bio koks (oko 20%), toplo valjana žica prečnika 14mm (oko 15%), obrađeno drvo (oko 10%) i dr.

Najveći izvoznici Srbije u Bosnu i Hercegovinu su:

US STEEL Serbia; Apatinska pivara; Koncern Swisslion-Takovo; HIP Petrohemija Pančevo; ECOTEQ – društvo za trgovinu; NIS-Naftna industrija Srbije;GRAND D INŽINJERING, HEMOFARM – hemijska industrija Vršac, LUKOIL – BEOPETROL; TETRA PAK PRODUCTION Beograd, JUB-privredno društvo za proizvodnju, trgovinu i usluge Šimanovići;Alfa Plam – metalna industrija Vranje;Dijamant-ad za proizvodnju ulja, masti i margarina Zrenjanin,

Vino Župa ad za proizvodnju i promet vina, alkoholnih pića i sokova,SCHOLZ – preduzeće za sakupljanje i reciklažu primarnih i sekundarnih sirovina,MELTAL-društvo za trgovinu i usluge Ruma,PIONIR doo za proizvodnju čokolada, bombona i peciva Beograd

Najveći uvoznici Srbije iz Bosne i Hercegovine su:

US STEEL Serbia privredno društvo za trgovinu i preradu čelika; BOMEX preduzeće za proizvodnju, zastupanje i promet Beograd,Merkur – Internacional preduzeće za trgovinu i usluge Beograd;SCP Beograd (trgovina, posredovanje, usluge);GMT preduzeće za građevinarstvo, montažu i transport,KORLEA doo Beograd,PB NITOM Niš,HEMOFARM,MP ALAVA METALPROMET;SIMPO ad za proizvodnju, promet i usluge Vranje,FRUVITA (proizvodnja i trgovina)SNG doo Beograd,INTERKOMERC, TARKETT doo za proizvodnju podova Bačka Palanka,TREND Company preduzeće za promet Jagodina

(Izvor: Privredna komora Srbije, Biro za regionalnu saradnju).

�

��

��

��

��

��

��

��

�

��

��

��

Izvoz BiH u Republiku Srbiju

Uvoz BiH iz Republike Srbije (u mil. KM)


SASE

Zakonom o privrednim društvi-ma i Zakonom o tržištu vrijedno-snih papira FBiH, koji su stupili

na snagu krajem prošle i početkom ove godine, sva preduzeća koja imaju osno-vni kapital od najmanje četiri miliona KM i više od 40 suvlasnika u roku od 90 dana moraju se registrovati kao dio-nička društva. S obzirom da taj rok isti-če krajem marta, desetak preduzeća u FBiH se hitno mora preregistrovati u dioničko društvo ili im prijeti brisanje iz sudskih registara, odnosno gašenje. Preregistracijom iz d.o.o. u d.d. stiču se uslovi za izlazak na berzu HT-a Mostar, Željeznica FBiH, IGM-a Visoko, Centro-trans Eurolinesa Sarajevo i Aluminija Mostar.

U intervjuu koji je dao za prošli broj Infokoma Stipe Prlić, generalni direktor HT Mostar, izjavio je kako će ova kom-panija provesti sve ono što izmjene i do-pune zakona propisuju. Prlić je tada na-javio da će HT Mostar sačiniti novi plan

Preregistracijom iz d.o.o. u d.d. stiču se uslovi za izlazak na berzu HT-a Mostar, Željeznica FBiH, IGM-a Visoko, Centrotrans Eurolinesa Sarajevo i Aluminija Mostar. SASE je uz saglanost Komisije za vrijednosne papire Federacije BiH uvela nova pravila trgovanja, koja su u primjeni od sredine marta, a vode se i aktivnosti na izdavanju municipalnih obveznica.

Piše: Elvira Ahmetovićreorganizacije te donijeti niz drugih akata. Odluka o preregistraciji HT-a Mostara iz društva ograničene odgovor-nosti u dioničko društvo trebala bi biti donesena na sjednici Skupštine dioni-čara ovog preduzeća zakazanoj za 1. april ove godine. U ostalim preduzećima sli-čne aktivnosti još nisu poduzete, jer po-stoji izvjestan otpor prema registraciji, koja od kompanije zahtijeva da se pojavi na berzi, a to opet otvara prostor za špe-kulacije s dionicama.

Zato će privrednici inicirati nove iz-mjene Zakona o privrednim društvima i Zakona o vrijednosnim papirima. Ra-zloga za zadovoljstvo zasada jedino ima-ju stotine malih dioničara kojima je go-dinama uskraćivano pravo na dividen-du, a koje će tek sada ostvariti. Zadovolj-ni su i na SASE, čija ponuda dionica će biti obogaćena, pa se očekuje da će po-java HT-a Mostar, Aluminija, Centro-transa i drugih preduzeća povećati zain-teresiranost investitora za ovdašnje trži-šte kapitala.

Nova pravila trgovanja na SASE

Unapređenja se traže i u samoj trgovi-ni, pa je SASE uz saglasnost Komisije za vrijednosne papire Federacije BiH uveo nova pravila trgovanja, koja su u primje-ni od sredine marta. Nova pravila uvode segmentaciju tržišta na tri dijela i to:

Primarno slobodno tržište, Sekundarno slobodno tržište i Tržište za emitente u stečaju. Na Primarnom slobodnom tr-žištu će biti uvrštene dionice 30 najlikvi-dnijih emitenata koji istovremeno ispu-njavaju obaveze transparentnog poslo-vanja, a koje nisu na Kotaciji SASE. Bit će kreiran poseban indeks koji će prati-ti kretanje emitenata sa Primarnog slo-bodnog tržišta, SASX-30. Razvojem ovog novog indeksa, SASE poduzima aktivnosti na uspostavi branda SASX-indeksa.

U martu je cijena dionice Bosnalije-ka pala ispod nominalne vrijednosti. U tome ne bi bilo ništa čudno da se ne radi o kompaniji koja je u 2008. godini zabilježila najbolji rezultat po-slovanja u posljednjih 10 godina. Ukupan prihod u prošloj godini iz-nosio je 109 miliona KM, od čega je prihod od prodaje proizvoda iznosio 107 miliona KM. To je povećanje od 22% u odnosu na prihod od prodaje proizvoda iz 2007. godine. Dobit os-tvarena u 2008. godini je 8,2 miliona KM, što predstavlja povećanje od 5,3% u odnosu na prethodnu godinu. U Bosnalijeku očekuju da će u drugom kvartalu 2009. godine vidjeti pobolj-šanja na SASE sa aspekta likvidnosti i cijena dionica vodećih emitenata.

Aluminij i HT Mostar uskoro na SASE


Zavisno od tržišnog segmenta na kojem je kompanija uvrštena, važe slje-deća ograničenja maksimalne dnevne fluktuacije cijena dionica:

- Kotacija uključujući i Kotaciju fondova: u rasponu od -5% do +10% od posljednjeg službenog kursa;

- Primarno slobodno tržište: u ra-sponu od -20% do +20% od posljednjeg službenog kursa;

- Sekundarno slobodno tržište: u ra-sponu od -50% do +50% od posljednjeg službenog kursa.

Tržište za emitente u stečaju: bez ograničenja fluktuacije

Dosada je zbog povrede ograničenja u fluktuaciji cijene, SASE samo u jednomslučaju intervenirala na tržištu, kada je nakratko blokirala trgovinu dionicama Bosnalijeka. U svim ostalim slučajevima nije bilo potrebe za intervencijom, jer se dnevni rast, odnosno pad cijene zausta-vljao upravo na dozvoljenom nivou od 10%, pa se zato za ograničenja u dnevnoj fluktuaciji cijena može reći da su mač sdvije oštrice. Novim pravilima SASE uvodi se da se dionicama emitenata koji su na Kotaciji (uključujući Kotaciju fon-dova) i na Primarnom slobodnom trži-štu trguje kontinuiranim načinom trgo-vine. Emitentima koji su na Sekundar-nom slobodnom tržištu trguje se aukcij-skim načinom trgovine, uz dvije aukcije dnevno (1. aukcija u 11.00, druga u 13.00). Emitentima koji su u stečaju trgu-je se putem jedne dnevne aukcije (u 12.00), pa će brokeri odmah znati koji emitenti su u stečaju i neće gubiti vrijeme na nji-hovom provjeravanju. Faza “čišćenja knji-ge naloga“ (tzv. FOK) se ukida kod auk-cijskog načina trgovine, što otvara pro-stor za povećanje vanberzanskih trans-akcija.

Ubuduće se nalog sa skrivenom koli-činom može koristiti samo ukoliko je ukupna vrijednost naloga (cijena x koli-čina u nalogu) veća ili jednaka 10.000 KM. Kod naloga sa minimalnom količi-nom izvršenja prve transakcije kao i kod naloga sa minimalnom količinom izvr-

šenja svake transakcije, minimalna koli-čina izvršenja iznosi 1.000 KM. Ovo će brokerima omogućiti lakši pregled sta-nja na tržištu.

Primjenom novih pravila realizuje se najveći dio mjera za unapređenje trgova-nja koje su ranije usvojili organi SASE sa ciljem povećanja atraktivnosti tržišta i smanjenja mogućnosti manipulacija. Još jedna u nizu mjera koje SASE provodi ne bi li tržište kapitala podigla ne veći nivo je velika informativna kampanja o municipalnim obveznicama, s namjerom što boljeg informiranja javnosti, odno-sno načelnika opština o prednostima nji-hovog emitiranja. Dosada su sa SASE posjetili nekoliko bh. gradova, među os-talima Tuzlu, Čelić, Zenicu, Cazin. Ono na čemu će istrajati na Sarajevskoj berzi jeste pritisak na Ministarstvo finansijada Federacija BiH što hitnije počne s iz-davanjem obveznica po osnovu stare de-vizne štednje. Prema riječima Zlatana Dedića, direktora Sarajevske berze, ne-dopustivo je da se tako sporo radi na rje-šavanju tog pitanja.

“Republika Srpska je upravo ovih da-na platila i drugu glavnicu s pripadaju-ćim kamatama, a kod nas još nisu ni po-čeli da izdaju obveznice po osnovu stare devizne štednje. U interesu svih je da se to što prije učini. Štediše trebaju svoj no-vac, a tržište kapitala podršku“ - poruču-je Dedić.

Dobra izvedba Standarda i ASA osiguranja

U tehničkom smislu SASE i brokerske kuće su spremni za trgovanje obveznica-ma po osnovu stare devizne štednje i u ovim aktivnostima vide značajan poten-cijal za rast berzanskog poslovanja i trži-šta kapitala, koje je na dobrom putu da dotakne samo dno. Likvidnost je ozbilj-no ugrožena, što se vidi i po kapitalizaci-ji Sarajevske berze, koja se topi munjevi-tom brzinom. Trenutno ona iznosi manje od šest milijardi KM, što je skoro tri pu-ta manje nego u zlatno doba berze. Sva-kog mjeseca kapitalizacija na SASE se smanji za otprilike jednu milijardu KM. Tržišna kapitalizacija berze se računa ta-ko što se ukupan broj raspoloživih dio-nica pomnoži s njihovom cijenom. Gubi-tke na berzi u februaru pretpjeli su mnogi emitenti, što se vidi i po snazi indeksa koji su oslabili za 15,87% (BIFX), odno-sno 20,45% (SASX-10). Indeks 10 najli-kvidnijih kompanija pao je skoro 200 po-ena ispod početne vrijednosti. Ukupan promet u prethodnom mjesecu, tokom 20 dana trgovine, iznosio je 21.324.488,72 KM, što predstavlja porast od 43% u od-nosu na januar 2009. U spomenutom prometu je 11,27% učešće segmenta IF-ova dok se 86,15% odnosi na slobodno tržište. Na tržištu zvanične kotacije ostva-

Miroslav Džidić i Firdus Hamzagić više neće voditi Registar vrijednosnih papira. Naime, Skupština RVP-a je na prijedlog Komisije za vrijednosne pa-pire utvrdila novi Statut prema kojem direktor i zamjenik direktora RVP-a ne mogu imati dva puta uzastopne mandate, ne mogu imati preko 65 go-dina starosti i preko 40 godina radnog staža. Komisija za vrijednosne papire je, inače, većinski vlasnik RVP-a sa 75% učešća u kapitalu Registra, pa samim tim vrši upravljačka prava u ime Federacije BiH.

ren je promet u iznosu od 273.816,73 KM ili 2,58% od ukupno ostvarenog prometa na tržištu Sarajevske berze.

Broj prometovanih dionica iznosio je 1.522.865 u provedenih 1.583 transakcija. Najveći promet u februaru ostvaren je 4. 2. 2009. dostižući 14.902.969 KM, što čini 69,89% od ukupnog prometa na SASE u januaru 2009. Iza ovih brojki kri-je se vanbezanska transakcija dionicama Standarda, koje je kupila kompanija Del-ta Real Estate iz Beograda u vlasništvu srbijanskog biznismena Miroslava Mi-škovića. Prema podacima Sarajevske ber-ze 761.417 dionica Standarda prodato je po cijeni od 13,87 KM, odnosno 10.560.853 KM za cijeli paket. Prodavac većinskog paketa dionica je njemački Schieder Mo-bel Holding, koji je, prema podacima Registra vrijednosnih papira Federacije BiH, upravo vlasnik 66,6 posto kapitala Standarda. Preostali kapital Standarda, koji ima oko 19 posto udjela na tržištu proizvodnje namještaja, u rukama je ma-lih dioničara. Schieder Mobel Holding je do 2007. godine bio jedna od najvećih grupacija u svijetu. Sredinom 2007. godi-ne je, međutim, bankrotirao zbog nepra-vilnosti i lažiranih finansijskih izvještajao poslovanju oko 80 njegovih podružni-ca. Zbog tog skandala Nijemci su se od-lučili na prodaju kapitala koji imaju u sarajevskom Standardu. Dobru izvedbu u februaru imalo je i ASA osiguranje. U okviru jedne transakcije dionicama ASA osiguranja prometovano je 40.000 dioni-ca, što čini 80% učešća u kapitalu emiten-ta, a ukupna vrijednost transkacije koja je obavljena preko brokerske kuće ASA brokers je četiri miliona KM. 80% dio-nica ASA osiguranja je u vlasništvu ASA holdinga, a 20% dionica drži Bosna reo-siguranje. ASA osiguranje ima ukupno emitovanih 50.000 dionica vrijednosti 100 KM i jedna je od najmlađih članica ASA grupacije. Sa misijom unapređenja bezbjednosti življenja i poslovanja klije-nata, ova osiguravajuća kuća za godinu dana poslovanja osim Direkcije u Sara-jevu otvorila je poslovnice u Tuzli, Zeni-ci, Travniku, Mostaru, Bihaću i Goraždu. Prema zvaničnim podacima koje smo dobili u ASA holdingu kupac ASA osi-guranja je sestrinska firma ASA Finance,dioničko društvo koje objedinjuje aktiv-nosti grupacije u oblasti novčanih tržišta i na tržištu kapitala. Registar vrijedno-snih papira u Federaciji BiH je, na osno-vu zahtjeva emitenta ASA Finance d.d. Sarajevo, kao i rješenja Komisije za vrije-dnosne papire FBiH, 14. 1. 2009. godine izvršio registraciju navedenog emitenta, kao i registraciju emisije redovnih dioni-ca. Broj emitovanih dionica je 66.000, nominalna vrijednost dionice je 100,00 KM, a dionice nose oznaku ASFSR. Ukupna vrijednost registrovane emisije dionica je 6.600.000,00 KM.


U posljednjoj sedmici 2008. godi-ne Parlament FBiH je usvojio novi tekst Zakona o investicio-

nim fondovima i Zakona o tržištu vrije-dnosnih papira, kojima je napravljen značajan iskorak u legislativi koja defi-niše ovu oblast. Za dotadašnja zakonska rješenja koja su tretirala tržište kapitala u FBiH se može reći da su poodavno bila prevaziđena u mnogim svojim klju-čnim dijelovima i bilo je krajnje vrijeme

TEMA

Dosada smo na tržištu imali samo dvije vrste specijaliziranih posred-nika brokerske kuće koje izvršavaju naloge klijenata bez odgovornosti za konačan rezultat tog ulaganja (prinos), te PIF-ovi su opet zatvoreni fondovi gdje vrijednost njihovih di-onica određuje tržište, a ne kvalitet upravljanja imovinom. Za razliku od njih, uzajamni fondovi moraju donijeti prinos svojim ulagačima, koji mora biti viši od prinosa koji bi ulagač ostvario u bankama. Uza-jamni fondovi predstavljaju vid ula-ganja koji sam po sebi ima najveću perspektivu da bude profesionalno upravljan i da ostvari natprosječne prinose uz minimizaciju rizika. O zakonskoj regulativi uzajamnih fondova u autorskom tekstu za In-fokom piše Nedim Šaćiragić, direk-tor ILIRIKA DZU Društvo za upravl-janje fondovima d.o.o. Sarajevo.

Piše: Nedim Šaćiragićda se i usvoje novi Zakoni koji su najve-ćim dijelom usklađeni sa legislativom u okruženju.

Veoma je bitno napomenuti da je razvoj tržišta kapitala proteklih godina u Bosni i Hercegovini bio intenzivniji nego li je to tadašnja legislativa defini-sala i može se reći da je tržište samo pre-raslo okvire definisane još u prvim go-dinama ovog vijeka. Tokom proteklih godina svi učesnici na tržištu kapitala su pokušavali različitim parcijalnim rješe-njima da premoste pojedinačne proble-me na koje su nailazili, ali se ništa kru-cijalno nije moglo izmijeniti. Bitno je napomenuti da je u RS slična legislativa u primjeni već nekoliko godina.

Kroz prizmu izmjene legislative tre-ba spomenuti i nastanak novih finansij-

skih posrednika otvorenih odnosno uza-jamnih fondova, koji u svim svjetskim državama predstavljaju jedne od najbi-tnijih učesnika na tržištu kapitala. Osni-vanje uzajamnih fondova predstavlja logičan slijed, ako se uzmu u obzir kre-tanja na tržištu kapitala od njegovog nastanka pa do danas.

Do sada je osnovano sedam otvore-nih fondova u BiH i izgledno je da će se i njihov broj, broj ulagača i imovina ko-jom upravljaju konstantno povećavati. Veoma je bitno napomenuti da se nasta-nak prva četiri uzajamna fonda u FBiH dogodio u vremenu kada je ta oblast bila veoma slabo definisana zakonskim odrednicama i kada je njihov nastanak zapravo iniciralo nekoliko entuzijasta uz pomoć Komisije za vrijednosne papire.

Uzajamni fondovi u svjetlu novog zakona o DUF-ovima i IF-ovima


Ulagač na prvom mjestu

U proteklim godinama bili smo svjedo-ci veoma velikih oscilacija cijena dioni-ca, kako na domaćim tako i na svjetskim berzama, gdje se ipak na kraju pokazalo da se individualni ulagači mnogo teže snalaze i sporije reagiraju na promjene na tržištu kapitala u odnosu na profesi-onalne ulagače, odnosno posrednike (posebno fondove). Konačno usvajanje spomenutih zakonskih akata će svaka-ko doprinijeti opštem dobru da se stano-vnicima BiH pruži mogućnost manje rizičnog ulaganja (slobodno možemo upotrijebiti i riječ štednja) na tržištu ka-pitala putem otvorenih fondova te da se tako obezbijedi i preduslov za snažniji razvoj tržišta kapitala, čija je stabilnost veoma bitna, nego li je to bio slučaj do sada bez obzira na efekte svjetske finan-sijske krize kojoj svjedočimo.

Uzajamni fondovi su posrednici kod kojih je ulagač na prvom mjestu. Uzaja-mni fondovi su orijentisani na: što veći broj uplata, što je veća vrijednost fonda, provizija koju društvo za upravljanje fondovima naplaćuje je veća, ulaganje sredstava fonda se radi sistematski i pro-fesionalno, jer je prvenstveni cilj ostva-rivanje natprosječnog prinosa svojim ulagačima, a ulagači su na prvom mje-stu, jer za slučaj da su nezadovoljni, oni nisu orijentisani na berzu da bi prodali svoj udio, već oni svoja sredstva povlače direktno iz fonda i utiču na njegovu vri-jednost.

Šta su otvoreni (uzajamni) fondovi?

Zakonska definicija uzajamnog (otvo-renog) fonda glasi: „Otvoreni investici-oni fond sa javnom ponudom je pose-bna imovina, bez svojstva pravnog lica, koju uz dozvolu Komisije osniva društvo za upravljanje, sa ciljem prikupljanja novčanih sredstava javnom ponudom udjela u fondu, čija se sredstva ulažu u skladu sa odredbama ovog zakona i čiji vlasnici udjela imaju pravo, pored prava na srazmjerni udio u dobiti fonda, da u svako doba zahtijevaju isplatu udjela, i da na taj način istupe iz fonda.“

Iz zakonske definicije otvorenih fon-dova se mogu izvući osnovne karakteri-stike ove vrste fondova, odnosno osno-vne prednosti ulaganja u otvorene fon-dove:

- Fondovi nemaju svojstvo pravnog lica iz osnovnog razloga što je osnovni kapital fonda svakodnevno promjenljiv. Kapital i vlasnici udjela su registrovani kod Komisije za vrijednosne papire i Registra vrijednosnih papira, što omo-gućava da se izmjene vlasničke struktu-re, odnosno uplate i isplate ulagača oba-vljaju na prilično jednostavan način.

- Sredstva uložena u fond su uvijek dostupna. Ulagači nisu orijentisani na berzu kao kod ostalih vrijednosnih pa-pira, gdje nemaju nikakve garancije da ih mogu unovčiti. Neto vrijednost udje-la uzajamnog fonda se obračunava sva-ki dan i ulagač u roku od pet dana od dana podnošenja zahtjeva ima svoj no-vac na računu u banci. Likividnost udje-la uzajamnog fonda je osnovna pred-nost ulaganja u uzajamne fondove u odnosu na druge vrijednosne papire.

- Fond predstavlja veoma dobar na-čin smanjenja, odnosno diverzifikacijerizika, jer ulaže u veliki broj vrijedno-snih papira, od kojih je dio sa fiksnimprinosom, i za relativno malu vrijednost početnog uloga (oko 200 KM) omogu-ćuje svojim udjeličarima da naprave go-tovo idealnu disperziju rizika.

- S obzirom na to da fond predstavlja skup imovine više lica, troškovi transa-kcija se ravnomjerno dijele na cijeli port-folio, čime se postiže značajno smanje-nje ukupnih troškova trgovine.

- Društvo za pravljanje fondom je za-interesirano da upravljanje bude visoko profesionalno i da svojim ulagačima ostvari prinos koji je potencijalno veći nego da ulagači novac drže samo u ban-karskim depozitima. Historijski trendo-vi pokazuju da je potencijalna dobit od ulaganja u fond veća nego da se novac drži u depozitima kod banaka. U skladu sa ovim Društvo je dužno obezbijediti maksimalnu dostupnost promotivnih materijala fonda, proširiti prodajnu mre-žu za udjele u fondu te svakodnevno na svojoj web stranici objavljivati neto vri-jednost fonda i ostale relevantne poda-tke svojim ulagačima.

- Imovina Društva za upravljanje fon-dovima i Fonda je odvojena i striktnu kontrolu svih transakcija imovinom fon-da provodi banka depozitar.

Kupovina udjela obavlja se isključi-vo uplatama novčanih sredstava. Kupo-vinom udjela kupac ulazi u ugovorni odnos sa društvom za upravljanje koje se obavezuje da će uplaćenim novčanim sredstvima upravljati kao dijelom zaje-dničke imovine, u skladu sa uslovima navedenim u prospektu. Sredstva otvo-renog investicionog fonda sa javnom ponudom prikupljena emisijom i javnom prodajom udjela u fondu i imovina ste-čena ulaganjem uplaćenih novčanih sredstava, uključujući prihode i prava proizašla iz imovine fonda, čine otvore-ni investicioni fond sa javnom ponudom, odnosno posebnu imovinu u zajedni-čkom vlasništvu svih vlasnika udjela u fondu (Zakon o DUF i IF).

Minimalni osnivački kapital fonda je milion KM. Svi troškovi fonda mora-ju unaprijed biti definisani prospektomi pravilima upravljanja fonda i društvo

nema pravo naplaćivati nijedan trošak od fonda, ukoliko nije odobren i od strane banke depozitara. U skladu sa ovim se ponovo ističe zaštićenost sred-stava svih ulagača u fond.

Vrste otvorenih fondova

Pored svih gore navedenih prednosti ulagači uvijek moraju biti svjesni da bilo koje ulaganje u vrijednosne papire nosi određeni stepen rizika. Prije ulaganja se preporučuje da ulagači posvete dovolj-no vremena analizi poslovanja više fon-dova, strukturi njihovih ulaganja, pro-spektu i pravilima upravljanja, jer samo tako mogu donijeti kvalitetnu odluku o ulaganju.

S obzirom na stepen rizika koji nose, vrše se i podjele uzajamnih fondova:

1. Obveznički i novčani fondovi spa-daju u manje rizične, s obzirom na to da najveći dio sredstava imaju uloženo sa fiksnim prinosom. Naravno, u skla-du sa ovim ovaj vid fondova i nudi rela-tivno najniže prinose u odnosu na ostale vrste.

2. Mješoviti (za sada u BiH svi uzaja-mni fondovi su ovog tipa) ulažu i u vri-jednosne papire sa fiksnim prinosom(obveznice i depozite) i u vlasničke vri-jednosne papire (dionice). Ovi fondovi su rizičniji od prethodno navedenih fondova i predstavljaju najčešće fondo-ve u finansijskoj industriji, s obziromna to da su im i potencijalni prinosi sra-zmjerno veći.

3. Dionički fondovi i fondovi koji ula-žu u izvedene vrijednosne papire imaju najveći rizik, ali i potencijalno veći pri-nos na ulaganje.

U skladu sa gore navedenim može se reći da obveznički, novčani i mješo-viti fondovi predstavljaju dobre prilike za ulaganje i štednju. Kao oblik ulaganja pogodni su kako za finansijske institu-cije tako i za privredne subjekte koji dio svojih sredstava mogu plasirati u fond i mogu računati na to da su im sredstva u svakom trenutku na raspolaganju. Kao oblik štednje ovi fondovi su pogo-dni za stanovništvo, jer pružaju dugoro-čnu sigurnost, nude potencijalno veće prinose i kvalitetno upravljaju sredstvi-ma ulagača koji sami to ne bi mogli iz objektivnih razloga (vrijeme, znanje, iskustvo, dostupnost informacija).

Prednosti prema novom Zakonu o investicionim fondovima u FBiH

Izmjenom zakonske regulative van sna-ge je stupio Pravilnik o uzajamnim fon-dovima koji je predstavljao prelazno


rješenje za period kada bez postojanja zakona i nije bilo moguće osnivati uza-jamne fondove. Ovdje će se nabrojati samo nekoliko najbitnijih činjenica koje određuju strukturu ulaganja otvorenih fondova, odnosno mogućnosti kvalite-tnije disperzije rizika portfolija u odnosu na dosadašnje stanje:

- Uzajamni fondovi sa javnom ponu-dom mogu ulagati u inostranstvu, od-nosno investirati u vrijednosne papire koje emituju inostrani emitenti – što do sada nije bio slučaj (ulaganja su bila moguća samo na dvije bh. berze);

- Uzajamni fondovi mogu ulagati u novoemitirane vrijednosne papire uz uslov da je predviđeno njihovo uvr-štenje na berzu;

- Omogućeno je ulaganje u dionice i udjele drugih uzajamnih fondova, uko-liko je u cilju disperzije rizika takvo što navedeno u prospektu fonda;

- Depoziti koji se oročavaju u banka-ma mogu se ugovarati na period do 12 mjeseci uz mogućnost raskida oročenja u svakom trenutku (do sada je maksi-malni rok za oročenje bio 6 mjeseci, a ovom izmjenom se omogućava fondo-vima da imaju veće fiksne prinose negošto je to do sada bio slučaj);

- U strukturu portfolija se sada mogu uključiti i terminski i opcijski ugovori te drugi derivati ukoliko podliježu strik-tnim definicijama navedenim ovim za-konom uz napomenu da i takva ulaga-nja moraju unaprijed biti definisanaprospektom;

- Dozvoljeno je ulaganje i u instru-mente tržišta novca kojima se ne trguje na uređenom tržištu, ukoliko takvi vri-jednosni papiri odgovaraju standardi-ma kontrole koje propisuje Komisija za vrijednosne papire.

Ograničenja ulaganja koja se definišu prospektom svakog fonda pojedinačno (najznačajnija) su:

- najviše 10% neto vrijednosti imovi-ne može biti uloženo u prenosive vrije-dnosne papire i instrumente tržišta no-vca;

- najviše 10% neto vrijednosti imovi-ne fonda može biti uloženo u prenosive vrijednosne papire ili instrumente trži-šta novca jednog izdavatelja;

- najviše 25% neto vrijednosti imovi-ne fonda može biti uloženo u obveznice koje odobri Komisija;

- najviše 20% neto vrijednosti imovi-ne fonda može biti uloženo u vrijedno-sne papire ili instrumente tržišta novca čiji su izdavatelji osobe koje čine grupu povezanih društava;

- najviše 20% neto vrijednosti imovi-ne fonda može se položiti kao depozit u istu banku;

- najviše 20% neto vrijednosti imovi-ne fonda može biti uloženo u udjele ili dionice jednog investicijskoga fonda;

- više od 10% dionica sa pravom gla-sa jednog izdavatelja;

- više od 10% dionica bez prava glasa jednog izdavatelja;

- 10% dužničkih vrijednosnih papira izdanih od strane jednog izdavatelja;

- 25% udjela pojedinog investicionog fonda.

Perspektiva otvorenih fondova u BiH

U ovom trenutku perspektiva otvorenih fondova u BiH je vezana na globalna kretanja na finansijskom tržištu u svi-jetu. Pred svim otvorenim fondovima koji su osnovani, ali i koji će se osnivati,

nalazi se niz pitanja i prijetnji, ali neo-sporno i širok spektar mogućnosti koje bi trebali iskoristiti. U ovom dijelu će se navesti samo neke mogućnosti koje se nalaze pred otvorenim fondovima u skoroj budućnosti:

- Usvajanje novih zakona u FBiH daje uzajamnim fondovima mogućnosti značajnog unapređenja svog poslovanja u dijelu prodaje, promocije te kvalite-tnijeg provođenja investicione politike. Sa novom legislativom investicione mo-gućnosti otvorenih fondova će biti mno-go šire, gdje na prvom mjestu treba is-taknuti mogućnosti ulaganja u inostran-stvu u smislu kupovine kvalitetnih vri-jednosnih papira te bolje disperzije ri-zika, nego što su fondovi sada u mogu-ćnosti.

- Mogućnosti otvorenih fondova da razvijaju zajedničke proizvode sa osigu-ravajućim društvima i bankama (fond police i posebne vrste kredita).

- Preporučena dugoročnost ulaganja i prednosti koje ono nosi će tek sa pro-tokom vremenema dobiti na značaju kada se pozitivni trendovi sa berzi odra-ze i na kretanje vrijednosti udjela uza-jamnih fondova.

- Reforma penzionog sistema u BiH je već duži period u pripremi i kada po-čne, otvoreni fondovi bi trebali tražiti svoje mogućnosti u okviru trećeg stuba penzionog osiguranja.

- Sa razvojem tržišta logičan slijed je-ste razvoj specifičnih fondova različitogstepena rizika (obveznički, dionički isl.).

- Uzajamni fondovi bi s obzirom na prirodu svog posla trebali biti jedni od nosilaca edukacije stanovništa o bitno-sti pojedinačnog planiranja osobnih pri-hoda i rashoda i shvaćanja vremenske vrijednosti novca.

��

��

��

� ��

��

� ��

�

��

��

��

��

�


Rast prometa u odnosu na januar

I februar 2009. godine karakteriše relativno skroman promet na Banjalučkoj berzi. Ohra-brujući je porast ukupnog prometa u odno-su na januar za skoro 20%, ali je još značaj-nija činjenica da se redovan promet u trgo-vini akcijama u odnosu na januar udvostru-čio. Ukupan promet u februaru 2009. godi-ne iznosio je 9.420.562 KM, a redovan pro-met od trgovine akcijama 6.879.052 KM. Ipak, i pored određenog rasta ostaje činje-nica da ukupan promet iz februara 2009. čini 51,37 % prometa iz istog mjeseca 2008. godine, odnosno samo 10,92 % prometa ostvarenog u februaru 2007. I u zadnjem mjesecu značaj udio činio je promet obve-znicama i to prvenstveno javnom ponudom obveznica Opštine Gradiška kojim se trgo-valo u vrijednosti od 2.201.000 KM.

Ubjedljivo najveći pojedinačni promet na Banjalučkoj berzi u februaru ostvaren je trgovinom akcijama kompanije Elvaco a.d. Bijeljina u ukupnom iznosu od 3.279.461 KM. Većinski paket akcija u toj kompaniji prodala je korporacija Integral inženjering iz Laktaša preduzećima iz sastava Kompa-nije Bobar. Integral inženjering je time na-javio restrukturiranje svoga posla i fokusi-

ANALIZA: BLSE

Piše: Čedomir Spasojević

Već postaje pomalo depresivno pratiti kretanja na berzama, pošto uspješan mjesec više nije onaj u kojem je došlo do rasta indeksa (takvih mjeseci više i nema), već onaj u kojem je pad indeksa što manji. Kada se taj „kriterijum uspješnosti” primijeni na kretanja na Banjalučkoj berzi u februaru 2009. godine, ona je onda bila jedna od „najuspješnijih” u regionu. Nadamo se da će početak objave finansijskih rezulata unijeti malo više živosti na tržište. Posebno je važno da investitori prepoznaju da na Banjalučkoj berzi zaista postoje kompanije koje svojim vlasnicima mogu donijeti značajne profite u budućnosti, a čije su akcije trenutno izuzetno povoljne.

raspoloženje investitora. Takođe, već je sada vidljivo da će 2009. godina ponovo biti izu-zetno teška za brokerske kuće, jer pri trenu-tnim prometima one ne mogu normalno poslovati. Slab promet nije rezultat samo nedostatka tražnje, već sve više i nedostatka ponude, jer su cijene mnogih akcija došle do tako niskog nivoa da ih više niko ne želi prodati.

FIRS najviše oslabio

Indeks investicionih fondova Republike Srpske (FIRS) je februar 2009. godine zavr-šio kao gubitnik među indeksima Banjalu-čke berze. Mjesec je završio sa vrijednošću od 1.359,89 poena, odnosno sa padom od 11,61 % u odnosu na vrijednost koju je imao krajem januara. Berzanski indeks Republike Srpske (BIRS) je na kraju februara dostigao vrijednost od 907,82 poena, što je za 6,25 % manje u odnosu na stanje od kraja januara. Primjetno je da je relativno mali pad u fe-bruaru ima indeks preduzeća iz sistema Elektroprivrede RS (ERS 10), koji je u 2008. godini izgubio najviše na vrijednosti od svih indeksa Banjalučke berze.

Depresija na BLSE

Prema očekivanjima u februaru nije došlo do značajnijh promjena na ba-njalučkom tržištu kapitala. Već po-

staje pomalo depresivno pratiti kretanja na berzama, pošto uspješan mjesec više nije onaj u kojem je došlo do rasta indeksa (ta-kvih mjeseci više i nema), već onaj u kojem je pad indeksa što manji. Kada se taj „krite-rijum uspješnosti” primijeni na kretanja na Banjalučkoj berzi u februaru 2009. godine, onda je ona bila jedna od „najuspješnijih” u regionu. Mada, drugi podatak, da je 25. 2. 2009. godine redovan promet na Banjalu-čkoj berzi iznosio 6.006 KM, a to je sigurno manje od prometa koji napravi jedna kasa u nekom od velikih banjalučkih tržnih cen-tara, sigurno ne unosi puno optimizma u


ranje na djelatnost građevinarstva kao pri-marnu djelatnost korporacije. Tržišna kapi-talizacija Banjalučke berze na kraju februa-ra je iznosila 3.424.728.733 KM, odnosno samo 27,38 % rekordne tržišne kapitaliza-cije iz aprila 2007. godine. Komisija za har-tije od vrijednosti RS je u februaru 2008. godine oduzela na 60 dana dozvolu za rad najvećoj brokerskoj kući u Republici Srp-skoj, Hypo Brokeru. Odluka je dočekana na nož od strane HYPO Alpe-Adria-Banke, koja je najavila tužbu protiv Komisije, a i u javnosti se različito komentariše. Ipak, može se postaviti pitanje da li je taj potez Komisije došao u pravo vrijeme, kada su prometi na berzi ovako mali i kada dodatna destabilizacija tržišta nikako nije požljna. A i afera sa manipula-cijom u trgovini akcijama emitenta Planin-sko dobro Nevesinje zvuči zaista previše naivno u poređenju sa slučajevima kao što su Rudnik i Termoelektrana Gacko ili Ra-finerija nafte Brod.

Objava prvih finansijskih izvještaja

Krajem februara i početkom marta objavlje-ni su prvi finansijski izvještaji preduzeća či-jim se akcijama trguje na Banjalučkoj berzi. I pored činjenice da je u 2008. godini već uveliko trajala svjetska ekonomska kriza, primjetno je da je većina preduzeća ostvari-la slične ili bolje rezultate nego u 2007. godini.

Posebno treba istaći Telekom Srpske a.d. koji je u 2008. godini ostvario ukupne prihode od 475 miliona KM i dobit prije oporezivanja od skoro 133 miliona KM, što predstavlja rast dobiti od 65% u odnosu na 2007. godinu. Bolje finansijske rezultatenego u 2007. godini imaju i preduzeća: Birač a.d. Zvornik, Banjalučka pivara a.d. Banja Luka, Toplana a.d. Banja Luka, Alpro a.d. Vlasnica i dr. Značajan rast profita ostva-rili su i Petrol a.d. Banja Luka i Krajinape-trol a.d. Banja Luka, što je bilo očekivano, jer se radi o preduzećima čija je osnovna djelatnost trgovina naftom i naftinim deri-vatima, a veći dio prošle godine cijena tih proizvoda je bila na izuzetno visokom nivou.

Prema do sada objavljenim rezultatima, lošije u odnosu na 2007. godinu su poslo-vali Jahorina osiguranje a.d. Pale, Tržnica a.d. Banja Luka, Vitaminka a.d. Banja Luka i dr.

Može se reći da je februar 2009. godine na Banjalučkoj berzi prošao u znaku očeki-vanja. Pad indeksa (relativno blag u odnosu na region), izuzetno mali promet i dalje pri-sutan pesimizam i apatija. Nadamo se da će početak objave finansijskih rezultata unijetimalo više živosti na tržište. Posebno je va-žno da investitori prepoznaju da na Banja-lučkoj berzi zaista postoje kompanije koje svojim vlasnicima mogu donijeti značajne profite u budućnosti, a čije akcije su trenu-tno izuzetno povoljne. Investirati u akcije takvih kompanija sigurno je pametan potez koliko god se to sada, u vrijeme potpunog pesimizma na tržištima kapitala širom svi-jeta, činilo rizično.

Istorijski minimum od 6.000 KM

Banjalučka berza je 25. 2. 2009. godine ubilježila negativni rekord u vrijednosti dnevnog prometa od svega 6.000 KM, što su učesnici na tržištu kapitala RS ocijenili deprimirajućim događajem, izražavajući strah od produbljenja krize.

Berzanski analitičari kažu da je, pored manje tražnje za akcijama domaćih kom-panija uzrokovane pesimizmom na globalnom tržištu kapitala, prisutna i skoro po-tpuna obustava ponude akcija zbog njihove izuzetno niske cijene u odnosu na raniji period.

“Cijena nekih akcija došla je na tako nizak nivo, da se skoro nikome ne isplati da ih sada prodaje. Situacija je potpuno deprimirajuća, jer je ovakvim stanjem ugrožen rad brokerskih kuća i društava za upravljanje investicionim fondovima (DUIF)” – kazao je Nenad Tomović, direktor DUIF-a Zepter invest.

On je, ipak, izrazio nadu da je “crna srijeda” bila ekstremni događaj, te da bi mo-glo doći do povećanja obima prometa, prvenstveno obveznicama. U Banjalučkoj berzi, takođe, smatraju da je do ove situacije doveo koktel negativnih pojava obusta-ve ponude akcija na domaćem tržištu i udara aktuelnih globalnih finansijskih deša-vanja. Svjedoci smo, kaže Darko Lakić, pomoćnik direktora Banjalučke berze, da mnoga tržišta kapitala u svijetu proteklih nekoliko dana bilježe rekordno niske vri-jednost indeksa u posljednjih desetak i više godina, uključujući i najmoćniju svjetsku berzu u Njujorku.

“Moguće je da i neki investitori za značajnije trgovanje čekaju analizu finansij-skih izvještaja kompanija u RS za prošlu godinu, čija se objava očekuje idućeg mje-seca” – napomenuo je Lakić.

Prepolovljen broj stranih investitora

Na tržište kapitala RS tokom prošle godine stiglo je duplo manje stranih investito-ra u odnosu na 2007. godinu, zbog dugotrajne krize koja se ogledala u značajno smanjenom berzanskom prometu i strmoglavom padu cijena akcija. Stranci su la-ni kod berzanskih posrednika u RS, prema podacima Centralnog registra hartija od vrijednosti, otvorili 379 klijent računa, dok je u 2007. stiglo ukupno 777 inostra-nih ulagača. Najviše je stiglo investitora iz Hrvatske (193), zatim Srbije i Crne Gore, koje Registar i dalje vodi pod istom kodnom oznakom, (78) i Slovenije (51). Zani-mljivo je da su klijent račune otvorili i ulagači iz dalekih i egzotičnih zemalja po-put Belizea (tri), Holandskih Antila (dva) i Paname (jedan).

Prvi put od nastanka Banjalučke berze stranci su nešto više prodavali nego ku-povali akcija i obveznica na tržištu uz zadržavanje skoro istog procentualnog učeš-ća u ukupnom prometu. Inostrani ulagači su u 2008. kupili hartija u vrijednosti za 95,4 miliona KM, čime su na strani kupovine učestvovali sa 40,6 odsto, a proda-jom zaradili 96,5 miliona (41,1 odsto učešća).

U transakcijama na Banjalučkoj berzi lani su učestvovali investitori iz 26 zema-lja svijeta. Najveću gužvu na izlaznim vratima stvorili su Nijemci koji su prodali akcije u vrijednosti od oko 45,6 miliona KM, a slijede Litvanci sa 16,2 miliona, Hrvati 15,2 miliona i Slovenci 12,7 miliona KM.

U kupovini su, pak, najviše učestvovali Slovenci sa uloženih 54,2 miliona KM, zatim, investitori iz Srbije i Crne Gore sa 13 miliona, Holandskih Antila 5,1 milion, Kipra pet miliona i Hrvatske 3,5 miliona KM.

Jasminka Đukić, direktorica Centralnog registra hartija od vrijednosti, kaže da je prošla godina počela s kolebanjima i korekcijama cijena na tržištu kapitala, da bi se ispostavilo da je riječ o recesiji svjetske privrede i predstojećoj globalnoj krizi.

“Kriza je pogodila razvijene zemlje, ali se tokom godine značajno osjetila i kod nas. Stoga ne čudi svakodnevni pad indeksa na berzama, nizak promet i manja tražnja za domaćim hartijama kao direktna posljedica pesimizma i opreza investi-tora za ulaganje na ovom tržištu, odnosno manjeg priliva inostranog kapitala” – istakla je Đukićeva.


TEMA

Investitori vole vidjeti da je banka ozbiljan igrač

U organizaciji Udruženja banaka BiH (UBBiH) u Banjoj Luci je održan Okrugli sto o temi “Una-

pređenje kastodi, skrbničkih poslova, regulativa i praksa”. Cilj skupa, kojem su prisustvovali predstavnici bh. komer-cijalnih banaka i Centralne banke BiH (CBBiH), Komisije za vrijednosne pa-pire FBiH i Komisije za hartije od vrije-dnosti RS (KHOVRS) te entitetskih mi-nistarstava finansija, bio je sumiranje dosadašnjih iskustava u oblasti kastodi poslova, naročito u svjetlu zakonske re-

Unapređenje kastodi poslova u BiH zahtijeva izmjenu zakonske regulative u koju treba ugraditi primjere iz prakse kastodi banaka, koje aktivno učestvuju na tržištu kapitala, kako bi se domaćim i stranim klijentima pružila usluga takvog kvaliteta kakav poznaje regija. Osim neuređene zakonske regulative, strane investitore od ul-aganja u BiH odbija i nepostojanje međunarodno priznate oznake za hartije od vrijednosti (HOV), tzv. ISIN kodova.

Kvalitetna kastodi usluga daje sigurnost na tržištu

gulative, te razmjena iskustava sa kole-gama iz regije i razvijenih tržišta kapi-tala. Ukazano je na značaj kastodi, skrb-ničkih poslova koji daju sigurnost inve-stitorima i državi i doprinose stabilno-sti tržišta kapitala.

Bratoljub Radulović, predsjednik Ko-misije za tržište novca i kapitala u UBBiH, kaže da kastodi, skrbničke banke svojim klijentima pružaju usluge skrbništva, čuvanja i vođenja hartija od vrijednosti koje se nalaze u portfoliju klijenta.

“Kastodi banke, takođe, prikupljaju prihode po osnovu vlasništva nad akci-jama datim na staranje kastodi banci i brinu o izvršenju poreskih obaveza kli-jenata. U djelokrug njihovog rada spada i pozajmljivanje hartija od vrijednosti (HOV) i upisivanje založnog prava na

njih, koje se nalaze na kastodi računu, a pružaju i ostale usluge u skladu sa pro-pisima starateljstva nad vrijednosnim papirima, odnosno, hartijama od vrije-dnosti, odnosno usluge čuvanja vrije-dnosnih papira, poravnanja transakcija, prikupljanja prihoda na osnovu vlasni-štva nad vrijednosnim papirima, te iz-vještavanje klijenta o korporativnim ak-tivnostima.

U kastodi poslove spadaju i zastupa-nje na godišnjim skupštinama akciona-ra, upisivanje založenog prava na vrije-dnosne papire koji se nalaze na kastodi računu u korist trećih lica te informira-nje o stanju na domaćem tržištu kapita-la, kao i o promjenama zakonske regu-lative u tom domenu. Klijenti kastodi banaka su fizička i pravna lica, investi-

Piše: Duda Adžović

Okrugli sto: Fleksibilna regulativa


cioni fondovi, osiguravajuće kuće, ka-stodi banke i globalne kastodi banke, te penzioni fondovi” - kaže Radulović.

On ističe da licencu za pružanje ka-stodi usluge u BiH ima 12 banaka, se-dam u FBiH i pet u RS. Licencu dodje-ljuju Komisija za vrijednosne papire FBiH i Komisija za hartije od vrijedno-sti RS. Prve kastodi banke u FBiH su počele sa radom maja 2006. godine, a u RS u januaru 2007. godine.

“Uglavnom se radi o većim volume-nima transakcija, investitorima se omo-gućava pravovremeni pristup svim in-formacijama koje se tiču emitenata iz portfolija klijenata, zakonskim izmjena-ma i bitnim događajima, zatim skupšti-nama emitenata, te provođenje različi-tih vidova korporativnih aktivnosti u ime klijenta” - naglašava Radulović.

Dodaje da zbog jednostavnosti pro-cedure kastodi poslovi mogu u znatnoj mjeri pospješiti tržište kapitala, naročito u dijelu privlačenja stranih investicija.

Lakši pristup tržištu

Snježana Tolić, članica Komisije za trži-šte novca i kapitala UBBiH, kaže da u BiH ne postoji sveobuhvatan zakonski okvir za kastodi poslove, jer regulativa nije jedinstvena na nivou države.

“Entitetski regulatori pojedinačno propisuju i donose svoje zakonske i pod-zakonske akte koji regulišu poslovanje kastodi banaka. Veoma je bitno da re-gulativa poslovanja kastodi banaka od strane entitetskih regulatora bude što sličnija zemljama u okruženju, da uva-žava njihovu praksu, odnosno praksu Evropske unije. To povećava poveziva-nje i razumijevanje našeg tržišta sa okru-ženjem i dalje, odnosno utiče da strani investitori imaju lakši pristup našem tr-žištu” - ističe Tolićeva.

Ona dodaje da su glavne barijere sa kojima se u svom poslovanju susreću kastodi banke nepostojanje međunaro-dno priznate oznake za hartije od vrije-dnosti, tzv. ISIN kodova, kao i problem saldiranja, odnosno izvršenja obaveza između učesnika na tržištu prenosom hartija od vrijednosti sa starog na novog vlasnika i istovremenim prenosom nov-čanih sredstava sa računa kupca na ra-čun bivšeg vlasnika hartije po osnovu zaključenih poslova. Prema njenim rije-čima, ono što kastodi banke teško mogu prihvatiti jeste obaveza saldiranja ber-zanskih transakcija u uslovima pogre-šnog ispunjenja naloga od strane bro-kerskih kuća, pa se na banke neprave-dno prebacuje odgovornost.

“Jedan od najvećih problema koji muči oba entiteta je i nepostojanje jedin-stvenih međunarodno priznatih ozna-

ka za hartije od vrijednosti kojima se trguje na bh. berzama, tzv. ISIN kodova. Nepostojanje ISIN kodova onemoguća-va raspoznavanje vrijednosnih papira iz BiH na međunarodnom tržištu. To od-bija strane investitore, jer im kompliku-je proces trgovanja. U RS se formirala zamjenska agencija koja ima zadatak da formira međunarodne ISIN kodove za RS. Može se pretpostaviti da će na sli-čan način biti riješen i problem u FBiH” - naglašava Snježana Tolić.

Ona ukazuje da je za pospješivanje kastodi poslova u BiH potrebno izmije-niti zakonsku regulativu u koju treba ugraditi primjere iz prakse kastodi ba-naka koje aktivno učestvuju na tržištu kapitala, kako bi domaćim i stranim kli-jentima omogućili uslugu takvog kvali-teta kakav poznaje region.

Bliži razvijenoj usluzi

Vesna Lalić, zamjenica voditelja Custody odjela Splitske banke, Societe Generale Group, kaže da se počeci kastodi poslo-va u Hrvatskoj 1996. godine vezuju za dvije domaće banke koje su počele sa takvim uslugama, a da stranih banaka tada na hrvatskom tržištu nije bilo.

“Početak kastodi poslovanja vezuje se uz otvaranje i razvoj tržišta, a pose-bno uz izlazak domaćih dionica na stra-no tržište, kao što je bila emisija Global Depositary Receipt (GDR), Plive i Za-grebačke banke. S dolaskom stranih ba-naka na tržište širi se broj pružatelja ka-stodi usluge, a tržište postaje atraktivno za strane investitore. Radi se na pobolj-šanju infrastrukture za strana ulaganja, te se 1997. godine osniva Središnja de-pozitarna agencija (SDA). Rok za ra-zmjenu novca i dionica između kupaca i prodavatelja tada je još uvijek bio pet radnih dana, te se s vremenom smanji-vao na četiri dana. Na samom početku rada Središnje depozitarne agencije tek su neke od dionica bile dematerijalizi-rane. Proces prijenosa dionica u Regi-star zahtijevao je i promjenu zakonoda-vnog okvira. Tek nakon što je donesena obveza za društva izdavatelje da izvrše prijenos u Registar, došlo je do značaj-nije promjene. Danas su gotovo svi pa-piri dematerijalizirani i nalaze se u Re-gistru, a sve kastodi banke su članovi Registra, kao i brokerske kuće. Također je razvijena i platforma za straight trought processing (STP), odnosno za direktnu komunikaciju između banaka i Registra putem SWIFT-a ili putem na-ših informatičkih sistema. U tom seg-mentu smo se približili standardima usluge na razvijenim tržištima, a ono što je bilo ključno je da je 2005. SDA

postala članica sistema velikih plaćanja. To je bilo presudno da bismo mogli omogućiti transfer novca u isti dan, te skratiti proces razmjene novca i dioni-ca na tri radna dana” - objašnjava Lali-ćeva.

Ona navodi da je u sistemu Sredi-šnje depozitarne agencije registrirano oko petnaestak banaka koje se bave ka-stodi poslovima, od kojih šest većih i značajnijih pružaju usluge stranim inve-stitorima, te su ujedno i depozitne ban-ke za investicijske fondove. Societe Ge-nerale – Splitska banka zauzima pose-bno važno mjesto u segmentu depozi-tnih poslova za penzione fondove, gdje drži oko 50 posto tržišnog udjela.

“Glavni klijenti kastodi banaka su investicijski fondovi i broj fondova od 2001. je značajno rastao. U Hrvatskoj danas ima 137 aktivnih fondova. To se, također, odrazilo na povećanje broja banaka koje pružaju kastodi uslugu. Međutim, ako govorimo o servisiranju stranih klijenata, onda se možemo za-držati na brojci od pet, šest kastodi ba-naka. Na skrbničkim računima u SDA danas se nalazi oko osam milijardi eura” - kaže Vesna Lalić.

Novi tržišni pristup

Ona navodi da je zakonski okvir za ka-stodi poslove, kao i uopšte poslove sa vrijednosnim papirima u Hrvatskoj sada u fazi prilagođavanja direktivama EU (MiFID – Markets in Financial Instru-ments Directive).

“Zakon o tržištu kapitala stupio je na snagu 1. 1. 2009. Dosta je novina u zako-nu i one se posebice odnose na broker-ska društva. Cilj je zakona pružiti što veću zaštitu investitorima, a to na strani brokera znači i nove obaveze i nova ula-ganja u posao, poštivanje novih proce-

V. Lalić: Prilagođavanje direktivama EU


dura, praćenje rizika, uspostava sistema interne kontrole itd. Te se promjene, na-ravno, odnose i na banke, no one su do sada već bile pripremljene na neke od ovih zahtjeva, posebno i stoga što su sli-čni zahtjevi postavljani i od strane njiho-vih banaka majki, čije je poslovanje već usklađeno prema europskim standardi-ma. Ono što će biti novost i što ovaj za-kon omogućava, odnosi se i na sam tre-tman tržišta, tj. mjesta trgovanja. Zakon otvara mogućnost osnivanja multilate-ralne trgovinske platforme, dakle postoji mogućnost da postojeća burza neće biti jedino tržište. Zatim, tu su razni zahtjevi oko izvršenja naloga kako bi se omogu-ćila veća sigurnost, zaštićenost klijenta. Investitori su razvrstani prema stupnju informiranosti o tržištu kapitala. Tretman investitora koji prvi put dolazi na tržište nije isti kao onog koji poznaje tržište i kojeg možemo smatrati kvalifici-ranim ulagateljem. Kako bi se ovaj pro-ces promjena dovršio, slijedit će i dono-šenje novih podzakonskih akata. U ovoj fazi još uvijek važe neki stari propisi, ali na strani svih sudionika na tržištu radi se na prilagodbi” - smatra Lalićeva.

Prema njenom mišljenju veliki korak za razvoj kastodi poslova u Hrvatskoj napravljen je sa njenim ubrzanim pristu-panjem EU.

“Mi smo, ne samo na području finan-cijskih tržišta, nego i općenito bankar-skog, posebno deviznog poslovanja, una-trag dvije godine donijeli veliki broj za-kona i promjena da bi se uskladili sa pra-vilima poslovanja u EU. Napravili smo iskorak u preuzimanju smjernica EU, ali predstoji implementacija, te je zbog kra-tkoće rokova i velikog opsega promjena potrebno i dosta napora kako bi prilago-dba bila uspješna. Neke smo procese koji se ovdje otvaraju mi u Hrvatskoj već za-vršili i svojim iskustvom mi kao kastodi banke možemo pomoći kako bi se pre-

vladale određene poteškoće. Hrvatski in-vestitori, koji su klijenti kastodi banaka u Hrvatskoj, značajni su investitori u re-giji. Imamo velik broj investicijskih fon-dova koji su orijentirani isključivo na ulaganju u regiju i ta ulaganja ovise, iz-među ostalog i o razvijenosti infrastuk-ture. Na poboljšanju te infrastrukture potrebno je djelovati zajednički sa do-maćim kastodi bankama i regulatorima tržišta” - ocjenjuje Vesna Lalić i ističe da kvalitetna kastodi usluga investitoru daje sigurnost ulaganja.

Stabilnost prihoda

Milovan Protić iz austrijske UniCredit banke ukazuje na organizaciju, način rada, regulativu i praksu kastodi poslo-vanja na razvijenim tržištima kapitala, s osvrtom na tržište Austrije.

“Banka Austrije je krenula sa kasto-di poslovima negdje od kraja XIX vije-ka, kada je počelo uopšte da se radi sa hartijama od vrijednosti. Rušenjem Berlinskog zida, to se intenziviralo, pa i sa našim tržištima krajem osamdesetih godina. Sva ta tržišta su imala neki pe-riod svog razvoja. Na svu sreću ova na-ša tržišta, BiH, Srbija i Hrvatska su od-makla toliko da su odmah krenula sa dematerijalizovanim hartijama, tako da je to jedna pozitivna stvar kašnjenja za razvijenim tržištima” - kaže Protić i na-glašava da kastodi poslovi uglavnom spadaju u vanbilansne aktivnosti.

“Sve banke koje se time bave u isto-čnoj Evropi su, uglavnom, komercijalne banke. U globalnom kastodiju nema ta-kve institucije koja se bavi kastodi po-slovima ili koja se bavi baš security ser-vices, već su to komercijalne banke ko-jima to nije primarna aktivnost. Ako uzmemo primjer Srbije, u nekom pro-fitu UniCredit banke u Srbiji kastodi jeučestvovao sa nekih 15 do 20 posto.

Isto važi i za UniCredit grupaciju, odno-sno Banku Austrije. Nije to neki veliki procenat. U principu globalni kastodi-jani su formirani da se bave isključivo tom djelatnošću. Nama je to, ipak, spo-redna djelatnost. To su uglavnom ko-mercijalne banke kojima odgovara ka-stodi kao posao, prije svega zbog stabil-nosti prihoda koji će tokom vremena zagarantirati i bez uticaja i rizika na ka-pital banke, jer je vanbilansna aktiva. Tu nema da se obračunava obavezna rezerva, niti šta drugo, nego je to samo neka dodatna aktivnost vezana za kli-jente” - ističe Protić.

UniCredit banka Austrije se bavi međunarodnim kastodi uslugama koje podrazumijevaju samo institucionalne klijente, dakle globalne kastodi banke.

“Što se tiče austrijskog tržišta, neki osnovni kriterij je da klijent ima SWIFT, informacioni sistem za komunikaciju u sferi transakcija. Može da bude insti-tucionalni klijent, ali ako nema SWIFT, mi nećemo da ga opslužujemo, jer to nam suviše komplikuje proceduru i sam posao. Kod nas imate odjeljenje od desetak ljudi koji se bave tim poslom koji nosi prihod od nekih tridesetak miliona eura, isključivo zbog toga što je sve to automatizovano i ide preko SWIFT-a. Niko neće da uzima fizičkenaloge” - kaže Protić. On dodaje da in-vestitori vole vidjeti da je banka ozbi-ljan igrač.

“Skoro svi međunarodni klijenti su sa nama ili sa Raiffeisen bankom. Nemožete da poredite kapitalizaciju Uni-Credita koji ima blizu 100 milijardi eu-ra u odnosu na neku banku koja je sa-mo lokalna i ima od nekih minimalnih 15 do 20 miliona do 100 miliona eura. Klijent voli da bude zaštićen s te strane, jer zna da taj neko ima dovoljno isku-stva i može da mu obezbijedi takvu us-lugu” - smatra Protić.

Isti principi kao za tranziciju

Prema mišljenju Milovana Protića, za unapređenje kastodi poslova važe isti prin-cipi kao za tranziciju.

“Drugi su kapitalizam razvijali stotinama godina, a mi hoćemo da ga razvije-mo za dvije godine ili u pesimističnoj varijanti, za desetak. Oni su dugo razvijali i berze i finansijska tržišta, dugo su se sa tim borili. Mi imamo tu prednost štomožemo da preuzmemo te dobre stvari koje su oni shvatili da su dobre, a da od-bacimo one loše i da ih uopšte ne primjenjujemo. S druge strane, volimo da iz-mišljamo neke svoje originalne stvari koje se u principu pokažu pogrešnim. Žao mi je što to moram reći. Njihova prednost je to što se oni time jako dugo bave. Banka Austrije se bavi time nekih sto godina, a mi hoćemo u kratkom roku, za nekoliko godina, da napravimo tržište, infrastrukturu. To nije tako lako. Potre-bna je koordinacija, prije svega volja svih učesnika. Naravno, na svakom tržištu postoje različite interesne grupe i neki kompromis uvjek mora da se nađe” - ističe Protić koji smatra da kastodi pospješuje tržište kapitala.

M. Protić: Klijent voli da bude zaštićen


TEMA

Evropski sporazum o međunaro-dnom prevozu opasnih tvari ce-stom (ADR) sastavljen je u Žene-

vi 30. septembra 1957. godine pod okri-ljem Trgovinske komisije Ujedinjenih naroda za Evropu, te je stupio na sna-gu 29. januara 1968. godine. Prilozi A i B kao sastavni dio Sporazuma nakna-dno su usvojeni i pripojeni Sporazumu 1969. godine. Prilozi A i B bitni su sa-stavni dijelovi Sporazuma koji se izmje-njuju i dopunjuju svake druge (neparne) godine te upravo te izmjene i dopune utječu na nacionalne propise i ponaša-nje s opasnim robama te ih je potrebno neprekidno pratiti i usvajati. Promjene

U Evropskoj uniji od 1. 1. 2009. na snazi su novi propisi o prevozu opasnih materija, koji se inače mijenjaju dvogodišnje. Prijelazni period traje šest mjeseci. Institut za edukaciju VTK BiH je za potrebe bosanskohercegovačkih privrednika priredio prijevod Sporazuma ADR, te stručna izdanja iz domena obuke vozača i savjetnika pri prevozu opasnih materija.

Počela primjena novog ADR-a

koje su izvršene ove godine tiču se cje-lokupnog ADR-a. Ima potpuno novih propisa, sa kojima se dosada nismo mogli sresti, ali ima i takvih promjena, koje dosadašnje propise dalje zaoštra-vaju ili tačnije definišu. Novi propisi se od starih razliku po tome što se osposo-bljavanje rukovaoca, vozača i savjetnika izvodi s razlogom otklanjanja rizika koji se javljaju kako za pošiljku, ljude i sredstva tako i za životnu sredinu. Tako se u grupu opasnih materija pri tran-sportu tretira i alkohol, dezodoransi koji do danas u manjim pakovanjia nisu podlijegali odredbama ADR-a. Novi ADR propisi i dalje zaoštravaju uslove prevoza opasne robe.

Ova promjena zahtijeva ogroman posao i daje dobru osnovu za kažnjava-nje nedovoljno pripremljenih preduze-ća i transportera. Na primjer, slovenski i austrijski organi vlasti kontrolišu pri-državanje novih ADR propisa. U Mađar-skoj je to isprobano u prethodnom pe-riodu (od opreme do sistema kontrole prevoza opasne robe). Institut za edu-kaciju VTK Bosne i Hercegovine u sa-radnji sa Ministarstvom komunikacija i transporta BiH je pripremio nove do-pune koje proizilaze iz ADR-a 2009,

tako da u narednom periodu planira niz stručnih seminara koji doprinose jačanju konkurentnosti bh. prevoznika na transportnom tržištu opasnih mate-rija. Namjera je da kompanijama koje učestvuju u opsluživanju ili opremanju transportnih sredstava približimo za-htjeve i propisane norme. Primjera radi, neophodna je naljepnica na protivpo-žarnom aparatu usklađena sa standar-dom roka važenja, jer naši prevoznici po ovom osnovu plaćaju visoke kazne itd.

Udžbenik “Transport opasnih ma-terija – ADR 2009” zvanično je promo-visan 1. 3. 2009. godine, pa se i na ovaj način doprinosi obilježavanju 100. go-dišnjice postojanja asocijativnog komor-skog organizovanja u Bosni i Hercego-vini. Budući da je 2009. godina izuze-tno teška godina za transportnu indus-triju Bosne i Hercegovine, namjera je da se angažovanjem VTK BiH osnaže transportne kompanije pravovremenim informacijama o standardima i norma-ma koje se zahtijevaju na evropskom tržištu s ciljem umanjenja nepotrebnih troškova po osnovama kazni i prekrša-ja. Udžbenik se može nabaviti posred-stvom VTK BiH.

Priredio: Velibor Peulić


Inostrane prevoznike nema ko da kontroliše

Bosna i Hercegovina je idealna destina-cija za nesavjesne vozače međunaro-dnih transportnih kompanija koje dola-ze iz EU. Sa punim pravom VTK BiH je uputila zahtjeve na adrese kontrolnih institucija tokom 2008. godine za pokre-tanje obuke pripadnika saobraćajne po-licije i inspekcije. Naime, slijedeći pre-poruke EU, od 1. 9. 2007. godine uve-den je u primjenu, shodno odredbama Direktiva EU, digitalni tahograf, tako da se tokom transportnih oparacija u BiH susrećemo sa vozilima inostranih kompanija sa digitalnim tahografima.

Postavlja se pitanje ko može da kon-troliše ovakva vozila? Za sad, samo po-

jedinci koji su prošli adekvatnu obuku pri Institutu za edukaciju VTK BiH. Trenutno nije uspostavljen adekvatan sistem kontrole ovakvih vozila, pa logi-čan slijed odgovora je da inostrani pre-voznik ne može biti kontrolisan u BiH. Zašto je bitna kontrola, kazat će neko. Zamislite vozača koji svjesno krši od-redbe Direktive 561/06 tako što u BiH ne pravi nikakvu pauzu, vozi sa tuđom karticom ili vozi bez kartice, naravno da pri ovakvom režimu opasne vožnje potpada pod grupu umornih vozača, koji nekontrolisano postaju ubice na cestama i prijetnja za svakog učesnika u saobraćaju. Najkraće rečeno, to je bit zbog čega se naši kontrolni organi mo-raju ubrzano osposobiti za kontrolu inostranih prevoznika. S druge strane,

Pojednostavljeni carinski postupci i procedure u BiH

Institut za edukaciju u saradnji sa Upravom za indirektno oporezivanje BiH i EU TACTA bio je organizator stručnih skupova s ciljem da se bh. izvoznici i špediterske kompanije upoznaju sa mjerama, postupcima i radnjama koje pre-duzima UIO BiH za sticanje statusa ovlaštenih izvoznika, kao i sveobuhvatnog sagledavanja novih uslova poslovanja. Naime, stručnom skupu se odazvalo oko 240 učesnika, što predstavlja dokaz opravdanosti stručnog skupa i aktuelnost teme koja je prezentovana.

Predstavnici Uprave za indirektno oporezivanje BiH, predvođeni pomoćni-kom direktora Bogdanom Novakovićem, prezentovali su teme koje govore o po-jednostavljenim carinskim postupcima i procedurama. Prema riječima odgovor-nih ljudi UIO, stvorene su sve pretpostavke sa formalno-pravne strane da se može steći status koji će omogućiti lokalno-kućno carinjenje, no da bi se u pot-punosti ovakav status stekao, neophodna je obuka kako pravnih lica koja aplici-raju, tako i carinskih službenika. Prednosti koje se javljaju u pojednostavljenim postupcima i procedurama su više nego jasne, od smanjenja troškova do manjeg zadržavanja. Riječju, logistički lanac od izvora do cilja postaje jednostavniji i umanjenjen je za dio logističkih troškova koji su do sad bili nezaobilazni.

Ovdje je bitno istaći da je vremenski limit odobrenja i prijave sveden na 45 minuta u skladu sa evropskim normama, no da bi čitaoci shvatili ozbiljnost i od-govornost posla, neophodno je samo navesti da status povlaštenja ili pojedno-stavljenja stiču kompanije koje će raspolagati kako tehničkim, tako i ljudskim resursima neophodnim za provođenje u praksi. Zaključci stručnih skupova uka-zuju na odobravanje i zahvalu organizatorima te mjerama koje su propisane Uputstvima od strane UIO za navedeno novo poglavlje rada u Bosni i Hercego-vini. VTK je spremna da kao servis opsluži sve zainteresovane bh. kompanije da u relativno optimalnom roku osposobi svoje ljudske resurse kako bi pred institu-cijom UIO u partnerskom odnosu stekla uslove za lokalno-kućno carinjenje. Riječju, UIO zajedno sa VTK BiH, nalazi se u zajedničkoj misiji povezivanja bh. privrednika u otklanjanju barijera i prepreka. Partnerski odnos koji se stiče kod UIO ima dvije strane - odgovornost obaveze i prava, ukoliko se bilo koja ravno-teža ovako zamišljenog rješenje zloupotrijebi, sankcije i posljedice su jasne. Is-kustvo zemalja EU, koje je predstavljeno, nailazi na odobrenje bh. privrednika. Činjenice koje su date iskustvenim rezultatima ohrabruju našu privredu da se nalazimo na završnim koracima ka standardima EU. Dosadašnja takozvana dan-guba koja je nastajala kao plod ovih ili onih loših rješenja, polako se sprema u zaborav. Pretvoreno na opterećenje u privredi, značit će to doprinos jačanja kon-kuretnosti.

Institut za edukaciju u saradnji sa UIO BiH pripremio je Priručnik u formi vodiča za pojednostavljene carinske postupke i procedure, kao i operativni plan edukacije za bh. privrednike u Bosni i Hercegovini.

VTK BiH želi zaštiti domaće prevozni-ke kako bi se uspostavila ravnopravna pravila na tržištu, jer domaći prevo-znik se drastično kažnjava i za najmanji prekršaj koji se odnosi na nepridržava-nje odredbi Direktive 561/06 (kazne se mjere od 300 do 3.000 eura). Poznato je da se granica rigorozne kontrole sa Ma-đarske pomjerila na granicu sa Hrva-tskom. Naime, sve procedure koje pro-pisuju Direktive EU sadržane su u no-vom Zakonu o digitalnom tahografu u Hrvatskoj i primjenjuju se od 1. 1. 2009. godine. Naravno, njima je ostavljen prelazni period za tehničke detalje, kao što su izrada kartica do početka 1. 6. 2009. godine, ali kontrolna funkcija ka-rakterističnog perioda od 28 radnih da-na je već na snazi prema bh. prevoznicima.

Edukacija policajaca, inspektora i vozača

Shodno viziji Institut za edukaciju Vanj-skotrgovinske komore Bosne i Herce-govine akreditovan je da radi obuku za-interesovanih za primjenu i uvođenje digitalnog tahografa. Ciljne grupe za edukaciju su Granična policija BiH, in-spekcije, vozači u međunarodnom ces-tovnom transportu, menadžeri tran-sportnih kompanija i tehničke stanice za održavanje. Do danas je Institut pro-veo obuku nekoliko pilot grupa, no cilj je opšta kampanja koja je planirana za početak aprila. Pohvalno je istaći da Ministarstvo komunikacija i transporta ubrazano radi na donošenju zakona o radnom vremenu vozača, posade i digi-talnom tahografu. Činjenica da se oče-kuje već početkom aprila, ovakav zakon pred parlametarcima BiH ohrabruje, no pored ovog pozitivnog primjera mora se shvatiti ozbiljnost situacije, jer posao uvođenja digitalnog tahografa je ravan poslu uvođenja biometrijskih isprava. BiH mora do 16. 6. 2010. godine biti spremna za provođenje preuzetih oba-veza, no kontrolni organi kao i sam te-hnički dio procesa treba okončati naj-kasnije do aprila 2010. godine, a danas trebaju da prođu inicijalni nivo obuke za digitalni tahograf. Plan koji je dosta-vljen nadležnim tijelima podrazumijeva intenzivnu obuku svih pripadnika sao-braćajne policije u prvom talasu, potom saobraćajnih inspektora itd.


Od septembra prošle godine OPEC je dogovorio smanjenje izvoza nafte od 4,2 miliona barela dne-

vno (mbd) kako bi zaustavio nagli pad cijena od preko 100 dolara. Prema izvje-štaju Reutersa, članice kartela su uspjele držati 81% dogovorenog smanjenja, što je rekord u disciplini za ovu organizaciju. Nagli pad izvoza bio je moguć zamo uz podršku Saudijske Arabije, koja je odgo-vorna za najveći dio smanjenja. Grafikonispod pokazuje nagli pad nafte u tranzitu:

Sljedeći sastanak OPEC-a je 15. marta u Ženevi. Šta će biti dogovor, nije uopšte bi-tno. Saudijci su već učinili svoje i očigle-dno imaju namjeru da zadrže cijene od daljnjeg pada. Za mjesec april je ARAMCO, državna kompanija Saudijske Arabije, objavio rekordno povećanje zvaničnih prodajnih cijena (ispod). Premije za sre-dnju, laku i tešku naftu su povećane uprosjeku za dva dolara po barelu iznad već jako visokih diferencijala za naftu po-vučenu u mjesecu martu.

S druge strane, I dalje se nastavlja talas loših vijesti iz ekonomije. U decembru, ukupna potražnja za naftom u SAD-u japala za 1,52 mbd ili 7,3%. Kada se ima na umu da je prošla godina bila 6,1 % manja u odnosu na 2007., onda je ovaj pad veoma veliki. Grafikoni ispod jasnopokazuju da je potražnja na tankim no-gama, a da nivo zaliha sporo pada, i po-red akcije OPEC-a:

Cijene poprijeko

Globalna ekonomska i finansijskakriza je uzrok što je tokom pro-tekle godine smanjena potrošnja nafte, a cijene su u padu sa reko-rdnog iznosa od blizu 150 dolara po barelu, koliko je bilo u julu.

Adnan Imširović

NAFTNA KOLUMNA

��

� ��

� ��

� ��

� ��

U svemu ovome, najveći gubitnici su ra-finerije. Pad potražnje za derivatima i vi-soke premije znače samo jedno – pad ra-finerijskih marži. U Mediteranu su rafi-nerije već počele proizvoditi sa gubicima, a na sjeveru Evrope se jedva drže poziti-vne. Povuci-potegni između ponude i potražnje i dalje traje, a cijene idu onako, poprijeko…


Ambasador Češke Republike u BiH Jiří Kuděla u intervjuu za InfoKom istakao je kako je vanj-

skotrgovinska razmjena između Češke i BiH vjerovatno dostigla svoju kulmi-naciju. Naime, ambasador ističe da se obim (uvoz i izvoz na obje strane) stal-no povećava, iako ne raste vrtoglavom brzinom.

„Već nekoliko posljednjih godina se može reći da stagnira na nivou oko 160-170 miliona eura, od čega češki iz-voz iznosi otprilike četiri petine, a češki uvoz čini oko jedne petine. Ovaj visoko aktivni trgovinski saldo je za ČR u ne-koliko posljednjih godina više-manje stalan“ – navodi Kudela.

Koje to robe dominiraju u vanjskotr-govinskoj razmjeni Češke Republike i Bosne i Hercegovine?„Glavna izvozna roba iz ČR u 2008. su motorna vozila i rezervni dijelovi (21,6% od ukupnog obima izvoza), karoserije za osobne automobile, mjenjači, pogonske mašine, bicikli itd. Iz ČR se također uvoze i dijelovi parnih turbina. Glavna uvozna roba ČR: metali, reaktori, kotlovi (14,4%), hidraulički i plinski mašinski filteri (34,7%), ugalj, hemikalije, itd.“

Prednosti evropskih integracija

Bosna i Hercegovina ima potpisan Sporazum o stabilizaciji i pridruživa-nju (SSP) sa EU. Došlo je do ukidanja određenih carina na robe koje se uvo-ze iz EU. Šta smatrate prednostima

SSP-a koje naša zemlja treba iskori-stiti?„Ova obezbjeđenja nisu uvijek jedno-strana, postoji ukidanje određenih cari-na samo na uvoz iz EU, ali ustvari va-žnije je ukidanje carina na uvoz robe iz BiH u EU. Ovo otvara tržište EU za sve vrste vaših proizvoda ukoliko ispunja-vaju standarde. Može se reći da je obo-strano vršen pritisak na bh. proizvode, odnosno njihov kvalitet i vrijednost, da bi bili konkurentni na tržištu EU. Ovo će vjerovatno ispočetka predstavljati šok (što je to bio i češki slučaj kad smo otvorili tržište EU), ali bi dugoročno trebalo dovesti do prilagođavanja do-maćeg tržišta i rastu konkurentnosti domaće proizvodnje.“

Evropska unija finansira projekte pretpristupne pomoći zemalja koje

Razgovarao: Almir Terzić

Intervju: Jiří Kuděla, ambasador Češke Republike u BiH

Trgovinska razmjena dvije države u stalnom usponu

Vrlo je važno da bude uspostavljeno jedinstveno bh. tržište, jer tek tada se može o ovome ozbiljno govoriti i realno pokrenuti korake ka stvarnoj tranziciji privrednog života.Elektroenergetika, saobraćajna infrastruktura i mašinstvo, ekologija (vodoprivreda), skladištenje, poljopri-vreda (stočarstvo) moguće oblasti saradnje.


Ulaganja i investicije

Potreba svake zemlje, pa tako i BiH, jesu investicije. Ima li nagovještaja da su kompanije iz Vaše zemlje zaintere-sirane za ulaganja u BiH u narednom periodu?„U trenutnoj situaciji i pod uticajem svjetske privredne i finansijske krizenemamo informacija o značajnijim namjerama čeških subjekata i njihovih novih investicija u BiH.“

Koje su to oblasti privrede u kojima se može ostvariti značajnija saradnja Češke Republike i BiH?„Ima mnogo takvih oblasti, ovako iz prve ruke: elektroenergetika, saobraćaj-na infrastruktura i mašinstvo, ekolo-gija (vodoprivreda), skladištenje, poljo-privreda (stočarstvo).“

Imamo li razloga za strahovanja da će u toku ove godine doći do pada inve-sticija zbog ekonomske krize? BiH ima veliki broj osoba koje su nezapo-slene, a u tom slučaju zbog smanjenja ekonomskog obima taj bi se broj si-gurno povećao. Kako sve to prevazići?„Bojazan od pada direktnih stranih investicija u BiH je opravdana. Vlada BiH, koja nema potrebnu izvršnu moć, zajedno sa entitetskim vlastima mora poduzeti niz mjera kojim će ublažiti posljedice i udar svjetske krize – mogla bi biti inspirisana mjerama koje su ne-ke od zemalja preuzele. Intervencije država u ekonomiju su bile neizbježne – npr. podrška javnog sektora i investi-cija, subvencionirani investicioni kre-

diti, podržavanje partnerstva javnog i privatnog sektora. Šteta svih ovih izgu-bljenih godina, kada se BiH nije bila u stanju opredijeliti za neke ključne inve-sticije, ova prilika se ne mora ponoviti.“

Angažman bh. radne snage

Češka Republika jedna je od rijetkih zemalja EU u kojoj je značajnije anga-žirana radna snaga iz BiH. Koliko bi u toku ove godine bh. građana moglo dobiti posao u Češkoj i u kojim se oblastima oni najčešće angažiraju?„Prema mojim saznanjima to baš i nije precizno. Bosanaca i Hercegovaca u ČR naravno ima, ali to nisu nikakve velike brojke. S druge strane, naša politika za-pošljavanja stranaca ima preferencijske odredbe između ostalih i za bh. građa-ne i registrovali smo porast interesova-nja za rad u ČR. U 2008. godini smo imali preko 1.000 zahtjeva za radne vi-ze. Glavne oblasti su građevinska i au-tomobilska industrija, dalje su traženi vozači međunarodne špedicije i IT spe-cijalisti. Momentalno najviše stranaca koji rade u Češkoj Republici su iz Slo-vačke, Ukrajine, Poljske i Vijetnama. Kriza je pogodila i ČR tako da trenutna situacija ne pogoduje daljem zapošlja-vanju stranaca, a nažalost, došli smo i do tačke da je značajan broj kako češ-kih tako i inostranih radnika izgubio posao. Naša vlada se momentalno vrlo intenzivno bavi ovim problemom.“

Najavljeno je kako će Češka Republika davati tzv. zelene karte za radnu snagu koja je potrebno da se angažira u Vašoj zemlji. Koliko je do sada bilo takvih aplikacija, odnosno interesenata i šta se onim koji podnose takve zahtjeve nudi?„Zelena karta omogućava dobijanje ra-dne i boravišne dozvole preko jednog zahtjeva i pojednostavljene dokumen-tacije. Interesent može naći radno mje-sto preko interneta u registru slobodnih radnih mjesta. Ova baza podataka se polako puni ponudama od strane češ-kih poslodavaca. Mnogo više informa-cija o čitavom procesu možete naći na stranicama naše ambasade u Sarajevu na internet adresi: http://www.mzv.cz/sarajevo (puna adresa za informacije o zelenim kartama je http://www.mzv.cz/sarajevo/bs/vize_i_konzularne_informacije/zelena_karta.html). Zasada nismo registrovali interes od strane bh.

teže postati punopravni članovi EU. U kojim oblastima, odnosno projekti-ma vidite šansu BiH? „S obzirom na to da se nije puno na-predovalo sa realizacijom IPA proje-kata 2007. godine, MIPD (Multi-Annual Indicative Planning Document) plan za BiH se pomjerio na period od 2008. do 2010. Najveća promjena je povećanje sredstava za 20%. IPA projekti su u nadležnosti Evropske komisije i oni su institucija koja ima najviše informacija.“

BiH ima veliki vanjskotrgovinski de-ficit u robnoj razmjeni sa većinom ze-malja. Češka Republika uspješno je prošla takozvani proces tranzicije u kojem se BiH još nalazi. Šta je Vaš savjet šta bi to vlasti naše zemlje tre-bale učiniti u smislu razvoja, kako bi došlo do boljeg stanja u privredi, a samim tim izvoza, što bi, svakako, doprinijelo smanjenju vanjskotrgo-vinskog deficita?„Prije svega je vrlo važno da bude us-postavljeno jedinstveno bh. tržište (mo-mentalno se sastoji od dva autonomna tržišta FBiH i RS, plus Distrikt Brčko). Tek tada se može o ovome ozbiljno go-voriti i realno pokrenuti korake ka stvarnoj tranziciji privrednog života. Preduslov za to je politička volja i jedin-stvo u rješenju osnovnih uslova tržišta. Tek zatim je moguće provesti reforme (ne kao što je do sada bilo rađeno – po-jedinačni nesistematski koraci), kao što je privatizacija i stvaranje osnovnih strategija – energetske, saobraćajne, ekološke, poljoprivredne za cijelu BiH.“


traje godinama, ali u ovom obliku ka-kav je sada počeo se intenzivno razvijati u protekle četiri godine. Stipendiranje studenata i ulaganje u ljudski potencijal smatramo jednim od najvažnijih pro-grama u ambasadi i posvećujemo mu veliku pažnju i energiju. Osnovu su go-dinama činile stipendije koje obezbje-đuje vlada, ali na temelju velike zainte-resovanosti studenata, ambasada je proširila saradnju i sa univerzitetskim centrima u Češkoj Republici. Već niz godina Ambasada sarađuje sa univer-zitetskim centrima u Brnu, Olomoucu i Zlinu. Samo 2008/2009. godine je po-sredstvom Ambasade u Češku na stu-dij otputovao 31 student iz raznih do-diplomskih, magistarskih i doktorskih programa i po ovome smo država EU koja daje najviše stipendija za bh. stu-dente. Jezik studiranja zavisi od progra-ma na koji se student upiše, tako da može biti na češkom ili engleskom. Mi ne postavljamo limit na smjerove na koje studenti žele aplicirati. Uglavnom se daje blaga prednost tehničkim fakul-tetima, ali to nije pravilo. Želimo svim studentima, koji predaju zahtjev za sti-pendiju, pružiti mogućnost da studiraju ono što oni žele. Tako na primjer ove godine imamo 18 kandidata za umje-tničke škole. Iz navedenih razloga želi-mo da se ova saradnja sa univerzitetima u ČR još proširi kako bi još studenata dobilo priliku da studira u oblastima u kojima želi.“

vizne olakšice u skladu sa Sporazumom između Evropske komisije i BiH. U praksi ovo znači da se vize izdaju po po-jednostavljenoj proceduri, sa minimu-mom papirologije i da, ukoliko je to po-trebno, privrednici dobijaju vize sa du-žim trajanjem i više ulazaka i izlazaka.“

Projekti saradnje i pomoći

Koji su to projekti koje će Ambasada Češke Republike realizirati u toku ove godine za građane BiH?„Ova godina je kao što znate godina u kojoj u prvoj polovini i predsjedavamo EU. Što se tiče konkretnih projekata u saradnji sa EK i drugim zemljama EU (i ne samo EU), planiramo napraviti bazu stipendija koje su dostupne bh. studentima i na taj način pomoći mla-dim ljudima da iz lične perspektive os-jete EU. Imamo velike projekte razvoj-ene saradnje, u prošloj godini smo pu-tem ovih projekata osigurali rezervne dijelove za GRAS i elektrifikaciju Živi-nica. Dalje imamo male lokalne projek-te preko kojih pomažemo različitim su-bjektima u BiH. U projekte razvojne sa-radnje ČR ulaže preko tri miliona eura godišnje samo za BiH. Također, sarađu-jemo sa EUSR-om, EUFOR-om, Evrop-skim pokretom BiH i drugim subjekti-ma na projektima promocije evropskih vrijednosti u BiH i podržavamo proje-kte regionalne saradnje.“

Vaša zemlja jedna je od onih koje do-djeljuje i stipendije za studiranje u Češkoj Republici. Iz kojih oblasti će ove godine studenti imati mogućnost takve aplikacije?„Program stipendiranja bh. studenata

javnosti za zelene karte, ali ovaj proje-kat je tek startao i ponuda poslova je još uvijek relativno mala.“

Kandidatski status

Vaša zemlja u prvoj polovini ove go-dine predsjedava Evropskom unijom. Za BiH kao naredni veoma važan ko-rak cijeni se predaja oficijelnog za-htjeva za članstvo u EU, odnosno do-bivanje statusa zemlje kandidata. Ko-liko je sa ekonomskog aspekta važno imati kandidatski status i šta on u toj oblasti donosi državi? „Status kandidatske zemlje je jako bitan sa političkog gledišta. Što se tiče ekonom-skog nivoa, pruža se mogućnost korište-nja predulaznih fondova, koji su u EU upravo stvoreni i dati na raspolaganje da se koriste za razvoj ekonomije zemalja koje imaju kandidatski status u EU, po-stavljenih tako da se što brže razvijaju u pravcu dostizanja nivoa ostalih članica. Kandidatski statut, također, omogućava učešće u djelovanju pojedinih organa i organizacija EU. Moram samo napome-nuti da BiH mora ispuniti još neke uslo-ve da bi bilo realno tražiti kandidatski status, prije svega konačan stav o budu-ćnosti OHR-a.“

Istakli ste kako Češka Republika sna-žno podupire da BiH dobije status kandidata. Možemo li realno očekiva-ti da to bude 2010. godina kako priželj-kuju vlasti BiH?„Pazite ovako, ČR je spremna da sna-žno podupre zahtjev BiH za kandida-tski status, ukoliko vlasti BiH pokažu interes i zalaganje na polju obaveza koje su preuzeli u Evropskom partnerstvu i Mapi puta. Bez zalaganja vaših političa-ra neće biti ni podrške niti pozitivnog napretka. Mi smo spremni da pružimo podršku, pitanje je da li su vaši političa-ri spremni da pokažu spremnost. Do-govor iz Pruda (i njegovi nastavci) daju mi određenu nadu u ovom procesu, ali mora biti urađeno još mnogo stvari.“

Jedno od važnih pitanja sa kojim se susreću građani BiH, a tako i poslovni ljudi iz naše zemlje, jeste i potreba pri-bavljanja viza za putovanje u EU. Šta i koliko Ambasada Češke može učiniti kako bi bar poslovnim ljudima osigu-rala nesmetanu komunikaciju?„Za aplikante koji putuju službeno ili sa ciljem trgovine u ČR, ambasada koristi


TEMA

Koncepcija privrednog razvoja Bosne i Hercegovine u poslijeratnom periodu bila je zasnova-

na na koncepciji trgovine, a ne proizvo-dnje. Vlasti u Bosni i Hercegovini sma-traju da preduzećima ne treba podrška i da se ona moraju afirmirati sama. Svu-da u svijetu država i poslovna udruže-nja pomažu privrednicima u rješavanju tih problema pa to treba postati pravilo i kod nas. Mnoge su korisne inicijative propale, jer nisu imale dovoljnu tehni-čku, finansijsku, marketinšku i komer-cijalnu podršku u zemlji, a ni u inostran-

stvu. Nema smišljene politike praćenja stanja na domaćem tržištu pa trgovački lobiji često uvozom stvaraju poremećaje na tržištu, a uvozi se i nekvalitetna roba. Pri tom se ne vodi računa o diskrimina-ciji bosanskohercegovačkih izvoznika, koji trpe štetu od mjera administrati-vnog protekcionizma.

Uvoznom lobiju pripadaju svi trgo-vački lanci – pogotovo oni u stranom vlasništvu – kao i banke, kojima je naj-lakše kreditirati kupovinu stanova i uvo-zne potrošne robe. Znači li to da je bor-ba za izvoznu orijentaciju Bosne i Her-cegovine uzaludna? Ali ipak situacija nije bezizgledna – iako se treba pripre-miti na oštru i upornu borbu idejama i tako aktivirati javnost i naše inertne političare.

Zapadni trgovački lanci na mala vra-ta osvojili su naše tržište i u svojim obje-ktima koji niču kao gljive poslije kiše, uglavnom prodaju svoju robu, dok je

naša roba zastupljena svega pet odsto. Na Zapadu je nešto tako jednostavno nemoguće. Domaće tržište nije se ničim štitilo i upravo zbog takvog odnosa ima-mo i vanjskotrgovinski deficit koji stal-no raste.

S druge strane, na svim rang-listama konkurentnosti i pogodnosti za poslo-vanje – Bosna i Hercegovina tone. Sta-nje u zemlji otežava visok stepen njene otvorenosti, koji drugima koristi više nego nama. Zato povećanje konkuren-tnosti i izvozna orijentacija postaju pre-duslov opstanka i na domaćem tržištu, jer razlika u domaćoj konkurentnosti i onoj u inostranstvu postaje zanemariva. Zbog toga je sve izrazitija i opasnost od bijega naših privrednika i postojećih ra-dnih mjesta u inostranstvo, a sve zahva-ljujući raskoraku između službenih pro-klamacija i zbivanja u praksi. Trgovin-ski deficit u periodu 2000-2008. godine iznosio je nevjerovatnih 58 milijardi KM.

Piše: doc. dr. Duljko Hasić

Trgovinski deficit u periodu 2000-2008. godine iznosio je nevjerovatnih 58 milijardi KM. Na svim rang-listama konkurentnosti i pogodnosti za poslovanje – Bosna i Hercegovina tone. Iz ovog nije teško zaključiti da bh. privreda nije sposobna da izdrži tržišnu utakmicu i konkurenciju iz EU.

Bh. privreda u trouglu totalne liberalizacije, uvoznog lobija i enormnog trgovinskog deficita


Ukupna robna razmjena BiH 2000-2008. godine

I pored ovako katastrofalne situacije, pojedini ekonomisti i političari na sva usta hvale dva potpisana sporazuma koja su Bosni i Hercegovini otvorili put u to-talnu liberalizaciju tržišta, Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa EU (SSP) i ističu da je njegovim potpisivanjem (pored Sporazuma CEFTA-e) Bosna i Hercegovina zaokružila sistem ugovor-nih trgovinskih odnosa sa susjednim državama, obezbijedila slobodan protok kapitala i tržište od preko pola milijarde potrošača. Prema njihovom mišljenju, to je našu zemlju učinilo dodatno povolj-

nom za investiranje i poslovanje, te BiH treba da očekuje dodatni priliv stranih investicija, koje će omogućiti privredni razvoj, veću zaposlenost i bolji život gra-đana. Zagovornici SSP-a spominju da naša preduzeća tim sporazum dobivaju garanciju da će poslovati sa EU bez pre-preka, da je njime osiguran izvoz robe iz Bosne i Hercegovine na tržišta EU bez carine, da će olakšati bh. firmama poslo-vanje u EU i doprinijeti rastu njihovog izvoza.

� � � � � � � � ��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

�

Pretpristupni fondovi

Pristalice Sporazuma smatraju i da će ratifikacija SSP-a našu zemlju približiti sta-tusu kandidata za članstvo u EU, a da bi ta činjenica omogućila veću finansijskupomoć EU i pristup “značajnim razvojnim fondovima“. EU će u periodu od 2007. do 2013. godine pružati bespovratnu finansijsku pomoć svim zemljamazapadnog Balkana, u vidu programa pod nazivom Pretpristupni instrument (IPA), ali raspolaganje ovim sredstvima ni u kom smislu nije uslovljeno potpisi-vanjem SSP-a. Razlika između zemalja je u obimu predviđenih sredstava, ali ni to nije direktno u vezi sa statusom zemlje u procesu integracije, već je rezultat odluke EU. SSP-om je predviđena finansijska pomoć i zajmovi, ali je ona uslovlje-na ispunjenjem određenih političkih kriterija i daljim napretkom demokratskih, institucionalnih i ekonomskih reformi. S obzirom na to kako su ove reforme u dosadašnjem periodu provodile vlasti, čini se u Bosnu i Hercegovinu neće stići mnogo novca koji predviđa SSP.

Domaća privreda (ne)sposobna da izdrži utakmicu s EU

Sporazumom se, dakle, stvara zona slo-bodne trgovine između Bosne i Herce-govine i EU u periodu od pet godina, (1) što znači da bi u tom roku BiH trebalo da potpuno ukine carine na uvoz sve ro-be iz EU. Kako se objašnjava, ovaj rok je određen “u skladu sa sposobnošću bh. industrije i poljoprivrede da se prilagode slobodnoj trgovini“; (2) slobodan protok kapitala koristan je za dvije jednake pri-vrede, ali u situaciji kada BiH širom ot-vara svoja vrata zajednici ekonomski ne-uporedivo jačoj od nje, pitanje je koliko su ustvari bh. industrija i poljoprivreda sposobne da se prilagode slobodnoj tr-govini. Pitanje je šta je do sada učinjeno i šta će se u roku od pet godina učiniti da se prije ukidanja carina EU podigne konkurentnost naše privrede.

Nažalost, uprkos neprestanim zakli-njanjima i recitacijama o evropskim inte-gracijama, do sada nije učinjeno skoro ništa, a ekonomski pokazatelji svjedoče o lošem stanju domaće ekonomije. Indu-strijska proizvodnja u BiH sve je manja, slična situacija je i sa BDP, dok su green-field investicije najmanje prisutne u stru-kturi stranih ulaganja. Inače, važno je na-pomenuti da od 2000. godine preko 95 odsto proizvoda porijeklom iz BiH može da se uvozi na tržište EU bez plaćanja carine, ali to očigledno nije nimalo do-prinijelo poboljšanju bh. industrije. Niko nije sprečavao izvoz bh. robe u zemlje EU, osim fiksnog kursa KM, koji je činiobh. proizvode skupim, pogodovao uvo-znom lobiju i stranim proizvođačima i stvorio ogroman vanjskotrgovinski deficit.

S obzirom na ovakvu sliku, nije teško zaključiti da bh. privreda nije sposobna da izdrži tržišnu utakmicu i konkurenci-ju iz EU, a ako ekonomija ostane na istom kursu kao u proteklim godinama, to neće ni biti. Ipak, to naše pregovarače nije omelo da širom otvore vrata Evropi, a za tržišnu utakmicu morat će biti spre-mna i javna preduzeća. Bosna i Her-cegovina je, naime, preuzela i obavezu da u roku od tri godine nakon stupanja na snagu Sporazuma primjenjuje pravila konkurencije na javna preduzeća i otvori ih za konkurenciju iz Evropske unije.

Umjesto dobrobiti, ovakav SSP će prije značiti veliki problem za pojedine grane domaće privrede, a neke će doći u opasnost da budu ugašene. Što se tiče proizvodnje i trgovine, Sporazum predvi-đa zaštitne mjere, ali su one ograničenog karaktera. Ovakav Sporazum umjesto interesa Bosne i Hercegovine štiti vitalne interese bogatih zemalja Zapada.

Izvor: Agencija za statistiku


Sve intenzivnija pomoć Evropske komisije putem projekata IPA fondova

Bosni i Hercegovini ove godine oko 180 miliona maraka

Planirano da se u okviru komponente institucionalne izgradnje i tehničke pomoći našoj zemlji izdvoji 83,9 miliona eura (oko 170 miliona KM), a za prekograničnu saradnju 5,2 miliona (nešto više od 10 miliona KM).Iz Instrumenta pretpristupne pomoći u oblasti prekogranične saradnje sa Hrvatskom, BiH će za prošlu godinu dobiti milion eura (oko dva miliona KM), a sa Crnom Gorom 500.000 eura (oko milion KM).

Evropska komisija putem progra-ma pretpristupne pomoći (IPA fondovi) samo u toku ove godine

Bosni i Hercegovini je namijenila 89,1 milion eura (gotovo 180 miliona KM). Za institucionalnu izgradnju i tehničku pomoć kao jednu od dvije komponente koje su obuhvaćene programima IPA fondova našoj zemlji planirano je 83,9 miliona eura (oko 170 miliona KM), a za prekograničnu saradnju 5,2 miliona (nešto više od 10 miliona KM).

Ovi podaci jasno ukazuju da su upra-vo sredstva od IPA fondova postala ve-oma važan segment za našu zemlju i sada je na vlastima u BiH da ih pravilno usmjere i iskoriste.

Projekti sa Hrvatskom i Crnom Gorom

Vijeće ministara BiH nedavno je utvr-dilo prijedlog osnova za zaključivanje sporazuma o finansiranju između Bo-sne i Hercegovine i Komisije Evropskih zajednica u pogledu prekograničnog programa između naše zemlje i Hrva-tske za prošlu godinu na osnovu Instru-menta za pretpristupnu pomoć – kom-ponenta II prekogranična saradnja. Spo-razumom su određena dva prioriteta prekogranične saradnje i to stvaranje zajedničkog ekonomskog prostora i bolji kvalitet života i socijalnu koheziju, uklju-čujući i tehničku pomoć projektu. Uku-pna vrijednost programa procijenjena je na 2.352.941,16 eura (nešto više od 4,5 miliona KM), od čega se po 50%, odnosno po 1.176.470,58 eura, odnosi na BiH i Hrvatsku. Program za BiH će s 85%, odnosno milion eura (oko dva miliona KM), biti finansiran iz Instru-menta pretpristupne pomoći (IPA fon-

dova), a 15%, odnosno 176.470,58 eura (nešto više od 350.000 KM), iz budžeta korisnika u BiH.

Državna vlada utvrdila je isti prije-dlog osnova za zaključivanje sporazuma i sa Crnom Gorom. Sporazum se odno-si na poticanje privrednog razvoja s na-glaskom na turistički i ruralni razvoj, zaštitu okoliša i unapređenje kontakata na raznim nivoima i u sektorima pri-vrede, kulture, obrazovanja i sporta, a dio sredstava namijenjen je za tehničku pomoć projektu.

Ukupna vrijednost programa sa Crnom Gorom procijenjena je na 1.294.117,00 eura (oko 2,5 miliona KM), od čega se na BiH odnosi 588.235 eura (oko 1,1 milion KM), a na Crnu Goru 705.882,00 eura (oko 1,4 miliona KM). Program za BiH će s 85%, odnosno pola miliona eura (oko milion KM), biti fi-nansiran iz Instrumenta pretpristupne pomoći, a 15%, odnosno 88.235,00 eura (oko 170.000 KM), iz budžeta korisnika u BiH.

Piše: Almir Terzić


Da su projekti pretpristupne pomo-ći od iznimne važnosti za našu zemlju, slaže se i prof. dr. Azra Hadžiahmeto-vić, zamjenica predsjednika Komisije za vanjske poslove Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.

Pomoć na evropskom putu

Ona je u razgovoru za InfoKom istakla kako je za BiH prioritetno važna pomoć koja se osigurava iz IPA fondova kako u komponenti institucionalne izgradnje i tehničke pomoći tako i u oblasti pre-kogranične saradnje, jer se na taj način osigurava podrška realizaciji reformi na evropskom putu naše zemlje.

„Radi se o pomoći koja predstavlja za BiH veoma važan segment, jer nam je potrebno jačanje kapaciteta u smislu ispunjavanja evropskih standarda. Ova sredstva su od posebnog značaja za BiH posebno sada kada je veoma teško doći do finansijske podrške. Na vlastimanaše zemlje je stoga da što bolje osmisle projekte i programe kako bismo dobili poticaj za tako nužne reformske proce-se i evropski put zemlje“ – naglasila je Azra Hadžiahmetović.

Profesorica Hadžiahmetović ističe kako se našoj zemlji osim IPA fondova polako otvaraju pristupi i ostalim instru-mentima pomoći koja se nude za reform-ske procese, s tim da će brzina i količina tih poticaja ovisiti o tome u kojoj fazi pristupa Evropskoj uniji se nalazi BiH. Naime, na neke finansijske poticaje našazemlja može računati u fazi statusa kan-didata, a oni se postepeno šire i poveća-

vaju sa približavanjem punopravnom članstvu u EU.

Stoga je, smatra Azra Hadžiahmeto-vić, iznimno važno da sve svoje kapaci-tete BiH upravo i usmjeri ka ispunjava-nju i uspostavi evropskih standarda i reformi u što većem broju oblasti.

Osim pomoći putem institucionalne izgradnje, veoma važan poticaj koji se trenutno realizira kroz projekte IPA fondova je i druga komponenta poticaja – prekogranična saradnja. Poticaji iz sredstava IPA fondova za ove namjene služe ne samo za razvoj i unapređenje lokalnih zajednica i područja, već utiču i na unapređenje regionalnih odnosa, ali i samih susjednih država. Ministar za prostorno planiranje i zaštitu životne sredine u Vladi Republike Srbije Oliver Dulić cijeni kako je oblast prekograni-čne saradnje u ovom slučaju sa Bosnom i Hercegovinom od iznimne važnosti, te da su IPA fondovi mogućnost za rje-šavanje brojnih problema. Stoga on na-javljuje i u narednom periodu zajedni-čko djelovanje dvije države kada su u pitanju projekti pretpristupne pomoći, posebno oni koji se odnose na pomoć u oblasti prekogranične saradnje.

Unapređenje životne sredine

Naime, do sada su između BiH i Srbije već realizirani neki od projekata pomoći u prekograničnoj saradnji iz sredstava IPA fondova.

„Smatram da smo živeći u istom re-gionu upućeni jedni na druge i da je u interesu svih naših građana, za čiji bolji život se borimo, da odnosi između naših država budu najbolji mogući. Siguran sam da se slažemo da, konkretno, živo-tna sredina ne poznaje granice i da tu postoji veliki prostor za zajedničku sara-dnju koja bi dovela do unapređenja i po-boljšanja. BiH i Srbija do sada su započe-le projekat čišćenja jezera u Bajinoj Bašti pomoću specijalnog broda“ – naglasio je Dulić.

Kao prioritete ministar za prostorno planiranje i zaštitu životne sredine Srbije između prekogranične saradnje sa BiH navodi regulisanje rijeke Drine. To, na-glašava Dulić, podrazumijeva čišćenje svih deponija i smetljišta u priobalju, formiranje regionalne deponije kako bi se našlo dugoročno rešenje za problem odlaganja otpada, postavljanje sistema upravljanja otpadom, očuvanje zaštiće-

nih prirodnih dobara u tom području i stavljanje pod zaštitu novih.

„Saradnja Republike Srbije sa BiH u oblasti zaštite životne sredine odvija se već duži niz godina. Ona se ostvaruje kako u neposrednoj saradnji, tako i u saradnji sa drugim državama u regionu. Na primjer, u slivu rijeke Drine sarađuju Srbija, BiH i Crna Gora, u slivu rijeke Save sarađuju Srbija, BiH, Hrvatska i ostale zemlje sliva. Intenzivna saradnja Srbije i BiH se već odvija u oblasti zaštite rijeke Drine, a u nju je uključena i Crna Gora. Projektom rukovodi Regionalni centar za zaštitu životne sredine (REC). U zavisnosti od vrste projekata aplicirat će se zajednički za dodjelu sredstava. U ovaj projekat su aktivno uključene sve opštine duž sliva rijeke Drine, nadležni organi državnih uprava svih država, kao i nevladine organizacije koje se bave pi-tanjima zaštite životne sredine. Projekti su različiti i odnose se na preduzimanje neophodnih mjera za sprečavanje velikih zagađivača da zagade rijeku Drinu, sana-ciju deponija i smetljišta duž sliva, orga-nizovanje regionalnog koncepta uprav-ljanja otpadom, prekogranično povezi-vanje zaštićenih područja, prekograni-čna saradnja u oblasti stavljanja pod za-štitu novih područja i slično“ – naglaša-va Dulić.

Višegodišnjim projektima pomoći iz sredstava instrumenata pretpristupne pomoći (IPA fondova) vezanih za period 2007-2013. godina, inače, planirano je da naša zemlja ukupno u obje kompo-nente, kako pomoć u institucionalnom jačanju i tehničkoj saradnji tako i oblasti prekogranične saradnje, dobije nekoliko stotina miliona eura.Azra Hadžiahmetović

Oliver Dulić


PRAVNA REGULATIVA

Due diligence

Due diligence znači procjenu sklapanja posla sa finansijskog ipravnog stajališta. Bavi se razu-mijevanjem poslovanja društva koje se eventualno želi kupiti i potvrđuje hoće li društvo koje kupuje dobiti ono što misli da kupuje, otkrivajući svaki rizik pri sklapanju poslova. Bilo da se radi o finansijskoj ili pravnoj duediligence, suština je ista, samo će biti drugačiji pristup prilikom prikupljanja informacija ciljanog društva.

U našem jeziku ne postoji tačna definicija kojom se može obja-sniti značenje termina due dili-

gence. Ne postoji ni standardna pravna definicija. Pravnik bi to definirao kaoproces ispitivanja i istraživanja od stra-ne potencijalnog kupca kojim bi bilo potvrđeno da kupuje ono što misli da kupuje.

Pod due diligenceom se ne misli sa-mo na kupovinu nekog društva. Svrha due diligencea je ista, bilo da se radi o

kupoprodajnom ugovoru, ugovoru o sa-radnji ili nekom drugom ugovoru. Oni koji sklapaju posao vide due diligence kao pomoć pri razmatranju vrste zaštite u ugovoru koju treba pružiti prodavatelj i koje bi rizike kupac u potpunosti tre-bao izbjeći.

Iz gore navednog možemo zaključiti da due diligence predstavlja neki vid pre-vencije. Strane koje ulaze u poslovni od-nos, žele da budu upoznate sa svim mo-gućim rizicima i obavezama koji mogu proizaći sklapanjem tog posla. U tom momentu bitnu ulogu imaju advokati, revizori ili neko treći ko je edukovan i odabran da vrši provjeru. Angažovati advokata ili revizora može se činiti sku-pim, međutim, kada se uzme u obzir da društvo sa kojim se ulazi u određeni po-slovni odnos ima dugovanja prema tre-ćim licima ili vodi sporove na sudu, ta-da je isplativije angažovati edukovane osobe koje će otkriti nedostatke koje to društvo ima, nego ulaziti u jedan takav poslovni aranžman.

Prilikom ispitivanja određenog dru-štva potrebno je da se formiraju kriteriji koji će se odnositi na određene tipove društva. Tokom ispitivanja potrebno je da se prikupe sve informacije o društvu. Pod prikupljanjem informacijama se podrazumijeva da društvo dostavi revi-zoru svu dokumentaciju koju posjeduje, kao što su: statut, osnivački akti, stru-ktura sadašnjih i bivših vlasnika udjela, ugovori pisani i usmeni, pravilnik o ra-du, broj zaposlenih, pravni status nekre-tnina koje su u vlasništvu društva, regi-stracije sa suda, potvrda o plaćenom porezu.

Gore navedeni proces možemo po-dijeliti u tri faze:

- Prva faza počinje samim pristupom stranaka koje žele da zaključe posao, tj. preliminarnim razgovorima.

- Kada se strane usaglase, tada na-stupa druga faza, u kojoj se pravi nacrt i formiraju se uvjeti za sklapanje posla. Na prelazu iz faze dva u fazu tri, zainte-resirana strana koja želi da kupi dru-štvo, tj, sklopi posao, vrši due diligence. Postupkom due diligencea treba utvr-diti stvarno stanje organizacije, te prava i obaveza društva.

- U ovisnosti od rezultata dobivenih u postupku due diligence stupa treća faza, koja podrazumijeva potpisivanje ugovora ili odustajanje od posla.

Due diligenceom se postiže sljedeće:

Otkrivanje potencijalnih obaveza

Kod prodaje imovine, kupci obično ne preuzimaju obaveze. Oni su odgovorni za obaveze samo ako je specificirano uugovoru sa prodavateljem da će ih pre-

uzeti. Ako kupac kupuje društvo, bit će odgovoran i dalje za obaveze društva. Kupac društva mora biti što sigurniji da nema značajnih nevidljivih obaveza. Obaveze koje nisu zabilježene u finan-sijskim izvještajima društva, mogu pro-izaći iz različitih izvora. Osobe koje vrše due diligence moraju razumijeti finan-sijsku i ekonomsku poziciju ciljanog društva, uz razne ugovore na finansij-skom području, kao što su sporazumi o najmu, naknada za usluge, jamstva i odštete koje je dalo ciljano društvo i sve druge bankarske aranžmane.

Izvor potencijalnih obaveza je, tako-đer, i sudski spor. Jedan od glavnih za-dataka due diligence je izvještavanje o svim sporovima koji bi mogli utjecati na ciljano društvo. Advokati će biti an-gažovani u onom momentu kada treba procijeniti eventualnu štetu koju bi ta-kav spor mogao prouzrokovati.

Pronaći pravne ili ugovorne prepreke

Kupiti društvo znači kupiti njegove di-onice ili udjele. Dionice, odnosno udje-li, u ciljanom društvu imaju svoje vla-snike. Potrebno je provjeriti jesu li oni koji prodaju dionice, udjele ustvari za-koniti vlasnici, te da novi vlasnik ne bude odgovoran za bilo kakve obaveze vezane uz dionice, a koje su stvorili pri-jašnji vlasnici.

To znači:- Pregledati dokumente koji se od-

nose na pravo registracije u dioničkoj knjizi i prenos dionica, prenos odobren na sastancima odbora i registraciju ra-zličitih dokumenata za prenos.

- Provjeriti da li su dionice na pro-daju podložne bilo kakvim troškovima i drugim obavezama.

Na sličan način potrebno je utvrditi da li ciljano društvo zaista posjeduje imovinu u vlasništvu, imovinu na teme-lju ugovora o najmu i drugu bitnu imo-vinu/sredstva, te da li postoje obaveze društva na temelju ugovora o najmu.

Due diligence se u Bosni i Hercego-vini ne primjenjuje često, pa samim tim mnoga društva prilikom sklapanja po-sla ne ispituju da li je taj posao potenci-jalna opasnost za njih. Kada bi se pri-mjenjivao due diligence, mnogi nespo-razumi bi se izbjegli, te izostalo zaklju-čenje nepovoljnih ugovora.

Posao se može realizovati i ne pri-mjenjujući due diligence, međutim, tada postoji veća mogućnost da sklopljeni posao doživi neuspjeh. Društvo koje se odluči da provede due diligence, bit će upućenije i svjesnije o postojanju rizika, te će moći procijeniti da li je vrijedno ulagati ili kupovati društvo.

Piše: Mehmed Spaho


TEMA

Zahtjevi u oblasti privrede su se devedesetih godina znatno pove-ćali. Globalizacija, promjena po-

ložaja proizvodnje u zemljama sa niskim zaradama i promjena strukture, samo su neki od događaja koji se sve brže odvijaju i koji pred mnoge poslovne or-ganizacije postavljaju sve veće zahtjeve. Ali sa promjenama uvijek dolaze i šan-se. Uspješno vođenje poslovne organi-zacije u uzburkanom okruženju od ru-kovodstva zahtijeva ne samo veliku spre-mnost na prilagođavanje, već i jasnu predstavu o ciljevima kojima treba da se teži i sredstvima koja su potrebna za njihovo ostvarivanje. Poslovni plan je idealan instrument za izražavanje ovih namјera i planova. On dokumentuje smjer kretanja koji utvrđuje poslovno rukovodstvo i na taj način stvara obave-zujuće i jedinstvene okvire za rukovo-đenje poslovnom organizacijom, dok ulagačima omogućava brzu i osnovanu procjenu poslovnog projekta. Poslovni ili biznis plan postao je jedna od najpo-pularnijih kategorija menadžmenta u našoj privredi u poslјednje vrijeme. Ipak, njegova popularnost kreirana je izvana. Ona uglavnom nije poslјedica uvјerenosti naših menadžera i preduze-tnika u njegovu korisnost, već je rezultat zahtјeva kreditora upućenih zajmotra-žiocima. Tako je poslovni plan postao osnovni pregovarački alat u obezbјeđe-

Poslovni ili biznis plan postao je jedna od najpopularnijih kategor-ija menadžmenta u našoj privredi u poslјednje vrijeme. U osnovi, poslovni plan svodi se na upravl-janje kompanijom na papiru. Do-bro pripremljen poslovni plan će učiniti da čitalac stekne povjerenje u menadžment tim.

Upravljanje kompanijom na papirunju finansijskih sredstava. Ovakvo usko poimanje svrhe izrade poslovnog plana je najveća opasnost u korištenju ovog planskog dokumenta u svrhe operati-vnog upravljanja preduzećem.

Pojam poslovnog plana

Poslovni plan je skup ciljeva, politika, strategija i seta pojedinačnih programa aktivnosti za implementaciju izabrane koncepcije biznisa preduzeća. On pred-stavlja čistu artikulaciju moderne mena-džerske vizije, načina za njeno ostvare-nje i rizika koji je u to uključen. U osno-vi, poslovni plan svodi se na upravljanje kompanijom na papiru. Ovaj plan detalj-no objašnjava biznis, odnosno posao, upravljački tim, proizvod ili uslugu, kao i strategije za ostvarenje formulisanih ciljeva. Poslovni plan predstavlja i for-malno-kvantitativni izraz planiranja re-zultata preduzeća. Poslovni plan može se u domaćoj literaturi, a prije svega, u praksi sresti i pod nazivom biznis plan. Razlog tome je sve veća odomaćenost engleske riječi business, što se prevodi kao posao, poslovanje, trgovanje, poslo-vna kuća, preduzeće i sl.

Poslovni plan neophodan je svim or-ganizacijama, i malim i velikim, i profi-tnim i neprofitnim, nezavisno od priro-de djelatnosti. Međutim, veličina i slože-nost procesa poslovnog planiranja i re-zultirajućeg poslovnog plana treba da odraze veličinu i složenost preduzeća. Za manja preduzeća koja posluju u prilično stabilnom poslovnom okruženju proces planiranja može biti i neformalan pre-gled nekih ključnih aspekata poslovanja

preduzeća, napravljen od strane nekoli-cine menadžera iz menadžerskog vrha. Kako preduzeće raste i razvija se i kako njegovo okruženje postaje manje stabil-no i predvidivo, to planski proces postaje sve više formalan, obuhvatan i složen. U slučaju diversifikovanih preduzeća, po-slovni plan pravi se na bazi poslovnih planova strategijskih poslovnih jedinica i budžeta strategijskih funkcionalnih je-dinica. Poslovni plan jeste instrument kojim se sve više koriste i menadžeri u javnom sektoru. Tendencija je da se or-ganizacije u javnom sektoru sve više iz-lažu konkurenciji na tržištu, odnosno da se njihovo poslovanje postavlja na ko-mercijalnu osnovu. Ovo zahtijeva razvi-janje poslovnog razmišljanja u cijeloj organizaciji, a izrada poslovnog plana je, možda, i najbolje sredstvo za to. Svaka-ko, prva asocijacija pri spomenu poslo-vnog plana jeste preduzetništvo.

Naime, realizacija preduzetničkog poduhvata nosi sa sobom brojne izazo-ve. U slučaju da se ovi izazovi ne razmo-tre (pisanje poslovnog plana je najbolji način za to), povećava se vjerovatnoća da se čitav poduhvat pretvori u neuspje-lu poslovnu avanturu. Zato je cilj izrade poslovnog plana da se prije početka rea-lizacije ideje ocijene svi relevantni aspe-kti poslovanja, utvrdi isplativost ideje i procijeni rizik. Na taj način, potencijalne greške prave se na papiru, a ne na tržištu. Osim toga, za preduzetnike poslovni plan će predstavljati, vjerovatno, i poče-tni korak u komunikaciji sa finansijeri-ma, tj. investitorima i kreditorima.

Poslovni plan će biti i sredstvo komu-nikacije sa drugim akterima u okruženju

Pišu: Velibor Peulić i Mario Đuragić

Poslovni plan


(dobavljačima, distributerima i sl.). U slučaju internih preduzetničkih podu-hvata, poslovni plan će biti sredstvo u komunikaciji njegovih tvoraca sa gene-ralnim menadžerom ili finansijskim di-rektorom.

Poslovni plan kao dokument koristi se za interne i eksterne svrhe. U zavisno-sti od toga koja je svrha poslovnog pla-na, razlikuje se i sadržaj, odnosno ele-menti poslovnog plana.

Interna svrha poslovnog plana ogleda se u sljedećem:

- Poslovni plan utiče na poboljšanje performansi identifikovanjem snaga islabosti u poslovanju poslovne organi-zacije i potencijalnih ili trenutnih pro-blema.

- Poslovnim planom se jasno predo-čavaju upravljačkom timu i ostalim ka-drovima očekivanja u pogledu željenih performansi poslovne organizacije.

- Kod preduzeća sa većim brojem divizija, jedinica ili tačaka menadžerske odgovornosti, poslovnim planom može se obezbijediti efektivna koordinacija i konzistentnost u planovima i operacija-ma različitih organizacionih dijelova.

- Poslovni plan predstavlja solidnu osnovu za mjerenje efikasnosti poslovneorganizacije u cjelini, ali i za mjerenje efikasnosti organizacionih dijelova i nji-hovih menadžera. Na taj način, on se ja-vlja kao standard kontrole.

- Poslovni plan obrazuje okvir za do-nošenje ključnih odluka u kontinuira-nom procesu upravljanja.

- Poslovni plan i proces njegovog formulisanja predstavljaju sredstvo edu-kacije, harmonizacije i motivacije ključnih menadžera. Participacijom u analizi pro-šlih performansi, procjenom uticaja tren-dova i u razvoju planova za budućnost, menadžeri i ostali zaposleni više uče o ukupnom poslovanju poslovne organi-zacije i o vezi vlastitog područja odgo-vornosti sa poslovnom organizacijom u cjelini.

- Poslovni plan obezbjeđuje osnovu za brzo reagovanje na mijenjajuće uslove poslovanja.

Eksterna svrha poslovnog plana ogleda se u sljedećem:

- Poslovni plan može se koristiti kao dobra osnova za upoznavanje spoljnih korisnika o ciljevima, strukturi djelatno-sti, specifičnostima poslovnog procesa iostvarenim performansama. Ova upo-treba poslovnog plana postaje važna onda kada je neophodna podrška eksternih stejkholdera (investitora, kreditora, stra-teških partnera i dr.).

- Poslovni plan može se koristiti kao osnova za dobijanje finansijskih sredsta-va od vanjskih investitora, bilo pojedina-ca, bilo institucionalnih investitora.

- Poslovni plan može se koristiti i za jasno izražavanje namjera preduzeća, a u cilju sprečavanja ili neutralisanja akcija konkurencije ili nosilaca ekonomske po-litike.

Na kraju, sposobnost da razvije sve-obuhvatan, kompletan i profesionalan poslovni plan odslikava i sposobnost vlasnika plana da vodi i realizuje posao. Preduzetnici moraju demonstrirati spo-sobnost da artikuliraju poslovni kon-

Kako napraviti poslovni plan?

Zaključili ste da vam je poslovni plan potreban, no kako dalje? Ne očajavajte! Da bismo vam pomogli, sa interneta smo za vas skinuli osnovna načela kojih se potrebno pridržavati prilikom sastavljanja poslovnog plana kako bi on ispunio svoju zadaću - pribavio potrebne finansije i postao vodič za uspješno poslovanje.

1. Jasna i realistična finansijska očekivanja i procjene - Finansijska očekivanja predstavljaju smjer razvoja koji ste odredili za svoj posao. Također, pokazuju koliko je razvijen vaš smisao za razumijevanje poslovnih ciklusa kroz koje prolazi vaša tvrtka. Finansije moraju biti što jasnije prikazane u standardnom formatu, a svaka procjena mora biti opravdana objektivnim argumentima, odnosno postojećim stanjem.

2. Detaljno istraživanje tržišta - Vaš poslovni plan mora pokazivati da poznajete svoje ciljano tržište, odnosno svoje kupce, kao i njihove potrebe koje vaš proizvod ili usluga zadovoljavaju. Saznajte koliko je veliko vaše tržište, te koji trendovi vladaju na njemu. Pokušajte predvidjeti razvoj tržišta u idućih nekoliko godina. Uključuje li vaš plan i kratak osvrt na istraživanja tržišta i procjene stručnjaka, to može samo doprinijeti njegovoj vjerodostojnosti.

3. Detaljna analiza konkurencije - Svako poduzeće ima konkurenciju, čak i ono najmanje. Čak i ako se nalazite u poziciji da stvarate posve novo tržište gdje još ne postoji konkurencija, oni koji čitaju vaš poslovni plan svejedno će postaviti pitanje o mogućoj konkurenciji. Da biste uspješno vodili tvrtku, morate dobro poznavati i respektirati svoju konkurenciju. Prikupite informacije od klijenata i dobavljača, te poslovnih novina i časopisa.

4. Kvalitetna organizacijska ekipa - Organizacija i upravljanje iznimno su važan segment svakog poslovnog plana. Napokon, ljudski je faktor najvažniji resurs poduzeća. U svom poslovnom planu prepoznajte neophodne vještine i sposobnosti, te pronađite zaposlenike koji ih posjeduju. Ustanovite li da sposobnosti vaše organizacijske ekipe nisu dovoljne za uspješno poslovanje, bacite se u potragu za suradnicima koji su stručni na tom području, a čije ćete zapošljavanje moći priuštiti kada pribavite potrebne finansije. Kratke životopise svoje ekipe uključite u svojposlovni plan.

5. Razmišljanje unaprijed i predviđanje situacija - Dokažite da će ovaj plan zaista ispuniti svoju zadaću kao vodič za poslovanje. Pokažite da znate kako distribuirati i prodati svoj proizvod, da ste razmislili o mogućnostima zapošljavanja uporedo s razvojem tvrtke, te da ste prepoznali smjer razvoja poduzeća, kao i korist koju ono nudi investitorima.

6. Kratak i jasan sažetak - Sažetak mora predstaviti čitav poslovni plan na 1-3 stranice. Započnite kratkim i jasnim predstavljanjem cilja vaše tvrtke, zatim nastavite sa stručnim predstavljanjem vašeg ciljanog tržišta, unutrašnje organizacije te proizvoda, odnosno usluga. Zapamtite da je sažetak ponekad jedino što potencijalni investitori čitaju od čitavog poslovnog plana, stoga se dobro potrudite oko ovog dijela.

7. Oku ugodan format - Oblikujte poslovni plan tako da bude ugodan za čitanje. Ne zbijajte tekst, ostavite dovoljno praznog prostora na stranicama, pišite kratke i jasne rečenice, te kratke odlomke. U prosjeku imate samo pet ili manje minuta da zainteresirate potencijalnog ulagača, stoga mu morate omogućiti da odmah razumije o čemu se radi, inače će odustati.

cept, istraže tržište i konkurenciju, kao i da prognoziraju finansijske promjene imogućnosti. Dobro pripremljen poslo-vni plan će učiniti da čitalac stekne po-vjerenje u menadžment tim. Loše ura-đen poslovni plan će stvoriti kod čitao-ca utisak da su planeri neiskusni, nekva-lifikovani ili neprofesionalni. Poslovniplan je ključni dio prvog utiska poslo-vnih aktivnosti na zajednicu i privredu u kojoj djeluje.


Svake godine Evropska unija izabe-re određenu temu godine koja će dominirati u pogramima rada svih

institucija EU i kojoj će se posvećivati najviše pažnje u toj godini. Dok je 2008. godina obilježena kao godina međukul-turalnog dijaloga sa sloganom „Ujedinjeni u različitostima“, ovogodišnja tema Unije su kreativnost i inovacije. Glavni cilj je da se kroz brojne inicijative izgradi svijest o važnosti kreativnosti i inovativnosti za osobni, društveni i ekonomski razvoj i da se stimuliše obrazovanje i istraživanje u svim sverama društva.

Glavni koordinator za realizaciju ovih ciljeva na nivou Evropske unije biće Ge-neralni direktorat za obrazovanje i kultu-ru dok su u zemljama članicama imeno-vana nacionalna tijela za koordinaciju uglavnom resorna ministarstva za obra-zovanje, nauku i istraživanje. U tom smi-slu 2009. godina obilovaće mogućnosti-ma i fondovima za sve koji imaju kreati-vne ideje i inovativna rješenja za posto-jeće probleme. Jedan od takvih projekata promovira brojne primjere najbolje pra-kse kreativnosti i inovativnosti koji su fi-nansirani iz fondova EU među kojima vrijedi spomenuti i projekat implemen-tiran u Bosni i Hercegovini iz sredstava „Tempus“ programa u kojem su učestvo-vala 4 bosanskohercegovačka univerzite-ta a koji je rezultirao boljom saradnjom univerziteta i privrednih subjekata pri izradi univerzitetskih nastavnih pro-

TEMA

grama. Među brojnim sličnim inicijati-vama i programima za ovu priliku izdva-jamo tri najznačajnije: Europe INNOVA, PRO INNO Europe i Intelligent Energy Europe.

Europe INNOVA

Europe INNOVA je inicijativa podržana od strane Evropske komisije (Generalni direktorat za poduzetništvo i industriju) sa ciljem da postane laboratorij za razvoj i ispitivanje novih alata i instrumenata pomoći inovativnim firmama. Ova inici-jativa informiše, pomaže, mobiliše i umre-žava sve ključne faktore (javne i privatne) u oblasti poduzetničkog inovatorstva uključujući rukovodstva firmi, predstav-nike vlasti, klastere, poslovne inkubatore, urede za transfer tehnologija, finansijske posrednike, investitore i druge relevantne institucije i udruženja. Pokrenuta je 2006. godine i okuplja preko 300 partnera iz 23 zemlje članice a osmišljena je tako da svo-jim sektorskim pristupom prepozna i ana-lizira prepreke inovatorstvu u okviru po-jedinih sektora na osnovu čega se donose precizno ciljane mjere intervencije. Među najzastupljenijim sektorima kojima Euro-pa INNOVA pruža podršku su autoindu-strija, biotehnologija, energetika, tekstilna, prehrambena industrija, oblast informa-cionih i komunikacijskih tehnologija, građevinarstvo i proizvodnja medicinske opreme. Detaljne informacije o ovoj ini-cijativi mogu se naći na internet stranici www.europe-innova.org.

PRO INNO Europe

Ovo je još jedna inicijativa koju također podržava Generalni direktorat za poduze-tništvo i industriju a cilj joj je da postane glavna tačka za analiziranje, učenje i ra-zvoj inovacijske politike te da na politi-

čkom nivou promovira ciljeve Evropske godine kreativnosti i inovacija. PRO INNO Europe je ujedno dio cjelovitog sistema koordinacije inovacijskih politika zema-lja članica koju vodi grupa visokorangira-nih službenika iz ove oblasti. Inicijativa je u jedan okvir objedinila predhodne projekte PAXIX, TrendChart on Innova-tion in Europe i seriju studija o inovacij-skim politikama, a saradnja je ojačana i sa mrežom Inovacijskih regiona u Evropi (IRE). Web stranica ove inicijative je www.proinno-europe.eu.

Intelligent Energy Europe

EU je prepoznala kreativnost i invacije kao ključ za uspjeh kada je u pitanju jedan od najtraženijih proizvoda današnjice: energija. Mnogo je mogućnosti kada je riječ o inovativnim načinima uštedi ener-gije i korištenju obnovljivih izvora energi-je ali je neophodno takve poslovne mogu-ćnosti uskladiti sa jednim od najvećih prio-riteta EU a to je zaštita okoliša. S tim u vezi, Evropska godina kreativnosti i ino-vacija promovira program Intelligent Energy - Europe (IEE) kao sredstvo Unije za finansiranje projekata korištenja obno-vljivih izvora enerfije a formiran je u okvi-ru šireg programa EU za konkurentnost i inovacije (CIP program). Sa budžetom od 730 miliona EUR, IEE finansira do 75% troškova projekata koji pomažu EU u is-punjavanju svojih ciljeva u oblasti energe-tike i klimatskih promjena a to su: promo-cija i povećanje energetske efikasnosti (ra-cionalno korištenje energetskih resursa), podrška diversifikaciji izvora energije, te pormocija novih i obnovljivih izvora kao što su biogorivo. Sve informacije u vezi učešća u ovom programu i trenutnim mogućnostima za finansiranje projekata mogu se naći na web stranici programa http://ec.europa.eu/energy/intelligent/.

2009: Evropska godina kreativnosti i inovacija

pripremio: mr. Tarik Kovač

“Zamisli - budi kreativan i inovativan“ moto je europske godine kreativnosti i inovacija. Cilj je potaknuti inovativne potencijale Europe i ljude potaknuti da budu više otvoreni za nove ideje. Među brojnim sličnim inicijativama i pro-gramima za ovu priliku izdvajamo tri najznačajnije: Europe INNOVA, PRO INNO Europe i Intelligent Energy Europe


Ova godina je počela sa velikom dilemom za oglašivače u BiH, kako zadržati postojeću poziciju, a da se ne povećaju troškovi za oglašavanje. Kako je ekonomska kriza nametnu-la niz pitanja, tako se samo po sebi nameće pitanje tržišnih pozicija. Konkurencija je nemilosrdna, veliki igrači pokušaće izgurati male, a neminovni su i savezi i co-branding.

MARKETING

Oglašivačko tržište se nalazi na prekretnici, kriza bi trebala ojačati agencije koje su u pro-

teklom periodu ulagale u znanje, istra-živanje, trendove i ljude. Tržište će se samo po sebi regulisati ekonomskim principima. Nijedan ozbiljan oglašivač neće u ovim vremenima prepustiti bu-džet marketinga i strateško planiranje nekoj od agencija da bi preživjele, već će birati najbolje timove, već dokazane menadžere, kako bi zajedno s njima kre-tirali efikasne kampanje. Efikasnost i

kreativnost moraju biti na prvom mjestu. Klasični zakupi medijskog prostora i preprodaja medijskog prostora neće do-nijeti rezultate. Mnogi oglašivači tražiće samo jeftiniji oglasni prostor, međutim,takvo ponašanje oglašivača dugoročno nema efekta, bez usluge cijelog procesa od istraživanja, izrade medijske strate-gije, planiranja do analize učinka. Vesna Beganović, generalna direktorica jedne od vodećih reklamnih agencija u BiH, kaže da dobar marketinški plan i u kri-znim situacijama može dati dobre re-zultate.

„Posljednja tri mjeseca provela sam na konferencijama u koje su uključeni direktori vodećih evropskih agencija,

na pripremanju strategija za zauzimanje dijelova tržišta kompanija koje će sna-žnije biti pogođeni ekonomskom krizom. Zvuči zastrašujuće podatak da oglašiva-či koji su ulagali u brandove, npr. u Hr-vatskoj cca 45 miliona eura, da bi zau-zeo poziciju svog konkurenta u BiH, može to da uradi sa 2,5 miliona eura, i dobije 20 % našeg tržišta. Kada bih za-tražila od nekog oglašivača u BiH da podigne kredit i uloži taj novac u ogla-šavanje, rekao bi mi da sam luda. A ja bih to učinila sad, upravo u doba rece-sije“ – kaže Vesna Beganović, ujedno pojašnjavajući da će smanjenjem ulaga-nja u oglašavanje klijenti izgubiti svoj tržišni udio i poslije recesije trebaće

OGLAŠAVANJEje investicija, a ne trošak

Vesna Beganović


Via Mediji čak 11 nagrada

Na 4. No Limit Advertising festivalu dodijeljene su nagrade najboljim reklamnim agencijama u BiH. Kreativci iz Via Medije su čak u jedanaest navrata imali priliku izlaziti na pozornicu po svoja zlatna i srebrna priznanja. U konkurenciji od 256 radova prijavljenih u 12 kategorija, Via Media je odnijela nagrade u 11 kategorija. Direktorica Via Medije Vesna Beganović kaže kako je posebno ponosna na zlatnu i srebrnu nagradu, koju su dobili u kategoriji integriranih oglašivačkih kampanja, i to za kampa-nje „Otkrij drugu stranu“ i „125 godina Drine“, rađenih za naše klijente Mobis electornic i Fabriku duhana Sarajevo.

„S druge strane, raduje me i činjenica da smo bili najbolji u kategoriji korporativnih printanih oglasa i kategoriji najboljeg poslovnog poklona, u kojima smo zaista pokazali koliko smo maštoviti, jedinstveni i neponovljivo drugačiji. Kreativna ekspan-zija treba tek da se desi u periodu koji će obilježiti nagli razvoj oglašivačke industrije“ – kaže Vesna Beganović.

NAGRADE VIA MEDIJE:

1. Zlatni Media Marketing u skupini „Autorska muzika u oglašavanju“ za muziku „FDS promo film“ (Nenad Kovačević); klijent: Fabrika duhana Sarajevo2. Zlatna nagrada u skupini „Korporativna oglasna sredstva“ – kategorija „Vizualni identitet robnih marki“ za „ASA Pakete“; klijent: ASA Group3 Zlatna nagrada u skupini „Korporativna oglasna sredstva“ – kategorija „Poslovni pokloni“ za „Via Media Box“4. Zlatna nagrada u skupini „Štampani oglasi“ – kategorija „Korporativno oglašavanje“ za oglas „Killing Me Microsoftly“5. Zlatna nagrada u skupini „Cjelovite oglašivačke kampanje“ za kampanju „Otkrij drugu stranu“; klijent: Mobis electronic6. Velika nagrada sveukupni pobjednik u skupini „Štampani oglasi“ za oglas „Killing Me Microsoftly“7. Srebrna nagrada u skupini „Cjelovite oglašivačke kampanje“ za kampanju „125 godina Drine“; klijent: Fabrika duhana Sarajevo8. Srebrna nagrada u skupini „Odbijeni radovi“ za TV spot „Sex“; klijent: BH Telecom/BHT9. Srebrna nagrada u skupini „Fotografije u oglašavanju“ za fotografije „Naked.TV“ (Mirza Hasanefendić); klijent: BH Telecom10. Srebrna nagrada u skupini „Direktni marketing“ – kategorija „Ambalaža“ za „Laka CD“; klijent: BHRT 11. Srebrna nagrada u skupini „Direktni marketing“- kategorija „Oprema prodajnih mjesta“ za “As Asova / Aura extra”; klijent: Fabrika duhana Sarajevo

uložiti puno više sredstava da ga opet vrate na zadovoljavajući nivo.

Zašto bi se brand trebao oglašavati u doba recesije?

Izgradnja branda je dugoročan posao, okrećući sredstva kratkotrajnim rješe-njima znači da se brand ne definira kadje to od krucijalne važnosti. Izgradnju branda ne možete ubrzati, to je proces. Važno je zadržati tržišni udio i idealno ga povećati. Na taj način brand će se bolje pozicionizirati u postrecesijskom vremenu.

Teška vremena mogu otvoriti prili-ke, jer je manje komunikacijske buke. Odsustvo često šteti i više košta na duge staze. Oglašavanje bi se trebalo shvatiti kao investicija, a ne samo kao trošak.

Krizna vremena sve nas tjeraju na

racionalnije trošenje, ali u slučaju komu-nikacije s tržištem treba biti oprezan. Rezanje budžeta može značiti trenutnu uštedu, dok na dugi rok to predstavlja prijetnju vrijednosti branda i tržišnom udjelu. Kontinuirana i relevantna komu-nikacija ključ je uspjeha za ostvarivanje željenih tržišnih uslova i stvaranje emo-tivne veze između potrošača i branda. Emocionalni branding je upravo jedan od glavnih razloga zašto se odlučujemo za kupovinu jednog proizvoda naspram drugog. Probajte sami na sebi, zašto ku-pujete baš tu čokoladu, automobil ili odjevni predmet?

Vrijeme specijaliziranih odjela

Agencije treba da budu podrška za do-nošenje odluka klijenata o pitanjima njihovog ulaganja u marketing, važno

je pomoći svojim klijentima u doba krize na razne načine. Tim odjela stra-teškog planiranja Via Media radi na kon-ceptima koji klijetima pomaže da bolje razumiju procese u kojima se brandovi nalaze u periodu recesije. Svakodnevno, kretivni tim radi na novim kretivnim strategijama, a kreativnost je bitnija nego ikad. Treba uvjeriti potrošače da dobi-vaju pravu vrijednost i da čine pametan izbor. Stare navike u recesiji se mogu brzo promijeniti, lojalnost je upitna, uz-drmana je povećanim troškovima živo-ta zajedno s rastućim oprezom pri ku-povini. Brand u tim promjenama u po-našanju potrošača treba ostati relevan-tan. Klijeti bi trebali da se fokusiraju na postojeće kupce radije nego na nove. Oni koji planiraju postrecesijsku strate-giju sada, već su bogati.


TEMA

Piše: Suad SućeskaWindows Azure je operativni sistem za sevise u Cloudu. Može se koristiti kao okruženje za razvoj, hostiranje i vođenje servisa. Windows Azure obezbjeđuje resurse za hostiranje i vođenje web apli-kacija i servisa u Miscrosoft data centru koji uključuje preko 1.000 servera.

Windows 7 je novi klijent operativni sistem (OS). Trenutno je dostupan samo u beta verziji, a njegova pojava na trži-štu se najavljuje za početak 2010. Ovaj OS je baziran na Visti. Donosi sljedeća poboljšanja: taskbar, Jump Lists, Inter-net Explorer 8, vođenje uređaja, brzina rada, handwriting i druga.

Windows Server 2008 R2 je još uvijek u beta verziji. Novosti koje Windows Server 2008 R2 donosi su: Hyper-V sa Live Migration, Hot Add/Remove VM Storage, Power Management, Power Shell 2.0, AD Administrative Center, Best Practises Analyzer, IIS 7.5, ASP.Net na Server Core verziji, Web Mana-gement, Web Publishing, DirectAccess, BranchCache, poboljšane Group Poli-cies, Remote Desktop i Application ko-nekcije. Live Migration omogućava mi-griranje virtualnih mašina između hos-tova bez prekida servisa. Za vođenje

U Sarajevu je krajem februara održan redovni skup Microsoft TechNet. Na skupu su prezentirani Microsoftovi novi proizvodi: Win-dows Azure, Windows 7, Windows Server 2008 R2, Microsoft Desktop Optimization Pack (MDOP), MS Ex-change 2007.

virtualizacije su predstavljeni: Hyper-V Management kozola, Power Shell, System Center Virtual Machine Manager 2008. Omogućeno je bootanje sa .vhd i sa virtualnih i sa fizičkih računara. Po-boljšan je set Management alata. Server Manager se može koristiti sa klijenata. AD i IIS mogu biti vođeni pomoću Po-wer Shella.

Microsoft Desktop Optimization Pack (MDOP) za Softvare Asurance je ko-mercijalni paket aplikacija koje optimi-ziraju rad i smanjuju složenost i cijenu optimiziranja sistema računara sa OS MS Windows Vista. Sastoji se iz sljede-ćih tehnologija: Application Virtualiza-tion, Advanced Group Policy Manager, Asset Inventory Service, Diagnostics and Recovery Toolset, Microsoft Enter-prise Desktop Virtualization (MED-V), Microsoft System Center Desktop Error Monitoring.

Mada priozvod MS Exchange 2007 nije nov, prezentacija “How Microsoft does It?” je predstavila složenu strukturu svih servisa MS Exchange 2007 u veli-koj korporaciji (Microsoft), koja se pro-teže na više kontinenata i više država.

Microsoft predstavio nove tehnologije

Tehnologija i razvoj


BERZA INFORMACIJA - InfoCentar

U ovom mjesecu cijene pojedinih poljoprivrednih roba su se bla-go stabilizovale. Cijena kuku-

ruza na domaćem tržištu se stabilizova-la, dok je inostrana ponuda niža u pro-sjeku za 3,00 EUR/t, što je neznatan pad u odnosu na dosadašnje oscilacije cijena.

Pšenica je imala pad cijene u prosje-ku za 11,00 EUR/t i od prošle godine ovo je najniža cijena na tržištu. I dalje se uglavnom uvozi iz Mađarske, jer za nisku cijenu se može dobiti izuzetan kvalitet.

Kada je u pitanju ječam, bilježimo znatniji pad cijene od 50,00 KM/t.

Sojina sačma je posljednjih dana pala za 40,00 – 50,00 KM/t, za razliku od prošlog mjeseca kada je bila u porastu.

Suncokretova sačma nije imala bitni-jih oscilacija.

Cijena stočnog brašna se stabilizo-vala, dok u ponudi dovoljne količine imaju samo uvoznici. Domaći mlinari uglavnom nemaju dovoljnih količina za prodaju, jer se ona odvija bez problema kada je u pitanju stočno brašno, dok zbog lošije prodaje brašna za ljudsku ishranu mlinovi ne uspijevaju ostvariti dovoljne zalihe stočnog.

Poljoprivrednici u strahu od uvoza

Poljoprivredni proizvođači su dosta zao-kupljeni sjetvom koja se sada odvija, ali uvoznici uglavnom komentarišu da se prodaja odvija dosta teško. Čini se da po-ljoprivredni proizvođači iščekuju pad ci-jena sjemenskih roba o kojem se za sada samo priča. Pojedini proizvođači sjemen-

��

��

��

� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �

� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � ��

��

��

� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � ��

� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � ��

��

��

��

� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � ��

��

��

� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � ��

��

��

� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � ��

�

skog krompira su malo snizili svoje cije-ne u strahu da pored uvoza neće moći prodati svoj proizvod.

Cijene vještačkog đubriva su tokom februara uglavnom padale, da bi krajem mjeseca došlo do blage stabilizacije. Za početak marta je hrvatski proizvođač Petrokemija iz Kutine najavio blaži skok

��

��

NPK 15x15x15 KUTINA:

UREA-KUTINA:

KAN-KUTINA:

931,62 – 1059,00 KM/t + PDV

551,28 – 641,26 KM/t + PDV

500,00 – 547,00 KM/t + PDV

pojedinih vrsta đubriva, ali zasad na do-maćem tržištu nema rasta cijena. Pre-tpostavljamo da su razlog tome velike prošlogodišnje zalihe koje se zbog viso-ke cijene nisu prodale i trgovci su prinu-đeni da đubrivo prodaju po nižim cije-nama.

Blaga stabilizacija cijena u poljoprivrediPoljoprivredni proizvođači, iako su dosta zaokupljeni sjetvom, već sada strahuju da bi uvoz mogao uništiti plodove njihovog rada.



Dobri prinosi suncokretove sa-čme u prošloj godini omogućili su dobre cijene ulja, tako da

ove godine imamo povoljniju situaciju što se cijena tiče. Najniža cijena je za ulje proizvođača Brilijant Makedonija koje se kreće od 1,790 do 2,580 KM/l + PDV, slijede Floriol Familly 1,834 – 2,020 KM/l + PDV, Agragold Brčko 1,850 – 2,150 KM/l + PDV, Plima Kru-ševac koje se kod nas prodaje po cijeni od 1,880 KM/l + PDV, Floriol Plus 1,982 – 2,100 KM/l + PDV, te hrvatska Zvijezda 1,990 – 2,500 KM/l + PDV.

Poboljšan položaj domaćih proizvođača šećera

Cijena šećera i dalje raste. U odnosu na januar cijena ove robe je porasla u prosje-ku za 4 %. Kao razlog novih poskupljenja i dalje se navodi uticaj svjetske berze na domaće tržište. U januaru se cijena do-maćeg šećera kretala od 0,700 do 0,790 KM/t + PDV, dok je u februaru pomjere-na gornja granica do 0,850 KM/kg + PDV. Brazilski šećer je poskupio sa 0,675 KM/kg + PDV na 0,700 KM/kg + PDV. Bitno je napomenuti da je donijeta odluka ko-jom se omogućava uvoz 50.000 tona

sirovog šećera za dalju preradu u BiH, čime se domaći proizvođači stavljaju u ravnopravan položaj sa proizvođačima u zemljama potpisnicama CEFTA-e. S ob-zirom na to da je na pomolu sjetva šećer-ne repe, može se primijetiti da je u zemlja-

U februaru pšenica nije imala cjenovna pomjeranja, pa je i cijena brašna ostala ista. Poslije dotadašnjeg konstant-nog pada, primjetna je stabilizacija cijena i za dalji period nema najavljenih promjena. Najavljene regulacione mjere kojima će se uticati na sniženje cijena pekarskih proizvoda su u februaru stupile na snagu, te je hljeb pojef-tinio za 10 do 20 feninga. Tražnja za brašnom, kao i za većinom roba iz prehrane je smanjena, što je i karakteristično za ovakvo tržišno stanje. Kada cijene padaju, nabavlja se samo ono što je neophodno za tekuće potrebe, bez la-gerovanja roba. Jeftinije je i mlijeko i mliječne prerađevine, meso i ulje.

Olakšice,

akcije i

pojeftinjenja

��

� ��

� ��

� ��

� ��

� ��

� ��

� ��

� ��

� ��

�

ma u okruženju veći interes za sjetvu ove kulture nego prethodne godine, vjerova-tno zbog niskih cijena žitarica i neisplati-vosti njihove proizvodnje. Kao rezultat veće proizvodnje može se očekivati pad cijena šećera u drugoj polovini godine.



Artikli

Armaturna mrežaBetonsko željezoCement Lukavac PC 450Cement Kakanj PC 450Kreč Sirač – HrvatskaBlok giter 25x19x19Crijep Vinkovci 104Cripej Vinkovci Glinex Građa Jela/Smrča I/III kl.Daska jela/smrča I/III kl

Cijena

0,825 - 0,940 (KM/kg + PDV)0,728 – 0,850 (KM/kg + PDV)167,520 – 188,034 (KM/t + PDV)175,570 – 181,000 (KM/t + PDV)136,750 – 153,840 (KM/t + PDV)0,460 – 0,980 (KM/kom + PDV)0,572 – 0,752 (KM/kom + PDV)0,752 – 0,940 (KM/kom + PDV)299,140 – 355,000 (KM/m3 + PDV)234,000 – 350,000 (KM/m3 + PDV)

Kretanje cijena od 5. 2. do 5. 3. 2009.

��

��

Poslije mirnog perioda na polju građevine, u februaru se počinju dešavati promjene. Povoljni vremenski uslovi doveli su do započinjanja građevinskih radova u pojedinim dijelovima BiH, te su i cijene pojedinih materijala korigovane.

Najveća pojeftinjenja su se desilakod željeza, prvo već početkom februara, kada se cijena sa 1,00

KM/kg + PDV spustila na 0,910 KM/kg + PDV. I pored nove niske cijene ove robe, tražnje gotovo da nema. Izvođači građevinskih radova nabavljaju samo neophodne količine materijala, jer je za mart najavljeno novo pojeftinjenje. No-ve cijene su niže za 75 KM/t + PDV u prosjeku, i iznose za armaturnu mrežu 0,825 KM/kg + PDV, glatko željezo 0,728 KM/kg + PDV, te za rebrasta željeza FI 8 – 0,758 KM/kg + PDV, FI 10 – 0,738 KM/kg + PDV, FI 12-32 čija je cijena 0,728 KM/kg + PDV.

Kada je u pitanju cement, situacija je ista kao i u januaru, jedino su doma-će cementare uvele rabatne skale na ko-ličinu.

Zbog i dalje visokih troškova proiz-vodnje opeke, bloka i crijepa, cijene se u suštini nisu mjenjale. Jedino u odnosu na januar, cijene ovih roba bilježe blagi pad, jer proizvođači odobravaju akcije zbog velikih zaliha robe.

Smanjena proizvodnja drvnih produkata

Smanjen izvoz robe u inostranstvo, koje je bilo najveći kupac drvene građe u prošloj godini, rezultiralo je i padom ci-jena drvnih produkata kao i smanjenom proizvodnjom. Cijena građevinske da-ske je snižena. Trenutna cijena za dasku debljine 24 mm se kreće od 213,68 do 360,00 KM/m3 + PDV zavisno od duži-ne i klase, te za 48 mm čija je cijena 234,00 do 360,00 KM/m3 + PDV. Cije-ne su niže za 11%, osim stolarske daske koja je zadržala iste cijene. Bukva i hrast se prodaju po cijenama istim kao i u pre-thodnom periodu, tj. cijena I klase buko-ve daske je 500,00 KM/m3 + PDV, hra-sta od 600,00 do 1086,37 KM/m3 + PDV.

Izvođači građevinskih radova su tre-nutno u fazi izrade projekata, prikuplja-nja ponuda za predstojeće radove, detalj-nog pravljenja kalkulacija, jer bez obzira na pad cijena građevinskih materijala, postoji opasnost od nerentabilnog po-slovanja prouzrokovanog novim padom cijena, a tako i obezvređivanjem cijena nekretnina.

Građevinari iz FBiH osnivaju kompaniju

Skoro 40 građevinskih firmi iz Federacije BiH, koje na osnovu detašmana djelu-ju na prostoru ovog entiteta i Njemačke, osnovat će zajedničku kompaniju kako bi lakše osigurali nove poslove i zaštitili svoje interese u ekonomskoj krizi. Inici-jativa je potekla od Privredne komore Federacije BiH, odnosno od BAG grupa-cije, koja ujedinjava firme s prostora Federacije BiH pri izvođenju građevinskihradova u Njemačkoj. Grupacija je osnovana u aprilu 2008. i okuplja 48 preduze-ća. Cilj novog privrednog društva BAG Group Consaltinga jeste da objedini fir-me radi efikasnog i profitabilnog poslovanja te radi zaštite sektora koji je najvišepogođen ekonomskom krizom.

Građevinarima prijeti opasnost od nerentabilnog poslovanja


Izgubiti posao je: briga, strah ili otva-ranje novih mogućnosti? Vjerujem da ste i vi sličnog mišljenja, da je

aktuelnost odabrane teme primjerena situaciji u kojoj se nalazimo. Da li je re-alna, odnosno koliko vuče za sobom pretpostavljene posljedice, pokazat će vrijeme. Naime, odluka za članak je do-šla iz jednog razgovora s osobom koja je pokazala kako je kriza dobrodošla za rješavanje određenih okolnosti, koje su se već godinama pokazivale u kompa-niji. Mišljenje spomenute osobe proiz-lazi iz stajališta kako neprimjerno orga-nizovani, odnosno slabo stojeći u svo-jim kompanijama, upotrebljavaju kri-

38 posto zaposlenih strahuje od gubitka posla

U BiH 38 posto zaposlenih misli da može izgubiti sadašnji posao, pokazuje studija Medijum galupa. Javnost je uznemirena informacijama o otpuštanju velikog broja radnika, čega pošteđeni nisu ni oni sa nekoliko decenija radnog staža. Otkaz podstiče osjećaj nesigurnosti i gubitak samopoštovanja, kažu psiholozi, a to se rješava jedino solidarnošću države i društva. Kriza je mnogima poslužila kao izgovor za rješavanje godinama nagomilanih kadrovskih problema.

Piše: Evgen Geczni vremenski period kao izgovor za svoje neadekvatno djelovanje. Pravi je trenutak da se riješe neke od poteško-ća, posebno kadrovskih, za koje je pre-thodno bilo potrebno imati konkretne argumente za opravdanje, mišljenje je spomenute osobe.

Kriza nastupila i prije nego što je zvanično proglašena

Prije nego što je kriza uopće počela, već su se počele izvoditi aktivnosti kao da se nalazimo u najgorim situacijama. Otpu-štanja radnika, zatvaranja preduzeća, pad prometa odnosno nepostizanje pla-niranih realizacija stvaraju nesigurnost i posljedično demotivaciju, što pojačava nestabilnost poslovanja posebno u siste-mu naplate. Ponašanje nekih je u odre-đenim primjerima takvo kao da bi pože-ljeli što brže završiti sa djelatnošćom umjesto, da bi započeli sa traženjem rje-šenja na reorganizaciji, konkretnim pre-gledom i izvođenjem detaljnih promjena na svim područjima. Prodaja u tome ne izostaje. Došlo je vrijeme u kojem je po-trebno pokazati sve sposobnosti, uklju-

čujući i znanje sa dobrom mjerom sna-lažljivosti. Ponekad baš snalažljivost pre-dnjači u kombinaciji sa znanjem i spo-sobnostima koje dopušta puno lakši pre-okret u toku izvođenja promjena. One su neizbježene i traže potpunu odgovor-nost pojedinaca u toku njihovog izvođe-nja u praksi. Ukoliko bismo pogledali prethodne članke, posebno one prije go-dinu dana, u većini je bilo spomenuto kako je za buduće stvaranje neophodno činiti konkretne promjene. Prije početka krize već se znalo da dosadašnji način rada, uključujući i prodaju, ne podnosi sve veća očekivanja. Promjene su odli-čno sredstvo za postignuća onih koji sa punom odgovornošću prihvataju neiz-bježnu realnost. Ona otvara nove izazo-ve i posljedično napredak, zato promje-ne moraju biti savršeno pripremljene s pravim ljudima i jasnim ciljevima. Takvi procesi se vode zbog oživljavanja novih, koji omogućavaju preživljavanje i ne is-ključivo očuvanje dosadašnjeg statusa pojedinaca ili kompanije u cjelini. Pose-bno vodeći kadar, ukoliko značenje ta-kvih promjena razumije, puno lakše po-tvrđuje vlastiti kredibilitet. To sprečava demotivaciju i podržava sigurnost.


Kriza više ugrožava radna mjesta muškaraca

Svjetska ekonomska kriza u zemljama Zapada zasad više ugrožava radna mjesta muškaraca nego žena, saopćila je Međunarodna organizacija rada (ILO). Stopa nezaposlenosti muškaraca u razvijenim je zemljama u 2008. po-većana za 1,1 odsto - na 6,6, dok je ženska nezaposlenost povećana za 0,8 odsto - na 6,8 odsto. U 2008. godini je smanjen jaz među spolovima u neza-poslenosti, ali samo zato što se položaj muškaraca na tržištu rada pogoršao više nego položaj žena, ističe ILO. U izvještaju o globalnim trendovima zapo-slenja, kao objašnjenje se navodi da muškarci čine dvije trećine ili više radne snage u oblastima najviše pogođenim ekonomskom krizom: rudarstvu, indu-striji, energetici, građevinarstvu, transportu. S druge strane, žene u razvijenim zemljama čine dvije trećine ili više radne snage u oblastima obrazovanja, zdravstva i socijalnih usluga, koje su makar na kratak rok manje pogođene ekonomskom krizom. U Sjedinjenim Američkim Državama, gdje je agresivno nuđenje hipotekarnih kredita izazvalo krizu koja se proširila po svijetu, izme-đu jula i decembra prošle godine nezaposlenost muškaraca povećana je za 1,7, a žena za 1,1 odsto. Na cijeloj teritoriji SAD-a broj zaposlenih muškaraca pao je za 2,3 miliona, a žena za 0,6 miliona. U Francuskoj je zabilježen sličan trend: nezaposlenost među ženama je u drugoj polovini prošle godine pove-ćana za 0,1 odsto, a među muškarcima za 0,7 odsto. Širom svijeta brojne kom-panije su ukinule stotine hiljada radnih mjesta, odgovarajući na ekonomsku krizu koja je smanjila tražnju potrošača, promet robe i proizvodnju. Prema prognozi ILO-a, produžena, široko rasprostranjena kriza dovest će do daljnjeg opadanja zaposlenosti širom svijeta, a imat će i znatan negativan uticaj na žensku radnu snagu u nekim regijama, kao što su latinoameričke i karipske zemlje. Zasad su, ipak, gubitku posla najizloženiji muškarci koji rade skraćeno ili nisu prijavljeni, konstatira ILO.

Otpuštanjem radnika kompanija spašava sebe

Zamislite krug otpuštanja viška zaposle-nih. Jedna kompanija se, recimo, odluči-la da zbog pada prometa i narednih oče-kivanja otpusti dio svojih zaposlenih. Time smanjuje troškove i produžava mogućnost budućeg rada preostalim za-poslenim. Odgovori na pitanja u toku otpuštanja pojedinaca nisu jednostavni. Jasno se vidi ko je izgubio posao, a ko ne. Zašto jedni odlaze, a drugi ne, moglo bi se dodatno razmotriti, ali česti su i primjeri kada se kompanija odrekne i sposobnih, odnosno onih koji mogu na-predno djelovati.

Kompanija sa takvom činjenicom spašava sebe ne gledajući na okolnosti, međutim, otpušteni se nalaze u situaciji u kojoj je najbolniji gubitak sigurnosti. Kada je ugrožen socijalni status pojedi-nca, aktivira se njegova odluka za opsta-nak i počinje tražiti drugi odgovarajući posao. Posebno dobri i napredni radnici su svjesni činjenice da gubitak jednog posla otvara mogućnosti drugog, često i boljeg. Sve što najbolje čini, može even-tualnom poslodavcu predstaviti na os-novu ponude (ne molbe) vlastitog znanja i sposobnosti koje novom poslodavcu mogu činiti što veći doprinos sa što ma-njim ulaganjem.

Činjenica je da tamo gdje se primje-ćuje velika fluktuacija zaposlenih, odno-sno otpuštanje zbog nerazumljivih ra-zloga, gubitak radnog mjesta pojedinca mogao bi se smatrati pozitivnim. Potpu-no je jasno da djelovati dobro u slaboj radnoj sredini ne stvara primjerni dopri-nos nikome. Slaba radna sredina se ne uklapa sa dugoročnim uspješnim stvara-njem, zato je naprednim i samosvjesnim radnicima bolje tražiti posao na osnovu njihovih pozitivnih mogućnosti. Svaka kompanija sa prosječnim kadrom i pro-sječnim ciljevima u najboljim primjeri-ma stvara prosječne rezultate. Često se

Česi najviše strahuju od gubitka posla

Prema broju ispitanika koji misle da bi mogli izgubiti posao u ovoj godini, predvodi Češka sa 58 odsto, slijedi Peru sa 55 odsto, Kamerun sa 49 i Kosovo pod upravom UN-a sa 47 odsto, precizira se u dijelu globalne studije Medijum ga-lupa koja se odnosi na sigurnost posla, a koja je provedena u 46 zemalja. Srbija je peta na listi sa 46 odsto zaposlenih koji misle da mogu izgubiti posao ove godine, a isto toliko njih smatra da ima siguran posao, pokazuje studija Medi-jum galupa. U Makedoniji 42 odsto ispitanih smatra da bi mogli izgubiti sadašnji posao, u Hrvatskoj 35 odsto, Bugar-skoj 33 i Rumuniji 22 odsto. Građani Hrvatske, od svih stanovnika u regiji, iskazali su najveće povjerenje u zadržavanje sadašnjeg posla - čak 60 odsto. Galupova globalna studija “Glas naroda”, koja je provedena krajem 2008. godine, poka-zala je da više od četvrtine zaposlenih u svijetu ili 27 odsto smatra da postoji mogućnost da izgube sadašnji posao, dok 63 odsto vjeruje da je njihov posao siguran.

Uprkos svjetskoj ekonomskoj krizi, rezultati nisu mnogo drugačiji od onih iz 2007. godine, iako je u nekim zemlja-ma porastao strah od gubitka posla, a u Sjevernoj Americi pesimizam o pitanju vremena potrebnog za pronalaženje novog posla, navodi Galup.

Osim u Istočnoj i Srednjoj Evropi, gdje su mišljenja podijeljena, zaposleni u svim svjetskim regijama vjeruju da ne bi dugo tražili novi posao.

primijeti da i dobri radnici koji zapadnu u prosječne sredine postanu prosječni.

Sasvim obratno to djeluje u napre-dnim kompanijama. Sve češće zapošlja-vaju provjerene osobe. Zapošljavanje ro-đaka, prijatelja, poznanika postaje rulet i poznato je da je s njim opasno iskuša-vati sreću. Jedina garancija njima je zna-nje i sposobnost pojedinaca koji čine do-prinos ne gledajući na okolnosti. Kriza pokazuje zube i u savršenosti, što je ide-alno za kompanije sa jasnom strategijom kao i za nove kandidate, kojima su jasne pretpostavke o vlastitom kredibilitetu.

Izgovora za trenutno stanje bi se mo-glo naći puno, kao i rješenja. Kriza uspo-

rava sve procese koji su vezani lančano. U kojoj mjeri, pretežno ovisi od kvaliteta prethodnog djelovanja i korektnosti, od-nosno poštovanja i ulaganja u budući rad. Udruživanje djelatnosti, obrazova-nje odnosno dodatno osposobljavanje zaposlenih su osnovni segmenti koji mo-gu činiti doprinos isključivo kada kom-panija nije u padu. Rješavanje ili spaša-vanje takvog pada s dodatnim obrazo-vanjem zaposlenih povećava troškove i pojedincima pokazuje kako moraju što prije opustiti to što stvara prosječnu si-gurnost i zauzimati se za sigurnost koja ovisi od njihovih ciljeva rada.

POSAO I HOROSKOP: JESTE LI ŠTEDLJIVI?

stim”, a kada ga pošaljete u prodava-onicu po sitnicu, vrati se punih ruku najrazličitijih stvari (obožava kupovati na veliko), naravno, osim onoga što je trebao kupiti. Strijelac je nestalan - na trenutke zaboravlja vrijednost novca, da bi drugi put bio opsjednut skupo-ćom i vlastitim troškovima. Ribama ne prepuštajte financije - tipičan rastrese-ni predstavnik ovog znaka zametnut će račune, ostaviti kupljene novine, zaboraviti platiti piće u kafiću, a infla-cija će ga neprestano čuditi. Vodenjak ne voli misliti na novac - najradije bi ga imao dovoljno da pomogne svima u nevolji i da se ne opterećuje sutra-šnjicom. Ovan je možda malo sebičan, ali nikad škrt. Impulzivno donosi od-

Jarac, Djevica i Rak prvaci su u šte-dljivosti: Jarac ljubomorno čuva svoju ušteđevinu i sanja o boga-

tstvu koje će jednoga dana steći, Djevica zna sva mjesta u gradu gdje se može proći jeftinije, nadzire trgo-vca i provjerava robu, dok Rak vrije-dno radi i ulaže u kuću, zemlju, kako bi se osigurao “za crne dane”. Ukoliko su niži tipovi, ovi znakovi naginju škr-tosti i sitničavosti. Bik je druga priča - iako obožava posjedovati, praktičan je i odličan biznismen, on isto tako zna i uživati u životu, počastiti i zabaviti se. Bik nikada ne štedi na jelu i piću, u kući uvijek ima svega. Želite li biti do-bro ugošćeni, otiđite do prijatelja Lava. Najdraža mu je rečenica “Ja ča-

luke i kupuje skupe stvari, rijetko po-štuje svoj raspored trošenja do kraja mjeseca. Blizanci mnogo troše, ali znaju i dobro zaraditi, pa se razdoblja pune kase izmjenjuju s danima nesta-šice. Vage pametno gospodare nov-cem, iako prolaze kroz velika iskušenja gledajući u izloge ekskluzivnih butika ili parfumerija. Vole trošiti, no obično umjereno. Škorpioni su pravi maheri za novac, pogotovo ako izbjegnu svom porivu za ulaganjem u mutne poslove i kockanjem. Odlični su eko-nomisti, znaju uživati u novcu, ali ga i imaju.

(zena.hr/comart.ba)

infokom mart 15 - komorabih.bakomorabih.ba/dokumenti/infokom/infokom-15.pdf · vanjskotrgovinska...

Documents